Zaštita građe

7/17/2019 Zaštita građe

http://slidepdf.com/reader/full/zastita-grade 1/12

UVOD U PROBLEMATIKU ZAŠTITE KNJIŽNE I ARHIVSKE GRAĐE

Uvod u problematiku zaštite knjižnične i arhivske građe• defnicija zaštite, preventivne zaštite, konzerviranja, restauriranja•povijesni pregled konzerviranja i restauriranja pisane baštine•etička načela u zaštiti

Zaštita: Zaštita knjižnične i arhivske građe obuhvaa sva pravna i fnancijska pitanja, uključivo spohranom i čuvanjem građe u spremištima, kadrovsku politiku te postupke, tehnike i metode čuvanjaknjižnične i arhivske građe i in!ormacija koje one sadrže

IFLA "#nternational $ederation o! %ibrar& 'ssociations and #nstitutions()efnicija pojma *zaštita+ obično obuhvaa sva upravna, administrativna i kadrovska pitanja bitna začuvanje i dobrobit knjižničnih zbirki

Pr!"ti!"a #aštita- predstavlja osiguranje optimalnih uvjeta čuvanja knjižnične i arhivske građerazlika. $"%i&"i'"a !() Ar*i!($a +ra,a

cilj preventivne zaštite je usporavanje procesa prirodnog starenja materijala od kojih je sastavljenapisana baština

K-"#r!ira"% / knjižnične i arhivske građe predstavlja ukupnost preventivnih i zaštitnih postupaka usmjerenih osiguranju trajanja materijalne konfguracije nekog objekta s težnjom ka neograničenosti

-

0onzervacijom se mogu baviti samo osposobljeni stručnjaci uz odgovarajuu opremu i materijale- #zuzetno zahtjevan i skup postupak koji si može priuštiti vrlo mali broj ustanova u svijetu / sadržajkolegija se ograničava na zaštitne mjere koje provodi knjižnično osoblje

R(ta.rira"% / knjižnične i arhivske građe predstavlja svaki zahvat koji uz poštivanje konzervatorskihprincipa, te na osnovi prethodnih spoznajnih istraživanja svih vrsta nastoji u granicama mogueg vratitiobjektu njegovu relativnu čitkost i gdje je to potrebno uporabu

- 1rlo zahtjevan i složen proces kod kojeg ne smije biti grešaka- 2oštivanje etičkih načela u restauraciji

POJAM ZAŠTITA GRAĐE

3ogue je razmatranje i tumačenje pojma na 4 razine.

/0 1(tratš$a ra#i"a2 / najčeše na nacionalnom i5ili međunarodnom nivou.o 6smišljavanje nacionalnih i međunarodnih projekata zaštite7o 2okretanje inicijativa za zaštitu građe u kontekstu zaštite cjelokupnog korpusa nacionalne

baštine7o 2redlaganje, dopuna i korekcije zakonske regulative zaštite građe7o 2romicanje i produbljivanje svijesti u stručnoj i široj javnosti o važnosti zaštite pisane baštine

u očuvanju "nacionalnog( identiteta7o 2oticanje i organizacija obrazovanja i edukacije stručnjaka za zaštitu građe7o 6snivanje stručnih tijela i povjerenstava na nac i međ razini koja e koordinirati aktivnosti

vezane za zaštitu građe

30 1t*"i'$a ra#i"a2 / stručno-znanstvena problematika vezana za specifčnosti materijala,čimbenike koji ih ugrožavaju te metode i postupke restauracije i konzervacije.o #straživanja specifčnosti i sastava pojedinih papirnih i drugih materijala knjižnične građe

raznim kemijskim, fzikalnim i mehaničkim metodama i postupcima7o 2rimjena konzervatorskih načela, tehnika za zaštitu pojedinih primjeraka pisane baštine7o 8azvoj i primjena novih metoda za zaštitu materijala pisane baštine7o 3ultidisciplinarna "prirodoslovna, povijesna, tehnička, sociološka( istraživanja konteksta u

kojem su nastajali pojedini primjerci pisane baštine7o #straživanja interakcija raznovrsnih čimbenika "mikroklimatskih, kemijskih, bioloških( i

materijala knjižnične građe

40 1-5rati!"a ra#i"a2 / pitanja s kojima se gotovo svakodnevno susreu knjižničari, in!o 9tučnjaci idruge stručne osobe koje skrbe o prikupljanju, čuvanju, pohrani i organizaciji knjižnične građe.

o 9pecifčna pitanja pohrane knjižnične građe, kontrole i regulacije mokroklimatskih uvjeta tepropisani standardi za pohranu i prenošenje građe

o 8ad s korisnicima i pitanja vezana za zaštitu knjižnične građe7o 2rovođenje zakonske i stručne regulative poslova zaštite građe i druga sigurnosna pitanja

"protupožarna, protuprovlna, protpoplavnazaštita(



o 6rganizacija poslovanja u pravnom i fnancijskom okviru rada ustanove gdje se pohranjenagrađa nalazi7

o 0riterij za vrednovanje, procjenu i odabir pojedinih jedinica pisane građe za upuivanje upostupak restauracije

#:;<8'0=#>', #928<2%#;':><

*strateška razina+

*tehnička razina+ *operativna razina+

P-!i%("i 5r+67 $-"#r!ira"%a ir(ta.rira"%a 5i(a" 8ašti"

8#390# 2#9'= 2linije 9tariji "?aius 2linius 9ecundus 3aior7 @4 - AB(

:aturalis historiae, 'b urbecondita,"zaštita knjiga od insekata(

1itruvije.)e architectura "kako graditi zgradu knjižnice da se sačuvaju knjige(

/9)/;) 9t / CU3':#Z'3 počeci uspješnog restauriranja uveza i listova, čuvanje građe od daljnjeg

propadanja/< st =hantal, oko DAEF "pionirski rad o primjeni kemijskih postupaka u restauriranju(/= st DEBE 3eđunarodna kon!erencija o čuvanju i restauriranju rukopisa, 9t ?allen, =C/<=< )rugi sastanak )ruštva knjižničara #talije, utjecaj vlage i topline/<== 0on!erencija njem arhivista u )resdenu Z'26: 06:$<8<:=#>' "začetak primjene konkretnihpostupaka zaštite građe - laminacija(/=>> 0ongres knjižničara u 2arizu

