Zaštita informacija i međunarodni standard ISO/IEC 27001

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci,

loši izvozni rezultati u prvim mjesecima 2012. godine i pad kreditnog rejtinga Bosne i Herce-govine ne daju povoda optimizmu poslovnoj zajednici i građanima u našoj zemlji. Zbog pa-

sivnost domaćih vlasti, opterećenih politikom i dubokim podjelama, i niza drugih nepovoljnih prilika u zemlji, ekonomski analitičari mišljenja su da će i ova godina biti neizvjesna i teška za BiH i njenu ekonomiju.

Da ipak tako ne mora biti, potvrđuje niz priča o uspješnosti bh. kompanija koje donosimo u ovom broju InfoKoma, a koje će, nadamo se, ohrabriti, motivirati i doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta. Jedna od takvih priča, a o kojoj nismo pisali na stranicama koje slijede, jeste otvaranje Mepas Malla u središtu Mostara, najvećeg tržnog centra u BiH i regionu.

Trgovačko-uredsko-hotelski i poslovni centar Mepas Mall prostire se na impo-zantnih 99 hiljada metara kvadratnih, s podzemnim garažama na tri nivoa (605 parking mjesta), trgovačkim sadržajima na pet nivoa (90 trgovina svjet-skih i poznatih brendova), pet kino dvorana (699 sjedišta), uredskim prostori-ma na jednom nivou te luksuznim hotelom s pet zvjezdica na dva nivoa. Na dan otvaranja Centra, 13. aprila, poslovanje u novim prostorijama započelo je 69 zakupaca s oko 700 uposlenih. Otvaranje ovog centra dalo je, između ostalog, i novu nadu za potencijalne ulagače koji žele doći u našu zemlju.

Na stranicama koje slijede očekuju vas brojne aktuelne teme.

Čitajte InfoKom!

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 52April 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićDoc.dr. Velibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikRuždija AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 52 - april 2012. 3

10Bosna i Hercegovina mora imati strategiju nakon ulaska Hrvatske u EU

Bosna i Hercegovina je ‘’dramatično’’ nepripremljena za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, što će uzrokovati veliku finansijsku štetu poljoprivrednim proizvođačima i građanima. Za BiH postoje tri moguća izlaza - da ispuni sve uvjete EU za osam mjeseci, nađe neka druga tržišta u okruženju ili da zauzme domaće tržište onoj robi koja je do sada dolazila iz Hrvatske.

15INTERVJU: Štefan Füle, komesar za proširenje Europske unije: Putovanje u EU je možda dugo, ali je vrijedno toga

Kakav je trenutni status Bosne i Hercegovine kada su u pitanju toliko željene integracije u Evrop-sku uniju te koji su koraci nužni koje vlasti naše zemlje moraju poduzeti kako bi se taj proces ubrzao, samo su neka od pitanja o kojima je ekskluzivno za InfoKom govorio Štefan Füle, komesar za proširenje Evropske unije. Sa komesarom Füleom razgovarali smo i o važnosti što hitnijeg stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za Bosnu i Hercegovinu, kao i stjecanju statusa kandidata za EU te, samim tim, osiguravanjem korištenja tri dodatne komponente Instrumenata pretpristupne pomoći za našu državu.

23Povećanje PDV-a - mač s dvije oštriceSvaki potez koji vodi prema povećanju stope PDV-a usporit će ekonomski rast i pogoršati životni standard građana, posebno penzionera i nezaposlenih. Kako u Bosni i Hercegovini trenutno 48 posto građana živi na granici siromaštva, novo porezno opterećenja gurnulo bi ih ispod ove granice.

25Bosni i Hercegovini agencija Moody`s ponovo snizila kreditni rejting

BiH je postala još rizičniji prostor za investicije i plasiranje novca. Cijena stranog kapitala za naše tržište će porasti, što će dodatno usporiti investicioni ciklus i nužno potreban ekonomski rast. Samo jedna stepenica BiH dijeli od ulaska u zonu C. U toj zoni nalaze se zemlje koje su u bankrotu i u koje niko ne investira. Od evropskih država, tu je samo Grčka, zbog čega i postoje strahovanja da BiH ne doživi sudbinu te zemlje.

37Zaštita informacija i međunarodni standard ISO/IEC 27001Vrijednost informacija koje kruže informacionim sistemima u svijetu se povećava iz dana u dan. Internetom kruže brojevi kreditnih kartica, povjerljivi ugovori, prototipi, razmjenjuju se planovi novih proizvoda i usluga. Da biste došli do vrijednih stvari, više nije potreban kalauz. Dovoljna je konekcija na Internet. Stručnjaci za sigurnost kompanije Symantec primjetili su da se tokom ove i prošle godine znatno povećao broj napada motiviranih profitom, kao i da su napadači sve profe-sionalniji u svojim pokušajima. Dakle, povećao se broj meta, napadači su postali sofisticiraniji, a motiv je sve češće novac.

45Borba protiv zagađenosti zrakaTransport kao jedna od vodećih grana privrede, ‘’krvotok industrije’’, ‘’živi organizam’’, svojim ‘’kretanjem’’ zauzima visoko mjesto na tablici onečišćivača ekosistema, emitirajući velike količine ugljendioksida, ugljenmonoksida i dušikovog oksida. Evropska unija ulaže značajne razvojne i finansijske kapacitete da problem dovede do prihvatljivih parametara onečišćenja. Tako je kao jednu od metoda strategije borbe propisala sistem mjera umanjenja ispušnih plinova u zonama visoke emisije štetnih materija, nazvan LEZs (Low Emission Zone).

IIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 52 - april 2012.

POSLOVNE VIJESTI >>>

U organizaciji Trgovinsko-industrijske komore Kipra, kao predsjedavajuće Asocijacije balkanskih komora (ABC) za 2012. godinu, u Nikoziji je održana Prva generalna skupština Asoci-jacije. Skupštini su prisustvovali predsjednici/predstavnici osam nacionalnih komora članica ABC-a, uključujući i Bosnu i Her-cegovinu, predstavnici Vlade Kipra, Agencije za promociju investicija Kipra, Agencije KPMG, predstavnici regionalnih komora Kipra i nacionalni koordinatori Projekta DIHK-CEFTA. Inače, Kipar se priprema da preuzme predsjedavanje Vijećem Evrope, te će nastojati da promovira “bolju Evropu’’, ne samo za članice EU nego i za ostale zemlje.

Sporazumi pro forme

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Bruno Bojić je u svojim izlaganjima koja su se odnosila na Dnevni red Skupštine održao dvije prezentacije u kojima je dao uvid u regulatorno okruženje za poslovanje u Bosni i Hercego-vini i investicijskim mogućnostima u našoj zemlji. Na prijedlog potpisivanja Sporazuma sa Evropskim udruženjem za zanatstvo i malu privredu, Bojić je iznio svoje mišljenje o tome da li potpi-sivanje ovakvih i sličnih sporazuma znači i jačanje aktivnosti ili je puka pro forma. Podsjetio je i na Sporazum koji je ABC potpisao sa Regionalnim vijećem za saradnju (RCC), a na čijoj realizaci-ji, iako su prošle 2 godine, nije učinjeno ništa. Nakon pozitivne reakcije svih učesnika, predsjednik VTK-a BiH je dobio ovlasti od učesnika Skupštine da u tom pravcu obavi neophodne konsultac-ije sa Hidajetom Biščevićem, generalnim sekretarom RCC-a, te o rezultatima izvijesti predsjednike ABC-a.

Slijedeća Skupština će biti organizirana na Kipru, u novembru 2012. godine. Osnovna tema bit će Zakon o malom poduzetništvu koji je usvojen na nivou EU prije 2 godine.

U Nikoziji održana Generalna skupština Asocijacije balkanskih

komora

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar poljoprivrede Srbije Dušan Petrović potpisali su u Beogradu Protokol o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunje-nosti propisanih uvjeta o hrani i hrani za životinje biljnog i mješovitog porijekla i Protokol o saradnji u oblasti zaštite zdravlja bilja. Potpisnici su istakli da će potpisani protokoli unaprijediti saradnju između dviju država, pojeftiniti protok roba i olakšati vanjskotrgovinsku razmjenu.

Potpisivanju protokola prisustvovao je i predsjednik Vanjskotrgovin-ske komore BiH dr. sc. Bruno Bojić, koji je u svom obraćanju istakao da se potpisivanjem protokola stvara povoljnije poslovno okruženje ne samo u zemljama potpisnicama Protokola nego u čitavom regionu, što će imati pozitivne efekte i na ubrzavanje integrativnih procesa BiH i Re-publike Srbije sa Evropskom unijom.

Predsjednik Bojić je naglasio da je nepriznavanje dokumenata izdatih od akreditacijskih laboratorija, kao jedna od najvećih ne-carinskih barijera, činila bosanskohercegovačke proizvode nekonkurentnim te povećavala troškove izvoza. Ovim činom se, prema njegovim riječima, pokazala spremnost na još veće izazove koji su pred privredama dviju zemalja na utakmici koja se zove “Tržište zemalja CEFTE i Evropske unije’’.

Lakši promet poljoprivrednihproizvoda između BiH i Srbije

>>>

Brojke BH523 miliona KM iznosio je izvoz koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u februaru ove godine, dok je uvoz iznosio 940 miliona KM. U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u tom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,6 posto.

12,8 posto bila je manja ukupna industrijska proizvodnja BiH u februaru ove godine u odnosu na prosjek 2011., kao i u odnosu na februar 2011., dok je u odnosu na januar ove godine zabilježen pad proizvodnje od 9,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

541.374osoba u BiH vodilo se u januaru kao neza-posleno. Agencija za statistiku BiH objavila je da je u januaru ove godine u pravnim subjektima u BiH bilo 689.119 zaposlenih osoba, od toga 282.253 žena. U odnosu na decembar 2011. broj ukupno zaposlenih povećao se za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena za 0,4 posto.

1.791.045 kartica bilo je u platnom prometu na kraju decembra prošle godine, što je za 97.579 kartica više nego na kraju decembra 2010. godine. U saopćenju iz Centralne banke BiH navodi se da dominiraju debitne, sa 1.480.885 izdatih kartica, a slijede kreditne sa 180.453, te kartice sa odgođenim pla-ćanjem kojih je 129.707.

13,5 posto veća je vrijednost novih narudžbi koje su građevinske firme iz BiH imale u ino-stranstvu u četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. 17miliona KM dobit će poslodavci u RS za upošljavanje 1.500 pripravnika, kazao je direktor Zavoda za zapošljavanje Republi-ke Srpske Milko Čolaković i najavio potpisi-vanje ugovora sa poslodavcima koji će za-posliti 1.500 pripravnika sa visokom i višom školskom spremom. 1.000.000KM iznosio je profit kompanije Širbegović u 2011. godini. Prema finansijskima pokaza-teljima za prethodnu godinu, kompanija je više od 70 posto prihoda ostvarila na ino-stranom tržištu.

155.787nezaposlenih osoba registrirano je u Repu-blici Srpskoj u februaru ove godine, dok je u januaru taj broj iznosio 154.850. U po-ređenju s decembrom 2011., broj nezapo-slenih u RS je povećan za 2.252 osobe.

850kvadratnih metara površina je savreme-nog supermarketa koji je trgovački lanac Tuš svečano otvorio u okviru Tržnog centra Marković u Srebreniku. Kupci mogu birati između više od 10.000 proizvoda, a posao u objektu je dobilo 25 radnika.


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Asocijacija za kvalitet BiH i Institut za privredni inženjering, organizirali su seminar “Sistemi upravljanja ISO/IEC 27001:2005 i ISO 9001:2008”.

Asocijacija za kvalitet u BiH je nacionalni predstavnik u Evropskoj organizaciji za kvalitet (EOQ), a Institut za privredni inženjering je jedna od prvih organizacija u BiH koja je samostalno izgradila i certifikovala sistem upravljanja sigurnošću informacija u skladu sa standardom ISO/IEC 27001:2005.

Predavači su priznati stručnjaci iz navedenih oblasti. Doc.dr. Samir Lemeš pred-sjednik je Komiteta BAS/TC 1 (Bosanski standardi, Tehnički komitet 1 - Informaci-one tehnologije) i preveo je prvi standard iz oblasti informacione sigurnosti u Bosni i Hercegovini: BAS ISO/IEC 17799:2004, koji je poslije preimenovan u BAS ISO/IEC 27002:2007. Predstavnik je Asocijacije za kvalitet BiH u Evropskoj organizaciji za kva-litet. Osim dr. Lemeša, predavači su bili i saradnici Instituta za privredni inženjering Zenica Semir Selimović, dipl. ing. mašinstva, QMS menadžer i Enver Delić, dipl.oec. ISO 27001 Lead Auditor. Ovo je bila jedinstvena prilika za zainteresirane da usvoje nova znanja i utvrde postojeća iz oblasti upravljanja sigurnošću informacija, sa posebnim os-vrtom na usklađenost sa sistemom upravljanja kvalitetom i primjere iz prakse nastale tokom implementacije sistema i certificiranja po standardima ISO/IEC 27001:2005 i ISO 9001:2008.

Održan seminar “Sistemi upravljanja ISO/IEC 27001:2005 i ISO 9001:2008”

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Up-ravom za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, organizira besplatnu obuku na temu “Lokalno uvozno carinjenje (kućno uvozno carinjenje) u uvoznim carinskim postupcima i ovlašteni primalac kao pojednostavljenje u postupku prevoza’’. Obuka će obuhvatiti sva pitanja relevantna za predmetne pojednostavljene carinske postupke: koje uvjete zainteresirano lice mora ispuniti, kako se vrši provjera tih uvjeta i šta ona obu-hvata, kako kod carinskih organa tako i kod samog podnosioca zahtjeva (prethodna kontrola podnijetog zahtjeva), način popunjavanja zahtjeva i njegovo podnošenje, koja dokumenta se prilažu uz zahtjev i kako pojedina od tih dokumenata treba sačiniti, način provođenja tih pojednostavljenih postupaka i način komunikacije sa carinskim organi-ma, ciljeve i prednosti tih postupaka i koje obaveze proizilaze iz njihovog korištenja.

Besplatna obuka učesnika u carinskom postupku u Tuzli, Sarajevu i Mostaru

POSLOVNE VIJESTI >>>

800 izlagača na Međunarodnom sajmugospodarstva u Mostaru

Petnaesti međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2012., održan od 27. do 31. marta, prema riječima organizatora, potpuno je opravdao očekivanja. Na sajmu se predstavilo više od 800 izlagača iz 35 različitih zemalja. Na 30.000 m² izložbene površine predsta-vljene su grane industrije poput drvne, građevinske, prehrambene, autoindustrije i bro-dogradnje, ali i bankarstva, telekomunikacija, medija i sl. Tokom pet dana trajanja sajma održano je niz stručnih skupova i sastanaka iz oblasti energetike, infrastrukture i turi-zma.

U fokusu su bile konferencije/forumi: “Obno-vljivi izvori energije”, koja je okupila rekordan broj učesnika, zatim konferencija o Koridoru Vc i njegovoj južnoj dionici, u organizaciji Mostarskog sajma, “Razvoj srednjeg i malog poduzetništva nakon pristu-panja Republike Hrvatske Evropskoj uniji”, u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta RH-a, te “Konkurentnost gospodarstva BiH i izazovi ulaska RH-a u EU za BiH”, u organizaciji REDAH-a. Zemlja partner ove godine bila je Republika Hrvatska. Kao i prethodnih godina, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine se predstavila na zajedničkom štandu sa Privrednom komorom Hercegovačko-neretvanskog kantona. Privrednici i drugi posjetioci sajma mogli su dobiti informacije i publikacije izrađene od strane Vanjskotrgovinske komore BiH iz oblasti metalne, drvne i prehrambene indus-trije, edukacije u oblasti informatike i stranih jezika, izvoza proizvoda i sl.

Štand Komore posjetilo je niz uvaženih privrednika iz zemlje, kao i predsjednici privrednih komora iz regiona.

250milijardi eura izdvaja se godišnje za nabav-ku luksuznih automobila u svijetu, što je, otprilike, četvrtina ukupnih izdataka za kupovinu luksuzne robe u ukupnoj vrije-dnosti od oko 960 milijardi eura, podaci su proizvođača skupih premium vozila.

4,7milijardi eura iznosio je manjak najvećeg italijanskog telefonskog operatera Telecom Italia u 2011. godini. Kompanija je, uslijed pogoršanja ekonomskih izgleda, bila primo-rana na otpis vrijednosti preduzeća na do-maćem tržištu u iznosu od 7,3 milijarde eura, prenijela je francuska novinska agencija AFP.

500 milijardi eura koštat će mreža putnih i že-ljezničkih pravaca širom kontinenta, od Švedske do Italije, te od Portugala do Pariza, koju su osmislili evropski ministri prometa, a koja bi se, ukoliko se u potpunosti primije-ni, trebala izgraditi do 2020. godine.

560miliona dolara, odnosno sedam posto više u odnosu na isti period prošle godine iznosio je neto prihod proizvođača sportske opre-me Nike za kvartal koji je okončan 29. febru-ara 2012. godine, saopćila je ova svjetski po-znata kompanija.

32,3miliona karata nebrušenih dijamanata vri-jednih 3,81 milijardu dolara izvezla je Rusija 2011. godine, čime je zabilježila povećanje od 37 posto za posljednjih godinu dana, saopćeno je iz Ministarstva finansija Rusije. U saopćenju se navodi da je 2011. proizve-deno 35,14 miliona karata dijamanata u ovoj zemlji.

4,2milijarde dolara učestvovat će u poslovanju preko interneta 2016. godine u ukupnom bruto domaćem proizvodu članica Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, saopćila je u ponedjeljak konsultantska firma Boston Consulting Group (BCG).

48.100nezaposlenih lica registrirano je u Crnoj Gori, što čini 19,7 posto aktivnog stanovništva u ovoj zemlji, podaci su iz četiri sprovedena kvartalna istraživanja tokom 2011. godine. Zaposlenih je 196.000 lica ili 80,3 posto.

370radnika otpustit će Uprava HT-a, unatoč vrhunskim poslovnim rezultatima, a zbog ‘’pohlepe’’ i ‘’njegovog veličanstva profita dioničara’’, tvrde udruženi sindikati HT-a koji su se o otpuštanjima zajedničkim oglasili saopćenjem za javnost.

5 milijardi eura povećala je kapital prošle go-dine Intesa Sanpaolo banka, likvidna i do-bro kapitalizirana banka, te uspješno prošla ‘’stres-testove’’ Evropskog tijela za nadzor banaka, saopćeno je iz te banke.

Brojke svijet



Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, kako ekskluzivno doznaje InfoKom, uputilo je dopis sa zahtjevom za obustavu primjene Uredbe Vlade

Republike Srbije o izmjeni Uredbe o zaštiti imovina dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji republika bivše Soci-jalističke Federativne Republike Jugoslavije.

U aktu koji je proslijeđen Ministarstvu vanjskih poslova BiH, a s ciljem zaštite imovine privrednih subjekata iz BiH, iz Ministarstva finansija i trezora BiH naveli su kako smatraju da je potrebo uputiti diplomatsku notu Vladi Republike Srbije u kojoj će se tražiti poništenje primjene Uredbe, odnosno bezuvje-tna primjena Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ.

Ministarstvo finansija i trezora BiH navodi kako im je, u više navrata, upućivan zahtjev za poduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu imovine privrednih subjekata koja se nalazi u Repu-blici Srbiji, a predmet je procesa privatizacije, od organa u Repu-blici Srbiji.

EKSKLUZIVNO >>> Ministarstvo finansija i trezora BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH zatražilo hitno upućivanje note Vladi Republike Srbije

Piše: Almir Terzić

‘’Naše je mišljenje da je potrebno uputiti zahtjev za potpuni prekid primjene odredbi ove Uredbe, a imovin-sko-pravni status vratiti u prijašnje stanje, onako kako je važio na dan 31. decembra 1990. godine ili kako je definiran osnivačkim aktima preduzeća, te dosljedno provesti Aneks G Sporazuma o pitanju sukcesije bivše SFRJ’’, ocjena je Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Van snage staviti Uredbu o zaštiti imovine dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji

republika bivše SFRJ


>>>

U dostavljenim zahtjevima resornom ministarstvu (finan-sija i trezora) precizira se, naime, da je krajem marta istekao rok za primjenu Uredbe Vlade Republike Srbije o zaštiti imovine dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji republika bivše SFRJ.

Posljedice po BiH

A, Vlada Republike Srbije je na osnovu člana 42. stav 1. Zakona o Vladi (Službeni glasnik RS br. 55/05 i 71/05 – ispravka, 101/07 i 65/08), a u vezi sa članom 3. stav 5. Zakona o privatizaciji (Službeni glasnik RS br. 38/01, 18/03, 45/05 i 123/07) donije-la spornu Uredbu o izmjeni Uredbe o zaštiti imovine dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji republika bivše SFRJ.

“Primjena ove Uredbe ima dalekosežne posljedice za imovi-nu fizičkih i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Srbiji. U principu, njome se derogira vlasnički status ove imovine. S ciljem definiranja stavova i opredjeljenja bitnih za preduzimanje adekvatnih mjera i aktivnosti nadležnih orga-na za zaštitu navedene imovine, slobodni smo vam prezentirati činjenice značajne za definiranje normativno-pravnog okvira u vezi sa ovim pitanjem’’, stoji, između ostalog, u dopisu koje je Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija i trezora BiH – Sektor za provedbu sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom in-stitucija BiH, dostavio MVP-u BiH.

Upozorio je da je namjera redefinicije imovinsko-pravnih odnosa, odnosno “legalizacija nezakonitih aktivnosti koje se po-duzimaju prema imovini fizičkih i pravnih lica iz Bosne i Herce-govine vidljiva u članu 2. Uredbe kojim se nalaže zaključivanje sporazuma, što predstavlja akt osporavanja prava vlasništva’’.

“Ovim se činom izbjegava tržišna verifikacija vrijednosti dioničkog kapitala i, istovremeno, narušava ukupna struktura kapitala koja je utvrđena u postupku registracije preduzeća. Fi-zička i pravna lica iz BiH prisiljavaju se na zaključivanje finan-sijskog aranžmana o prodaji, što u potpunosti negira primjenu člana 2. Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, odnosno u suštini predstavlja uzurpaciju prava vlasništva. Jasno je da je definicija vlasničkih odnosa unutar preduzeća određena osnivačkim aktima gdje je uspostavljena vlasnička struktura kapitala, što podrazumijeva i način ostvarivanja prava vlasnika nad kapitalom koji je nominiran na subjekte iz Bosne i Herce-govine na dan 31. decembar 1990. godine’’, upozorava Kelić.

Kršenje Sporazuma i Ustava

U skladu s tim, navodi se kako pravno relevantan može biti samo vlasnički status na dan 31. decembar 1990. godine, odno-sno s tim u vezi isključivo su relevantni osnivački akti u kojima je definiran vlasnički status na referentni datum ili vlasnički status koji su subjekti iz BiH definirali osnivanjem zajedničkih firmi u Republici Srbiji, što je bio slučaj.

No, bez obzira što je Ministarstvo finansija i trezora BiH preciziralo stavove u vezi sa primjenom Uredbe, a koji su pro-slijeđeni nadležnim organima Republika Srbije, i što je Stalna zajednička komisija viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ usvojila preporuku br. 5 kojom se sve države nasljednice obavezuju na bezuvjetno provođenje Aneksa G, i dalje je na snazi primjena Uredbe u Republici Srbiji.

“Naše je mišljenje da je potrebno uputiti zahtjev za potpu-ni prekid primjene odredbi ove Uredbe, a imovinsko-pravni status vratiti u prijašnje stanje, onako kako je važio na dan 31. decembra 1990. godine ili kako je definiran osnivačkim aktima

preduzeća’’, upozorili su iz Ministarstva finansija i trezora BiH.Iz Ministarstva finansija i trezora BiH ističu i to da je Među-

narodnom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih slo-boda, tačnije članom 1. Protokola I, potpisanom u Parizu 1952. godine, a koju su prihvatile sve članice Vijeća Evrope i koja je, inače, sastavni dio ustavnog poretka obiju država (BiH i Srbije), jasno definirano da “svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Niko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim principima međunarodnog prava’’.

Dakle, u konkretnom slučaju povrijeđena je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kojom je garantirano mirno uživanje privatne imovine.

‘’U daljnjoj analizi normativno-pravne osnove postavlja se pitanje sudbine dioničkog kapitala koji je stečen u postupku upisa internih dionica normiranih na fizička lica i iskazanih u bilansama stanja na dan 31. decembar 1991. godine. Činom sprečavanja nesmetanog prava na imovinu fizičkim i pravnim licima iz BiH na koje je nominiran dionički kapital Republika Srbija je povrijedila norme međunarodnih ugovora i norme Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (član 1. Protokol I) koju je i sama prihvatila i u svom Ustavu precizirala kao sastavni dio ustavnog poretka, isto kao i BiH. Imajuću sve ovo u vidu, očigledno je da je ovim činom Vlada Republike Srbije prekršila i član 2. Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ kao međunarodnog ugovora’’, upozorio je Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija i trezora BiH.