•čuvanje novina i periodike• kukci koji ošteuju knjige

3>) St-6%?• DBGH 2ožar u :acionalnoj knjižnici u ;orinu, poticaj intenzivnijoj zaštiti• DBGB 9') )epartment o! 'griculture"proučavanje svojstava papira, u kasnijim !azama istraživanjaposeban naglasak na utjecaj sumpornih oksida(• DBDG 2rvi međunarodni kongres arhivista i knjižničara, IruJelles"rasprava o arhivima za čuvanje kinodokumenata i zvučnih dokumenata(• DBDD Camburg, norme o kvaliteti kože i drugih materijala za uvez knjiga• DB4K u :acionalnom arhivu u Lashingtonu prvi put primijenjena laminacija danas openitoprihvaena

Da"a(• ;he #nternational =ouncil on 'rchives• ;he #nternational $ederation o! %ibrar& 'ssociations• ;he #nternational =ouncil o! 3useums

• ;he #nternational =enter !or 9tud& o! the 2reservation and the 8estauration o! =ultural 2ropert&• ;he <uropean =ommision on 2reservation and 'ccess

IFLA 5r-%$t Pr(r!ati-" a"7 @-"(r!ati-"• osnova projekta je ideja da se pisana baština koja nastaje treba čuvati s istom skrbi kao i povijesnabaštinaE.r-5($a ."i%a• države članice trebaju izraditi nacionalnu strategiju. mikroflmiranja, masovne zaštite kiselog papira,istraživanja i obrazovanja i pritom ne smiju zaboraviti na stalnu aktivnost poticanja upotrebe nekiselogpapira, politička promišljanja digitalizacije baštine

ra#"i "ai-"a6"i 5r-+rai #aštit +ra,:eMsplan / 1elika Iritanija

United 9tates :eMspaper 2rogram "U9:2( / 9')3etamor!oze / :izozemska

;#)<: - 9kandinavija ;he :ational 2lan !or 'ustralian :eMspapers ":2%':( / 'ustralija2rojekt zaštite starih hrvatskih novina / Crvatska



U'i"$-!it-(t i ti'"-(t• Učinkovitost opskrbe in!ormacija ne smije biti na štetu knjižnične građe• <tička načela moraju se poštivati i njima se moraju rukovoditi svi uključeni u proces prikupljanja, čuvanjai davanja na korištenje in!ormacija

P-šti!a"% "a'6a ti$• :a svim razinama zaštite građe• 2osebno na tehničkoj razini kod provođenja restauratorskih zahvata

ti'$a "a'6a C "$a -7 "a%!a&"i%i* 5ita"%a))) t*"i'$a ra#i"a0• 1ođenje precizne i pravovremene dokumentacije o stanju predmeta, o svim metodama i upotrijebljenimmaterijalima kod intervencije• Iilježenje povijesnih dokaza u potpunosti, ne smiju se uništiti, krivotvoriti ili ukloniti• 9miju se obavljati samo najpotrebnije intervencije• 9vaka intervencija se mora voditi s respektom prema estetskoj, povijesnoj i fzičkoj cjelovitosti kulturnogdobra

Kritri%i 5ri $-"#r!at-r($-r(ta.rat-r($i i"tr!"i%aa "a +ra,i• =ilj poštivanja kriterija je da se gubitak kulturne, upotrebne ili emotivne vrijednosti svede na minimum./( intervencije moraju biti reverzibilne3( ne smiju nepovoljno djelovati na postojee materijale

4( mora se nastojati sačuvati maksimalno mogua količina originalnog materijala9( upotrebljeni materijali moraju po kvaliteti, podrijetlu i estetskim karakteristikama biti što sličnijioriginalnim materijalima;( sve intervencije moraju izvoditi kompetentne osobe

PLANIRANJE I PROVOĐENJE MJERAZAŠTITE KNJIŽNINE GRAĐE

D legislativni okvir za zaštitu građe@ organizacijski okvir u provođenju mjera zaštite građe4 sigurnost u knjižnicama i čitaonicamaH planiranje mjera za slučaj katastro!a

/) 6+i(6ati!"i -$!ir #a #aštit. +ra,

%egislativne mjere "Zakoni 8epublike Crvatske(• Zakoni se objavljuju u 9%UNI<:63 %#9;U 8C, a to su :'86):< :61#:<

Za$-" - $"%i&"iaa / :arodne novine ":: DGF5BA( http.55MMMnnhr# 6pe odredbe## 1rste, osnivanje i prestanak knjižnica### :acionalna i sveučilišna knjižnica#1 Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama1 9redstva za rad knjižnica1# 0njižnični sustav1## Crvatsko knjižnično vijee1### 0njižnično osoblje#O 6bvezni primjerak Zaštita $"%i&"i'" +ra,O# :adzor nad radom knjižnicaO## 0aznene odredbeO### 2rijelazne i zaključne odredbe

Zaštita $"%i&"i'" +ra,Planak HF

0njižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu i čuvanje knjižnične građe prema pravilniku o zaštitiknjižnične građe, što ga na prijedlog Crvatskoga knjižničnog vijea donosi ministar kulture :a jedinstvenei rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnogdobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti kulturnihdobara te se ta građa može koristiti samo pod posebnim uvjetima Uvjete korištenja knjižnične građe,

knjižnice uređuju svojim opim aktom Planak HK0njižnice su dužne redovito u postupku revizije izlučivati zastarjelu, dotrajalu ili uništenu građu, osim građeiz članka HF stavka @ ovoga Zakona 2ostupak i rokovi revizije uređuju se pravilnikom o reviziji i otpisuknjižnične građe, što ga na prijedlog Crvatskoga knjižničnog vijea donosi ministar kulture



PRAVILNIK O ZAŠTITI KNJIŽNINE ?8'Q< :: F@5GF "travanj @GGF(2ravilnik je donijelo 30 "ministar kulture( na prijedlog Crvatskog knjižničnog vijea, uz prethodnusuglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa

# 9igurnost zgrada i osnovne mjere zaštite knjižnične građe## Uvjeti čuvanja knjižnične građe### :ačin pohrane i prenošenja knjižnične građe#1 :ačin obilježavanja i pregledavanja knjižnične građe1 :ačin opremanja knjižnične građe1# 2renošenje knjižnične građe na druge medije

1## :ačin korištenja knjižnične građe1### 2opisivanje i evidentiranje zaštiene građe#O 2ostupanje sa zaštienom građom i način korištenja

D( #spravak Zakona o knjižnicama ":: F5BE(@( 2ravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sustavu ":: D4B5BE(4( #zmjene i dopune Zakona o knjižnicama ":: DGH5GG(H( 2ravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u 8epublici Crvatskoj ":: H45GD(