Analiza primjene – BiH ispunjava propise

Istovremeno, BiH je omogućila nesmetano raspolaganje imo-vinom koja se nalazi u Bosni i Hercegovini subjektima iz Re-publike Srbije i u tu svrhu donijela Odluku o provođenju Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH (Službeni glasnik BiH, 02/04).

To jasno pokazuje da nije ostavljena nikakva dilema u izvr-šenju obaveza kojim se garantuje pravo na imovinu subjektima iz drugih država nasljednica bivše SFRJ. Stoga iz Ministarstva finansija i trezora BiH ukazuju kako isto očekuju i od ostalih dr-žava nasljednica kada je u pitanju bh. i imovina subjekata koji imaju pravo aktivne legitimacije.

InfoKom je analizirao primjenu Aneksa G Sporazuma o suk-cesiji u Republici Srbiji. Naime, članom 2. stav 1. (a) Aneksa G propisano je da će se prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi nasljednici i na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo do 31. decembra 1990. godine priznati, te će biti zaštićena i vraćena od te države u skladu sa uspostavljenim standardima i normama međunarodnog prava i neovisno o nacionalnosti, državljanstvu, mjestu boravka ili do-micilu tih osoba.

Istovremeno, istim članom, ali stavom 1. (b) navedeno je da će svaki navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imo-vinu učinjen nakon 31. decembra 1990. godine i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti sa odredbama člana 2. stav 1 (a) biti ništavan i nevažeći.

Također, članom 8. Sporazuma predviđeno je da će svaka država nasljednica na osnovu reciprociteta poduzeti potrebne mjere u skladu sa svojim internim zakonom kako bi osigurala da se odredbe ovog Sporazuma priznaju i sprovode u njenim su-dovima, upravnim tribunalima i agencijama, te da ostale države nasljednice i njihovi građani imaju nesmetan pristup njima.


>>>

Nadalje, članom 9. Sporazuma definira se da će države nasljednice implementirati isti u dobroj vjeri, u duhu povelje Ujedinjenih naroda i u skladu sa međunarodnim pravom, dok član 10. predviđa da se na Sporazum ne mogu staviti nikakva ograničenja.

Jasni propisi

Kako su i BiH i Republika Srbija potpisnice Bečke konvencije o ugovornom pravu (potpisana 23. marta 1969. godine u Beču, ratificirana i objavljena u Službenom listu SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 30/72, a stupila na snagu 27. ja-nuara 1980.), jasno je da Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ predstavlja međunarodni ugovor na koji se primjenjuje Bečka konvencija o ugovornom pravu.

Pravna supremacija međunarodnih ugovora potvrđena je i u Ustavu Republike Srbije, i to u članu 16. stav 2. u kojem se ja-sno propisuje: “Općeprihvaćena pravila međunarodnog prava i potvrđeni međunarodni ugovori sastavni su dio pravnog po-retka Republike Srbije i neposredno se primjenjuju’’.

Iz navedenog jasno proizilazi da Republika Srbija donoše-njem Uredbe o izmjeni Uredbe o zaštiti imovine dijelova pre-duzeća čije je sjedište na teritoriji republika bivše SFRJ krši Spo-razum o pitanjima sukcesije kao međunarodni ugovor, odnosno Ustav Republike Srbije, u kojima je decidno navedeno da su međunarodni ugovori sastavni dio ustavnopravnog poretka Re-publike Srbije te imaju prioritet u primjeni.

Agencija za privatizaciju FBiH je subjekt koji ima aktivnu legitimaciju te je kao tužitelj pred nadležnim pravosudnim organima u Republici Srbiji dobila negativne odluke u preko 20 predmeta. U tom smislu, postoje indicije da su razlozi za do-nošenje ovakvih odluka od sudova u Republici Srbiji prije svega rezultat neprovođenja Sporazuma o pitanjima sukcesije kao međunarodnog ugovora, i to prije svega njegovog Aneksa G.

Kako BiH dosljedno provodi Aneks B, u tom kontekstu a s ciljem razvijanja dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa dviju država, potrebno je i da Republika Srbija na adekvatan način omogući provedbu Aneksa G, odnosno omogući nesmetano ostvarivanje prava na imovinu subjektima iz BiH te ukine oba-vezu zaključivanja aranžmana za imovinu čiji su vlasnici su-bjekti iz BiH.

Kada je u pitanju inicirano zaključivanje Sporazuma o provođenju Aneksa G između Republike Srbije i BiH, a ima-jući u vidu predložena rješenja u Nacrtu sporazuma, kao i odredbe Sporazuma o sukcesiji, posebno kada je u pitanju Aneks G, nameće se zaključak da je većina odredbi u Nacrtu sporazuma suvišna, odnosno da se može konstatovati da nema potrebe za dodatnim definiranjem normativno-pravnog okvira uspostavljenog u Aneksu G Sporazuma. On, naime, na vrlo precizan i jednoznačan način uspostavlja normativno-pravnu

zaštitu stečenih prava građana i drugih pravnih lica koja su po-stojala na dan 31. decembar 1990. godine.

Nužni koraci

U tom kontekstu, cijeni se, nema potrebe uvoditi dodatna nor-miranja na bilateralnoj osnovi koja, u suštini, ne mogu ponuditi efikasniju zaštitu ovih prava. Odnosno, nema smisla zaključivati dodatni sporazum da bi se provodile norme Aneksa G koji su potpisale i ratifikovale sve države nasljednice bivše SFRJ i čiji su dokumenti o ratifikaciji deponovani kod generalnog sekretara UN-a.

Umjesto toga, a s ciljem konačne implementacije Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije, potrebno je da:

- nadležni organi BiH kod ovlaštenih institucija Republike Srbije direktno ili preko međunarodnih institucija, uključujući i pravosudne, insistiraju na bezuvjetnoj primjeni Aneksa G, kao i da se poduzmu snažnije aktivnosti u okviru Stalnog za-jedničkog komiteta visokih predstavnika zemalja nasljednica s ciljem dosljedne primjene Aneksa G,

- ovlašteni organi koji imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje u postupcima pred pravosudnim organima u Repu-blici Srbiji iskoriste sve djelotvorne pravne lijekove u svrhu obraćanja Ustavnom sudu Republike Srbije (prema dostupnim informacijama, nije raspravljao o predmetima u kojima su ni-žestepeni sudovi odlučivali) i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu,

- Republika Srbija, kako bi potvrdila svoje opredjeljenje za provođenje Aneksa G, stavi van snage propise koji na najgrublji način krše odredbe Aneksa, kao što je Uredba o zaštiti imovine dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji republika bivše SFRJ,

- se, umjesto zaključivanja bilateralnog sporazuma u vezi primjene Aneksa G, predloži formiranje komisije za koordina-ciju primjene Aneksa G na bilateralnoj osnovi, koja bi davala mišljenja i eventualno predlagala propise za domaće organe koji imaju obavezu provođenja Aneksa G,

- nadležni organi BiH insistiraju na zaključivanju bilateralnog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima sa Republikom Srbi-jom kojim bi se, između ostalog, regulirala i ona pitanja koja nisu utvrđena ovim Aneksom.

U narednom broju objavit ćemo primjenu Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije sa Republikom Hrvatskom.


U organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u Bijeljini je održan sastanak na temu “Ula-zak Hrvatske u EU i implikacije koje će imati domaći

privredni subjekti - izvoznici na hrvatsko tržište’’. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH, Mi-nistarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstva trgovine i turizma RS, Ministarstva trgovine FBiH, Privredne komore RS, Privredne komore FBiH, Privredne komore Brčko distrikta, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH, Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i predstavnici najznačajnijih izvoznika koji već izvoze na tržište EU i predsta-vnici izvoznika koji svoju robu plasiraju na tržište Republike Hr-vatske. Cilj sastanka je bio da se identifikuju potrebne mjere i ak-tivnosti radi sprečavanja ili umanjivanja negativnih posljedica koje bi pretrpjela bosanskohercegovačka privreda nakon ulaska Hrvatske u EU.

U martu ove godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine također je održana Konferencija pod nazivom “Implikacije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na Bosnu i Her-cegovinu’’, koju je organiziralo Zajedničko povjerenstvo za eko-nomske reforme i razvoj, uz podršku USAID-ovog Projekta ja-čanja parlamenata u BiH i Ureda Fondacije Konrad Adenauer u BiH. Podršku i ovoj Konferenciji dali su predstavnici Vanjsko-trgovinske komore BiH. Cilj Konferencije je bio da se, u sara-dnji sa nadležnim institucijama, identificiraju potencijalni efekti pristupanja Hrvatske u Evropsku uniju kako bi se blagovremeno

mogle preduzeti potrebne mjere i aktivnosti na sprječavanju ili umanjivanju negativnih efekata po privredu BiH i društvo u cjelini, te kako bi se što efikasnije iskoristili pozitivni efekti.

Također, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na svojoj sjed-nici raspravljalo je o mogućim implikacijama na Bosnu i Herce-govinu nakon ulaska Hrvatske u EU. Ocijenjeno je da je potre-bno ažurirati Akcioni plan Vijeća ministara BiH za ublažavanje posljedica pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, te da bi svi or-gani u BiH zajedno sa Predsjedništvom trebali doprinijeti pre-vazilaženju svih negativnih efekata.

Opća ocjena sa svih ovih sastanaka je da je Bosna i Herce-govina “dramatično’’ nepripremljena za ulazak Hrvatske u Ev-ropsku uniju, što će uzrokovati veliku finansijsku štetu poljo-privrednim proizvođačima i građanima, te da je BiH u toliko velikom zakašnjenju da bi se moglo reći da je već prekasno.

Također je ocijenjeno da BiH nije pripremljena za ulazak Hrvatske u EU u raznim segmentima - zakonodavstva, akredi-tacionih tijela, certificiranja, osposobljenih laboratorija za pre-gled robe biljnog i životinjskog porijekla, kao i samih objekata koji služe za proizvodnju, te da će prvi na udaru biti sektor pre-hrambene i poljoprivredne proizvodnje, posebno mljekari. Više od 60 posto izvoza mljekarske proizvodnje iz BiH plasira se u Hrvatsku, a sa 1. januarom 2013. nastupit će sigurnosne barijere i uvjeti koje EU traži od naše zemlje. BiH ima malo vremena, osam-devet mjeseci. Izgubljeno je mnogo. Teško da će sve do tada biti moguće ostvariti.

Može li se nadoknaditi izgubljeno vrijeme?

Za osposobljavanje privrede BiH za izvoz u Hrvatsku potrebno je više od 80 miliona KM, u prvom redu za osposobljavanje graničnih prijelaza kojih sada ima samo dva. Sredstva će biti neophodna i za nabavku laboratorije i druge opreme. Za BiH postoje tri moguća izlaza - da ispuni sve uvjete EU za osam mje-

Bosna i Hercegovina ‘’dramatično’’ je nepripremljena za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, što će uzrokovati veliku finansijsku štetu poljoprivrednim proizvođačima i građanima. Za BiH postoje tri moguća izlaza - da ispuni sve uvjete EU za osam mjeseci, nađe neka druga tržišta u okruženju ili da zauzme domaće tržište onoj robi koja je do sada dolazila iz Hrvatske.

Piše: prof. dr. Duljko Hasić

Bosna i Hercegovina mora imati strategiju nakon ulaska Hrvatske u EU

TEMA >>>


>>>

seci, nađe neka druga tržišta u okruženju ili da zauzme domaće tržište onoj robi koja je do sada dolazila iz Hrvatske. Izgubljeno je mnogo vremena, ali je važno da krenemo u ispunjavanje bar nekih uvjeta.

Postoje i druge brojne implikacije ulaska Hrvatske u EU – to su imovinsko-pravni odnosi, rad, zapošljavanje, elektroe-nergetika i druge oblasti.

Bosna i Hercegovina sa Republikom Hrvatskom ima nerije-šene imovinsko-pravne odnose, jer јоš uvijek nije potpisan sporazum između dviju država. Hrvatska ne роštuје ni Aneks G Međunarodnog sporazuma o sukcesiji, pa je to razlog da se povrat imovine, posebno pravnih subjekata, i dalje odvija pred sudovima, štо imа za posljedicu da se procesi vode nedopustivo sporo. Bosanskohercegovačka strana od Republike Hrvatske potražuje evidentiranih 1.750 hiljada metara prostora u razli-čitim oblicima. Veliki broj otvorenih pitanja je i u slučajevima prekogranične saradnje.

Iako Bosna i Hercegovina ima preko 1.000 kilometara među-državne granice, Sporazum o granicama još nije potpisan. Još je neriješen slobodan pristup teritorijalnim vodama (kod Ne-uma), a i dalje je ostalo otvoreno pitanje tranzita kroz Luku Ploče. Važnost veze bh. privrede i Luke Ploče, slobodan pri-stup međunarodnim vodama, te povezanost Neuma sa ostalim turističkim destinacijama u zemlji i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, jednako su važni koliko i povezanost dubrovačkog područja sa ostatkom Hrvatske.

Privredi prijeti kolaps?!

Vrlo je važno da u preostalom periodu sve nadležne institucije u BiH poduzmu sve da bi se naši proizvodi mogli naći na izvoznoj listi. Trenutno, BiH u Evropsku uniju izvozi samo ribu i sirovu kožu te je potrebno učiniti sve da se još neki od naših proiz-voda nađu na listi. Bitno je sinhronizirati aktivnosti kako bi se procesi ubrzali, ali se moraju jasno definirati ciljevi - šta je za-datak proizvođača i izvoznika, instituta, laboratorija, Agencije za hranu, Ureda za veterinarstvo, nadležnih institucija, Vijeća ministara, komorskog sistema.

Ako ostanu samo dva granična prijelaza za proizvode bilj-nog i animalnog porijekla, našoj privredi prijeti kolaps. Struka je ocijenila da bi Bosni i Hercegovini trebalo osigurati barem još tri granična prijelaza: Orašje, Šamac ili Izačić. Izvozom preko samo dva granična prijelaza, bh. proizvođači bi mogli izgubili najvećeg trgovinskog partnera.

Politički predstavnici Bosne i Hercegovine i dalje samo go-vore o prijetnjama koje su se nadvile nad krhku bh. privredu, umjesto da ubrzaju aktivnosti na opremanju dva granična pri-jelaza koji će biti jedina veza poljoprivrednika s ostatkom Ev-rope i na kojima će se obavljati poseban inspekcijski nadzor (veterinarsko i fitosanitarno uvjerenje). Na sjeveru BiH to će bi-ti granični prijelaz Gradiška, a na jugu granični prijelaz Bijača. Oba moraju već od početka 2013. godine funkcionirati u pu-nom kapacitetu. Međutim, dva prijelaza jednostavno su prema-lo te da će zbog novonastalih troškova prijevoza trpjeti svi oni koji žele izvoziti na tržište EU. Naime, velik dio poljoprivred-nika sada će morati prevaliti i po deset puta duži put kako bi stigli na jedan od dva prijelaza. Stoga se opravdano postavlja pitanje može li se s Hrvatskom dogovoriti opremanje još kojeg graničnog prijelaza.

Iznimno je važno da se na sjeveru BiH osigura još jedan prijelaz na kojem će se moći vršiti promet roba s posebnim in-spekcijskim nadzorom iz razloga što je prijelaz u Gradišci jako

opterećen, budući da je smješten u središtu grada i ne postoji mogućnost nekog značajnijeg proširenja.

Članstvo Hrvatske u EU donijet će znatne promjene u broj-nim segmentima poslovnog života u BiH. Promjene će se do-goditi prvenstveno u izvozu bosanskohercegovačkih proizvoda, primarno poljoprivredno-prehrambenih, na tradicionalno najznačajnija izvozna tržišta. Na taj će se način pitanje kon-kurentnosti bh. proizvoda dodatno zaoštriti. Sve te promjene i potreba da se bh. preduzeća na vrijeme upoznaju s njima glavni su razlog zbog kojih je Vanjskotrgovinska komora BiH izradila Analizu efekata u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Republi-ke Hrvatske Evropskoj uniji. Analiza može poslužiti kao dobar alat u novom kontekstu jer će u novim okolnostima pojedini sektori privrede imat vrlo konkretne rizike.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će operati-vno djelovati u kontaktima s komorskim partnerima u Repu-blici Hrvatskoj te putem Eurochambresa kako bi se potaknulo djelovanje u pravcu smanjenja rizika i posljedica koje prijete privredi Bosne i Hercegovine.

Hrvatska predviđanja

S druge strane, Gospodarska komore Hrvatske predviđa kako bi ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e mogao desetkovati domaću proizvodnju i izvoz, a da bi mnogi proizvođači mogli preseliti tvornice u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, prvenstveno predstavnici najvećih prehrambenih tvrtki - Kraš, Agrokor, Adris, Atlantic Grupa, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Du-kat, Badel 1862, Pivac, Gavrilović i Granolio. Hrvatski proiz-vodi u Evropi su nepoznati te neće biti konkurentni ni u bes-carinskim uvjetima nakon punopravnog pridruživanja EU na tržištu koje broji 500 miliona potrošača. Unatoč carini od 15 do 18 posto, iz EU Hrvatska godišnje uveze 80 posto konditorskih proizvoda (54.000 tona godišnje), a kad se 1. jula 2013. ukine carina, uvoz će porasti za dodatnih 10 do 15.000 tona. Za uspo-redbu, od oko 30.000 tona proizvoda koje izvezu hrvatski kon-ditori, 80 posto završi na tržištu CEFTA-e, i to bez carina ili s vrlo niskim carinama.

Konditorska industrija će ulaskom Hrvatske u EU smanjiti izvoz 30 posto, zbog čega bi moglo doći do otpuštanja radnika i preseljenja u susjedne zemlje. S druge strane, Hrvatska domaća preduzeća su opterećena višom cijenom inputa, a višom će se sto-pom PDV-a od 25 posto preduzeća dovesti u još gori položaj.

Uz Italiju i Austriju, Bosna i Hercegovina je najvažnije hr-vatsko izvozno tržište, na koje otpada trećina hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, i za očekivati je da će ovaj sektor najteže pogoditi ulazak u EU. Prognoza nije na-klonjena ni TDR-u koji će nakon ulaska Hrvatske u EU za BiH imati 15 posto davanja umjesto dosadašnje nulte stope carine. Neki su se već počeli pripremati za ulazak u EU te je Franck proširio pogon u Grudama, dok je Kraš pod svoje vratio tvorni-cu keksa Mira iz Prijedora.

Kako bi se na najbolji mogući način iskoristili efekti ulaska Hrvatske u Evropsku uniju i otkloniti rizici koje neminovno ovaj čin nosi sa sobom, u ove procese trebaju biti uključeni svi nivoi vlasti Bosne i Hercegovine. Uz to, neophodno je odrediti i prioritetne zadatke koje BiH mora rješavati, a koji proizilaze iz ulaska Hrvatske u EU.


ANALIZA >>>

Iako je režim slobodne trgovine reguliran i garantiran u okviru CEFTA 2006 i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naši izvoznici već godinama nailaze na brojne netarifne

barijere, tehničke i administrativne, koje onemogućavaju naš izvoz. One s kojima se suočavaju u Evropskoj uniji su neupitne, jer ovise isključivo o (ne)usklađenosti sistema infrastrukture kvaliteta u našoj zemlji sa onim u Evropskoj uniji. To ne znači da nemamo tijela za ocjenu usklađenosti koja rade po najvišim evropskim standardima ili da niti jedna nadležna institucija ne slijedi ove standarde, ali proces usklađivanja i ispunjavanja zahtjeva u ovoj oblasti zahtjeva mnogo vremena, te zbog opće

Pišu: prof. dr. Duljko Hasić i Igor Gavran

neefikasnosti nadležnih vlasti jako kasnimo. Mnoge proizvode već odavno uspješno izvozimo u Evropsku uniju i njihov kvali-tet je potvrđen. Međutim, za najveći dio naših prehrambenih proizvoda, posebno onih animalnog porijekla, potrebno je još mnogo rada nadležnih institucija na izgradnji jedinstvenog i funkcionalnog sistema koji bi Evropska unija prihvatila kao pouzdan i siguran, odnosno ekvivalentan svom. Do sada smo ispunili uvjete za izvoz ribe, u neizvjesnom smo procesu ispu-njavanja uvjeta za izvoz meda, jaja i pilećeg mesa i prerađevina, dok će za ostale proizvode animalnog porijekla trebati još više vremena.

Necarinske barijere najizraženije u Srbiji i Hrvatskoj

Necarinske barijere, kako tehničke tako i administrativne, mno-go su prisutnije na tržištima CEFTA 2006, a najizraženije upravo

Necarinske i tehničke barijere u trgovini Bosne i Hercegovine sa

članicama Evropske unije i CEFTA 2006

Najčešće barijere slobodnoj trgovini u regionu i izvozu proizvoda iz Bosne i Hercegovine su: komplicirana pro-cedura kod protoka roba i uska grla u graničnim prijelazima, nedostatak međunarodno priznatih akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti i neuređen sistem ovlaštenja, nepriznavanje certifikata o kvalitetu, sanitarnih, fi-tosanitarnih i veterinarskih dokumenata, neprimjenjivanje međunarodnih standarda i tehničkih regulativa, nedostatak adekvatne infrastrukture (saobraćaj, bankarstvo, osiguranje i telekomunikacije), te korupcija i kri-jumčarenje. Za razliku od neželjenih ali često razumljivih prepreka Evropske unije, barijere od strane Hrvatske i Srbije ne samo da su najvećim dijelom potpuno neopravdane već predstavljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA 2006 i principa slobodne trgovine.


>>>

u Srbiji i Hrvatskoj. Za razliku od neželjenih ali često razumlji-vih prepreka Evropske unije, barijere od strane ovih zemalja ne samo da su najvećim dijelom potpuno neopravdane već predsta-vljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA 2006 i principa slobo-dne trgovine. Hrvatska u većoj mjeri koristi tehničke barijere, zloupotrebljavajući svoj viši stepen usklađenosti s Evropskom unijom, dok u Srbiji dominiraju administrativne barijere, ali za-jednički rezultat je otežavanje ili potpuno onemogućavanje pla-smana naših proizvoda. Ove su barijere najjače u onim oblastima gdje smo i najkonkurentniji njihovim proizvođačima, prije svega agroindustrijskom sektoru. Među najčešćim barijerama ističu se prekomjerna zadržavanja robe na graničnim prijelazima (od nekoliko dana, pa do nekoliko desetina dana), nepriznavanje nalaza, izvještaja i certifikata o ispravnosti i kvalitetu naših proiz-voda i upućivanje uzoraka svakog pakovanja robe na dugotrajne i preskupe kontrole. Također, nameću se i diskriminirajuće oba-veze u izgledu i sadržaju deklaracija i svjesno se i sistemski na sve načine otežava plasman naših proizvoda.

Postojanje spomenutih barijera jedan je od osnovnih uzroka dugogodišnjeg enormnog deficita u našoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA 2006. Broj proizvoda koji se u ovakvim uvjetima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen te se veliki broj potencijalnih izvoznika destimulira. Time se stvara iskri-vljena slika konkurentnosti u regionu i umanjuje realni potenci-jal naše privrede koja, u ravnopravnim uvjetima, može ponudi-ti mnogo kvalitetnije i konkurentnije proizvode od trenutno dominirajućih na našem i susjednim tržištima. Nažalost, naši proizvođači nisu ravnopravni ni na domaćem tržištu, jer sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca.

(Ne)priznavanje certifikata

Broj akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti u Bosni i Herce-govini je višestruko manji nego u susjednim zemljama, a neu-sporedivo manji nego u članicama Evropske unije. Ipak, i ovaj broj akreditiranih tijela može zadovoljiti veliki dio potreba naše privrede, posebno izvoznika, ali samo ako se naša akreditacija, odnosno dokumenti koje ova tijela izdaju priznaju na našim iz-voznim tržištima. Za šire priznavanje je neophodno primarno potpisivanje multilateralnog sporazuma (MLA) sa Evropskom akreditacijom (EA), ali je potrebno uraditi i mnogo više dok se ne dostigne optimalan nivo. U određenim oblastima, posebno proizvodnji tehničkih industrijskih proizvoda, proizvođači ne-ophodne certifikate dobijaju od akreditiranih tijela u Evropskoj uniji i prevazilaze barijere tim putem. Također, iako neke proiz-vode sam proizvođač može uskladiti sa zahtjevima tzv. direktiva novog pristupa, bez priznatog nacionalnog sistema oni nikada neće biti jednako prihvaćeni i uvijek će biti podvrgavani češćim kontrolama i provjerama dok se cijeli sistem ne uskladi.