Pra!i6"i$ - ati'"-% 7%6at"-(ti $"%i&"ia . R5.86ii Hr!at($-% ":: H45GD(# 62R< 6)8<)I<## 68?':#Z'=#>' 3';#P:< )><%';:69;#

### Z')'R< # 269%61# 3';#P:#C 0:>#N:#='/) Nai-"a6"a i (!.'i6iš"a $"%i&"ia "+nadzire stručni rad županijskih i sveučilišnih, odnosnoveleučilišnih matičnih knjižnicaS, +izrađuje analize stanja knjižnica u 8epublici Crvatskoj natemelju godišnjih izvještaja koje dostavljaju županijske i sveučilišne, odnosno veleučilišne matičneknjižniceS(

3) Ž.5a"i%($a ati'"a "ar-7"a $"%i&"ia +- potiče i sudjeluje u zaštiti knjižne građe koja imasvojstvo kulturnog dobra ili raritetnog primjerka, a nalazi se u narodnim i školskim knjižnicamažupanijeS

4) S!.'i6iš"a -7"-("- !6.'i6iš"a ati'"a $"%i&"ia +- potiče i sudjeluje u zaštiti knjižnegrađe koja ima svojstvo kulturnog dobra ili raritetnog primjerka, te predlaže primarnu i preventivnuzaštitu navedene građe na području svoje matičnostiS

#1 9;8UP:6 696I%>< U 3';#P:6> )><%';:69;#1 $#:':=#8':>< 3';#P:< )><%';:69;#

Zaštita 5-7ata$a 6+i(6ati!a09trategija +#n!ormacijska i komunikacijska tehnologija / Crvatska u @D stoljeuS ":: DGB5G@(Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ":: DKA5G4(2ravilnik o pristupu mreži i međusobnom povezivanju ":: DEF5G4(Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka":: D4B5GH(Uredba o djelokrugu, sadržaju i nositelju poslova certifciranja elektroničkih potpisa za tijela državneuprave ":: DHK5GH(

3) Or+a"i#ai%($i -$!ir . 5r-!-,"%. %ra #aštit +ra,+26%#;#0' Z'T;#;<S

9vaka relevantnija knjižnica treba imati svoju +politiku zaštiteS.• ekonomski aspekt "kupnja dodatnih primjera građe, izračunati jesu li nadomjesci "mikrooblici,elektronske inačice( fnancijski isplativiji od često korištenog tiskanog primjerka• u izradi politike zaštite surađivati sa službama koje su u kontaktu s korisnicima• plan prostranog i kvalitetnog smještaja pristigle građe• permanentno educiranje osoblja o pravilnom postupanju s građom• politika izlaganja građe "sigurnost, mikroklima(• inkorporirati znanja o povijesti zbirki, materijalima od kojih su načinjene, te o sadržajudokumenata

Uz procjenu stanja i utvrđivanje potrebe za zaštitom vrlo važno pitanje je i U;18Q#1':>< 28#68#;<;' zazaštitu.

9va knjižnična građa ne zahtijeva posebnu pohranu, ali sva treba zaštitu od prirodnih katastro!a i utjecajačovjeka, zaštitu od krađe, štetočina i plijesni ;akođer veoma važan kod utvrđivanja prioriteta je i $#:':=#>90# '92<0; 9a fnancijskog stanovišta gotovo je nemogue sačuvati sve 6državanje i čuvanje u suštini predstavlja fnancijski trošak, međutim ipak.



9prečavanje ošteenja je u pravilu uvijek je!tinije od popravka i5ili zamjene U knjižnicama mora postojati (!i%(t da je Z'T;#;' # 6)8N'1':>< zbirki jednako važna kao i njihovanabava :užna je 9U8'):>' # 0668)#:'=#>' knjižnica i arhiva sa muzejima i galerijama po zajedničkim pitanjimazaštite kulturne baštine "nadzor mikroklime, organizacija zbirki, vrednovanje zbirki, pripravnost zakatastro!e, planovi obnove(

4) Si+.r"-(t . $"%i&"iaa i 'ita-"iaa uloga knjižničara / in!ormacijskog stručnjaka u kontaktu s korisnicima5r!"i%a $rii"a6"-+ i a(-i%a6"-+ 5-"aša"%a: (t!ara"% -$r.&"%a .5.t i 7.$ai%a$-ri("i$a i -(-86%a

Petiri su glavna elementa koje treba uzeti u obzir kod 286=><:< 9;':>' sigurnosti u ustanovi.D( Z+ra7a / sigurnost i prijetnje iz okoliša "lokacija ustanove(@( Pri5ra!"-(t za slučaj katastro!e i spašavanje / opasnosti koje prijete. prirodne i5ili one kojima je uzrokčovjek7 preventivne mjere zaštite i planovi spašavanja4( O$-6i"a / mikroklimatski uvjetiH( Z8ir$a / kvantitativno stanje zbirke "opis vrste, broja i dužnih metara jedinica u zbirkama(7 kvalitativnostanje zbirke "kakvo je ope stanje zbirki, koje su zbirke u posebnom lošem stanju, koje su zbirkenajvrednije5najvažnije, koje su zbirke najugroženije, kojom se brzinom zbirke poveavaju, u kojem e sesmjeru kretati razvoj zbirke, budue zbirke(

Gra,a $-%a ( "a%!iš $-ri(ti .(%ra!a 5-tr8 #aštit Tto sve može zadesiti objekt knjižnice, zbirku, osoblje i korisnike5rir-7" $ata(tr-. orkani, potresi, poplave, vulkanske erupcije, pješane oluje $ata(tr- i#a#!a" 7%6-!a"% '-!%$a. rat i terorizam, poplave, požari "puknueinstalacija,prokišnjavanje krova i sl( eksplozije neke katastro!e su predvidive, neke neV

9) P6a"ira"% %ra #a (6.'a% $ata(tr-a2laniranje za slučaj katastro!a obično obuhvaa pet !aza.D procjena ugroženosti "kakvo je stanje(@ mjere preventivne zaštite "što možemo učiniti da ne dođe do katastro!e(4 mjere pripravnosti "spremnost za slučaj da dođe do katastro!e(H spašavanje "poduzimamo kada dođe do katastro!e(

F saniranje posljedica "umanjujemo posljedice katastro!e(V 9vaka bi knjižnica trebala imati pisani plan o organizaciji mjera i poslovanja knjižnice po pitanjima zaštiteV

/) 5r-%"a .+r-&"-(ti ;reba prepoznati sve VANJSKE I UNUTARNJE opasnosti i .t!r7iti (! "7-(tat$ POSTOJEIH MJERAZAŠTITE