Nažalost, nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini naše izvo-znike podržavaju tek simbolično, dok sistemski pristup u tom smjeru apsolutno izostaje. Pozitivni pomaci u pravom smjeru vidljivi su tek odnedavno, aktivnijim djelovanjem Ministar-stva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje je u sara-dnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH pokrenulo više ak-tivnosti u cilju direktne podrške izvoznicima. Prije svega, to su: usklađivanje Carinske tarife BiH sa tarifnim stopama u Evrop-skoj uniji za uvozne komponente izvan EU što će omogućiti značajne uštede i konkurentnu proizvodnju i izvoz brojnim do-maćim firmama iz tekstilne, metalske i autoindustrije, aktivnosti

Ureda za veterinarstvo BiH na omogućavanju slobodnog izvoza ribe, jaja, mlijeka i proizvoda od govedine u Hrvatsku, deseti-ne pravilnika i drugih akata kojim se oblast sigurnosti hrane usklađuje sa standardima Evropske unije pripremljenih i usvo-jenih u Agenciji za sigurnost hrane BiH itd.

Dakle, nakon višegodišnjeg kašnjenja, uočljivi su poziti-vni pomaci u djelovanju nekih naših institucija ali sistemska podrška još uvijek nije dovoljna, a raznovrsni poticaji privredi mjereni milijardama KM u susjednim zemljama, kod nas se svode na simbolične iznose. Potrebno je uraditi mnogo više, ali je iskazana spremnost nadležnog ministarstva, parlamentarnih komisija i drugih institucija da u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH kreira rješenja kojim će se podržati privreda konkretnim mjerama i aktivnostima ipak ohrabrujuća. Nara-vno, ona mora biti sistemska. Ne smije se dozvoliti da paralelno privreda u nekim segmentima ima izvanrednu podršku Mini-starstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH a u drugim nespremnost da se zaštiti od očiglednog prekomjernog uvoza i ogromne štete koja joj se godinama nanosi (neopravdano odbi-janje zahtjeva Grupacija pivarske industrije za primjenu mjera zaštite od prekomjernog uvoza).

Prijavite barijere Komori

Pored aktivnosti vezanih za rad u okviru Foruma privre-dnih komora CEFTA 2006 i njegovih radnih grupa, Sektor za makroekonomski sistem i Sektor za privredu su, u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, organizirali ciklus sastanaka s članicama Komore u svim regionalnim centrima na kojima su prikupljene informa-cije o aktuelnim problemima u implementaciji CEFTA 2006, posebno iz oblasti TBT, NTB i SPS. Na osnovu ovih informacija, kao i ranijih prijava članica, sačinjen je zajednički Izvještaj na osnovu kojeg je poduzet niz mjera i većina uočenih problema riješena ili pokrenuto njihovo rješavanje.

Najvažnije aktivnosti u cilju sistemskog uklanjanja barijera izvozu iz Bosne i Hercegovine svakako su bili pregovori sa Sr-bijom i Hrvatskom o zaključenju sporazuma/protokola o uza-jamnom priznavanju dokumenata akreditiranih tijela za ocje-nu usklađenosti u vanjskotrgovinskom prometu. Pregovori su rezultirali parafiranjem odgovarajućeg Protokola sa Srbijom, koji je konačno potpisan 6. aprila 2012. godine, a stupit će na snagu 30 dana kasnije. Pregovori sa Hrvatskom su blokirani s njihove strane, a pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji gube svaki smisao.

U svrhu pojednostavljivanja postupka prijave barijera, Vanj-skotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je sačinila obrazac prijave koji je dostupan na web stranici Komore: www.komora-bih.ba. Nakon dostave prijave, Komora barijeru prijavljuje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje je dalje prosljeđuje tijelima CEFTA 2006.

Primjeri TBT i NTB pri izvozu u Hrvatsku

Necarinske barijere vezane za postupak carinjenja i odobravanja plasmana

• Konstantno podvrgavanje kontrolama proizvoda istog proizvođača iz BiH; za izdavanje rješenja se čeka zadnji dan propisanog zakonskog roka od 60 dana;

• Bosanskohercegovački proizvođači vode (osim jednog u vlasništvu kompanije iz Hrvatske) praktično ne mogu dobiti


>>>

dozvolu za izvoz, niti im se priznaju certifikati izdati u EU; analiza vode koja potiče izvan EU mora se vršiti u Hrvatskoj ili u nekoj od zemalja EU, što je vrlo skupo (u Hrvatskoj iznosi 8.000 KM), a rezultat analize važi samo 6 mjeseci;

• Za izvoz stiropora mora se izdvojiti 20.000 HRK za anali-zu, a odobrenje čekati godinu dana;

• Ne uvažava se garancija Ureda za veterinarstvo BiH o is-punjavanju svih veterinarsko-sanitarnih i drugih uvjeta za sve bh. proizvođače podjednako.

Necarinske barijere formalno-tehničkog karaktera

a) Industrijski proizvodi:

• U sektoru građevinarstva priznaju se isključivo atesti IGH iz Zagreba, koji su redovno skuplji i od onih izdatih u Evropskoj uniji;

• Proizvođači kuhinja iz Bosne i Hercegovine za izvoz u Hr-vatsku moraju posjedovati posebne (skupe) certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u Bosnu i Hercegovinu bez takvih certifikata.

b) Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi:

• Česti problemi u izvozu konzumnih jaja u Republiku Hrvatsku i povremene potpune obustave zbog neusklađenosti pravilnika i nepriznavanja prateće dokumentacije;

• Izvoz vina u Hrvatsku se ograničava i onemogućava putem tzv. komisija za organoleptičku analizu koje vrlo netransparen-tno i subjektivno kontroliraju vino i često ga “degradiraju’’ u nižu kategoriju kako bi se time onemogućio izvoz i stvorili do-datni troškovi našem proizvođaču.

Necarinske barijere administrativnog karaktera

• Vještačko đubrivo Global Ispat koksne industrije Luka-vac (GIKIL) nije se moglo slobodno izvoziti u Hrvatsku zbog nedopuštenih količinskih ograničenja sistemom uvoznih do-zvola, dok se istovremeno vještačko đubrivo iz Hrvatske slobo-dno plasira u Bosnu i Hercegovinu (problem je riješen na inter-venciju MVTEO BiH);

Primjeri TBT i NTB pri izvozu u Srbiju

Međusobno nepriznavanje certifikata o usklađenosti:

• Nepriznavanje certifikata koji prate robu u prometu (sani-tarnih, fitosanitarnih, veterinarskih i certifikata za industrijske proizvode koji podliježu primjeni nacionalnih propisa), kako prilikom redovnog izvoza tako i prilikom učešća na tenderima;

• Neopravdana provjera kvaliteta uvoznih proizvoda uzi-manjem uzoraka i kompliciranim dugotrajnim analizama, gdje se pored sanitarnih uzimaju i uzorci za tržišnu inspekciju, uz zadržavanje robe u carinskom skladištu, posebno u prehram-benoj industriji;

• Zabrana uvoza živih goveda, mesa i prerađevina od gove-đeg mesa porijeklom iz BiH zbog pojave bolesti, uvedena prije tri godine, traje i danas iako razlozi za to već dugo ne postoje, a naši prerađivači mogu izvoziti prerađevine samo ako je pori-jeklo goveda iz Srbije;

• Ograničavanje izvoza ulja i maziva na granični prijelaz Mali Zvornik (Aktom Vlade Srbije, Glasnik RS 110/07 - Ured-

ba o posebnim uslovima za tretman određenih derivata nafte) što za posljedicu ima veće transportne troškove. Ova mjera je nepotrebna jer su ispunjeni svi tehnički uvjeti da ulja i maziva mogu ići preko graničnog prijelaza Sremska Rača.

Poseban problem je sa robom koja ima kratak rok traja-nja (npr. kolači), čime je izvoz u Srbiju sasvim onemogućen. U Republici Srbiji postoji pravilo da se prilikom svakog uvoza za svaki tip robe, pored sanitarnih uzoraka (koji se uzimaju u ra-zumnim količinama), uzimaju i uzorci za Tržišnu inspekciju da bi se analizom utvrdilo o kojoj se robi radi. U najboljem slučaju, rezultati analiza o sanitarnoj zdravstvenoj ispravnosti robe te rezultati analize robe o kojoj se robi radi čekaju se deset dana. Vrlo često, ove analize se čekaju i po mjesec dana. Proizvodi za uzorkovanje se uzimaju već na carini od strane inspektora iz granične poljoprivredne inspekcije. Naziv vrste ispitivanja je – ispitivanje kvaliteta po proizvođačkoj specifikaciji, a po Zakonu o kontroli kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu na osnovu člana 4. stav 1 i član 11. (Službeni list SRJ 12/95, 28/96, 59/98) analize za Tržišnu inspekciju su u svakom slučaju bespotrebne, jer je u najvećem broju slučaja vrlo jasno o kakvoj se robi radi. Ovakav način ana-liziranja roba, pri kojem roba mora stajati u carinskom skladištu dok analize ne budu gotove, i bespotrebna količina analiza onemogućuju normalan promet roba i njihovu konkurentnost na tržištu. Pri tome je bitno naglasiti da se ovi isti proizvodi bez problema izvoze u Sloveniju.

Prijedlozi za prevazilaženje problema

• Članice CEFTA 2006 trebaju uskladiti jedinstven tret-mana proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu, kako u smislu obima i trajanja procedura tako i njihovih troškova.

• Ukoliko se ne postigne saglasnost između članica CEFTA 2006, Bosna i Hercegovina treba povećati sve admi-nistrativne troškove i troškove carinjenja na uvoznu robu u iznosu od 100 do 600 %, odnosno primijeniti puni reciproci-tet u proceduri analiza i carinjenja uvozne robe.

• Članice CEFTA 2006 trebaju dogovoriti uzajamno priznavanje izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađe-nosti i razmijeniti njihove liste te potpisati zajednički memo-randum o međusobnom priznavanju istih. Alternativno se problem može riješiti mrežom bilateralnih sporazuma ili protokola, kakav su zaključile Bosna i Hercegovina i Srbija.


Kakav je trenutni status Bosne i Hercegovine kada su u pitanju toliko željene integracije u Evropsku uniju te koji su koraci nužni koje vlasti naše zemlje moraju

poduzeti kako bi se taj proces ubrzao, samo su neka od pitanja o kojima je ekskluzivno za InfoKom govorio Štefan Füle, komesar za proširenje Evropske unije. Sa komesarom Füleom razgovara-li smo i o važnosti što hitnijeg stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) za Bosnu i Hercegovinu, kao i stjecanju statusa kandidata za EU te, samim tim, osiguravanjem korištenja tri dodatne komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za našu državu. Komesar za proširenje EU govo-rio je i zašto je važno da BiH u prvi plan svog djelovanja stavi jačanje privrednih kapaciteta, kao i o nužnosti hitnih i adekvat-nih priprema BiH za skori ulazak Republike Hrvatske u EU.

INTERVJU >>> Štefan Füle, komesar za proširenje Evropske unije

Da li ste zadovoljni trenutnom realizacijom aktivnosti koju vlasti Bosne i Hercegovine provode s ciljem što bržeg priključenja BiH u EU?“Bosna i Hercegovina je nedavno postigla nekoliko važnih ko-raka ka svojoj integraciji u Evropsku uniju. Uspostavljena je nova Vlada na državnom nivou i donesena su dva ključna propisa - Zakon o državnoj pomoći i Zakon o popisu stanovništva. Po-zdravljam ove pozitivne pomake. Politički predstavnici Bosne i Hercegovine sada moraju graditi na trenutnom pozitivnom zamahu i rješavanje drugih otvorenih reformi.’’

Više dijaloga

Šta bi lokalni političari trebali hitno učiniti da bi se trenutno stanje promijenilo, odnosno da bi došlo do ubrzavanja pro-cesa na evropskom putu BiH? “Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU je nadomak. Ono što je ključno je da se sada ispuni preo-stali uvjet za njegovo stupanje na snagu - vjerodostojni napor za donošenje Ustava u skladu s Evropskom konvencijom o ljud-

Razgovarao: Almir Terzić

Putovanje u EU je možda dugo,ali je vrijedno toga

Politički predstavnici Bosne i Hercegovine sada moraju graditi na trenutnom pozitivnom zamahu i rješavanje drugih otvorenih reformi • Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je sljedeći važan korak na putu Bosne i Hercegovine prema evropskim integracijama • Što se tiče ekonomskog i socijalnog vijeća na nivou BiH, Evropska unija očekuje da će postati operativno. Također, očekuje da će biti više sinergije među socijalnim partnerima u Bosni i Hercegovini u poboljšanju socijalnog dijaloga s vladom za dobrobit svih građana.


>>>

skim pravima, odnosno u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci.’’

Osim toga, zakon o državnom budžetu za 2012. mora biti usvojen bez daljnje odgode kako bi se osiguralo finansiranje ključnih institucija koji igraju važnu ulogu u procesu integracije u EU. Mehanizam koordinacije za pitanja EU treba uspostaviti kao hitno pitanje. Ovo će osigurati da se EU pravila i standar-di provode ravnomjerno u cijeloj zemlji i da će EU finansijska pomoć poduprijeti dogovorene prioritete. Nadalje, bitno je da svi organi u cijeloj Bosni i Hercegovini pruže potrebno praćenje preporuka dogovorenih u okviru EU-Bosne i Hercegovine strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Na isti način, sve vlasti trebaju učinkovito provoditi sve reforme preuzete u okviru dija-loga za liberalizaciju viznog režima.’’

Zašto je za BiH važno da što prije na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU? Šta možemo očekivati kao prednosti SSP-a? “Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je sljedeći važan korak na putu Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama i otvorit će nove strukture dijaloga i interakcije između EU i BiH.’’

Važni koraci za BiH

Kako okončati otvorena pitanja, odnosno postići kompro-misna rješenja za brojne aktivnosti koje su još uvijek os-tale nezavršene iz dokumenta Evropsko partnerstvo, kao što su uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora, donošenje strategije u oblasti energetike, uspostava ekonom-sko-socijalnog vijeća na nivou BiH?“Teško je zamisliti kako bi Bosna i Hercegovina mogla postati dio jedinstvenog evropskog tržišta bez osnovanog jedinstvenog

ekonomskog prostora unutar same zemlje. To ne bi bilo prihva-tljivo za EU i njene države članice i ne bi bilo u skladu sa zako-nodavstvom Evropske unije. Iznad svega, nije u interesu naroda Bosne i Hercegovine da imaju fragmentirana ili proturječna pravila u malom lokalnom tržištu. Uz djelotvornu i učinkovitu koordinaciju i političku volju, to može biti prevladano.

Potrebna je strategija u oblasti energije u cijeloj zemlji. Stra-teški pojmovi koje su razvili dva entiteta ne trebaju ugroziti zajedničke energetske politike u zemlji u cjelini. Jedini uvjet koji postavlja Komisija je djelotvorna i učinkovita koordinaci-ja između dva entiteta i na državnom nivou kako bi se izbje-glo preklapanje i nedosljedno planiranje. Štaviše, dugoročno bi Strategija energetskog upravljanja dala investitorima uvjerenje i pozitivan signal da budu igrači na tržištu. Uz daljnju učinkovitu integraciju Bosne i Hercegovine u regionalnom energetskom tržištu, moći ćete učestvovati u trgovini električnom energijom daleko izvan sadašnjih granica.

Što se tiče ekonomskog i socijalnog vijeća na nivou BiH, Ev-ropska unija očekuje da će postati operativno. Također, očekuje da će biti više sinergije među socijalnim partnerima u Bosni i Hercegovini u poboljšanju socijalnog dijaloga s vladom za do-brobit svih građana. Još je puno posla za uraditi, što zahtijeva aktivno učestvovanje i odlučnost prema svim zainteresiranim stranama da se krene naprijed po tom pitanju.’’

Velike prednosti EU integracija

U BiH se kao novi datum moguće aplikacije za članstvo u EU, za koju su iz Brisela u više navrata rekli da mora biti kredibilna, najavljuje juni 2012. Budući da upitnik koji nakon toga dolazi iz EK sadrži na hiljade pitanja, je li realno očekivati da BiH kan-didatski status dobije početkom naredne, 2013. godine?“Kao što je jasno navedeno u zaključcima Vijeća ministara vanj-

>>>


skih poslova EU u martu i decembru 2011., zadovoljavajući track record u provedbi SSP-a/ IA bit će ključni kako bi države članice EU razmotrile zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo kao vjerodostojan. Ovo zahtijeva izmjenu Ustava, kao što je objašnjeno ranije. Ovaj uvjet treba biti zadovoljen što prije.

Sljedeći korak: u slučaju države članice, Evropska unija za-tražit će od Komisije da pripremi mišljenje, odnosno niz pitanja i odgovora i tehničke analize koje će pokriti sva područja ko-penhaških kriterija za članstvo u EU. To je tehnički proces na-kon čijeg završetka Komisija može dati svoje mišljenje Vijeću za odobravanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini.’’

Zašto je dobro da BiH što prije dobije kandidatski status? Zbog čega je to iznimno važan segment na putu ka puno-pravnom članstvu u EU?“Prije svega, ono što je važno je da zemlja bude spremna za početak pristupnih pregovora. Status kandidata dolazi, a s njim kao potvrda spremnost zemlje za početak pregovora za članstvo u EU. Kao što se pokazalo kod svih dosadašnjih proširenja, putovanje u EU je dugo, ali bez sumnje vrijedno. Članstvo u EU će pružiti nove mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja svoj djeci, otvoriti nova evropska tržišta preduzećima, ponuditi do-maćim poljoprivrednicima mjesto za prodaju robe, dati podršku unapređenju ruralnog razvoja, pojačati mobilnosti radne snage, donijeti veću finansijsku pomoć za lokalnu infrastrukturu i okoliš te, konačno, integrirati zemlju u Evropsku sferu obrazo-vanja, energije i drugih mreža.’’

Ekonomija na prvom mjestu

Budući da kandidatski status donosi i mogućnost korištenja tri dodatne komponente IPA fondova (regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj) koliko je važno da država BiH čim prije postane korisnik ovih poticajnih sredstava? Ko-lika se sredstva iz programa IPA fondova mogu očekivati?“Regionalni razvoj finansira investicije i povezane tehničke pomoći u područjima kao što su promet, okoliš i ekonomska kohezija. Razvoj ljudskih potencijala ima za cilj jačanje ljudskih potencijala kroz obrazovanje, obuku i pomoć u borbi protiv socijalne isključenosti. Ruralni razvoj pridonosi održivom ruralnom razvoju. On pruža pomoć za restrukturiranje poljopri-vrede i prilagodbe standardima EU u području zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu. Te tri komponente IPA-e su dizajnirane kako bi prvenstveno pomogle strukturni, kohezijski i ruralni razvoj kroz izdvajanje sredstva (koje koristi država članica EU). To pomaže zemlji kandidatkinji da većina kohezije EU fondova bude uspostavljena nakon njenog pridruživanja. Zemlje mogu imati samo koristi od svih pet komponenti IPA-e. Nakon što se postigne status kandidata, njihova provedba postaje akredi-tirana od strane Komisije. S tim da država korisnica mora decen-tralizirano upravljati sredstvima triju komponenata. Bosna i Hercegovina je, zbog političkih razmirica, malo napredovala prema uspostavi potrebne strukture za tu svrhu.’’

Koje korake je nužno poduzeti kako bi se ekonomskom seg-mentu dao prioritet? Gdje vidite perspektive BiH?“Upravljanje privredom je vrlo važno za zemlju, ne samo zbog mogućnosti natjecanja na globalnom tržištu već i kako bi se po-moglo onim članovima društva koji trebaju socijalnu pomoć. Jačanje privrede pomaže stvaranju uvjeta za otvaranje radnih mjesta. To je generalni stav Evropske unije. Politički akteri tre-

baju dati svoj doprinos tom cilju i ostaviti svoje političke razlike po strani kad je riječ o boljem obrazovanju ili boljim radnim mjestima i njihovom dodatnom otvaranju.

Prvi korak koji treba napraviti je postići dogovor o zaje-dničkoj ekonomskoj politici. Uspostavljanje djelotvorne tržišne ekonomije i sposobnost za rad uz konkurentske pritiske unu-tar Unije temeljni su ekonomski kriteriji koje svaka potencijal-na država članica EU mora ispuniti. Ovo se svodi na pravilno donošenje odluka u ekonomskoj politici i dobro funkcioniranje jedinstvenog i domaćeg tržišta. U posljednjih nekoliko godina, zemlji je nedostajala srednjoročna ekonomska politika i fiskalni okvir koji bi s njom trebao biti povezan. Vlasti u BiH trebaju doći do konsenzusa o ekonomskoj politici, rashodima i izvori-ma finansiranja za zemlju u cjelini.’’

Uspostava visokih standarda

Koje biste nužne korake savjetovali vlastima BiH kako bi se na najbolji način ublažili negativni efekti pristupa Hrvatske u EU po BiH, posebno njenu privredu i kompanije koje se bave izvozom?“Očekujemo da će učinci pristupanja Hrvatske biti pozitivni. Oni bi mogli biti negativni samo ukoliko to Bosna i Hercegovina do-pusti. To nas vraća na problematiku jedinstvenog domaćeg tržišta i standarda EU. Naime, svaka država ili firma koja želi raditi na tržištu EU mora ispuniti precizne uvjete i zadovoljiti standarde. Sa ili bez pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, osnovni problem izvoza BiH je što država i njeni proizvođači još uvijek ne zadovo-ljavaju standarde za plasiranje proizvoda na tržište EU. Naprimjer, samo se vrlo mali broj privrednih subjekata koji proizvode ribu našao na popisu ovlaštenih firmi kojima je dopušten izvoz u EU.

Hrvatska je jedno od glavnih izvoznih odredišta BiH. Od 1. jula 2013. izvoz u Hrvatsku, koji je bio moguć u prošlosti, uključujući izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i peradi, i dalje će biti moguć samo ukoliko su bh. proizvođači na popisu opravdanih trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz u EU. Postoji još puno toga što treba učiniti prije nego što proizvođačima bude dopušteno da izvoze u EU. Osim toga, prava infrastruktura treba biti posta-vljen na graničnim prijelazima, a to se neće dogoditi preko noći. Ispravljanje svih nedostataka u sistemima kontrole hrane zahti-jevat će puno vremena i truda. Tu su zakonske izmjene i dopune, izgradnja kapaciteta i razvoj infrastrukture kako bi se državne in-stitucije, kao i objekti za proizvodnju hrane, podigli na nivo koji je potreban za tržište EU. Dopustite mi istaknuti da su sve prila-godbe koje trebaju biti učinjene izrazito tehničke prirode. One su moguće prije jula 2013., ali proces treba biti pokrenut sada i bez bilo kakvih daljnjih odgoda.’’


U prva dva mjeseca 2012. godine ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 1.110.481.946 KM, što je za 177.597.218 KM, odnosno 13,79 % manje

u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza je iz-nosila 1.852.054.616 KM, što je za 177.004.662 KM, odnosno 8,72 % manje u odnosu na ista dva mjeseca 2011. godine. Ova-ko nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokriveno-sti uvoza izvozom za 5,55 %, te je u ovom periodu ona iznosila 59,96 %, dok je vanjskotrgovinski deficit neznatno povećan (0,08 %), dostigavši vrijednost od 741.572.670 KM.

Veliki utjecaj na ovako nepovoljne rezultate imale su vre-menske nepogode u februaru i poremećaji u proizvodnji, ko-munikacijama i transportu robe njima uzrokovani, što je u ovome mjesecu umanjilo izvoz za 19,54 %, a uvoz za 17,61 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Iako ovaj drastični pad izvoza može biti djelomično nadoknađen u narednom periodu, on predstavlja i nastavak višemjesečnog nepovoljnog trenda, uzrokovanog pogoršanjem cjelokupne ekonomske situacije.

Trgovina strujom zabilježila deficit

Prema sektorima privrede, uočljivo je smanjenje izvoza u većini, a uvoza u svim sektorima. Izvoz je povećan samo u sektorima “Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.’’ (11,57 %) i “Koža, krzno, tekstil i proizvodi’’ (2,56 %), a najviše je smanjen u sektorima “Mineralna goriva i električna energija’’ (63,10 %), “Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma’’ (17,25 %) i “Kamen, kreč, cement, beton...’’ (15,19 %). Uvoz je najviše smanjen u sektorima “Drvo, papir i namještaj’’ (13,50 %), “Mineralna goriva i električna energija’’ (12,84 %) i “Koža, krzno, tekstil i proizvodi’’ (11,64 %).

Najveći izvoz ostvaren je u sektorima “Rude, metali i proizvo-di…’’ (291.551.446 KM) i “Drvo, papir i namještaj’’ (210.349.899 KM), a uvoz u sektorima “Mineralna goriva i električna energi-ja’’ (424.262.338 KM) i “Mašine, aparati, mehanički uređaji, ko-tlovi i dr.’’ (346.733.072 KM). Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima “Drvo, papir i namještaj’’ (257,20 %) i “Rude, metali i proizvodi…’’ (170,24 %), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 95,26 % u sekto-ru “Koža, krzno, tekstil i proizvodi’’ do minimalnih 20,69 % u sektoru “Mineralna goriva i električna energija’’.

Posebno dramatičan pad izvoza dogodio se u trgovini električnom energijom, čija vrijednost je smanjena za čak 107.646.364 KM, odnosno 85,05 %, uz dodatno povećanje vri-jednosti uvoza za 3.621.282 KM, odnosno 16,01 %. Time je iz izrazitog suficita Bosna i Hercegovina prešla u deficit u trgovini električnom energijom, što je zaista nepojmljivo, obzirom na energetske potencijale i raspoložive proizvodne kapacitete.

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine (I – II 2012.)

Ostvareni rezultati vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u januaru i februaru 2012. godine ne daju povoda optimizmu, a poteškoće u saniranju šteta uzrokovanih vremenskim nepogodama, posebno u poljoprivredi, dovode u pitanje i mogućnosti povećanja izvoza u narednom periodu. U svakom slučaju, bez poboljšanja uvjeta poslovanja, ni vanjskotrgovinska razmjena ni drugi ekonomski pokazatelja u Bosni i Her-cegovini ne mogu se značajnije poboljšati.

Piše: Igor GavranEU najznačajniji trgovinski partner

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u periodu ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupama zemalja, naj-značajniji vanjskotrgovinski partner je Evropska unija (64,07 % izvoza i 48,43 % uvoza), dok se pojedinačno kao vodeća tržišta izdvajaju Njemačka (19,09 % izvoza i 9,97 % uvoza), Hrvatska (13,02 % izvoza i 17,75 % uvoza), Italija (12,71 % izvoza i 7,71 % uvoza), Slovenija (8,80 % izvoza i 9,80 % uvoza) i Srbija (8,31 % izvoza i 9,69 % uvoza).

Na vodećim izvoznim tržištima izvoz je povećan samo u Nje-mačkoj za 6,46 %, dok je na svim ostalim smanjen u rasponu od 4,90 % u Austriji do 43,95 % u Crnoj Gori. Izvoz je u istom peri-odu značajnije povećan na tržištima Rumunije (57,05 %), Turske (41,46 %) i Slovačke (36,44 %), a uvoz u trgovini sa Švicarskom (29,76 %) i Rusijom (27,77 %).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s većinom vodećih partnera je znatno umanjena, uz pozitivne izu-zetke Njemačke, Turske i Austrije. Suficit je ostvaren s UNMIK/Kosovom (838,01 %), Crnom Gorom (670,14 %), Rumunijom (125,30 %), Njemačkom (114,79 %) i nekim manje značajnim partnerima (Španija, Slovačka, Albanija, Kipar, Portugal i dr.), uz skoro sasvim uravnotežen bilans sa Italijom (98,79 %). Re-spektabilan nivo pokrivenosti ostvaren je s Turskom (71,76 %), Holandijom (78,76 %), Austrijom (72 %) i još nekim državama. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom s Evropskom unijom izno-sila je 79,33 %, a sa CEFTA 2006 bila je 56,10 %, dok je najniži nivo ostvaren u trgovini s tzv. ostalim zemljama, s kojima nemamo preferencijalnu trgovinu.

Izvoz doveden u pitanje

Struktura vanjskotrgovinske razmjene


ECOS >>>

Potpisujući Sporazum o saradnji s Komorom iz Burse, pred-sjednik VTK-a BiH dr. Bruno Bojić je, između ostalog, istakao da je naša zemlja pogodna za investicije i izrazio

nadu da će potpisani Sporazum doprinijeti unapređenju eko-nomske saradnje dviju zemalja. Kako je ocijenio njegov turski kolega Celal Sonmez, Sporazum predstavlja platformu daljnjeg djelovanja na povezivanju i razmjeni ideja između privrednika dviju zemalja, te unapređenju investicija u BiH koje su do sada izostajale zbog svakodnevnog plasiranja negativnih vijesti o BiH.

“Stoga je ovaj Sporazum veoma bitan i mi ćemo nastojati dovesti bh. privrednike u Bursu i upriličiti susrete s privredni-cima Burse radi međusobnog upoznavanja i razmjene ideja’’, ka-zao je Sonmez.

Poticati ekonomsku saradnju i razmjenu informacija

Sporazumom o međusobnoj saradnji dogovoreno je da će obje strane u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti poticati obo-strano korisnu ekonomsku saradnju i učiniti sve što je moguće za razvoj postojećih kontakata, kao i za uspostavljanje novih od-nosa među partnerima obiju zemalja koji će dovesti do promoci-je i poticanja trgovine između Burse i Bosne i Hercegovine. Istovremeno, dogovorena je razmjena informacija o mogućno-stima istraživanja tržišta, trgovinskim sajmovima i izložbama, trgovinskim delegacijama organiziranim u obje zemlje, kao i ra-zmjena informacija o svim važnim pitanjima koja se odnose na razvoj ekonomskih odnosa između ovih zemalja, kao što su nove odredbe, namjere u ekonomskom planiranju itd.

Pored toga, obje strane su se obavezale na pružanje podrške u organizaciji i dogovaranju bilateralnih sastanaka i razmjene trgovinskih delegacija u obje zemlje s ciljem omogućavanja ra-zgovora o saradnji među preduzećima i poduzetništvima BiH i Turske. Također, obećale su pružati svu potrebnu pomoć u organizaciji predavanja i simpozija, kao i drugih događaja koji za cilj imaju promociju daljnjeg razvoja ekonomskih odnosa dviju zemalja.

Ekonomija treba pratiti dobre političke veze

Republika Turska se po robnoj razmjeni s BiH nalazi iza 10. mje-sta, mada su uzajamni uvoz i izvoz BiH i Turske od 2006. do 2011. u stalnom porastu. U 2010. je izvoz iz BiH u Tursku ostvaren u vrijednosti od 218,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 337,4 miliona KM. Osnovni sektori trgovinske razmjene su pro-izvodi agroindustrijskog sektora, mineralna goriva, hemijski i farmaceutski proizvodi, kamen, kreč, cement, koža, krzno, tek-stil, drvo, namještaj, rude, metali i proizvodi od metala te ra-zni uređaji. Iz navedenog se vidi da dobre političke veze BiH i Turske nisu praćene adekvatnim ekonomskim pokazateljima. S tim u vezi, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Be-vanda je prilikom posjete delegacije Velike narodne skupštine Republike Turske u februaru obećao da će Vijeće ministara raditi na uklanjanju mogućih zapreka kako bi se BiH vratila u fokus interesa turskih investitora, te time uvećao obim turskih inve-sticija u našoj zemlji.

Jačanjeprivrednih veza BiH s Turskom

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine krajem marta je potpisan Sporazum o među-sobnoj saradnji između Vanjskotrgovinske komore BiH i Komore za trgovinu i industriju Burse (Republika Turska) koji predviđa unaprjeđenje privredne saradnje dviju zemalja. Sporazum su potpisali predsjednik VTK-a dr.sc. Bruno Bojić i predsjednik Uprave Komore za trgovinu i industriju Burse Celal Sonmez.


TEMA >>> Bilateralni susreti privrednika iz Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije

U skladu sa usvojenim programom DIHK–CEFTA pro-jekta za 2011./2012. godinu, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija za promociju izvoza Bo-

sne i Hercegovine je početkom aprila bila domaćin poslovnoj delegaciji iz Republike Makedonije i tom prilikom organizirala bilateralne susrete privrednika iz Bosne i Hercegovine i Republi-ke Makedonije. Tokom plenarnog dijela događaja, prisutnima su se obratili predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine dr. sc. Bruno Bojić i predstavnica Privredne komore Republike Makedonije Marija Petroska. Održane su prezentacije o investicionim mogućnostima u Bosni i Hercegovini, te vanj-skoj trgovini i ekonomskoj saradnji BiH i Makedonije. Nakon plenarnog dijela su uslijedili bilateralni susreti makedonskih i bosanskohercegovačkih privrednika na kojima je bilo prisutno 10 makedonskih i 16 bh. kompanija iz oblasti poljoprivredno-prehrambene, metalne, građevinske i tekstilne industrije.

Susreti su još jedan dokaz da postoji interes i prostor za sa-radnju Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije, koji će biti još izraženiji u budućnosti nakon što Republika Hrvatska uđe u Evropsku uniju, jer će tržišta spomenutih dviju zemalja biti još upućenija jedno na drugo.

Zadovoljajući nivo pokrivenosti uvoza izvozom

U 2011. godini trgovinska razmjena između BiH i Makedonije iznosila je preko 273 miliona KM, od čega se na uvoz iz Make-donije odnosi više od 140 miliona KM, a na izvoz iz BiH oko 133 miliona KM.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH i Republike Makedonije

U strukturi izvoznih proizvoda dominiraju šećer, proizvo-di od željeza, nelegiranog čelika, mlijeko i mliječni proizvodi, naftne prerađevine i slično, dok u uvozu BiH iz Makedonije dominiraju lijekovi, proizvodi od željeza, duhanski proizvodi, razni konditorski proizvodi itd.

Intenzivirati odnose između BiH i MakedonijeMakedonija je važan trgovinski partner Bosni i Herce-govini, s kojim se godišnje razmjeni roba u vrijednosti od 273 miliona KM. Nakon ulaska Hrvatske u Evrop-sku uniju tržišta spomenutih dviju zemalja bit će još upućenija jedno na drugo. Kroz nedavno održane bi-lateralne razgovore u Sarajevu, privrednici dviju zema-lja pokušali su dogovoriti intenzivniju saradnju.

Piše: Ivana Dobrilović

Top 10 izvoznih proizvoda iz BiH u Republiku Makedoniju

Top 10 uvoznih proizvoda izRepublike Makedonije u BiH


Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine primila je k znanju Nacrt plana aktivnosti koje će u 2012. godini

realizirati Vanjskotrgovinska komora BiH.Informacija o aktivnostima i projektima Vanjskotrgovinske

komore BiH u 2012. iz te institucije dostavljena je u skladu sa zaključkom Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma PS BiH.

TEMA >>> Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

Piše: Almir Terzić

Primljene k znanju aktivnosti iprojekti Vanjskotrgovinske

komore BiH u 2012.

Komisija je na sjednici početkom februara jednoglasno us-vojila zaključak da se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa (MVTEO) BiH i VTK-u BiH uputi dopis s prijedlo-gom da resorno Ministarstvo i Komora tom parlamentarnom tijelu dostave planske aktivnosti koje će realizirati u toku 2012. u svom djelokrugu, odnosno poslovanju u zemlji i inostranstvu u oblasti vanjske trgovine i carina.

Zajedničko djelovanje

“Dobili smo dokument iz Vanjskotrgovinske komore BiH i kao takvog ga primili k znanju. U narednom periodu oče-kujemo da se čim prije donese akcioni plan kako bi se na

Informacija o aktivnostima i projektima Vanjskotrgovinske komore BiH u 2012. dostavljena je u skladu sa zaključkom Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma PS BiH o dostavljanju planskih aktivnosti koje će Komora realizirati u toku godine u svom djelokrugu, odnosno poslovanju u zemlji i ino-stranstvuu oblasti vanjske trgovine i carina.


>>>

adekvatan način, sa što manje negativnih posljedica po bh. privredu,dočekaoulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula 2013. godine. Na vlastima BiH je da stvore ambijent i osiguraju uvjete za povoljnije djelovanje na tržištu, prvenstveno radne snage u našoj državi, u procesu prihvatanja novih proiz-vodnih kapaciteta. Naime, sasvim je sigurno da će ulaskom Republike Hrvatske u EU doći do preseljenja određene vrste proizvodnje u BiH i taj proces trebamo dočekati spremno. Up-ravo aktivnosti koje se odnose na stvaranje ambijenta za uspo-stavu što boljih uvjeta za poslovno i tržišno okruženje u BiH su one na kojima treba raditi u narednom periodu, kako Vanj-skotrgovinska komora BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tako i Vijeće ministara BiH u cjelini zajedno sa Parlamentarnom skupštinom BiH’’, ocijenio je za In-foKom Šemsudin Mehmedović, prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, u materijalu koji je Komisiji za vanjsku trgovinu i cari-ne Predstavničkog doma PS BiH dostavljen iz Vanjskotrgovin-ske komore BiH naznačeno je 13 glavnih planskih aktivnosti, i to samo u oblasti organizacije seminara i nastupa na sajmovima na koje će se fokusirati ova institucija u tom segmentu svoga djelovanja u 2012.

Plan aktivnosti

Tako je od 23. do 27. aprila planirano učešće bh. kompanija iz oblasti metalne industrije na Međunarodnom sajmu industrij-ske tehnologije HANNOVER MESSE 2012 koji se održava u Hanoveru (Njemačka). Nosilac ovih aktivnosti je Agencija za promociju izvoza (BHEPA) VTK-a BiH u saradnji sa Sektorom privrede, a uz podršku SIPPO-a (Švicarska) i USAID-Sida-e u okviru projekta FIRMA, kao vanjskim partnerima.

BHEPA će, u saradnji sa Sektorom privrede, a uz podršku USAID-Sida-e u okviru projekta FIRMA, biti nosilac aktivnosti na Međunarodnom sajmu automobilske industrije Automecha-nika 2012 koji će od 11. do 16. septembra biti održan u Frank-furtu (Njemačka), a na kojem će učestvovati bh. kompanije iz oblasti automobilske industrije.

Jedna od veoma važnih aktivnosti bit će i učešće bh. kom-panija koje proizvode organske proizvode, šumske plodove, ljekovito bilje, prerađevine od voća i povrća, te snack proizvo-de na Međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda i teh-nologija GIDA koji će od 20. do 23. septembra biti održan u Istanbulu(Turska). Nosilac aktivnosti je BHEPA u saradnji sa Sektorom privrede i podršku USAID-a (projekat FARMA), kao vanjskim partnerom.

Od 13. do 18. oktobra planirano je učešće bh. proizvođača namještaja zainteresiranih za tržište SAD-a (pet do sedam kom-panija) na kolektivnom nastupu proizvođača namještaja na naj-većem Svjetskom sajmu namještaja pod nazivom High Point Market Week 2012 koji će se održati u High Pointu, Sjeverna Karolina u SAD-u. Nosilac i ovih aktivnosti je BHEPA u sara-dnji sa Sektorom privrede, a uz podršku USAID-Sida-e, kao vanjskog partnera u okviru projekta FIRMA.

Vanjskotrgovinska komora BiH bit će uključena i u nastup bh. kompanija iz različitih sektora privrede na Međunarodnom općem sajmu u Tirani (Albanija) od 25. do 30. novembra 2012. Nosilac aktivnosti je BHEPA u saradnji sa Sektorom privrede.

Iz VTK-a BiH su upozorili da će eventualne izmjene i dopu-ne dostavljenog Nacrta programa rada te institucije u 2012. go-

dini donijeti organ Komore na zahtjev Međukomorskog vijeća, Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

Realizirani projekti

Inače, do sada je u organizaciji VTK-a BiH realizirano učešće bh. kompanija na nekoliko međunarodnihsajmova. Jedno od njih je drugo zajedničko učešće bh. proizvođača namještaja na Me-đunarodnom sajmu namještaja IMM Cologne 2012 koji se od 16. do 22. januara održao u Kelnu (Njemačka), a čiji je nosilac aktiv-nosti bila BHEPA u saradnji sa Sektorom privrede i SIPPO-om (Švicarska) i USAID-Sida-om, kao vanjskim partnerima u okviru projekta FIRMA.

Od 15. do 18. februara bh. kompanije organske proizvo-dnje učestvovale su na Međunarodnom sajmu organske proiz-vodnje BioFach 2012 koji je održan u Nuernbergu(Njemačka). BHEPA je bila nosilac projekta u saradnji sa Sektorom privrede i uz podršku USAID-a, kao vanjskog partnera u okviru projekta FARMA.

Na Međunarodnom sajmu turizma, ugostiteljstva, namje-štaja i hrane GAST 2012, održanom marta ove godine u Splitu (Hrvatska), učestvovale su bh. kompanije iz oblasti drvne (na-mještaj) i prehrambene industrije te turizma. Nosilac aktivno-sti bila je BHEPA u saradnji sa Sektorom privrede i Sektorom transporta i komunikacija, a uz podršku USAID-Sida-e, kao vanjskim partnerom u okviru projekta FIRMA.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje

Među aktivnostima koje će u toku 2012. realizirati Vanjskotr-govinska komora BiH navedeno je i održavanje Akademije u saradnji sa WIFI-em u Sarajevu. Nosilac aktivnosti je Sektor privrede u saradnji sa Institutom za edukaciju (ECOS), a pro-jekat je namijenjen korisnicima Građevinske akademije.

U organizaciji ECOS-a, a u saradnji sa BHEPA-om, u Sarajevu će kao edukacija za izvoznike biti održana Škola pro-fesionalnog osposobljavanja.

Specijalistički seminari namijenjeni menadžerima u me-đunarodnoj prodaji bit će upriličeni Sarajevu, u organizaciji Sektora privrede, a u saradnji sa ECOS-omi SIPPO-om.

U okviru projekta Centar za profesionalno osposobljava-nje u turizmu bit će organizirane škole za menadžere u hote-lijerstvu, menadžere turističkih agencija i hotelskoosoblje, a nosilac ovih aktivnosti je ECOS u saradnji sa Sektorom za transport i komunikacije.

ECOS, kao nosilac aktivnosti, u saradnji sa Sektorom privrede i Sektorom prometa i komunikacija, planirao je i održavanje brojnih stručnih skupova u Sarajevu na kojim će se razmatrati aktuelna kretanja u špediciji, cestovnom tran-sportu, turizmu, komunalnoj privredi, šumarstvu te drvnoj (sajam INTERIO) i prehrambenoj industriji.


Novo porezno opterećenje imalo bi katastrofalne poslje-dice na bh. privredu, posebno mala preduzeća, ali i na ostale privredne subjekte jer bi se zbog smanjene uku-

pne tražnje, tj. smanjenog dostupnog novca, smanjila tražnja i za njihovim proizvodima, i to najmanje iz dva razloga. Prvo, novo porezno opterećenje bilo bi gotovo u cijelosti prevaljeno na kraj-nje potrošače, potrošnja bi bila usporena, odnosno smanjena. Ako se potrošnja smanji, posljedica će biti usporavanje privre-dnog rasta i povećanje nezaposlenosti. Drugo, ako preduzetnici ne uspiju prevaliti povećanje stope PDV-a na kupce ili to uspiju samo djelimično, smanjit će svoju dobit, otpustit će dio ljudi te razmišljati da svoj kapital presele na neku drugu, povoljniju de-stinaciju gdje će ga oplođivati po višim stopama.

Ne povećavati stopu PDV, tražiti druga rješenja

S obzirom da su porezna opterećenja u BiH, posmatrano kroz postotak bruto nacionalnog proizvoda (BDP), daleko najveća u odnosu na zemlje u regionu, a kvaliteta života bh. građana niska, bilo kakvo povećanje stope PDV-a građane bi dovelo do ruba siromaštva. S druge strane, nakon zadnjih oktobarskih izbora stopa rasta zapošljavanja u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini bila je enormno visoka. Ekonomski je opravdano i moralno daleko ispravnije raditi na racionalizaciji javne upra-ve na svim nivoima, uštedi i efikasnijem trošenju budžetskih sredstava, posebno uzimajući u obzir izdvajanja za plaće zapo-slenih u javnoj upravi, koja trenutno iznose 3.2 milijarde KM ili 12,8 posto BDP-a. Ukoliko bi se izdvajanja za plaće zaposle-

TEMA >>>

nih u javnoj upravi svela na nivo od 10 posto BDP-a, kao što je to slučaj u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 800 miliona KM godišnje.

Od septembra 2008. do kraja 2011. godine broj zaposlenih u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju u BiH povećan je za 7,7 %. U Srbiji su ova tri sektora zajedno imala rast broja zaposlenih za 3,1 %, a u Hrvatskoj za 3,7 %. Od zemalja u re-gionu u kriznom periodu jedino je u Crnoj Gori smanjen broj činovnika, i to za 2,5 %.

Fond zarada u ove tri oblasti najviše je porastao u BiH, i to za 11,4 %. Plaće u ovim sektorima u Srbiji povećane su za 3,8 %, dok je najmanji rast zabilježen u Hrvatskoj (3,2 %).

To bi gotovo u potpunosti riješilo pitanje budžetskog defi-cita i otplate kredita MMF-u, ali i otvorilo mogućnosti ulaga-nja u zapošljavanje u bh. privredi. Vlastima BiH, u skladu sa Aneksom G Sporazuma o sukcesiji, na raspolaganju je imovina vrijedna nekoliko milijardi KM. Također, radi se o ogromnim nenaplaćenim sredstvima iz osnova poreza, propuštenih priho-da po osnovu koncesija i drugo.

Iako smo svjesni regresivnog djelovanja PDV-a s jednom stopom, istovremeno smo uvjereni da se PDV ne smije upotre-bljavati za svrhe koje on ne može riješiti na zadovoljavajući način. Njegov cilj jeste prikupljanje prihoda oporezivanjem potrošnje, a ne provođenje mjera socijalne ili ekonomske politike. Njegova se regresivnost mora ispravljati drugim instrumentima fiskal-nog sistema, kao što su direktni transferi iz budžeta u obliku so-cijalne pomoći siromašnima i progresivno djelovanje poreza na dohodak i ostalih poreznih oblika. Ekonomska teorija i praksa pokazuju da je primjena ciljanih mjera koje su usmjerene na ja-sno odabranu grupu stanovnika mnogo učinkovitija i za budžet jeftinija od općih, neselektivnih mjera koje namijenjene kao pomoć nekima pomažu i onima kojima pomoć nije potrebna. Uvođenjem više stopa PDV-a ne ukida se potpuno njegovo

Piše: prof. dr. Duljko Hasić

Svaki potez koji vodi prema povećanju stope PDV-a usporit će ekonomski rast i pogoršati životni standard građana, posebno penzionera i nezaposlenih. Kako u Bosni i Hercegovini trenutno 48 posto građana živi na granici siromaštva, novo porezno opterećenja gurnulo bi ih ispod ove granice.

Povećanje PDV-a - mač s dvije oštrice


>>>

regresivno djelovanje, već se dodatno uvodi i indirektno sub-vencioniranje bogatih. Stoga je sistem s više stopa neprecizan način ublažavanja regresivnosti jednostopnog PDV-a. Ne valja žrtvovati dobre osobine PDV-a s jednom stopom, kao što su prihodna izdašnost, neutralnost i jednostavnost ubiranja, da bi se uveo njegov administrativno mnogo kompliciraniji oblik s više poreznih stopa koji na tržište unosi nove iskrivljenosti i do-datno pogoršava optimalnu alokaciju resursa.

Smanjivanje budžetskih rashoda

No preduvjet za trajno smanjenje poreznog pritiska jest smanji-vanje budžetskih rashoda. To se posebno odnosi na rješavanje velikih i nagomilanih problema u fondovima penzijskog i zdrav-stvenog osiguranja. Započinjanje reforme u tim fondovima ima presudnu važnost za smanjivanje državnih rashoda, što će do-pustiti i smanjenje poreznog opterećenja.

Porast stope PDV-a dovodi do porasta cijena i opće stope inflacije. Štaviše, porast stope poreza na potrošnju može poslu-žiti kao dobar izgovor za povećanje cijena i povrh onog koje bi bilo opravdano višom poreznom stopom. Porast cijena može dovesti do pogoršanja životnog standarda, a ima i druge nepo-voljne učinke.

Smanjuje se motiviranost za racionalizaciju u državnoj up-ravi. Ako država povećavajući stopu najznačajnijeg poreza os-tvari viši nivo poreznih prihoda, nestat će povod za odlučno i tako potrebno smanjenje troškova i racionalizaciju rada tijela državne uprave (detaljno opisano u uvodnom dijelu članka).

Povećanje poreza u uvjetima pada privrednih aktivnosti produbljuje recesiju. Fiskalna bi politika trebala djelovati na privrednu aktivnost anticiklično, oživljavajući je u silaznim i “hladeći’’ u uzlaznim fazama ciklusa. U recesijskim uvjetima smanjivanje poreza automatski djeluje stabilizirajuće ili antici-klično jer se porezni prihodi iznad proporcionalno smanjuju što povećava raspoloživi dohodak. Povećanje poreznih prihoda dizanjem poreznih stopa ima upravo suprotni efekt te dodatno pojačava djelovanje recesije.

Mogući poremećaji u naplati poreza

Porast porezne stope dovodi do brojnih poremećaja u naplati poreza. To znači da privredni subjekti pod utjecajem oporezi-vanja mogu promijeniti svoje ponašanje i donijeti odluke koje im smanjuju nivo zadovoljstva. Tako, npr., veće stope poreza na dodatnu vrijednost mogu dovesti do odustajanja od ranije planirane potrošnje, porezne utaje, “premještanja’’ potrošnje u inostranstvo i sl.