2repoznavanje !a"%($i* -5a("-(ti "najvažnija pitanja(.• dio grada u kojem je knjižnica "stambeni, industrijski, trgovački(• industrijski, prirodni i prometni rizici u blizini " blizina petrokemijskog postrojenja, rijeke, blizinazračne luke, autoput(• osiguranje susjednih objekata "ophodnje, osvjetljenje(• kakovo je zagađenje u neposrednom okruženju knjižnice• analiza događanja u zadnjih pet godina u neposrednom okruženju knjižnice "dojave o bombi,građanski nemiri, prirodne nepogode(

2repoznavanje .".tar"%i* -5a("-(ti "najvažnija pitanja(.• koji su materijali korišteni za izgradnju zgrade "jesu li materijali vodootporni, vatrootporni(• jesu li spremišta na sigurnoj udaljenosti od instalacija "električnih, vodovodnih, plin(• kakovo je grijanje i klimatizacijski sustav u knjižnici i spremištu• jesu li spremišta vodopropusna ili lako poplavljiva• u kojim je prostorijama dopušteno pušenje• što se još čuva u zgradi osim knjižnične građe "zapaljivi materijali,kemikalije(

2rovjera postojeih preventivnih mjera "najvažnija pitanja( .• postoje li u zgradi sustavi za otkrivanje opasnosti "otkrivanje vatre, dima, vode, provale(

• koja su dostupna sredstva za gašenje požara - postoji li automatski sustav za gašenje požara, kojesu vrste ručnih sredstava za gašenje "voda, pjena, =6@, hidranti, kontroliraju li se ti sustavi(• ima li zgrada gromobrane• koje su mjere tijekom radova koji mogu izazvati nesreu "popravci električnih instalacija,preuređivanje !asade zgrade i sl(

• je li postojei sustav sigurnosti povezan sa vatrogasnom službom5policijom



• kakav je plan za slučaj katastro!e i obučenost osoblja "plan bi trebao sadržavati. postupak uslučaju opasnosti, opis spašavanja, popis opreme za spašavanje, prioriteta za sanaciju, imenastručnjaka za konzervaciju, lokacija pričuvnih spremišta i sl, također valja utvrditi je li osobljeupoznato s planom i je li ga sposobno provesti(• kakvo je stanje sa kopiranjem i dislociranjem građe "svakodnevna kopija računalnih podataka,umnožavaju li se i dislociraju klasični katalozi, inventarni popisi i sl, dislociraju li se kopijeelektroničkih kataloga i zapisa(

3) 5r!"ti!" %r 5-7.#ia- i* 7a 7- $ata(tr- " 7-,0:akon uvida u u stupanj ugroženosti i postojee mjere pripravnosti poduzimaju se sve potrebne

preventivne mjere predostrožnosti.V preventivno najnužnije. zaštita od požara i provala - potpuno nepredvidive nezgodeV

Zaštita od požara "jako razorna katastro!a(.• Vatr-7-%a!"i sustavi / automatski koji su povezani sa vatrogasnom službom i ručni sustavi

V kvalitetan vatrodojavni sustav može spriječiti štete koje nastaju od gašenja požaraV• S.(ta!i #a r.'"- +aš"% požara / vitlovi s namotanim crijevima i ljestve "svi dijelovi zgradetrebaju biti pokriveni u krugu od K metara(, hidranti "za zgrade više od 4G m i5ili gdje je površinakata vea od DGGG m@(, hidranti izvan zgrade, prijenosni uređaji za gašenje požara "strateškiraspored i vrste aparata / voda, pjena, =6@ ovisno o vrsti požara i tvari koja gori(• A.t-at($i (.(ta!i za gašenje požara / prednosti i nedostatci "sustavi za gašenje sa =6@pogodni su samo za manje prostorije, sprinkleri s vodom su pouzdan i siguran način gašenja / malovode se puno raspršuje, postoje i suhi sprinkleri koji su pod tlakom, niski troškovi ugradnje, estetski!aktor itd(• R7-!it- -7r&a!a"% / servis i vatrodojavnih sustava i sustava za gašenje požara, treba voditiuredno svu potrebnu dokumentaciju

o Za gorenje je potrebno. kisik, toplina"temperatura zapaljenja(, goriva tvar

Zaštita od provala "manje razorno, sa moguim trajnim posljedicama(.• M-ti! za provalu / svesti ga na minimum, treba povesti računa da se vrijedne stvari zaključavajui dodatno štite "građa ne mora nužno biti motiv za provalu, ve možda računalna oprema, televizor,tele!oni i sl, vandalizam(• O(!%t6%"% oko zgrade / ukoliko nije postojee dovoljno treba postaviti dodatne reWektore štodjeluje odbijajue za provalnike• N-?"i '.!ari #aštitar($a (6.&8a / redovite ophodnje, izvještaji o sigurnosnim pitanjima

tijekom dežurstava• A.t-at($i 5r-t.5r-!a6"i (.(ta!i / moraju biti sigurni, pouzdani i povezani s najbližompolicijskom postajom, njihova uloga je prvenstveno preventivna "djeluju odbijajue za provalnike(,mogu je i videonadzor "ljudski !aktor(• R7-!ita 5r-!%ra / sprečava pojavu lažne uzbune, moraju postojati precizna pravila tko imapravo provjeravati i servisirati sigurnosne sustave

O(ta6a !a&"i%a 5ita"%a:• u spremištima police ne smiju biti ispod instalacija• zidovi i stropovi obojeni svijetlim vodootpornim bojama• dodatno podove valja zaštititi vodootpornim antistatičkim premazima ":<. prostirke, pragovi i sl(• ukoliko postoji automatski sustav gašenja požara sa sprinklerima valja osigurati na podovima sigurno i

pouzdano odvođenje vode• spremišta trebaju biti odvojena od drugih prostorija vodootpornim "vatrootpornim( zidovima i vratima"lokalizacija nezgode(• nužna je zaštita od udara groma / osim direktne štete mogue su i štete izazvane posljedicama udaragroma "nestanak struje,iskrenje električnih instalacija i sl(