Povećanje stope PDV-a može negativno utjecati na likvi-dnost. Kada su rokovi plaćanja poreza na dodatnu vrijednost kraći od rokova naplate potraživanja, što je u BiH gotovo pravi-lo, PDV ima nepovoljan učinak na likvidnost. S porastom stope PDV-a raste i značaj tog nepovoljnog učinka.

Nastaju dodatni troškovi plaćanja poreza. Svaki porez stvara troškove plaćanja za poreznog obveznika. S promjenom po-rezne stope nastaju dodatni troškovi, kao što su troškovi izrade novih kalkulacija, nabavke novih računovodstvenih softvera ili prilagodbe postojećih i sl.

Gubi se solidarnost između javnog i privatnog sektora. Budući da privatni sektor nema mogućnosti zakonskim aktom povećati svoje prihode, povećanje poreza stvara snažan osjećaj nepravde time što državni sektor solidarno ne snosi teret po-goršanja životnog standarda i uvjeta poslovanja.

Nasuprot ovih sedam razloga za povećanje stope PDV-a stoji samo jedan razlog za, a to je ostvarivanje dodatnih prihoda i smanjenje očekivanog manjka u državnom budžetu. Logičan razlog. Ali ipak, može li on nadjačati sedam razumnih razloga protiv?

Diferencirana stopa - da ili NE?

Različite stope PDV-a iskrivljuju sklonosti potrošača. Obično se navodi kako treba uvesti niže stope za hranu jer siromašni u svojem kućnom budžetu za kupovinu hrane troše više od bogatih. No, i bogati jednako tako troše mlijeko, meso ili ulje. Zašto bi trebalo takve proizvode oporezivati nižom stopom i tako osim siromašnima pomagati i bogatima? Uvođenjem niže porezne stope za hranu indirektno se subvencioniraju bogati. Suprotno tome, oporezivanjem luksuznih proizvoda višim sto-pama obeshrabruju se siromašni da svoju potrošnju katkad obogate i ponekim skupim proizvodom. Zar siromašni nemaju pravo na kupovinu luksuznih proizvoda? Smatra li se potrošnja luksuznih proizvoda isključivim pravom bogatih, koji imaju do-voljno novca da na takvu potrošnju plate i visoki porez? Zašto uvoditi takvu diskriminaciju u potrošnji? Siromašnima se može mnogo djelotvornije pomoći direktnim transferima iz budžeta ili pak primjenom progresivnog poreza na dohodak.

Nejasno definiranje proizvoda otvara vrata poreznoj evaziji. To se odnosi na sve proizvode koji nisu jednoznačno definirani. Porezni će ih obveznici pokušati ugurati u kategoriju niže stope. Primjena više stopa otvara vrata korupciji i lobiranju, jer mnogi žele pridobiti državu da baš njihov proizvod ugura u kategoriju za primjenu niže stope. Tako se otvaraju vrata za ulazak snažnih lobija u sistem PDV-a.

Povećanjem broja stopa povećavaju se administrativni tro-škovi ubiranja poreza. Država koja primjenjuje PDV s više stopa mora imati više službenika za obradu složenih poreznih prijava nego država s jednostopnim PDV-om. Dakle, povećani troškovi porezne uprave i preduzeća pri ubiranju PDV-a s više stopa ni-pošto se ne smiju zanemariti kada se raspravlja o uvođenju niže stope PDV-a.

Niže stope PDV-a nisu jamstvo nižih cijena. Naime, niža stopa PDV-a u turizmu, za lijekove ili hranu ne znači automat-ski i sniženje cijena tih proizvoda. Na slobodnom tržištu cijene se formiraju prema odnosima ponude i tražnje. Trgovci će svoje cijene formirati u zavisnosti o elastičnosti tražnje, odnosno pre-ma onome što tržište može podnijeti, bez obzira na utvrđenu poreznu stopu. Prema tome, niža stopa PDV-a nije jamstvo da će siromašni platiti i nižu cijenu za te proizvode.

Niže stope PDV-a znače i manje prihoda za državni budžet. U uvjetima kada je država prisiljena povećati opću stopu PDV-a, povećanje stope dovodi do još većeg vala nezadovoljstva jer se primjenjuje na najveći broj proizvoda.

Evropska unija teži manjem broju stopa PDV-a i svojim članicama također preporučuje smanjenje broja stopa PDV-a na dvije: opću od 15 % i sniženu stopu, ali ne nižu od 5 %. Dakle, i EU teži ka jednoj stopi te će konačni rezultat tog dugo-trajnog procesa zasigurno biti samo jedna stopa. To je moguće tvrditi s velikom dozom sigurnosti jer se savremena porezna teorija uglavnom nedvosmisleno i jedinstveno opredijelila za primjenu jedne stope PDV-a, s malim brojem izuzeća i nultih stopa i širokom poreznom osnovicom.


Međunarodna bonitetna agencija Moody`s Investors Service početkom aprila ponovo je snizila suvereni kreditni rejting Bosne i Hercegovine na B3 i izmi-

jenila izglede “na posmatranju – negativno’’. Pogoršanje kom-pletne fiskalne pozicije u državi razlog je snižavanja kreditnog rejtinga našoj zemlji.

U izvještaju Moody’sa poimenično su pobrojane sve ano-malije koje će u narednom periodu BiH dodatno sniziti kreditni rejting ukoliko bh. vlasti ne krenu brzo u njihovo otklanjanje.

Naime, veliki problem je, tvrde u agenciji Moody’s, pogoršanje stanja u budžetu javnog sektora i zastoj sa finansiranjem vanj-skog duga. Tu su i politička situacija i ograničen napredak u strukturalnim i ekonomskim reformama.

Veliki deficit

Moody’s je u bh. realnosti “skenirao’’ i pogoršanje fiskalne pozi-cije države, uključujući i pojavu velikog strukturalnog deficita i ograničen pristup vanjskog finansiranja.

Ova agencija je, podsjetimo, krajem prošle godine dala negativne izglede BiH, ali ne i snizila njen rejting. I tada su naveli kako bi jačanje institucija kroz provedbu strukturalnih

BiH je postala još rizičniji prostor za investicije i plasiranje novca. Cijena stranog kapitala za naše tržište će porasti, što će dodatno usporiti investicioni ciklus i nužno potreban ekonomski rast. Samo jedna stepenica Bosnu i Hercegovinu dijeli od ulaska u zonu C. U toj zoni nalaze se zemlje koje su u bankrotu i u koje niko ne investira. Od evropskih država, tu je samo Grčka, zbog čega i postoje strahovanja da BiH ne doživi sudbinu te zemlje.

Piše: Ruždija Adžović

Ko preživi, pričat će!

TEMA >>> Bosni i Hercegovini agencija Moody`s ponovo snizila kreditni rejting


>>>

reformi, pojednostavljivanje postupka političkog odlučivanja, unapređenje odnosa FBiH i RS i jačanje vladinih finansija mo-glo dovesti do poboljšanja rejtinga. Vlastima BiH je, kao i sada, jasno naglašeno šta bi trebale učiniti kako ne bi došlo do novog snižavanja rejtinga. No, i pored ozbiljnih i upozoravajućih procjena, vlasti su, očigledno, imale prečih poslova od pobolj-šanja imidža zemlje, pa je kreditni rejting BiH doveden na zbrinjavajući nivo koji će imati itekakve reperkusije po državu, njenu ekonomiju i građane. Ruku na srce, na našu ekonomsku realnost su dijelom utjecali i vanjski faktori, jer je razorni talas globalne ekonomske i finansijske krize podobro zapljusnuo i Bosnu i Hercegovinu.

Takav splet okolnosti i pasivnost domaćih vlasti, opterećenih dnevnom politikom i dubokim podjelama, učinili su da danas BiH ima najgori kreditni rejting među zemljama regiona, što će uzeti još veći danak u privredi zemlje. A posljedice loše bh. slike već se osjećaju na svakom koraku. To najbolje potvrđuju pad konkurentnosti i beznačajan iznos direktnih stranih investicija koji je lani dostigao poražavajući iznos od tek 48 miliona eura.

Da će i ova godina biti neizvjesna i teška za našu zemlju i njenu ekonomiju već je sada sasvim jasno, pogotovo nakon najnovijeg oglašavanja agencije Moody’s. Nakon ponovnog snižavanja kreditnog rejtinga, BiH je postala još rizičniji prostor za investicije i plasiranje novca, što, po tržišnim zakonitostima, dovodi do još većeg poskupljenja kapitala, odnosno novca za BiH. A sve to itekako će otežati ionako teško poslovanje naših kompanija. Zbog pojačanog kreditnog rizika, bankari već na-javljuju mogućnost povećanja kamatnih stopa i mnogo veći oprez pri dodjeli kredita.

Doduše, u protekloj godini banke u našoj zemlji ostvarile su popriličnu dobit. Međutim, ako se malo bolje analizira struktura te dobiti vidjet će se da je ona najvećim dijelom rezultat sma-njenja troškova, odnosno štednje u bankarskoj zajednici.

Da u ovoj godini nije nerealno očekivati blagi rast kamatnih stopa, kao i to da će banke svaki zahtjev za kredit staviti pod debelu lupu najavio je, uostalom, i direktor Raiffeisen banke Mihael Miler, ali i direktor Sparkasse banke i predsjednik Udru-ženja banaka u BiH Sanel Kusturica, kao i direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš.

Sve će to, naravno, utjecati i na konkurentnost naše privrede. Uz to, porast će stopa po kojoj se BiH može zadužiti, kao i ka-mate na obveznice koje bi BiH emitirala, a sve opet zbog toga što će novac koji banke iz BiH dobijaju biti skuplji. Dakle, cije-

na stranog kapitala za naše tržište će porasti, što će dodatno us-poriti investicioni ciklus i nužno potreban ekonomski rast. Sve ovo negativno će utjecati na stopu zaposlenosti, koja je ionako veoma visoka i trenutno je najveći problem u poslovnom okru-ženju i ključna opasnost po održivost ekonomskog rasta u našoj zemlji.

Plašljiva ptica

Samo po sebi, to je dovoljan razlog da se strani investitori uzdrže ili odreknu ulaganja u našu zemlju, što znači da će BiH i dalje biti zemlja koju će strani kapital, ta veoma “plašljiva ptica’’, zao-bilaziti u širokom luku.

Pojedini analitičari su skloni i najcrnjim prognozama i tvrd-njama da BiH očekuje grčki scenarij i da je blizu bankrota. Isti-na je da je BiH ušla u kritičnu zonu. Kako smo kazali, američka agencija Moody’s snizila je kreditni rejting BiH sa B2 na B3 i stavila našu zemlju “na posmatranje’’, s mogućnošću daljnjeg sniženja rejtinga. BiH je, dakle, spala na dno B-kategorije i samo jedna stepenica dijeli je od ulaska u zonu C. U toj zoni nalaze se zemlje koje su u bankrotu i u koje niko ne investira, a od evrop-skih država tu je samo Grčka, zbog čega i postoje strahovanja da BiH ne doživi sudbinu te zemlje.

Iz Moody’sa je saopćeno da Bosna i Hercegovina ima slabu perspektivu ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Sa smanjenjem stranih investicija, krizom u Evropi i dugotrajnom političkom nestabilnošću, ekonomija u zemlji rasla je sporo na-kon izlaska iz recesije i sada se čini da ponovo ulazi u recesiju. Slab rast otežat će pokušaje da se konsoliduju javne finansije, a mogu se pogoršati i političke tenzije, navedeno je iz Moody’sa. Ukoliko se politička kriza bude produbljivala, budžetska po-trošnja rasla, kao i izdaci za penzije, a izostala brza reforma u svim područjima, pogotovo u privredi, iz ove bonitetne agencije najavili su mogućnost daljnjeg sniženja kreditnog rejtinga BiH.

Bilo kako bilo, Bosna i Hercegovina, njena ekonomija, odnosno privreda, kao i građani ove zemlje već su duboko zakoračili u još jednu tešku i neizvjesnu godinu. Najveći pesi-misti kazali bi: “Ko preživi, pričat će’’.


Sarajevska berza ovih je dana proslavila 10 godina od po-četka trgovanja. Ukupan promet prvog dana trgovine iz-nosio je 3.099,20 KM i realiziran je u dvije transakcije.

Tog utorka, 12. aprila 2002. godine, protrgovano je 10 dionica (tadašnjeg) Privatizacijskog investicionog fonda BIG - Investici-ona grupa po cijeni od 9,92 KM po dionici i 30 dionica VGT osiguranja d.d. Visoko, po cijeni od 100,00 KM po dionici. Osam brokerskih kuća - BIFIM d.d. Bihać, FIMA International d.o.o. Sarajevo, VGT Broker d.d. Visoko, Central Broker Hause & Group d.d. Sarajevo, BS-Broker d.d. Sarajevo, Bond Invest d.o.o. Mostar, eBrokers d.o.o. Sarajevo i Credos d.o.o. Sarajevo - os-nivanjem Sarajevske berze načinili su pionirske korake u izgra-dnji tržišta kapitala u Federaciji BiH. Prilikom njegova stvaranja korištena su iskustva drugih, prvenstveno Ljubljanske berze.

U godinama koje su uslijedile radilo se na razvoju tržišta ka-pitala, jedan za drugim uvodili su se berzanski indeksi od BIFX-a preko SASX-a 10 do SASX-a 30, segmentiralo tržište i povećavala njegova vidljivost, a radilo se i na razvoju svijesti o korporativnom upravljanju. Uvodile su se javne aukcije, inicijalne javne ponude, novi tržišni materijal i uporno najavljivalo da će državni kapi-tal u određenim preduzećima biti prodat putem berze. Predugo odgađanje tog proces prouzrokovalo je gubitak strpljenja kod in-vestitora koji su se polako selili na druga, atraktivnija tržišta. Is-tovremeno, predugo se čekalo da se stvari pokrenu s mrtve tačke i da Vlada FBiH uzme aktivno učešće na tržištu kapitala. Dok je Republika Srpska prodavala dionice državnih preduzeća tokom najvećeg uspona berze, emitirala obveznice i trezorske zapise, te na svaki način nastojala privući što više ulagača na Banjalučku berzu, u Federaciji BiH su se takve stvari predugo odgađale. Onda je došla kriza, a s njom i povlačenje institucionalnih inve-stitora. Promet je iz dana u dan padao, tako da je prva decenija na SASE-u zaključena s prometom u iznosu od 3.957.456.732,72 KM. U 2.486 dana trgovine zaključeno je 572.646 transakcija. Ukupno 433.462.072 vrijednosnih papira je promijenilo svoga vlasnika. Promet na emisionom (primarnom) tržištu iznosio je 240.244.910,84 KM, dok je berzanski (sekundarni) promet bio 3.717.211.821,88 KM, podaci su Sarajevske berze.

Usponi i padovi

Berza je u protekloj deceniji imala svoje uspone i padove. Najve-ći uspon desio se 2007. godine kada je ukupan promet bio veći od milijardu KM. Kasnije je uslijedio pravi sunovrat berze, koji ju je po ostvarenim rezultatima vratio na same početke poslovanja.

Piše: Elvira Ahmetović

SASE >>>

Dok se većina berzi u regionu oporavljala od krize i hvatala korak s vremenom, SASE je mukotrpno radio na edukaciji svih učesnika na tržištu kapitala, poticao poduzetnike, odnosno dr-žavu na izdavanje komercijalnih i trezorskih zapisa te obveznica. Tek je sa njihovim aktivnijim učešćem na tržištu kapitala promet na SASE-u počeo ići kao gore.

Iako su prognoze svjetskih analitičara za 2012. godinu su-morne, na Sarajevskoj berzi su drugačijeg mišljenja. Njihovim optimizam temelji se na najavi da će Vlada Federacije BiH u 2012. godini emitirati 60 miliona KM trezorskih zapisa. U fe-bruaru i martu emitirani su trezorski zapisi u vrijednosti od 44,47 miliona KM. Za 24. april ove godine Vlada je najavila novu emisiju trezorskih zapisa u iznosu od 15 miliona KM. Nominalna cijena jednog trezorskog zapisa je 10.000 KM, a rok dospijeća 6 mjeseci.

Zahvaljujući upravo trezorskim zapisima, prvi kvartal na Sarajevskoj berzi završen je s prometom od 60,6 miliona KM, što je znatno više nego u istom periodu prošle godine. Ovo nam nagovještava da bi 2012. godina za SASE-u mogla biti uspješnija nego 2011.

Navršilo se deset godina od početka trgovanja putem Sa-rajevske berze. U tom periodu ostvareni promet dostigao je iznos od skoro 4 milijarde KM. U toku 2007. godine, koja je u historiji SASE-a ispisana zlatnim slovima, promet je iznosio 1,2 milijarde KM. Ostvarena zarada istopila se u gubicima koji su kasnije uslijedili. Dnevni promet od nekoliko hiljada maraka, slaba potražnja za dionicama, nedostatak investitora, neza-dovoljni brokeri i sl. čine današnju sumornu sliku berze.

Skoro 4 milijarde KM prometa

Izvor SASE

Izvor SASE


U martu 2012. godine navršilo se deset godina od kada je na Banjalučkoj berzi obavljena prva transakcija. Pr-vog dana trgovanja promet je iznosio simboličnih 150

KM, a trgovano je akcijama Tržnice a.d. Banja Luka i GP Kraji-na a.d. Banja Luka. U početku se moglo trgovati akcijama 20 preduzeća aukcijskom metodom trgovanja jednom sedmično. Ukupan promet ostvaren na Banjalučkoj berzi u proteklih de-set godina iznosi 2,6 milijardi KM. Danas se trguje kontinui-

ranom i aukcijskom metodom trgovanja. Na berzi su listirana 774 akcionarska društva, 14 zatvorenih investicionih fondova, 55 obveznica i tri trezorska zapisa Republike Srpske. Podaci sa Banjalučke berze su dostupni investitorima putem: Bloomberg, ThomsonReuters, SIX Telekurs, TeleTrader, Tenfore itd.

Desetogodišnji period postojanja Banjalučke berze se može podijeliti na dva perioda. Prvi, do 2007. godine, kada je obim tr-govanja snažno rastao, praćen rastom cijena hartija od vrijedno-sti. Drugi period, poslije 2007., najprije je obilježen snažnim pa-dom cijena hartija od vrijednosti i padom obima trgovanja, da bi nakon toga tržište kapitala u Republici Srpskoj upalo u neku vrstu “letargije’’ koja traje i danas i čije su glavne karakteristike izuzetno nizak promet i stagnacija cijena hartija od vrijednosti. Takva tendencija se nastavila i u martu 2012. godine.

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Deset godina trgovanja

Desetogodišnji period postojanja Banjalučke berze se može podijeliti na dva perioda. Prvi, do 2007. godine kada je obim trgovanja snažno rastao, praćen rastom cijena hartija od vrijednosti. Drugi period, poslije 2007., najprije je obilježen snažnim padom cijena hartija od vrijednosti i padom obima trgovanja, da bi na-kon toga tržište kapitala u Republici Srpskoj upalo u neku vrstu ‘’letargije’’ koja traje i danas i čije su glavne karakteristike izuzetno nizak promet i stagnacija cijena hartija od vrijednosti.


>>>

ERS 10 izgubio na vrijednosti

Dva indeksa Banjalučke berze, Berzanski indeks Republike Srp-ske (BIRS) i Indeks investicionih fondova RS (FIRS), ostvarili su rast vrijednosti u martu. Ipak, njihov rast je bio relativno skro-man - 0,68 %, odnosno 0,20 %, tako da ih je potpuno zasjenio pad Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) koji je izgubio 3,33 % svoje vrijednosti. ERS 10 je najveći gubi-tnik i na godišnjem nivou pošto je na kraju marta 2012. godine imao za 34,31 % manju vrijednost nego krajem istog mjeseca prošle godine.

Indeks Banjalučke berze u martu 2012. godine:

Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze u martu 2012. godi-ne je blago opala za 0,05 % i iznosila je 3,712 milijardi KM.

Dužničke hartije ponovo podigle promet

U martu 2012. godine ponovo je ostvaren relativno visok uku-pan promet od 33,8 miliona KM. Međutim, kao i u pretho-dnim mjesecima, taj visoki ukupan promet rezultat je emisije trezorskih zapisa u iznosu od 26,7 miliona KM, odnosno čak 78,96 % ukupnog prometa. Ponovo se potvrdila činjenica da se Banjalučka berza pretvorila u servis za zaduživanje državnih

organa ili za realizaciju unaprijed dogovorenih blok poslova. U prilog tome govori i činjenica da je redovan promet od akcija u martu iznosio samo 3,45 miliona KM, dok je redovan promet od obveznica bio 1,69 miliona KM. Redovan promet je iznosio tek nešto više od 15 % ukupnog prometa.

Na čelu liste TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u martu 2012. našle su se akcije ZIF Jahorina Koinseko a.d. Pale sa prometom od 749 hiljade KM. Slijede ih obveznice izmirenja ratne štete sa prometom od 464 hiljada KM, dok su, kao i prošli mjesec, na trećem mjestu akcije Telekoma Srpske a.d. sa ostva-renim prometom od 462 hiljade KM. Kada se posmatra pro-met po članovima berze, najveći ukupan promet u martu 2012.

Platforma za zajednički rad regionalnih berzi

Direktori osam berzi vrijednosnih papira iz jugoistočne Evrope potpisali su u Sarajevu platformu za zajednički rad pod okriljem Sekretarijata Savjeta za regionalnu saradnju (RCC). Potpisnice platforme su berze vrijednosnih papira iz Banjaluke, Beograda, Ljubljane, Podgorice, Sarajeva, Skoplja, Tirane i Zagreba.

Glavni sekretar RCC-a Hidajet Biščević istakao je da će platforma poboljšati saradnju berzi vrijednosnih papira i unaprijediti pristup finansijama u regionu, što je glavni preduslov razvoja privatnog sektora.

Šef Misije USAID-a u BiH Alan Rid je naglasio da platfor-ma predstavlja važan korak ka harmonizaciji i integraciji tržišta kapitala, a njeno stvaranje je predvodio program Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod nazivom “Par-tneri za finansijsku stabilnost’’, zajedno sa RCC-em.

godine ostvario je HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka sa 23,09 % ukupnog prometa. U segmentu redovnog prometa naj-bolje rezultate je ostvarila Nova banka a.d. Banja Luka sa 19,86 % redovnog prometa.

Godišnjica PREF-a

U martu je obilježena i godina dana od početka rada Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS (PREF). Tim povodom, svi su se utrkivali da naglase koliko je PREF uspješno poslovao i da je ostvario dobit od 11,5 miliona KM. Iako slika o uspjehu nije ni približno toliko sjajna (ogroman uticaj na tu do-bit imala je isplaćena dividenda od strane Telekomunikacija RS a.d., koja bi se isplatila i da PREF ne postoji), važno je naglasiti da je osnivanjem PREF-a napokon neko počeo da vodi računa o ogromnom portfelju akcija koje se nalaze u vlasništvu Fonda PIO RS. Te akcije koje su do skora bile tretirane kao ničije i koje su uglavnom služile za “mešetarenje’’ na skupštinama akcionara, napokon su dobile “vlasnika’’ koji je počeo voditi računa o nji-ma. Nadamo se da će se u budućnosti PREF razvijati pošto ima sve preduslove da postane najznačajniji igrač na banjalučkom tržištu kapitala, što bi imalo pozitivan uticaj ne samo na Fond PIO već i na cjelokupno tržište kapitala u Republici Srpskoj.


Kao što se može vidjeti iz grafikona ispod, cijene nafte su naglo skočile početkom ove godine i duže vrijeme osci-lirale oko 125 američkih dolara po barelu. Dva glavna

razloga za to su poboljšana situacija u vezi sa evropskim dugo-vima i politička situacija i embargo na uvoz iranske nafte.

Međutim, niz faktora trenutno djeluje u suprotnom pravcu. Potražnja za naftom u zemljama u razvoju je i dalje u padu (za oko 0,5 mbd prošle godine). Ove godine, pad bi mogao biti znatno veći. Potrošači u SAD-u su se konačno okrenuli prema manjim automobilima sa ekonomičnijom potrošnjom. Najveći razlog za to su visoke cijene. Pad potražnje za benzinom se jasno vidi iz grafikona ispod (svi grafikoni ispod su iz International Energy Agency, Oil Report, March 2012). U isto vrijeme, SAD se sve više orijentira ka uvozu nafte is Kanade, kao i prema korištenju prirodnog gasa koji se sve više proizvodi u ovoj zemlji.

NAFTNI BLOG >>>

Piše: Adnan Imširović

Naftno tržište je jedno od najhirovitijih tržišta na svijetu. Kada cijene dostignu vrtoglavi nivo i svi očekuju njihov daljnji rast, često se desi baš suprotno. Sasvim je moguće da se upravo to desi ovoga ljeta.

Zemlje u razvoju predvode porast potražnje, ali se očekuje da će ekonomski rast u Kini ove godine biti manji (svega oko 7,5 %). Najveći trgovinski partner Kine je Evropa, gdje se privredna si-tuacija stabilizirala ali ne i riješila. Rezultat je manji rast ukupnoga izvoza iz Kine, a time i sporiji rast privrede koja je još uvijek ori-jentirana uglavnom na izvoz.

Pad cijena nafte?

Sa druge strane, Saudijska Arabija predvodi OPEC sa ve-likim porastom izvoza (grafikon ispod). Ova kraljevina trenu-tno održava najveći nivo proizvodnje u zadnje tri dekade, iznad 10 mbd (ukupni kapaciteti se procjenjuju na 11,88 mbd). Sau-dijska državna firma Aramco nudi i dodatne količine nafte iz svojih skladišta širom svijeta. U isto vrijeme, libijska proizvo-dnja je gotovo dostigla prijeratni nivo - procjena je da je trenu-tna proizvodnja oko 1,3 mbd, dok je prije rata bila oko 1,6 mbd.

Ako pretpostavimo da rata sa Iranom neće biti (novi pre-govori počinju sredinom aprila) i da se privredna situacija u Ev-ropi neće brzo riješiti, sporiji ekonomski rast u Kini će znatno smanjiti očekivani porast u potražnji za derivatima u svijetu. Vrlo lako se može desiti da ovoga ljeta naftno tržište bude i previše snabdjeveno naftom i da se ostvari plan Saudijske Ara-bije - znatan pad cijena na oko 100 američkih dolara po barelu. Ovaj scenarij, mada ne definitivan, bio bi u kontrastu sa situaci-jom od prije svega nekoliko nedjelja. Ali to je priroda naftnog tržišta - hirovito je i ne da se lako predvidjeti.




EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

Ekonomska i monetarna unija je proces kojim države članice Evropske unije usklađuju svoju ekonomsku i monetarnu politiku s krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute – eura. Ekonomska i monetarna unija defi-

nirana je Ugovorom o Evropskoj uniji (1992./1993.) i njeno uspostavljanje odvi-jalo se u tri faze:

- I (1. juli 1990. – 31. decembar 1993.): slobodno kretanje kapitala međudržavama članicama, koordinacija ekonomskih politika te bliža saradnjacentralnih banaka;

- II (1. januar 1994. – 31. decembar 1998.): približavanje ekonomskih i monetarnih politika država članica kako bi se osigurala stabilnost cijena i javnih finansija; uspostavljanje Evropskog monetarnog instituta (EMI) i Evropske centralne banke (ECB).

- III (od 1. januara 1999.): nepovratno utvrđivanje kursa i uvođenje jedinstvene valute na devizna tržišta i u elektronska plaćanja te uvođenje novčanica i kovanica eura.

Euro kao jedinstvenu valutu 1. januara 1999. prihvatilo je 11 država članica Evropske unije: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Njemačka, Portugal i Španija, kojim se nakon zadovoljavanja kriterija konvergencije 2001. go-dine pridružila i Grčka. Novčanice i kovanice eura uvedene su u opticaj 1. januara 2002. i zamijenile su domaće valute u spomenutih 12 starih država članica EU, a njima se 2006. pridružila Slovenija, potom 2008. Malta i Kipar, te 2009. godine Slovačka. Ostalih devet novih država članica su u fazi ispunjavanja kriterija konvergencije. Euro nisu uvele tri stare države članice: Velika Britanija i Danska, na osnovu klauzule o izuzimanju (opt–out clause), i Švedska čiji su građani dva puta na referendumu odbili uvođenje eura.

Učešće u Ekonomskoj i monetarnoj uniji i prihvatanje eura kao jedinstvene valute obavezno je za sve nove države članice. Naime, kriteriji iz Kopenhagena (1993.) obavezuju države na prihvatanje ciljeva monetarne i ekonomske unije kao dijela Acquisco-mmunautairea. Dok ne ispuni kriterije konvergencije, država ima status države članice s odstupanjem. Za provođenje evropske monetarne politike zadužena je Evropska centralna banka.

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija

Ekonomska imonetarna unija

(Economic and Monetary Union - EMU/ Union économiqueet monétaire- UEM)


TEMA >>>

Poštovani čitaoci,

putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost pronaći vam odgovarajućeg poslo-vnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godi-ne. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemalja među koji-ma su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju InfoKoma predstavljamo vam 10 novih po-nuda za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Her-cegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet strani-cama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direk-tno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u po-tpunosti besplatne.

U ovom vam broju predstavljamo sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnjaapril 2012.


>>>


PACE projekt od decembra 2010. implementira Eurokomora u partnerstvu sa komorama šest zemalja zapadnog Balkana (Al-banija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora i Srbija). Koordinator projekta za BiH je Vanjskotrgovinska ko-mora BiH, uz učešće i drugih privrednih komora u BiH.

U okviru projekta, uposlenici privrednih komora iz navede-nih zemalja obučeni su i osposobljeni da provode acquis audite u domaćim kompanijama. U okviru cjelokupnog projekta u svih šest zemalja učesnica, auditi su provedeni u preko 300 privrednih subjekata. Fokus je bio na procjeni nivoa usaglašenosti poslo-vanja kompanija s EU standardima u nekoliko oblasti: zaštita okoliša, zdravlje i sigurnost na radu, sigurnost hrane, hemikalije i sigurnost tehničkih proizvoda (CE označavanje).

Horizontalno i vertikalno ispitivanje

Istraživanje u Bosni i Hercegovini provedeno je na uzorku od 60 kompanija, i to po metodologiji sektorskog ili vertikalnog (usaglašavanje sa standardima specifičnim za određene sektore) i horizontalnog ispitivanja, gdje je ocijenjen stepen zadovoljava-nja standarda zaštite i sigurnosti na radu i zaštite okoliša.

U okviru ispitivanja usaglašenosti sa sektorski specifičnim standardima (prehrana, hemikalije, električna oprema i ostali tehnički proizvodi), od 56 ispitanih kompanija u Bosni i Herce-govini njih 39 % je iskazalo velike poteškoće u usaglašavanju sa EU standardima, 27 % je imalo manje poteškoće, dok 34 % kompanija nije imalo nikakvih problema u tom pogledu.

Gledano u regionalnom kontekstu, sektorsko istraživanje je pokazalo da najveći postotak kompanija koje nemaju nikakvih problema sa ispunjavanjem EU standarda posluje u Makedoniji (čak 93 %), zatim u Hrvatskoj (84 %) i Srbiji (77 %). Ispitane kom-panije u Bosni i Hercegovini, prema sektorskoj metodologiji, bolje su pripremljene samo od kompanija u Albaniji i Crnoj Gori.

Sektorsko ispitivanje

Horizontalno ispitivanje je pokazalo da, u poređenju sa zado-voljavanjem sektorskih standarda, daleko veći broj ispitanih firmi u Bosni i Hercegovini zaostaje u ispunjavanju standarda zaštite i sigurnosti na radu i zaštite okoliša. Na ispitanom uzorku od 60 firmi, njih čak 47 % je istaklo da ima velikih problema u zadovo-ljavanju okolišnih standarda i zaštite na radu, 37 % ih ima manje poteškoće, a svega 16 % ispitanih firmi nema nikakvih poteškoća sa ovom kategorijom standarda.

Poredeći situaciju u Bosni i Hercegovini sa onom u regionu, vidimo da je slična onoj sa sektorskim pristupom, s tim da je poredak zemalja nešto drugačiji. Naime, i ovdje se pokazalo da Bosna i Hercegovina zaostaje za Hrvatskom u kojoj čak 80 % ispitanih kompanija nema nikakvih problema sa ispunjavanjem standarda zaštite na radu i okoliša te Srbijom u kojoj je ovakvih firmi 55 %. Makedonija i u ovom segmentu prednjači ispred BiH, s tim što je razlika značajno manja (u BiH 16 % a u Makedoniji 17%). Najmanji postotak ispitanih kompanija bez poteškoća u ovom segmentu je ponovo u Crnoj Gori (13 %) i Albaniji (7 %).

Horizontalno ispitivanje

Indikativno je i to da kompanije u svim zemljama regiona poka-zuju više poteškoća u zadovoljavanju okolišnih i standarda zaštite na radu nego sektorski specifičnih EU normi. Kompletan Izvještaj na engleskom jeziku može se naći na web stranicama PACE pro-jekta (www.paceproject.eu) i Vanjskotrgovinske komore BiH (www.komorabih.ba).

TEMA >>> Promoviran Izvještaj o acquis auditima

70% kompanija u BiH ima problemas primjenom EU standarda

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH predstavljen je Izvještaj o rezultatima procjena usaglašenosti domaćih kompanija sa zakonodavstvom i stan-dardima Evropske unije (acquis auditima) koje su provedene u okviru PACE projekta (Partners for Acquis Compliance and Energy Efficiency). Istraživanje je otkrilo da većina kompanija u BiH ima ozbiljnih poteškoća u usaglašavanju s EU standardima.

Piše: mr. Tarik Kovač

Promoviran elektronski vodič za poslovanje s EU

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH također je promoviran i elektronski (CD) vodič pod nazivom “Poslovanje s EU’’. Vodič je namijenjen kompanijama koje traže ciljane informacije o poslovanju s Evropskom unijom, kao i organizacijama koje pružaju podršku poslovanju.


Računari i Internet su postali integralni dio poslovanja ve-ćine modernih organizacija. Putem Interneta razmjnju-jemo informacije sa prijateljima, poslovnim partnerima

i državnim institucijama, ali i čuvamo veliki broj podataka na svojim serverima i računarima kako bismo im mogli lako pristu-piti. Dok se ljudima pruža pristup važnim uslugama iz kancela-rije/dnevne sobe, javljaju se veliki izazovi odgovarajuće zaštite tih resursa.

TEMA >>>

Iako je nastao kao akademska mreža, Internet već 1988. na-pada prvi worm, tzv. Morrisov crv. Njegova svrha bila je da “iz-mjeri’’ tadašnji Internet, ali je mala greška u programu dovela do rušenja 10 % računara tada spojenih u mrežu i do štete između 10 i 100 miliona dolara.

Porastom vrijednosti informacija koje se nalaze na Interne-tu prijetnje postaju sve ozbiljnije i raznovrsnije. Najozbiljnije prijetnje po poslovanje danas su:

- Krađa baza podataka kroz iskorištavanje ranjivosti na aplikacijama kojima se pristupa sa Interneta.

- Industrijska špijunaža - Korištenjem alata za napade na informacione sisteme, napadači lako onemogućavaju rad

Zaštita informacija i međunarodni standard ISO/IEC 27001

Piše: Enver Delić

Vrijednost informacija koje kruže informacionim sistemima u svijetu se povećava iz dana u dan. Internetom kruže brojevi kreditnih kartica, povjerljivi ugovori, prototipi, razmjenjuju se planovi novih proizvoda i usluga. Da biste došli do vrijednih stvari, više nije potreban kalauz. Dovoljna je konekcija na Internet. Stručnjaci za sigurnost kompanije Symantec primijetili su da se tokom ove i prošle godine znatno povećao broj napada motiviranih profitom, kao i da su napadači sve profesionalniji u svojim pokušajima. Dakle, povećao se broj meta, napadači su postali sofisticiraniji, a motiv je sve češće novac.


>>>

ovih sistema, a vrlo lako se pronalaze i sistemi koji se ne održavaju pravilno i time omogućavaju napadačima lak pristup povjerljivim podacima.

- Pristup organizacijskim resursima korištenjem naivnosti zaposlenika, gdje se napadači predstavljaju kao administra-tori sistema i ostvaruju pristup.

- Korištenje mobilnih telefona - Zaposlenici sve češće upo-trebljavaju telefone za čuvanje i razmjenu podataka, ne obraćajući pažnju na slabu zaštitu ovih uređaja.

- Zloupotreba podataka zaposlenika dostupnih na socijalnim stranicama (Facebook, LinkedIn) s ciljem pristupa organi-zacijskim resursima.

- Ucjenjivanje vlasnika informacionih sistema - Korištenjem DDOS napada, zlonamjernici jednostavno mogu onemo-gućiti pristup informacionim sistemu dok im se ne isplati određena suma novca. I u Bosni i Hercegovini je zabilježe-no nekoliko sličnih slučajeva.

Pored ovih standardnih napada, imamo dodatni problem zlonamjerne konkurencije. Motivirani napadači mogu izmijeni-ti podatke u vašoj bazi tako da učine vaše podatke netačnim, a vašu organizaciju nekompetentnom. I firme koje se bave indus-trijskom proizvodnjom ovise o PLC kontrolerima za upravlja-nje automatskim sistemima, a koji su podložni manipulacijama. PLC sistemi se koriste u različitim oblastima, od prerade hrane i transportnih sistema, do upravljanja liftovima. Očito je da zlo-upotreba ovih sistema, pored finansijskih gubitaka po organiza-ciju, može dovesti i do ugrožavanja ljudskih života.

Standardi za upravljanje zaštitom informacija

Informaciona sigurnost sastoji se od tri cilja: očuvanje povjer-ljivosti (confidentiality), tačnosti (integrity) i dostupnosti (availability) informacija, što je predstavljeno skraćenicom CIA. Povjerljivost podrazumijeva da određenu informaciju mogu saznati samo ljudi koji imaju pravo da je znaju, integritet informacije podrazumijeva njenu tačnost ili originalnost, a do-stupnost da možemo doći do resursa kada nam on zatreba.

Kako bi sačuvali svoje znanje ljudi su uspostavljali sisteme zaštite informacionih sistema. Problem je što nisu postojala pravila i procedure i svako je štitio svoj sistem kako je znao i umio. Obično bi IT odjel (najčešće jedan čovjek) dobio doda-tnu obavezu da osmisli i održava sistem zaštite informacija i to bi funkcioniralo dok god bi taj čovjek radio na toj poziciji. Prelaskom na drugu poziciju ili drugi posao čitav sistem bi vrlo često doživio krah. Ne bi postojale dokumentovane procedure, niko ne bi znao šifre za rutere i servere, koje zakrpe (patch) su in-stalirane a koje nisu, ko je zadužen za koji dio sistema i slično.

Zato je 1988. godine Vlada Britanije, tj. njen Odjel za trgo-vinu i industriju izdao set pravila za upravljanje sigurnošću in-formacija (Code of Practice for Information Security Manage-ment). Dopunom iz 1995. godine ovaj set je postao standard - British Standard Institutea sa imenom BS7799.

1999. godine počinju i prva certificiranja organizacija u skladu sa ovim standardom. Napokon, 2000. godine i Među-narodna organizacija za standarde (ISO) prihvata ovaj stan-dard i kodificira ga kao ISO/IEC 17799. U narednom periodu se vrši usaglašavanje standarda sa standardima ISO 9001 i ISO 14001, da bi konačno 2005. godine bio donijet standard ISO/IEC 27001:2005. Kod nas je ovaj standard usvojen od strane In-stituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) pod ime-nom BAS ISO/IEC 27001.

Kako bi organizacije lakše implementirale standard, ISO iz-daje i ISO/IEC 27002:2005 koji čine upute i generalni principi za iniciranje, implementiranje, održavanje i poboljšavanje siste-ma upravljanja sigurnošću informacija u organizaciji.

Kontrole iz ISO/IEC 27002:2005 trebaju biti implementi-rane kako bi se zadovoljili zahtjevi identificirani kroz analizu rizika. ISO/IEC 27002:2005 je zamišljen kao zajednička baza i praktičan vodič za razvoj standarda sigurnosti organizacije i efektivnih praksi upravljanja sigurnošću, kao i da poveća povje-renje u međuorganizacijske aktivnosti. Ovaj standard je u BiH prihvaćen pod imenom BAS ISO/IEC 27002:2007.

Analiza rizika

Implementacija standarda ISO 27001 podrazumijeva da se si-gurnošću informacija upravlja na osnovu analize rizika. Nijednu kontrolu iz Aneksa A standarda nije neophodno implementi-rati ukoliko ta potreba nije proizašla iz kvalitetne analize rizika. Zbog toga većina certifikacijskih audita počinje sa provjerom adekvatnosti primijenjene metodologije za analizu rizika.

Rizik se po standardu ISO 27005 definira kao kombinacija posljedica nastalih u slučaju ostvarenja neželjenog događaja i vjerovatnoće dešavanja tog događaja. Posljedice ovise o vrije-dnosti procesa koji su direktno ugroženi gubitkom povjerljivo-sti, integriteta i dostupnosti određenog resursa. Tako, naprimjer, prestanak rada vanjskih komunikacijskih linkova na duži period može ostaviti bez posla organizacije koje ovise o ovom načinu komunikacije. Pojedine organizacije imaju odjele koji ovise o radu iskusnih ljudi i ostvarenje prijetnje epidemije bolesti bi moglo izazvati velike finansijske gubitke po organizaciju. Da ne govorimo o slučajnom ili namjernom brisanju informacija ili curenju podataka koji nisu za objavljivanje.

Analiza rizika može obuhvatiti određen proces u organiza-ciji ili cijelu organizaciju, ovisno o području primjene sistema za upravljanje sigurnošću informacija. Nakon definiranja obu-hvata, određuje se važnost resursa na osnovu procesa kojem taj resurs pripada, a koji bi pretrpio posljedice u slučaju gubitka CIA. Zatim se kreira lista scenarija mogućih rizika. Svaki poje-dini scenarij se sastoji od niza faktora: potencijalne prijetnje, re-sursa koji je ugrožen, atributa koji se gubi ostvarenjem prijetnje (CIA), učesnika (zaposlenik, vanjski saradnik, treće lice), da li se radi o prirodnoj ili ljudskoj prijetnji, namjernom ili nenamjer-nom događaju i slično.

Uzimajući u obzir već primijenjene kontrole za smanjenje rizika, scenariji se nadopunjuju i svaki od njih predstavlja rizik određenog nivoa. Evaluacijom rizika se određuje koji su rizici prihvatljivi a koji se moraju smanjiti, transferirati ili ukloniti. Ta odluka detaljno se obrazlaže u Planu obrade rizika u kojem se za svaki scenarij za koji je odlučeno smanjenje nivoa rizika definiraju odgovorne osobe, rokovi i odobrena sredstva za efi-kasno smanjenje nivoa rizika.

Za upravljanje analizom rizika mogu se koristiti neke od me-toda, poput MEHARI-a, CRAMM-a, OCTAVE i drugih, s tim da standard BAS ISO/IEC 27001 nigdje ne zahtjeva korištenje određene metode ali daje određene preporuke u standardu ISO/IEC 27005.

Zakoni i regulative u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini postoje više zakona i regulativa koji se direktno dotiču sigurnosti informacija.

Agencija za bankarstvo FBiH je tokom prošle godine donije-


>>>

la Odluku o minimalnim standardima upravljanja informacio-nim sistemima u bankama koja je u potpunosti komplementar-na zahtjevima standarda ISO/IEC 27001. Sve banke koje posluju na području FBiH moraju da rade u skladu sa zahtjevima ove Odluku, a one koje imaju implementiran ISO 27001 su već us-kladile svoje poslovanje.

Zakon o zaštiti ličnih podataka je još jedan Zakon koji se di-rektno oslanja na standard ISO 27001, sa osnovnom razlikom da ne zahtjeva obavljanje analize rizika već propisuje niz kontrola koje moraju postojati nad svakom zbirkom ličnih podataka.

Pored ove dvije regulative, tu su i Zakoni o zaštiti autorskih prava, Zakoni o čuvanju tajnih informacija, Zakon o zaštiti na radu i mnogi drugi čiji se uvjeti djelimično pokrivaju imple-mentacijom standarda BAS ISO/IEC 27001:2005.

Koristi uvođenja standarda

Implementacija standarda ISO/IEC 27001 donosi niz koristi po organizaciju, sa posebnim naglaskom na smanjenju rizika po-slovanja i dugoročnu uštedu novca:

Smanjenje rizika za sigurnost informacija

• Poboljšava postojeće okruženje informacione sigurnosti naglašavajući zahtjeve kontrola poslovnih informacija, unapređivanjem trenutnih sigurnosnih politika, kontrola itd. i definiranjem potrebe za reviziju i periodično pobolj-šanje sigurnosnih kontrola;

• Bolja razumljivost smanjuje mogućnost pojave nekategori-zirane sigurnosne prijetnje i ranjivosti;

• Profesionalan, standardiziran i racionalan pristup upravlja-nju rizikom nam daje konzistentnost na više različitih sis-tema i pruža jednak pristup sigurnosnim rizicima;

• Menadžeri i osoblje se upoznaju sa terminima i kontrola-ma informacione sigurnosti

Ušteda novca:

• Osigurava zajedničku bazu na kojoj se grade dodatne kontrole specifične za pojedini sistem ukoliko se ukaže potreba, bez potrebe za konstantnom promjenom osnovnih kontrola;

• Generalno je primjenjiv i može se koristiti ponovno u različitim odjelima, funkcijama i organizacijama bez promjena;

• Dozvoljava organizacijama da koncentriraju svoje napore i resurse na identificiranje i ispunjavanje osnovnih kontrola;

• Povećava mogućnost selektivnog transfera rizika osigura-vatelju jer se kroz implementaciju kontrola smanjuju pre-mije;

• Nameće obavezu revidiranja sistema, toka podataka i informacija.

Prednosti struktuiranog pristupa

• ISO/IEC 27002 je logički okvir za kontrole u informacionoj sigurnosti i formira racionalnu bazu za procjenu rizika i implementaciju odgovarajućih kontrola. Konzistentan je, relativno razumljiv, bez previše nametanja. Prilagodljiv je i formira dobru osnovu na koju se mogu nadograditi speci-fičnosti pojedinih organizacija/industrija;

• Donosi zajedničku terminologiju za razmatranje, definira-nje, razvoj i procjenu zahtjeva i kontrola informacione sigurnosti;

• Osigurava mehanizam za mjerenje performansi;• Implementacijom ISO/IEC 27001 i 27002, organizacija

dobija set formalno odobrenih sigurnosnih politika i pro-cedura, što omogućava osoblju i menadžmentu da ih konzistentno provode.

(Autor je stručni saradnik za informacionu sigurnost i sisteme upravljanja u Institutu za privredni inženjering Zenica)


Član 22. Zakona odnosi se na selekcione kriterije koji us-postavljaju minimalne zahtjeve za kandidata i ponuđača. Ugovorni organ uspostavlja selekcione kriterije u tender-

skoj dokumentaciji i ocjenjuje i verificira tokom evaluacije pri-mljenih zahtjeva ili ponuda da li kandidati/dobavljači ispunjavaju te kriterije koji se uzimaju kao minimalni kvalifikacioni zahtjev postavljen u tenderskoj dokumentaciji. Samo onim kandidati-

TEMA >>> Javne nabavke

ma/ponuđačima koji ispunjavaju minimalne kvalifikacione za-htjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bit će dozvoljeno učestvovanje u daljnjem postupku dodjele ugovora, postat će kva-lifikovani dobavljači i njihove ponude će se ocjenjivati u sljedećoj fazi. Dobavljači koji nisu ispunili tražene uvjete za učestvovanje se diskvalifikuju i njihove ponude se neće ocjenjivati.

Niti jedan kandidat ili ponuđač ne smiju se izuzeti iz učešća u postupku dodjele ugovora na osnovu selekcionih kriterija koji nisu navedeni u tenderskoj dokumentaciji. U skladu s mini-mumom zahtijevanih kvalifikacionih uvjeta koje kandidati i dobavljači trebaju ispuniti, ugovorni organ ocjenjuje i provjera-va da li je kandidat kompetentan, pouzdan i sposoban da izvrši ugovor.

Piše: Tanja Zubović

Utvrđivanje sposobnosti dobavljača, odnosno ocjena dokaza o sposobnosti, važna je faza u postupcima javnih nabavki. Fazu utvrđivanja podobnosti i sposobnosti dobavljača nazivamo fazom kvalifikacije. Poglavlje II Za-kona o javnim nabavkama BiH (u daljnjem tekstu: Zakon) sastoji se od članova 22.-27. Zakona koji se odnose na kvalifikacione zahtjeve koje ugovorni organi mogu utvrditi i koristiti u svom odabiru kandidata i dobavljača. Da bi kvalifikacija bila uspješna, potrebno je unaprijed pravilno definirati uvjete, kao i dokaze iz kojih će se u fazi kvalifikacije moći lako utvrditi da li ih dobavljač ispunjava. U ovoj fazi ugovorni organ samo provjerava da li su uvjeti ispunjeni.

Ograničenja za učestvovanje dobavljača u postupcima

javnih nabavki


>>>

Uvjete koji se odnose na podobnost, sposobnost i pouzdanost (ili uvjete za učestvovanje ili kvalifikacione ili selekcione uvjete) možemo podijeliti na one koji se odnose na:

• Ličnu situaciju dobavljača (podobnost) član 23. Zakona• Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti član 24. Zakona• Ekonomsko i finansijsko stanje član 25. Zakona• Tehničku i profesionalnu sposobnost član 26. Zakona

Član 23. Zakona je definiran Poglavljem II Zakona i obave-zan je za sve postupke definirane u Poglavlju II Zakona. Doka-zi koji se odnose na članove 24.-26. Zakona se zahtijevaju u slučajevima kada se isti smatraju relevantnim.