Pr!"ti!" %r za ostale vrste katastro!a kao što su npr elementarne "vremenske( nepogode "orkani,poplave, jaka tuča, potresi, vulkanske erupcije i sl( poduzimaju se od slučaja do slučaja u skladu skarakterom očekivanih ošteenja i sigurnosti predviđanja "u današnje vrijeme seizmološke i meteorološkeslužbe koriste se sofsticiranom i preciznom mjernom tehnologijom tako da je mogunost predviđanjarelativno velika(

a$t-r !r"a / za različite nepogode različita su vremena za koja ih možemo predvidjeti, npr zaorkan na $loridi danima se unaprijed znalo gdje e proi, poplave mogu relativno naglo doi, a tuča sedogađa na malom području i teško je predvidjeti konkretnu ugroženost "razbijeni prozori, ošteen krov -potrebna je brza reakcija(• 2reventivne mjere za ratne situacije "relativno predvidljivo( moraju se odvijati u suradnji sa ostalimstrukturama na lokalnoj i državnoj razini



• ;erorizam "nepredvidljivo(, preventivne sigurnosne mjere se ne razlikuju u velikoj mjeri specifčno zaknjižnice od drugih potencijalnih meta za teroriste

4) %r 5ri5ra!"-(ti (5ra-( #a (6.'a% 7a 7-, 7-$ata(tr-02otrebno je redovito pripremati,pregledavati i ažurirati. "# dio(

• plan katova sa rasporedom

spremišta, prozora, vrata7 planspašavanja i evakuacije7raspored uređaja za gašenjepožara7 instalacije vodovoda,plina i centralnog grijanja7raspored glavnih sklopki zastruju, vodu• ;emeljem zakonskih odredbi"Zakon o zaštiti na radu ::br FB5BK, BH5BK i DDH5G4,Zakon o zaštiti od požara ::FE5B4, Zakon o zaštiti okoliša :: D@E5BB, Zakon o zaštiti odelementarnih nepogoda ::A45BA( obvezna je izrada planai programa evakuacije ispašavanja, označavanjeprostora te imenovanjeoperativnog stožera i tima zaprovođenje evakuacije i

spašavanja, čiji članovi za to moraju biti i osposobljeni, a potrebno je nabaviti i nužnu opremu

Št- (. !a$.ai%a (5aša!a"% i#""a7"i 7-+a,a%iE!a$.ai%a je svrsishodno, organizirano i učinkovito napuštanje prostorije ili objekta prije nego što nastupiugrožavanje života i zdravlja zaposlenika, a koje može izazvati iznenadni događaj čije posljedice je mogue

predvidjeti <vakuacija mora biti svrsishodna jer se mora temeljiti na razumnoj odluci ovlaštene osobe ilitijela, organizirana jer se mora provoditi na temelju plana na unaprijed utvrđen način te učinkovita jer semora izvesti brzo i uz maksimalnu sigurnost osoba

S5aša!a"% je organizirano provođenje radnji kojima se zaposlenicima i drugim osobama zatečenim uugroženim prostorima pruža pomo pri njihovom napuštanju, kada uslijed okolnosti nastalih zbogiznenadnih događaja sami nemogu napustiti ugrožene prostore, a da pri tome ne dovedu u opasnost svojživot

I#""a7"i 7-+a,a%i, koji mogu ugroziti život i5ili zdravlje zaposlenika i drugih osoba na lokaciji i zbogkojih se mora organizirati brza i učinkovita evakuacija, mogu nastati od unutarnjih izvora opasnosti "požar,eksplozija, panika( i vanjskih izvora opasnosti "udar groma, potres, olujni vjetrovi, opasno zračenje,nuklearna opasnost ili biološka opasnost(

popis prioriteta za spašavanje / izrađuju pojedini odjeli, mora se točno znati kojim redom i kojugrađu spašavamo, te gdje se ona nalazi

• tečajevi i upute za osoblje / tehnike spašavanja i postupci sa različitim vrstama građe, upute zadugoročnu obnovu• priprema lokacija za privremeni smještaj osoblja i građe7 eventualni ugovori sa službama za prijevoz iskladištenje građe7 plan za sušenje, čišenje i razvrstavanje građe• dokumentacija o građi / inventarni popisi, popisi za pakiranje, zahtjevnice, narudžbe za nabavu i sl• fnancijska dokumentaciju / pogotovo za sredstva kojima knjižnica raspolaže za saniranje posljedica• podatci o osiguranju / polica osiguranja, odštetni zahtjevi, podaci o načinu na koji se dobivajužupanijske5državne pomoi i sl

X također nije na odmet !ormirati kutak unutar knjižnice u kojem e se nalaziti komplet opreme za brzu

intervenciju, npr komplet može sadržavati. plastične posude, rukavice, masku, spužve, kist, metlu, lopatu,baterijsku svjetiljku, posudu s pijeskom i sl

9) (5aša!a"% +ra, 5-7.#ia- $a7a 7-, 7- $ata(tr-0najvažnija pitanja.

• slijediti utvrđeni postupak obavješivanja, evakuiranja osoblja i osiguravanja mjesta nesreeV zbog toga nam je važno imati dobar planV



• izrada preliminarne procjene opsega štete, neophodne opreme, potrebe sredstava i službi zaspašavanje• osiguranje mikroklimatskih uvjeta da se spriječi daljnje propadanje građe, npr razvoj plijesniV• !otografranje "!otodokumentacija( ošteene građe zbog podnošenja odštetnog zahtjeva• osiguranje prostora za popisivanje, pakiranje i intervencije na građi koja zahtijeva sušenje i ostalemanje zahvate• organiziranje prijevoza za ošteenu građu na rezervnu lokaciju

(.š"% +ra,postupci sušenja različitih vrsta knjižnične građe.

• sušenje na zraku• umjetno sušenje "kemijska sredstva(• sušenje zamrzavanjem• sušenje grijanjem u vakuumu• sušenje zamrzavanjem u vakuumu "lioflizacija(

V svaki od ovih postupaka ima svoje prednosti i nedostatke, ukoliko donošenje važnih odluka iziskujeodređeno vrijeme knjige i dokumentaciju valja Z'38Z:U;# "sprečavanje mehaničkih de!ormacija ibioloških ošteenja( do donošenja odluke o najboljoj metodiV za sušenje ne sasvim mokre "vlažne( građe najjednostavnija metoda je sušenje na zraku "može se obavitina licu mjesta u knjižnici( / vlažnu knjigu valja otvoriti držanjem za rubove i listovi se potom osuše sušilomza kosu ili umetanjem bugačica "prednosti. jednostavnost, ne zahtjeva skupu opremu i materijale7nedostatci. naporno, dugotrajno, uglavnom završava sa mehaničkim de!ormacijama(

Li-6i#ai%a je metoda sušenja koja se provodi na smrznutom materijalu, a temelji se na sublimaciji vode,odnosno direktnom prijelazu leda u vodenu paru, ispod tzv tr-%" t-'$ "G,KD k2a i @A4,DK 0 tj H,FE mmCg i G,GD o=( 1lažna tvar ili njezina otopina zamrzne se uz sniženi tlak "D,44-D44 2a, tj G,GD-D mm Cg( priniskoj temperaturi u lioflizatoru tako da je temperatura ispod eutektične smjese vode i tvari "nižim od -4Go=(9ublimirana vodena para odvodi se iz komore i veže kemisorpcijom, adsorpcijom ili kondenzacijom naohlađenim površinama "-KG do -AG o=( 2roces lioflizacije je dugotrajan i zato skup, ali je prikladan zauklanjanje vlage iz vrlo osjetljivih termolabilnih tvari osjetljivih na vodu kao što su papir, karton, !otografje,pergamenti i drugi organski materijali osjetljivi na vlagu

a#"i 7i%a+ra #a !-7. -8%aš"%"% (.š"%a #ar#a!a"% . !a$..."najbolji način sušenja papirne građe i drugih vrsta građe biološkog porijekla(

;) (a"ira"% 5-(6%7ia .a"%.%- 5-(6%7i $ata(tr-0 najvažnija pitanja.• odrediti prioritete za konzervaciju i restauraciju / nužno savjetovanje sa stručnjacima konzervatorima onajprikladnijim metodama za zaštitu, konzerviranje i restauriranje građe7 ako se radi o veim količinamagrađe na osnovi prioriteta primijeniti metodu !azne konzervacije

V procjena troškova konzervacije i restauracije / jasni kriteriji koja je građa za otpis, a koju je nužnosaniratiV



• odvajanje "razvrstavanje( građe koja je za otpis, zamjenu ili uvez od građe kojoj je potrebna konzervacijai restauracija• detaljno čišenje i uređenje mjesta nesree, uklanjanje uzroka nesree i povrat obrađene građe uočišen, uređen i zaštienprostor• analiza nesree i njenih uzroka, te prilagodba plana spašavanja i mjera za slučaj katastro!a novostečenimiskustvima

UZRO@I I POSLJEDI@E OŠTEIVANJE TE MOGUNOSTI ZAŠTITE KNJIŽNINEGRAĐE

• osnovne značajke materijala tradicionalne knjižnične građe• uzroci propadanja "prirodni procesi starenja, fzikalni, kemijski i biološki uzroci, elementarne nepogode,ratna razaranja, mikroklimatske specifčnosti(• obrada knjižnične građe, metode pohranjivanja i rukovanja• zaštitna ambalaža za građu

6snovne značajke materijala tradicionalne knjižnične građeMatri%a6i -7 $-%i* ( (a(t-%i $"%i&"i'"a +ra,a:najčeše korišteni materijali. papir i karton

materijali korišteni u manjoj mjeri "npr za uvezivanje, označavanje stranica i sl(.• koža• ljepenka

• tekstilni materijali• materijali od drveta• celo!an

rijetko korišteni materijali "specifčna građa(.• razne vrste poliplasta "plastične mase(• laminati• metalni materijali

"a%'š? $-rišt"i atri%a6i 5a5ir i $art-"0• 2apir i karton su dvodimenzionalneY tvorevine nastale ukrštanjem, preplitanjem i međusobnimpovezivanjem vlakanaca uglavnom biljnog podrijetla 3eđusobno se razlikuju samo po debljini, odnosno pogramaturiY dvodimenzionalnost u praktičnom smislu / širina i visina su puno vee od debljine, ali naravno da svakipapir i karton osim visine i širine ima i debljinu / uostalom prema debljini se i klasifciraju

" 5-(t-%i %7i"(t!"a i -5? 5ri*!a?"a +ra"ia i#,. 5a5ira i $art-"a/ uobičajeno je da se papirom smatra materijal koji ima gramaturu "masa D m@ papira( do DFG g5m@, amaterijali preko te gramaturesmatraju se kartonom7 neki pak autori smatraju materijale do @FG g5m@ papirom, a ostalo je karton, dokneki materijale od DFG g5m@ do @FG g5m@ nazivaju polukarton7 postoje i razgraničenja na temelju debljinetako, npr neki autori smatraju papirom sve do G,4 mm debljine

!r(t 5a5ira i $art-"a• papiri od tekstilnih materijala "krpe od lana, konoplje i pamuka( / najkvalitetnija vrsta papira "papiri zanovčanice i dokumente, biblijski papir, cigaretni, papir za sljepačko pismo(

• bezdrvni papiri i kartoni "primarno proizvedena vlakna ( / proizvode se od celuloze uz eventualni dodatakotpadnog tekstila "poštanski papir, papir za umjetnički tisak, za crtanje, flter papir, !oto papir, kancelarijskipapir, natron papir, pergamint i pergamin papir, nabrani "krep(, svileni, voštani papir i sl(• papiri od vlakana visokog prinosa "drvenjača i poluceluloza( / je!tina sirovina, te su ove vrste papiranajmasovniji proizvod industrije papira "novinski i roto papir, razne vrste tiskarskih papira za duboki i visokitisak i sl(• papiri od otpadnog i starog papira / obično se proizvode od nesortiranog starog papira i kvaliteta im ovisio kvaliteti starog papira• papiri proizvedeni od jednogodišnjih biljaka "žitarica, stabljika šeerne trske, bambusovih stabljika i sl( /rijetke i kvalitetne vrste papira koje se ne proizvode industrijski

-("-!"i (a(t-%i 5a5ira i $art-"a I 7i-0 -("-!"a (ir-!i"a / celulozna vlakna "drvenjača, poluceluloza, razne vrste celuloze(

drvenjača / proizvod dobiven uglavnom mehaničkom obradom drva uz minimalnu kemijsku obradupomou otopina kemikalija niske koncentracije 8azlikujemo bijelu, smeđu i kemijsku drvenjaču, apostupak proizvodnje uglavnom se svodi narazvlaknjivanje drva što se naziva fbrilacija ili defbracija 2apir od drvenjače sadrži mnogo lignina, te imaslaba mehanička svojstva i brzo požuti >e!tin je i gotovo idealan za izradu novinskog papira jer je za novinepotreban kratkotrajan dobar površinski izgled



poluceluloza / prema sastavu i svojstvima nalazi se između celuloze kao kvalitetnijeg i drvenjače kaomanje kvalitetnog proizvoda 9adrži mnogo lignina i hemiceluloze, a priprema se prethodnim kuhanjemsječke i tretmanom kemikalijama 8azlikujemo. neutralno sulftni postupak i hladno alkalni postupak 2apirod takovih vlakana nešto je kvalitetniji od onog proizvedenog od drvenjače osobito u pogledu čvrstoe kojumu daje prisutnost hemiceluloze

celuloza / provode se isti postupci kao i kod proizvodnje poluceluloze, ali provodi se još i naknadnaobrada vlakana "rafniranje, oplemenjivanje i bijeljenje mase vlakana( 8azlikujemo sul!atnu i sulftnucelulozu 9ul!atna ima bolja mehanička svojstva i upotrebljava se za proizvodnju ambalažnog papira, asulftna je bjelja i ljepšeg izgleda te se upotrebljava za pisae i tiskovne papire