Dokazi koje je ugovorni organ obavezan zahtijevati u pri-marnim postupcima dodjele ugovora propisani su članom 23. Zakona i odnose se na ličnu situaciju kandidata/ponuđača, koja se podrazumijeva kao opća odgovornost kandidata/ponuđača u odnosu na njihovo poslovno rukovodstvo i pružanje ugovornih obaveza.

Kada ponuda treba biti odbijena?

Broj ličnih situacija potencijalnih dobavljača koje nisu prihva-tljive u vezi sa mogućim angažmanom u ugovoru o javnoj naba-vi naveden je u članu 23. stav (1) Zakona.

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji predviđa da za-htjev za učestvovanje ili ponuda moraju biti odbijeni u slučaju kada je kandidat/dobavljač:

a) pod stečajem ili pred likvidacijom, ili je ušao u određeni aranžman sa povjeriocima, ili je obustavio ili ograničio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja pro-istječe iz sličnog postupka u skladu sa relevantnim zako-nima i propisima u BiH ili u državi u kojoj je registriran;

b) predmet postupaka za proglašenje stečaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma sa povjeriocima, ili bilo kojeg drugog sličnog postupka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u državi u kojoj je registriran;

c) osuđen sudskom presudom za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od 5 (pet) godina prije dostavljanja ponude;

d) proglašen krivim za teži profesionalni prekršaj od strane nadležnog suda u periodu od 5 (pet) godina prije dosta-vljanja ponude;

e) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa relevantnim zakonskim propisima u BiH ili državi u kojoj je registriran;

f) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili u državi u kojoj je registriran;

g) propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na traženje ugovornog organa.

Također, treba istaći da u postupcima iz Poglavlja II Zakona (otvoreni postupak, ograničeni postupak s predkvalifikacijom, pregovarački postupak s objavom obavještenja, pregovarački postupak bez objave obavještenja) ugovorni organ mora zahti-jevati da ponuđači ispunjavaju sve zahtjeve iz člana 23. te da iste dokažu odgovarajućim dokumentima.

Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda idirektni sporazum

Za postupke iz Poglavlja III (konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i direktni sporazum) ugovorni organ ima mogućnost u tenderskoj dokumentaciji navesti da su ponuđači dužni dostavi-ti dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje jednog ili više uvjeta koji se odnose na ličnu situaciju kandidata/dobavljača.

U pogledu dokaza koji se odnose na sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti, ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponuđača te tehničke i profesionalne sposobno-sti, Zakon ne propisuje da je ugovorni organ dužan zahtijevati iste dokaze, niti za postupke iz Poglavlja II, niti za postupke iz Poglavlja III, već je ta mogućnost stavljena na dispoziciju ugo-vornim organima, u zavisnosti od predmeta ugovora.

Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti podrazu-mijeva da ugovorni organ može zahtijevati da kandidati dokažu svoju registraciju u relevantnim profesionalnim registrima ze-mlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju rele-vantnu profesionalnu djelatnost.

Pоrеd rеgistrаciје nаdlеžnоg sudа zа rеgistrаciјu ili оdgо-vаrајućеg uvјеrеnjа nаdlеžnоg оrgаnа (fizičkа licа) gdје sе vоdi rеgistаr о еvidеntirаnju pоnuđаčа dа mоžе оbаvlјаti prеdmеtnu dјеlаtnоst, ugоvоrni оrgаn trеbа znаti dа li pоstоје dоdаtnа pо-sеbnа оdоbrеnjа zа оbаvlјаnjе prеdmеtnе dјеlаtnоsti, cеrtifikаti i sl. tе, shоdnо tоmе, istе zаhtјеvаti pоd оvоm tаčkоm u tеn-dеrskој dоkumеntаciјi.

Kаrаktеristikа оvоg uvjetа јеstе u tоmе štо је prilikоm rеgulirаnjа pitаnjа rеgistrаciје dоbаvlјаčа zа оbаvlјаnjе prоfеsi-оnаlnе dјеlаtnоsti upоtrijеblјеn izrаz dа ugоvоrni оrgаn “mоžе’’ оd kаndidаtа, оdnоsnо dоbаvlјаčа zаhtјеvаti dа dоkаžе svојu rеgistrаciјu zа оbаvlјаnjе dјеlаtnоsti, а nе dа је to “оbаvеzаn’’.

Iz nаvеdеnоg prоizilаzi dа је dо ugоvоrnоg оrgаnа dа li će, nа оsnоvu prоcјеnе vriјеdnоsti nаbаvkе, spеcifičnоsti nаbаvkе, činjеnicе dоsаdаšnjе sаrаdnjе, rеfеrеntnоsti dоbаvаlјаčа i (nе)pоstојanja rizika lоših pоsljеdicа, trаžiti ili ne dоkаzivаnjе rеgi-strаciје dоbаvlјаčа u kоnkrеtnој nаbаvci.

Rješenja o upisu u sudsku registar, izvodi iz sudskog registra te rješenja nadležnih općinskih organa su samo neki od dokaza sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti koji se mogu utvrditi u tenderskoj dokumentaciji.

Također, ugovorni organ može tražiti od kandidata/doba-vljača dokaz o registraciji/upisu u profesionalnom ili trgovin-skom registru u državi u kojoj je osnovan. U slučaju da ne po-stoje relevantni registri u državi u kojoj je ponuditelj osnovan, ponuditelj može dostaviti izjavu koju daje pred nadležnim orga-nom ili potvrdu, u skladu s odredbama državnih zakona.

“Starost dokumentacije do tri mjeseca’’ ne odnosi se na do-kaze koji se odnose na sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, već isključivo na dokumentaciju koja se odnosi na ličnu situaciju dobavljača.

Ugovorni organi najčešće u tenderskoj dokumentaciji pod sposobnošću za obavljanje profesionalne djelatnosti od kandi-data/ponuđača zahtijevaju da dostave licencu za obavljanje date djelatnosti. Licenca je javna isprava koju izdaje nadležni organ utvrđen materijalnim propisom, a kojom se dokazuje osposobljenost za obavljanje određene djelatnosti za fizičku ili pravnu osobu.

Dakle, ponuđač može biti registriran za određenu djela-tnost a nemati licencu za određene poslove. Navođenje licence kao kvalifikacionog uvjeta u smislu dokazivanja sposobnosti za


>>>

obavljanje profesionalne djelatnosti u tenderskoj dokumentaciji predstavljalo bi ograničavajući efekat na konkurenciju, što je su-protno osnovnim principima Zakona.

U smislu ovog Zakona, licenca bi trebala predstavljati doda-tni uvjet sposobnosti za obavljanje određenih poslova (radovi u oblasti građevinarstva, promet lijekova, obavljanje revizorske usluge i sl.), a ugovorni organ je može postaviti kao uvjet koji je neophodno osigurati prije zaključenja ugovora. U tom smi-slu, ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da su ponuđači dužni uz ponudu dati izjavu da će, ukoliko njihova ponuda bude najbolje ocijenjena, prije zaključenja ugovora osigurati traženu licencu, jer je ista preduvjet za zaključenje ugovora.

Ekonomska i finansijska sposobnost kandidata/dobavljača

Ekonomska i finansijska sposobnost kandidata/dobavljača od-nosi se na zahtjeve gdje ugovorni organ može u tenderskoj do-kumentaciji predvidjeti uvjete kojim kandidat dokazuje da je ekonomski sposoban izvršiti predmet ugovora. Dokumenti koji se mogu tražiti da bi kandidat/dobavljač dokazao ekonomsko i finansijsko stanje su sljedeći:

a) odgovarajuća bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajućeg osiguranja od profesi-onalnoga rizika;

b) poslovne bilanse ili izvodi iz poslovnih bilansi, ukoliko je objava poslovne bilanse zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavljač registriran;

c) izjava o ukupnome prometu dobavljača i, kada je to pri-mjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je pre-dmet ugovora za period ne duži od tri posljednje finan-sijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datu-ma registracije, odnosno početka poslovanja u predme-tnom segmentu ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine;

d) bilansa uspjeha za period ne duži od tri posljednje fi-nansijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnome segmentu, ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine.

Broj dokumenata koji se zahtijevaju za dokazivanje ekonom-skih i finansijskih kvalifikacija kandidata ili ponuđača mora biti povezan i proporcionalan predmetu ugovora, a informacije koje

se traže ne smiju prelaziti one informacije koje su neophodne za identificiranje da li taj kandidat ili ponuđač ispunjava mini-malne kvalifikacije koje je utvrdio ugovorni organ.

Dоkаzi о tеhničkim i prоfеsiоnаlnim spоsоbnоstimа kаndidаtа/pоnuđаčа

Dоkаzi о tеhničkim i prоfеsiоnаlnim spоsоbnоstimа kаndidаtа ili pоnuđаčа mоgu sе оsigurati kroz јеdаn ili višе оd slјеdеćih nаčinа:

а) liste rаdоvа kојi su izvеdеni u pоsljеdnjih tri dо pеt gо-dinа uz prilаgаnjе pоtvrde о zаdоvоlјаvајućој izvеdbi zа nајvаžniје rаdоvе. Pоtvrdе uklјučuјu vriјеdnоst, vri-јеmе, lоkаciјu izvоđеnjа rаdоvа i nаvоdе dа li su rаdоvi izvеdеni u sklаdu s prаvilimа pоslоvаnjа i dа li su prоpi-sаnо оkоnčаni. U slučајu kаdа је tо pоtrеbnо, оvе pоtvr-dе ugоvоrnоm оrgаnu dirеktnо dоstаvlја оdrеđеni nа-dlеžni оrgаn;

b) оbrаzоvnе i prоfеsiоnаlnе kvаlifikаciје izvоđаčа rаdоvа, kао i/ili kvаlifikаciје njеgоvоg rukоvоdnоg оsоblја i nа-rоčitо kvаlifikаciје licа, оdnоsnо licа kоја su оdgоvоrnа zа izvоđеnjе kоnkrеtnih rаdоvа;

c) nаvоdе о аngаžоvаnоm tеhničkоm оsоblјu ili tеhničkim оrgаnimа, nаrоčitо о оnim zаdužеnim zа kоntrоlu kvа-litеtа, bеz оbzirа nа tо dа li nеpоsrеdnо pripаdајu izvо-đаču rаdоvа;

d) izјаvu izvоđаčа rаdоvа о prоsјеčnоm gоdišnjеm brојu zаpоslеnih i brојu rukоvоdnоg оsоblја u pоslјеdnjе tri gоdinе;

е) izјаvu о tеhničkој оprеmi kојu izvоđаč imа nа rаspоlа-gаnju zа izvоđеnjе kоnkrеtnih rаdоvа;

f) izјаvu о svаkој nаmјеri i prеdmеtu pоdugоvаrаnjа.

Ugоvоrni оrgаn stоgа mоžе utvrditi јеdаn ili višе zаhtјеvа zа minimаlnu tеhničku i/ili prоfеsiоnаlnu spоsоbnоst. Prеmа dоkаzu kојi sе mоžе trаžiti, pоtrеbnо је dеfinirаti uvjet kојi sе mоžе izvеsti, оdnоsnо utvrditi iz tоg prеdviđеnоg (dоpuštеnоg) dоkаzа.

Ugоvоrni оrgаni nе mоgu zаhtiјеvаti оd kаndidаtа/pоnu-đаčа dа imaju vlаsništvо nа оbјеktimа ili оprеmоm kоја ćе im biti nа rаspоlаgаnju zа izvršеnjе ugоvоrа ili određeni broj zapo-slenih u stalnom radnom odnosu, ili da je tehnička oprema koju kandidat ima na raspolaganju udaljena od mjesta izvođenja radova “x’’ km. Svi ovi uvjeti predstavljaju kršenje navedenih odredbi Zakona.

Na kraju, minimum kvalifikacionih uvjeta koje je ugovorni organ odredio za kandidate/dobavljače i broj dokumenata koji su potrebni za njihovo dokazivanje, obavezno trebaju biti sra-zmjerni predmetu ugovora i usklađeni s njim. Oni ne smiju ima-ti ograničavajući efekat na konkurenciju i moraju biti razumni, jasni i precizno navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Ovi uvjeti ne smiju onemogućavati ostvarivanje prava dobavljača na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni. Samo onim kan-didatima/ponuđačima koji ne ispunjavaju minimalne kvalifika-cione zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji neće biti dozvoljeno da učestvuju u daljnjem postupku dodjele ugovora, odnosno ugovorni organ će ih diskvalifikovati.


ANALIZA >>>

Odbor Grupacije namjenske industrije Vanjskotrgovin-ske komore Bosne i Hercegovine dogovorio je pokre-tanje inicijative kojom bi se Ministarstvo odbrane BiH

ohrabrilo da domaćoj industriji učini dostupnim planove za na-bavku i remont naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga BiH, provede zakonom propisane procedure, te da vrši re-dovno ugovaranja.

Također je konstatirano da je, radi povoljnijeg poslovanja, ne-ophodno insistirati kod nadležnih tijela na poštivanju zakonom propisanih procedura za izdavanje saglasnosti neophodnih za pribavljanje dozvola za izvoz-uvoz naoružanja, vojne opreme i si-rovina za proizvodnju.

Tretiranje viška naoružanja i vojne opreme je potrebno ure-diti tako da se toj robi u domaćim fabrikama pokuša stvoriti do-datna vrijednost, a da se roba koja je za to određena uništava u domaćim firmama.

Vlast treba upoznati s problemima namjenske industrije

Konkretna zaduženja s ciljem poboljšanja odnosa vlasti prema namjenskoj industriji dobili su predsjednici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Grupacije namjenske proizvo-

dnje, te predstavnici firmi Promex d.o.o. i FAST-Fabrika specijalne transmisije AD. Njihov zadatak je da organizacijom sastanaka na najvišem nivou upoznaju Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministar-stvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo sigur-nosti sa aktuelnim problemima u ovoj perspektivnoj i izvozno orijentiranoj grani industrije.

Pozitivno je ocijenjena težnja i dosadašnji rad na prezenta-ciji potencijala namjenske industrije Bosne i Hercegovine na tr-žištu Indonezije i istaknuta potreba da se kroz zajednički nastup svih subjekata, a u organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Herce-govine, osigura aktivna podrška ovim nastojanjima od strane re-levantnih institucija na državnom i entitetskim nivoima.

Piše: Marin Čaušević

Situacija u namjenskoj industriji u ovom trenutku je povoljnija u odnosu na prethodni period. Ipak, neophodno je animirati sve strukture vlasti na stvaranju povoljnijih uvjeta za privređivanje. Poboljšanje stanja se posebno odnosi na proizvodnju municije i eksplozivnih sredstava, dok su u oblasti proizvodnje naoružanja i remonta vojnih sredstava kapaciteti minimalno iskorišteni, konstatirao je Odbor Grupacije namjenske industrije VTK-a Bosne i Hercegovine.

Poboljšana proizvodnjamunicije i eksplozivnih sredstava

Pozitivni rezultati namjenske industrije

Izvor: VTK BiH


SAJMOVI >>>

• Praktik d.o.o. iz Sarajeva bavi se proizvodnjom kovane i inox galanterije (dizajnirani kovani namještaj, ograde, ka-pije, balkonske ograde, klupe, stubovi za uličnu rasvjetu i sl.);

• Kapis d.o.o. Tvornica kablova iz Tomislavgrada u svom proizvodnom asortimanu posjeduje fleksibilne proizvode raznih konstrukcija za automobilsku industriju i kućanske aparate, instalacijske kablove s izolacijom i ovojem od PVC-a, energetske kablove od bakra i aluminija, samono-sive kablovske snopove od XLPE-a, užad (Al/Fe, Fe, Cu, AlMgSi), armirane kablove i proizvodnju PVC granulata.

• Termoaparati A.D. iz Istočnog Sarajeva bave se proizvo-dnjom procesne opreme, tj. energetske opreme i kompo-nenti za termoelektrane i toplane, hidroelektrane, postro-jenja za preradu nafte i gasa, brodogradnju, petrohemiju, metalurgiju, hemijsku industriju i sl.

• TT kabeli d.o.o. iz Širokog Brijega u svojoj primarnoj djelatnosti bave se proizvodnjom energetskih kablova do 1 kV, te trgovinom i izvođenjem radova.

Piše: Adela Terek

Šest bh. kompanija nastupa naHanoverskom sajmu

Hanoverski sajam idealno je mjesto upoznavanja poslo-vnih partnera i preko 60 godina je vodeći sajam na tr-žištu inovativnih tehnologija, materijala i ideja. Ove

godine, na njemu će se predstavit više od 6.500 izlagača iz 65 zemalja. Na 230.000 kvadratnih metara izložbenog prostora po-sjetioci će moći vidjeti više od 5.000 tehničkih inovacija. Među izlagačima su i bosanskohercegovački proizvođači iz oblasti metalske industrije:

• Elcom d.o.o. iz Tuzle proizvođač je opreme i sistema za automatsko upravljanje, regulaciju i vizuelizaciju u indus-trijskim procesima. Platforma na kojoj ova firma gradi pro-jektna rješenja zasnovana je, uglavnom, na hardverskim i softverskim proizvodima i komponentama proizvođača SIEMENS, čija su partnerska firma od 1997. godine;

• Inox Ajanović iz Tešnja proizvodi predmete od nehrđa-jućeg (inox) čelika u kombinaciji sa najkvalitetnijim drve-tom, kamenom, staklom i ostalim vrstama metala (ogra-de, ugostiteljska oprema, medicinska oprema, dijelovi za jahte i sl.);

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercego-vine u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA projektom po četvrti put organizira zajednički nastup bh. kompanija na najvećem Međunarodnom sajmu industrijskih tehnologi-ja u svijetu HANNOVER MESSE, koji se ove godi-ne održava od 23. do 27. aprila.


Procjenjuje se da loša kvaliteta zrakagodišnjeuzrokuje smrtnost kod više od 310.000 ljudi u Evropi, odnosno onečišćenje zraka uzrokuje više smrtnih slučajeva nego

prometne nesreće. Troškovi zdravstvenog sistema EU po ovim izdacima iznose između 427 i 790 milijardi eura godišnje. Zato je Evropska unija postavila pravno definirane standarde kvali-teta zraka kako bi zaštitila zdravlje ljudi i ekosisteme. Pa ipak, mnogi gradovi i mjesta u većini evropskih zemalja ne ispunja-vaju uvjete direktiva propisanih od strane Vijeća Evrope koje se odnose na zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Platforma oko koje je u Vijeću Evrope postignut konsenzus bazirana je na tome da se određena područja povišenog onečišćenja okoliša proglase zaštićenim,ekopodručjima. Međutim, značajan broj naseljenih

Piše: Irnis Delijapodručja u Evropskoj uniji već ispunjava uvjete ili se priprema za njihovo ispunjavanje kako bi bili označeni kao “područja zaštite okoliša”. Ovakve aktivnosti su samo jedna u nizu mjera kako bi se zadovoljili EU standardi koji se odnose na zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Jer problem onečišćenja ekosistema nije jednostran, već kompleksan sa potrebom pristupa multidisci-plinarnim metodama.

Zavisno od geografsko-klimatskih uvjeta terena, količine padavina, prisustva ili odsustva vjetrova, planinskih masiva, morskih struja itd. određuju se strategije borbe na lokalnom ni-vou, a u skladu s ciljem rješavanja globalnog prisustva štetnih plinova uzrokovanih sagorijevanjem pogonskih goriva.

Transport visoko kotira na listi onečišćivača ekosistema

Transport kao jedna od vodećih grana privrede, “krvotok in-dustrije’’, “živi organizam’’, svojim “kretanjem’’ zauzima visoko

Borba protivzagađenosti zraka

EKOLOGIJA >>>

Transport kao jedna od vodećih grana privrede, ‘’krvotok industrije’’, ‘’živi organizam’’, svojim ‘’kretanjem’’ zau-zima visoko mjesto na tablici onečišćivača ekosistema, emitirajući velike količine ugljendioksida, ugljenmono-ksida i dušikovog oksida. Evropska unija ulaže značajne razvojne i finansijske kapacitete da problem dovede do prihvatljivih parametara onečišćenja. Tako je kao jednu od metoda strategije borbe propisala sistem mjera umanjenja ispušnih plinova u zonama visoke emisije štetnih materija, nazvan LEZs (Low Emission Zone).


>>>

mjesto na tablici onečišćivača ekosistema, emitirajući velike količine ugljendioksida, ugljenmonoksida i dušikovog oksida. Evropska unija ulaže značajne razvojne i finansijske kapacitete da problem dovede do prihvatljivih parametara onečišćenja.

Kao jednu od metoda strategije borbe protiv onečišćenja EU je propisala sistem mjera umanjenja ispušnih plinova u zonama visoke emisije štetnih materija, nazvan LEZs (Low Emission Zone).

Svjedoci smo da autoindustrija zbog svjesnosti imperativa očuvanja zdravlja ljudi i ekosistema ulaže značajne resurse s ciljem razvijanja visokih tehnoloških rješenja sagorijevanja pogonskih goriva. Teška transportna vozila prešla su put od ekološki neprihvatljivih, tzv. “crnih vozila’’ Euro1 (1992. godi-na) do već razvijenih ekološki sigurnih Euro6 normi vozila (2014. godina), koja će predstavljati kombinaciju mnoštva ino-vativnih tehničkih rješenja s ciljem radikalnog smanjenja emi-sije štetnih materija. Kao primjer, emisija dušikovih oksida i štetnih čestica kod vozila Euro6 eko norme predviđa smanjenje cca 80 % u usporedbi sa standardima vozila (Euro5) koji su tre-nutno na snazi. Potrebno je uzeti u obzir i zračni transport jer avioni “proizvode’’ i u atmosferu ispuštaju ogromne količine dušikovog oksida.

Evropska unija ima dva glavna cilja s obzirom na kvalitet zraka -postaviti standarde kvaliteta zraka na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iostvariti konsenzus i koordinaciju članica EU o donošenju jasne međunarodne strategije u borbi za smanjenje emisije, po život i ekosistem, štetnih materija. Mjere koje EU provodi uključuju i: specifikum zdravstvene slike članica zasnovane na kvaliteti zraka, čišća go-riva za sve vidove transporta, pooštravanje eko karakteristika za nova vozila svakih 4-6 godina, te pravilnik o velikim in-dustrijskim postrojenjima, osobito elektranama.

Pojam i područje djelovanja LEZs-a

LEZs (Low Emission Zone) je direktivama preporučeni sis-tem Vijeća Evrope i predviđa mjere u rasponu od potpune ili djelimične, vremenski ograničene, restrikcije transporta vozi-lima koja ne ispunjavaju ekološko-tehnološke uvjete, pa do uvođenja posebnih LEZs finansijskih dadžbina i vremenskih obustava transporta za vozila koja su tehnološki opremljena s ciljem smanjenja emisije ispušnih plinova, a razvrstanih prema spomenutim tzv. Euro normama.

Područja zaštite okoliša koje podliježu LEZs mjerama su gradske oblasti ili ceste(poznate i kao Umweltzonen, Mili-euzones, Lavutslippssone, Miljozone i Miljözon) gdje se u odre-đenom ili neprekidnom vremenskom periodu očitava najveći stepen zagađenja.

Trenutno je na prostoru Evropske unije markirano preko 160 zona visoke emisije ispušnih plinova štetnih po okoliš i zdravlje ljudi. One obuhvataju 11 zemalja, uključujući i gradska područja Berlina, Amsterdama, Londona, Milana, ali i mnoga manja mjesta, kao što su Mühlacker (Njemačka), Como (Italija) ili Norwich (Velika Britanija), A12 autocesta u Tirolu (Austrija) itd.

Budući da jačanje industrijskih kapaciteta u budućnosti kao prateću pojavu neumitno donosi i povećanje štetnih ispušnih plinova na određenom prostoru, realna je projekcija da broj od trenutnih 160 LEZs zona bude uvećan.

Evropska unija je podržala projekat kreiranja i rada web stranice http://www.lowemissionzones.eu/ koja je svojevrsna baza podataka i na kojoj su višejezično dostupni podaci, kao što su: područja zahvata LEZs-a; sumarne tablice svih LEZs-ova u Evropi sortirane po datumima početka i okončanja eventualnih restrikcija pojedinačno za državu ili grad; koje vrste vozila i pod kojim uvjetima transportiraju u LEZs područjima; potrebne radnje prije ulaska u LEZs područja; standardi vozila u skladu sa LEZs-om; cijene dadžbina za transport LEZs zonama u odnosu na normu i ekološku karakteristiku vozila...