5--?" t!ari punila / dodaju se radi smanjenja hrapavost površine papira, te poveanja glatkoe, težine i jednoličnostipovršine papira 2unila smanjuju prozirnost i poveavaju bjelinu papira)odatak punila smanjuje čvrstou papira, a najviše punila dodaje se papiru za duboki tisak "do 4F masepapira( 3ogu biti prirodna i umjetna, a najvažnija su.

• kaolin / aluminijev silikat "'l@64 [ @9i6@ [ @C@6(• talk / magnezijev silikat "43g6 [ H9i6@ [ C@6(• kreda / vrsta vapnenca "=a=64(• gips / kalcijev sul!at "=a96H [ @C@6(• titanijev dioksid ";i6@(

ljepila (keljiva) / dodaju se prvenstveno da bi se poveala vodootpornost papira "ne dolazi dorazlijevanja tiskarske boje i5ili tinte( 3ože se dodati na papir na dva načina.

• dodatak ljepila u vodenu suspenziju vlakana prije !ormiranja papirne mase / stariji način, pomalose napušta Upotrebljava se koloonijsko ljepilo "keljivo( / natrijevom lužinom djeluje se na kolo!onijkoji sadrži smolne kiseline i dolazi do osapunjenja, tj nastaju natrijeve soli smolnih kiselina "sapuni(• dodatak ljepila na površinu papirne trake / princip prešanja pogodnog ljepila na površinu papira s jedne ili s obje strane 0ao ljepilo za ovaj postupak najčeše se koristi škrob, modifcirani lignin i sl

boje za papir / slično kao i ljepila dodaju se u papirnu smjesu ili naknadno na gotovi papir8azlikuju sekisele, bazične, pigmentne i supstantivne boje, koje se dodatkom fksirnog sredstva "najčeše aluminijevasul!ata( vežu na vlakna

svojstva papira važna sa stanovišta njegove upotrebe kao materijala knjižnične građeodređivanje svojstava celuloze, papira i kartonacelulozna vlakna i od njih izrađen papir i karton imaju.

/) #i'$a (!-%(t!a: gramatura "g5m@(, debljina "mm(, volumna masa "g5cm4(, specifčni volumen"cm45g(, glatkoa "engl / gloss, cm45s(, hrapavost3) *a"i'$a (!-%(t!a: krutost "(, stabilnost dimenzija "mm(, duljina kidanja"m(, istezanje "(,prašenje "mg(, probijanje "k2a(, cijepanje ":(,dvostruko savijanje "br(, upijanje vode "g5m@(4) -5ti'$a (!-%(t!a: bjelina "(, opacitet "stupanj prozirnosti, (, obojenost,sjajnost9) $i%($a (!-%(t!a: sadržaj celuloze, viskozitet, sadržaj vlage, količina punila, sadržaj pepela, pCvrijednostsvojstva papira važna sa stanovišta njegove upotrebe kao materijalaknjižnične građe

(%r 5r.&a"%a !6a$a"a "+6) +rai" 7irti-"0U svakom papirnom listu postoji smjer pružanja vlakana, to je u pravilu smjer kojimje papir prošao krozstroj za proizvodnju papira "osim kod vrlo kvalitetnih ručno rađenih papirnih araka(

O7r,i!a"% (%ra 5r.&a"%a !6a$a"a $-7 5a5irat(t ( "-$t- "engl fngernail test(. rub papira valja čvrsto prihvatiti noktom od palca i jagodicomsrednjeg prsta te papirprovui cijelom dužinom stranice, u suprotnom smjeru od pružanja vlakana na rubu papira biti e vidljivavalovita ošteenjat(t (a (a!i%a"% "engl bending test(. lagano savijajui papir valja odrediti otpor koji papir pruža nasavijanje U smjeru pružanja vlakana taj otpor na savijanje e biti manji / modifkacije ovog testa može biti



potpuno savijanje papira, pri čemu e savijanje u smjeru pružanja vlakana biti puno lakše i papir e ostatisavijen, dok e u suprotnom smjeru usprkos savijanju papir ispravljatit(t ( tr+a"%, kidanjem "engl tearing test(. papira valja zakinuti u oba smjera pri čemu je vidljivo da usmjeru pružanja vlakanaiskidani rubovi su ravniji i papir se lakše kida, dok e u suprotnom smjeru otpor kidanju biti vei, a iskidanirubovi neravni

• smjer pružanja vlakana je vrlo važan kod uveza knjiga i izrezivanja papira iz veih !ormata !ormati papira i kartona

• ' !ormati / početni !ormat 'G ima površinu točno D m@, stranice su EHDJDDEB mm "sirovi !ormat

EKGJD@@G mm(, odnos veličine stranica kod svih !ormata je D.\@ "D.@D5@(, tj D.D,HDH7• I !ormati / početni !ormat IG ima DGGGJDHKG mm "sirovi !ormat DG4GJD4HGmm( ovi !ormati imajuveu važnost u proizvodnji kartona7• = !ormati / početni !ormat =G ima BDAJD@BA mm "sirovi !ormat BHGJD4HGmm(

V najvažniji podaci za papir su dimenzije !ormata i gramaturaVV kod kartona postoji mjera koja se zove 8r-% $art-"a i pokazuje koliko se listova kartona ID nalazi u @Fkg, te se iz tog podatka može lako izračunati težina i gramatura kartona

svojstva papira važna sa stanovišta njegove upotrebe kao materijala knjižnične građe$i%($a i #i'$a (!-%(t!a -("-!"i* (ir-!i"a !6a$"a0 i 5--?"i* t!ariceluloza "lat celula / biljna stanica( / po kemijskom sastavu ugljikohidrat, polisaharid "složeni šeer(sastavljen od mnogo molekulamonosaharida glukoze, to je bijela vlaknasta tvar bez okusa i mirisa 0oliko je molekula glukoze povezanou polisaharid glukozu govori stupanj polimerizacije "n( koji može biti veoma velik "čak i do DG GGG(

sirovina stupanj polimerizacije, nprirodni, sirovi pamuk @ GGG-4 GGGbijeljeni pamuk BGG-D DGGbukovo drvo D @GG-D HGGceluloza od bukovog drva EGG-BGG

celuloza je najrasprostranjeniji organski spoj u prirodi "sadrži više od polovice organskog ugljika( celulozu razgrađuje enzim celulaza koji sisavci nemaju prisutnu u svom metaboličkom ciklusu i ne mogu je sami sintetizirati, te stoga ne mogu probaviti drvo i biljna vlakna U želucu nekih preživača nalaze sebakterije koje proizvode celulazu i te životinje mogu probaviti ova vlakna

• enzim celulazu mogu producirati pojedine bakterije, gljive, insekti i neki mekušci, te stogaošteenje građe može biti i sekundarno djelovanje ovih metabolita na celulozu• celuloza je netopljiva u vodi i slabim kiselinama, dok u lužinama ima svojstvo bubrenja uslijedčega dolazi do pucanja osnovnog lanca uz nastajanje kraih molekula slabijih makroskopskihsvojstava7 ;opljiva je u otopini cinkovog klorida, otopinama bakrovih soli koje sadrže amonijak,etilendiaminu itd• temperatura zapaljenja ]@BG o=• relativno higroskopna tvar, apsorbira E-DH vode

• celuloza je slabo topljiva tvar koja je izuzetno osjetljiva na reakciju hidrolize u prisutnosti vodikovih"C^, tj C46^( iona, dakle u kiseloj sredini "neotpornost papira na djelovanje kiselina( 6C-skupineprisutne u celulozi pod određenim uvjetima mogu biti vrlo reaktivne, ugradnjom vode stvaraju seenergijski slabe kemijske veze, tzv vodikove veze 6vo svojstvo je važno za objašnjenje bubrenja i

sušenja celuloze odnosno papira "neotpornost papira na vlagu(

Lignin "lat lignum / drvo(, drvna komponenta koja ima svrhu ukrutiti i pojačati stijenke stanica 0emijskastruktura do kraja nije poznata jer je izuzetno reaktivna molekula U svojoj osnovi sastoji se od benzenskogprstena i bočnog ali!atskog niza od tri ugljikova atoma koji mogu biti različito supstituirani "vezani za drugeradikale( 6bzirom da u molekuli postoji puno reakcijskih mjesta to je vrlo nestabilna molekula koja jeosjetljiva na utjecaj veine kemikalija, svjetlost i povišenu temperaturu 2rodukti razgradnje su obojenetvari "žuenje papira(

tijekom prerade papira nastaju obojene ligninske soli koje se nazivaju crni lug koji se uglavnomuparava i spaljuje, a u pojedinim slučajevima je našao primjenu u građevinarstvu, proizvodnjiljepila, lijekova, boja za drvo i sl

-("-!"i (a(t-%i -(ta6i* atri%a6a $-%i ( . $"%i&"i'ar(t!. koriste u manjoj mjeri "npr zauvezivanje, označavanje stranica i sl(.

koža / uglavnom se koristi za uvez knjiga 8azlikujemo prirodnu "organskog porijekla( i umjetnu"sintetsku( kožu.



• 5rir-7"a $-&a - dobiva se od sirove kože životinjskog porijekla tehnološkim postupkom koji sesastoji od pripremnih radova "močenje, obrezivanje, označavanje odmašivanje(, štavljenja "biljnai sintetska štavila( i dogotavljanjakoža "pranje, izbjeljivanje, impregniranje, sušenje( 6snovni sastojak kože su proteini, posebnokolagen "BG suhe tvari( koji ima građu u vidu paralelnih osnovnih niti "fbrila( 6snova trajnostikože leži u postupku štavljenja, koji činiireverzibilno vezanje kolagenskih vlakana s tvarima određenog učinka "štavne moi( Ttavljena kožaotporna je na mikroorganizme, ne bubri u vodi i ne trune Za knjigoveške svrhe naročito suprikladne fne kože biljno štavljenih ovčjih i svinjskih koža• .%t"a $-&a - ne sadrži kolagen, ve se sastoji od umjetnih vlakana koja imaju svojstva slična

koži 2ostoji mnogo vrsta umjetnih materijala različitih svojstava "elastičnost, otpornost na povišenutemperaturu, vlagu i sl( Pvrstou ovihmaterijala mogue je dodatno poboljšati dodavanjem dodatnih slojeva tkanine, plastičnih polimera isl 6bično su puno je!tiniji materijali od prirodne kože i češe se koriste_

ljepenka / materijal vrlo sličan kartonu i najčeše se ne može savijati ;o je višeslojni materijal čiji suslojevi iste kvalitete "mokri listovi papira slažu se jedan preko drugoga, prešaju i suše( 8azlikujemo ravnu ivalovitu ljepenku "ukoliko se međusobno slijepi više slojeva papira od kojih su neki valoviti, a drugi ravni(1alovita ljepenka ima slabija mehanička svojstva, ali je lakša7 koristi se pretežno kao ambalažni materijal6sim kvalitete samog papira važnu ulogu ima i ljepilo, a u tu svrhu koristi se vodeno staklo, škrobno ljepiloi razna sintetička ljepila tekstilni materijali / koriste se kao knjigoveški materijal "konac za šivanje(, kao materijal zaoznačavanje stranica i kao materijal zauvezivanje 8azlikujemo prirodna i umjetna tekstilna vlakna od kojih se upredanjem dobiva pređa, atkanjem se od pređe dobivaju tkanine 6d biljnih vlakana najčeše se upotrebljava pamuk i neka, tzv?ruba vlakna kao, npr konoplja, juta i sl 6d umjetnih vlakana najčeša su viskoza, poliesterska ipoliamidna vlakna i sl

materijali od drveta i metala / danas se vrlo rijetko koriste, uglavnom ih se nalazi kod vrlo starihprimjeraka knjiga.

V opasnost. kukci, vlagaV drvena ambalaža za skladištenje knjižnične građeV metalni materijali. $-r-#i%a V

materijali od poliplasta / čitav niz različitih materijala, vrlo otporni materijali, koriste se za uvez, za

slikovnice koje mogu biti vodootporne, literatura za slijepe i slmagnetni mediji, mikroflmovi, mediji za digitalizaciju / o karakteristikama e biti više riječi upoglavljima o specifčnosti čuvanja audiovizuelne građe i digitalizaciji podataka

Documents

Zaštita građe