Evropska komisija LEZs sistem ocjenjuje kao koristan alat za poboljšanje kvalitete zraka i ekološke slike potrebne za ugodan i zdrav način savremenog života u područjima koja su zbog svoje infrastrukture i geostrateške važnosti centri industrijskih ka-paciteta i, kao takvi, opterećeni onečišćenjem zraka i okoliša.

Pod određenim okolnostima, Evropska komisija je spremna državama članicama i onima koje to pretendiraju biti postaviti fleksibilne rokove/datume ispunjavanja propisanih standarda kvaliteta zraka, ali samo ako one u svojim mogućnostima poduzimaju sve mjere za potpuno provođenje LEZs mjera.

Najučinkovitiji metod smanjenja zagađenosti

LEZs mjere Evropske unije su do sada najučinkovitiji po-znati metod smanjenja onečišćenja gradskih područja s ci-ljem poboljšanja kvaliteta zraka ugroženog industrijskim i transportnim sistemima, uzimajući u obzir sve faktore koji dovode do ovakvih štetnih pojava po život ljudi i ekosistem u cjelini.

Signalna markacija jedne od Low Emission Zone

Map source: EU Cafe program


Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, proizvodnja šumskih sortimenata BiH je u četvrtom kvartalu 2011. godine iznosila 862.740 m³ ili 2,97 %

manje nego u istom periodu 2010. godine. Prodaja šumskih sortimenata u posmatranom periodu iznosila je 894.500 m³ ili 1,9 % manje nego u četvrtom kvartalu 2010. godine. Prema istim izvorima, proizvodnja iz grupe drvo i proizvodi od drveta Bosne i Hercegovine u 2011. godini povećana je za 8,9 % u poređenju sa 2010. godinom, a proizvodnja namještaja i ostalih raznovrsnih proizvoda smanjena je za 3,1 %.

Ogrjevno drvo u izvozu učestvuje sa 73 %

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, drvna industrija Bosne i Hercegovine je u 2011. godini ostvarila izvoz od 807.096.553 KM, što je za 12,0 % više nego 2010. godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio je 62,1 %, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje proizvoda 37,9 %, što je nešto lošije nego prošle godine.

U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta izvoz

proizvoda šumarstva činio je 16,6 %, što je 21,3 % više nego 2010. U okviru toga, najveće je učešće bilo ogrjevnog drveta cca 73 %, a trupaca 19 %. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku i Hrvatsku.

Izvoz rezane građe činio je 30,8 % ukupnog izvoza, što je 18,9 % više nego 2010. godine. Najviše građe se izvozilo u Srbiju, Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, Albaniju, Egipat i Makedoniju. U 2011. godini izvoz ploča i furnira je povećan za 10 %, a parketa za 11 %, dok je izvoz građevinske stolarije povećan za 19 % u odnosu na 2010. godinu. Furnir i ploče najviše su se izvozili u Sloveniju, Njemačku, Austriju, a parket u Njemačku, Srbiju, Holandiju i Italiju.

Građevinska stolarija se najviše izvozila u Holandiju, Hrvat-sku, Italiju, Srbiju, Crnu Goru i Sloveniju.

Izvoz namještaja činio je 37 % ukupnog izvoza, što je za 6,4 % više nego 2010. godine. Najviše su se izvozila sjedišta i dijelovi od drveta, ali i namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali drveni namještaj, namještaj za spavaće sobe, te drveni kuhinjski namještaj. Sjedala su se najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Austriju, SAD, Sloveniju, Srbiju, Italiju, Francusku i Holandiju. Ostali namještaj se najviše izvozio u Njemačku, Hrvatsku, Holandiju, Francusku, Italiju, Austriju, SAD, Srbiju, Španiju, Rumuniju i Norvešku.

U 2011. godini izvoz montažne drvene gradnje iznosio je 7.555.487 KM ili 0,8 % više nego 2010. Montažne drvene kuće najviše su se izvozile u Hrvatsku, Austriju, Francusku, Švicarsku, Švedsku i Sloveniju.

TEMA >>> Analiza ostvarene proizvodnje, uvoza i izvoza drvne industrije i šumarstva BiH

Piše: Selma Bašagić

U 2011. zabilježeni su različiti trendovi u šumarstvu i drvnoj industriji u odnosu na 2010. godinu. Dok je proiz-vodnja i prodaja šumskih sortimenata padala, uvozili su se polufinalni i finalni proizvodi od drveta, što je činilo gotovo cijeli uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine.

Drvnoj industriji problem predstavlja osiguranje sirovine


Ohrabrujući početak godine

Izvoz drvne industrije u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 99.922.266 KM ili 7,7 % manje nego za prva dva mjeseca 2011. U okviru toga, izvoz namještaja je iznosio 47.632.373 KM ili 2,6 % manje nego u istom periodu 2011. Veoma ohrabruje što je izvoz svih vrsta neprerađenog drveta smanjen, tako da je u strukturi izvoza više smanjen izvoz primarne i polufinalne prerade drveta nego finalne, što je dobro. Uvoz drvne industrije je iznosio 24.588.051 KM ili 8,5 % manje nego za dva mjeseca 2011., dok je uvoz namještaja iznosio 6.634.192 KM ili 16,9 % manje nego u istom periodu 2011. Navedeni parametri pokazuju da je ostvaren manji izvoz i uvoz drvne industrije, ali je uvoz smanjeniji od izvoza, što je ohrabrujuće.

>>>

Drvna industrija ostvarila bolju pokrivenost uvoza izvozom

Ukoliko se posmatra ostvareni uvoz drvne industrije Bosne i Her-cegovine u 2010. godini, on je iznosio 255.434.624 KM ili 1,0 % više nego 2010. Prema raspoloživim podacima, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 316 %, što je povoljnije nego 2010. (kada je iznosila 280 %).

U strukturi ukupnog uvoza najznačajnija stavka su ploče (36,7 %), što je prvi put ove godine, kada je namještaj bio najviše zastupljen u uvozu. Zatim slijedi namještaj čije je učešće bilo 34,8 %, dok je 2010. godine učešće bilo 39,7 %. Ploče su se pretežno

uvozile iz Austrije, Hrvatske, Njemačke, Češke, Slovenije, Ma-đarske i Srbije.

Pretežno se uvozio drveni kuhinjski namještaj, drveni namje-štaj za spavaće sobe, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ured-ski namještaj, a uvozilo se najviše iz Poljske, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije, Kine i Turske.

Uvoz proizvoda iz skupine drvo i proizvodi od drveta činio je 65,1 % ukupnog uvoza, u okviru čega je najveći uvoz bio ploča (iverice, mediapan, šperploče) i građevinske stolarije (3,9 %). Iz navedenih podataka se vidi da je uvoz ploča, namještaja i građe-vinske stolarije, što sve čini polufinalne i finalne proizvode od drveta, činio gotovo cijeli uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine.

Struktura izvoza drvne industrije i šumarstva po grupama proizvoda

Izvor: VTK BiH

Uporedna struktura uvoza ostvarenog u 2011. i 2010. godini:

Izvor: VTK BiH


Piše: Lejla Međedović

SAJMOVI >>>

učestvovale u nekoliko promotivnih aktivnosti koje realizira VTKBiH/ BHEPA u suradnji sa USAID Sida Firma projektom BiH. Naprimjer, aktivni član Komore firma Izazov iz Kalesije, nakon izlaganja na nacionalnom bh. štandu na sajmovima na-mještaja IMM 2012 u Kelnu, Interiors NEC 2012 u Birmingha-mu, izlaganja i učešća na B2B sastancima sa stranim kupcima na sajmu INTERIO 2012 u Sarajevu, te sada na GAST-u, zaključuje ugovore o distribuciji rustikalnog namještaja od punog drveta na tržištu Holandije, distribuciji cjelokupnog programa i opre-manju hotela i apartmana u Hrvatskoj, što je potvrda ispravno-sti strategije podrške u promociji izvoza koju slijedi VTK BiH. Osim firme Izazov, na GAST-u su nastupile i sljedeće kompani-je: FIS d.o.o. Vitez, Praktik d.o.o. Vogošća, Krin d.o.o. Zenica, Eden Garden d.o.o. Istočno Sarajevo, Stolarija Prom d.o.o. Lu-kavac, Agencija Positive d.o.o. Sarajevo, Medicom d.o.o. Grude i MP Pandurević Miloševac.

‘’Dan Bosne i Hercegovine’’

U sklopu ovogodišnjeg GAST-a održane su brojne manifesta-cije, od kojih valja spomenuti promotivni događaj pod nazivom “Dan Bosne i Hercegovine’’ na kojem je zvanično promovirana monografija “Stari i umjetnički zanati u BiH”, te prezentirane poslovne mogućnosti firmi FIS iz Viteza i Agencije Positive iz Sarajeva. Također, pod okriljem sajma, a u organizaciji Hrvat-ske gospodarske komore, Županijske komore Split i uz podršku Evropske poduzetničke mreže, održani su poslovni susreti pod nazivom ‘Tourism@GAST’, na kojima su učestvovale i zainte-resirane bh. kompanije.

Svaka bh. firma u prosjeku je ostvarila 22 kontakta na GAST-u. Najveći broj kontakata odnosi se na poslovne ljude i organizacije iz Republike Hrvatske, osobito iz Dal-

macije, ali su ostvareni kontakti i sa preduzećima iz drugih ev-ropskih zemalja (Slovenija, Holandija, Austrija...). S obzirom na prirodu sajma, poslovni kontakti bh. firmi ostvareni su uglav-nom sa preduzećima iz oblasti hotelijerstva i ugostiteljstva, kao i sa potencijalnim agentima i distributerima na tržištu Hrvatske i nekih drugih evropskih zemalja koji su u razgovorima iskazali interes za nabavku i/ili distribuciju ponuđenih bh. proizvoda i usluga. Osobit interes, posebno u Dalmaciji, postoji za proizvode za opremanje hotela i apartmana, kao što su namještaj svih vrsta za enterijer i eksterijer, građevinski proizvodi poput građevinske stolarije, ograda od kovanog željeza i inoxa i sl. Poseban interes iskazan je za ponuđenim ugostiteljskim pakiranjima prehram-benih proizvoda (med, marmelade), a zapažena je i prezentacija softvera s primjenom u ugostiteljstvu i hotelijerstvu koja zasi-gurno može imati prođu na ovom tržištu.

Konkretni ugovori

Pokazatelj posebne uspješnosti nastupa je i broj potpisanih ugo-vora o prodaji i/ili zastupanju i distribuciji. Već u toku nastupa zaključeno je 14 ugovora, a naši izlagači su primili ukupno 56 zahtjeva za dostavom ponude za konkretan asortiman proizvo-da i usluga.

U konkretizaciji kontakata kroz zaključivanje ugovora, naj-uspješnijim su se pokazale bh. kompanije koje su sukcesivno

Bh. firme zadovoljne rezultatimanastupa na sajmu GAST 2012

Na 17. međunarodnom sajmu turizma i pratećih oblasti GAST 2012, održanom od 21. do 25. marta u Splitu, uspješno je realiziran zajednički nastup bh. privrede u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine/Agencije za promociju izvoza, u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom BiH i Regionalnom razvojnom agencijom REZ. Većina bh. učesnika je tokom trajanja GAST-a ostvarila veliki broj poslovnih kon-takata koji već jesu ili bi mogli rezultirati prodajom na tržištu Hrvatske i Evropske unije.


Nakon relativne stabilizacije stanja u našoj zemlji 1995. godine, počeli smo razmišljati kako da otvorimo jedno proizvodno preduzeće koje će zadovoljiti potrebe ljudi

iz ovog kraja u obnovi i opremanju obnovljenih kuća. S obzirom da se u to vrijeme najviše ulagalo u obnovu stambenih objekata, a drvo je bilo bitan segment te obnove, odlučili smo da otvori-mo jedan mali pogon za proizvodnju rezane građe, odnosno primarnu preradu drveta. Preduzeće Izazov d.o.o. osnovano je 1996., a polovinom naredne godine počelo je sa proizvodnjom.

“Često nas pitaju otkud naziv Izazov’’, kaže na početku razgovora za InfoKom Esad Jakubović, izvršni direktor kompa-nije, i dodaje da se u to turbulentno vrijeme prepuno opasnosti, bez dovoljnih sredstava i jasne vizije razvoja i rasta preduzeća, kao logično rješenje nametnulo ovo ime koje će, kako se kasnije pokazalo, marketinški biti veoma interesantno.

INTERVJU >>>

S obzirom da postojite od 1996. godine, kojom dinamikom ste širili svoj posao? “U početnoj fazi preduzeće je imalo četiri zaposlena radnika, a širenjem i razvojem taj se broj povećavao. Sa obnovom stambe-nih objekata smanjivala se i tražnja za rezanom građom tako da smo počeli razmišljati kako dalje. S tim u vezi smo među prvima u BiH u toku 2000. godine instalirali savremenu auto-matsku sušaru za sušenje drveta, kapaciteta cca 50 m³ u jednom turnusu. Nakon instaliranja sušare, u toku 2001. godine otpočeli smo sa finalnom preradom drveta. Od tada smo uspjeli razviti tri linije za proizvodnju namještaja (tapeciranog, pločastog i od punog drveta), kupiti zemlju za izgradnju novih proizvodnih objekata te nabaviti nekoliko CNC strojeva u proizvodnji koji su povećali produktivnost, kvalitet i asortiman proizvoda. Trenutno završavamo proizvodnu halu površine cca 4.000 m². Uporedo sa razvojem proizvodnje, investirali smo i u naše pro-dajne objekte. Tako smo u toku 2007. u Tuzli kupili poslovni prostor površine 250 m² i tu otvorili salon namještaja. Također, u toku 2008. u Kalesiji je izgrađen savremeni salon namještaja od cca 3.000 m² u kojem se prodaju naši proizvodi.’’

Priprema: VTK BiH/USAID-Sida FIRMA projekt

Izazov kao pouzdan partner

Uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID–Sida Firma projekta, preduzeće Izazov iz Kalesije u proteklom periodu ostvarilo je zapažen nastup na nekoliko međunarodnih sajmova. Stalna ulaganja u proizvodni proces i znanje uposlenika, podržana istovremenim razvojem originalnoga dizajna, omogućili su Izazovu da se nametne kao pouzdan partner salonima namještaja u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Sve češće stižu zahtjevi iz zemalja regiona za kompletno opremanje novoizgrađenih naselja, stambenih zgrada, porodičnih kuća, hotela, apartmana, što zahtijeva i proširivanje proizvodnih pogona. Da je Izazov u svakom trenutku spreman odgovoriti na zahtjeve svojih kupaca potvrdio nam je Esad Jakubović, izvršni direktor kompanije.


>>>

Koju vrstu namještaja proizvodite i gdje nabavljate sirovine? “U proizvodnji namještaja postoje tri linije za proizvodnju koje se međusobno prepliću i dopunjuju. To su linija za proizvo-dnju tapeciranog namještaja, linija za proizvodnju pločastog namještaja i linija za proizvodnju namještaja od punog drveta. Sirovinu i poluproizvode za namještaj nabavljamo uglavnom na domaćem tržištu (Šume TK, Inerlignum, Sinkro, Babilon, Lion itd.), a jedan manji dio sirovina van prostora naše zemlje.’’

Gdje ste do sada uspjeli plasirati svoje proizvode? “Naše proizvode smo do sada plasirali u našim prodajnim sa-lonima a jedan dio je prodavan veletrgovcima na području cijele BiH. Osim prodaje na domaćem tržištu, dio proizvoda je proda-van i na području Hrvatske i Crne Gore. U narednom periodu namjeravamo intenzivirati prodaju namještaja na području EU (Njemačka, Holandija, Francuska, Velika Britanija) i drugih ze-malja u regionu. S tim u vezi, već smo poduzeli određene kora-ke kao što su sajmovi, prezentacije, uzorci i sl.’’

Kako ste uspjeli zadovoljiti visoke zahtjeve domaćeg i ino-stranog tržišta?“U cilju zadovoljavanja visokih zahtjeva tržišta koji se ogledaju u visokom kvalitetu, odgovarajućem dizajnu i sl. mi nepreki-dno ulažemo u razvoj našeg preduzeća. Tako smo u proteklom periodu nabavili više novih CNC strojeva sa kojima možemo proizvesti proizvode visoke kvalitete, angažirali smo mlade i stručne radnike u proizvodnji, kao i vrhunske dizajnere (prof. Salih Teskeredžić), te ponudili kvalitetnu uslugu kupcu nakon prodaje, servis i sl.’’

Šta za vas znače nastupi na sajmovima?“Poslovanje se može podijeliti na tri dijela. Prvi segment je razvoj novog proizvoda i njegovo predstavljanje tržištu na sajmovima i u salonima. Na osnovu odziva tržišta planiramo kompletan proces prodaje putem postojećih i novih kanala distribucije, kao i proces proizvodnje, sve do magacina gotovih proizvoda i isporuke kupcu. Bez prezentacije proizvodnih dostignuća na tržištu, nemoguće je prodati proizvod, ma kako on bio dobar. Strateški posmatrano, sajam je jako bitan segment u poslovanju i prezentaciji proizvoda svakog privrednog subjekta, pa tako i našeg. Također, nemoguće se pojaviti na inostranom tržištu bez odgovarajuće prezentacije na sajmovima. S tim u vezi, sajmovi su veoma bitan element za povezivanje sa tržištem svakog pre-duzeća, pa i našeg.’’

Kada ste prvi put izlagali na nekom sajmu i koji su bili re-zultati?“Prvi naš sajamski nastup se desio u Sarajevu na sajmu INTERIO 2005. godine i tada smo imali veoma ograničene rezultate. Me-đutim, svaki sljedeći sajam je davao sve bolje rezultate. Do sada smo izlagali u Sarajevu, Splitu, Zagrebu, Birmingemu i Kelnu.’’

Samo u ovoj godini ste uz podršku USAID-Sida FIRMA projekta i Vanjskotrgovinske komore BiH izlagali na četiri međunarodne sajamske manifestacije. Koliko ste zadovoljni organizacijom, ostvarenim kontaktima i ugovorenim poslo-vima?“Uz kvalitetnu podršku USAID-Sida FIRMA projekta i Vanj-skotrgovinske komore BiH naše proizvode smo izlagali u okviru zajedničkog štanda Bosne i Hercegovine na sajmovima IMM COLOGNE 12 u Kelnu, INTERIO u Sarajevu, GAST u Splitu, te Interiors Birmingham 2012. Uz podršku istih partnera, naš na-mještaj, kao i drugih proizvođača iz BiH, izložen je i u salonu u Londonu. Na svim navedenim manifestacijama postigli smo do sada najbolje rezultate. Prezentirali smo svoje proizvode, dogovoren je izvoz i povećana prodaja na domaćem i stranim tržištima.’’

Predstavili ste se dakle na tržištu Hrvatske, Velike Britanije i Njemačke. Kako vidite budućnost firme Izazov kada je u pitanju izvoz?“Nakon nastupa na sajmovima sada imamo jako dobar “pro-blem’’ - teško možemo proizvesti toliko proizvoda koliko ima-mo narudžbi. S tim u vezi, u toku je izgradnja novog savreme-nog proizvodnog objekta površine cca 4.000 m2. Planirani rok završetka ovog objekta je polovina ove godine, za što je po-trebno osigurati odgovarajuća finansijska sredstva. Također, u toku su pregovori sa proizvođačem mašina iz Italije o kupo-vini petoosnog CNC stroja. Uz kvalificiranu radnu snagu, sve naprijed navedeno je neophodno da bi se dobio proizvod koji će po svojim karakteristikama “proći’’ na izbirljivom evropskom tržištu.’’

Na kojim ugovorima/pripremama isporuka trenutno radite?“Trenutno pripremamo isporuku za kupca iz Holandije, a prije desetak dana smo isporučili namještaj za našeg kupca u Splitu. Također, sklopljen je Ugovor o isporuci namještaja sa kupcem iz Županje i prvi proizvodi će biti isporučeni početkom maja ove go-dine.’’

Mnoge velike firme su pokleknule u vrijeme krize a vi se razvi-jate vrlo dinamično. Koja je tajna vašeg uspjeha?“Naše mišljenje je da je tajna uspjeha u korektnom i proaktivnom odnosu prema kupcima, konstantnom ulaganju u dizajn, nove te-hnologije, kvalificiranu radnu snagu, kao i konstantna promocija proizvoda na tržištu putem sajmova, salona i drugih vidova pred-stavljanja novih proizvoda, što vodi povećanoj potražnji naših proizvoda te stalnom širenju i povećanju obima proizvodnje.’’

Da li ćete realizacijom ugovorenih planova ispuniti godišnji plan?“Naša godišnja stopa rasta u proteklih 3 godine nije ispod 10-15 %, a mišljenja smo da ćemo ove godine imati povećanje obima proiz-vodnje od najmanje 20 %. Obzirom na početak godine, mišljenja smo da ćemo to moći ostvariti.’’

Kakvi su vaši planovi za budućnost u cilju širenja posla, pro-daje, zapošljavanja i osvajanja novih tržišta?“Osim otvaranja našeg novog proizvodnog pogona i nabavke no-ve tehnologije, postoje interesi partnera iz Holandije o izgradnji zajedničke fabrike u Kalesiji. Pregovori o tom ulaganju su u toku. Također, u ovoj godini planiramo zaposliti desetak novih radnika. Sve naprijed navedeno daje potencijalne mogućnosti za nesmetan rast i razvoj preduzeća u cjelini, kao i raznolikost proizvoda u skla-du sa zahtjevima tržišta, veći broj kupaca i povećanje ukupne pro-daje, a posebno izvoza na zahtjevna tržišta EU.’’


BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Većina domaćih preduzeća je za početak aprila očekivala mo-gući rast cijena armaturnog željeza, ali su očekivanja ipak izo-stala. Cijene željeza su ostale iste. Tona armaturne mreže kod domaćih proizvođača i veletrgovaca se za sada može kupiti po cijeni od 1.184,00 KM/t + PDV, dok se cijena za rebrasto željezo u šipci i dalje kreće od 1.047 do 1.120,00 KM/t + PDV.

Kada su u pitanju cijene cementa, nisu zabilježene značajnije promjene. Uglavnom se trguje po cijenama formiranim iz pre-thodnog perioda. Trenutna najpovoljnija ponuda za kakanj-ski cement, kvaliteta PC 450, iznosi 159,89 KM/t + PDV, a za lukavački 170,95 KM/t + PDV.

Početkom mjeseca došlo je do blagog sniženja cijena opekarskih proizvoda uslijed akcija i rabata koje odobravaju proizvođači zbog nalagerovanih količina iz prethodnog peri-oda. Najpovoljnija ponuda za blok 25x19x19 iznosi 0,48 KM/kom + PDV.

Kada je riječ o rezanoj građi koja se koristi u građevinarstvu, cijene su ostale iste kao i u prethodnom periodu. Slaba potra-žnja i nepromijenjena cijena sirovine u šumarijama dovele su proizvođače u situaciju kada je nemoguće rezanu građu ponu-diti po nižim cijenama, te se na taj način stvaraju zalihe robe. Prerađivači drveta se i dalje usmjeravaju ka izvoznim tržištima Srbije, Hrvatske, Slovenije i Makedonije.

Građevinski radovi su se u prethodnom periodu intenzivirali, ali ne u onom obimu kakav se inače očekuje u jeku sezone. Građevinari ističu da građevinarstvo u BiH nije na zavidnom nivou te da je u odnosu na prošlu godinu za 30 % manje ugovorenih poslova iz ove oblasti.

Građevinarstvo u stagnaciji

Kretanje cijena od 10.3. do 10.4.2012.



Cijena kukuruza je na tržištu Mađarske niža u odnosu na prote-kli period, dok je u Srbiji početkom aprila cijena ponovo počela rasti. Razlog tome je svakako pojačan izvoz kukuruza iz Srbije prema drugim tržištima i nestabilan kurs dinara u odnosu na euro.

Nuđena cijena vještački suvog kukuruza sa tržišta Srbije se prvih aprilskih dana kreće od 177,00 do 180,00 eura/t, pa se većina trgovačkih preduzeća odlučuje za kupovinu prirodno suvog kukuruza ili kukuruza do 16 % vlage koji je za 3,00 - 5,00 eura/t povoljniji.

Cijena vještački suvog kukuruza se tokom proteklog mjese-ca na domaćem tržištu kretala od 0,36 do 0,40 KM/kg + PDV, zavisno od pariteta.

Protekli mjesec je obilježen značajnim poskupljenjem većine žitarica i komponenti u poljoprivredi. Jedina žitarica koja je na tržištima u okruženju imala blaži pad cijene je pšenica. Cijene u Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji su pale u prosjeku za 5 eura/t, dok je cijena domaće pšenice nešto jača nego u proteklom periodu i kretala se od 0,40 do 0,45 KM/kg + PDV. Svakako bi trebalo spomenuti da se na našim prostorima uveliko odvija i sjetva proljetnih sjemenskih kultura. Stoga, objavljujemo i njihove cijene.

Nova poskupljenja u poljoprivredi

Sve manje ječma i zobi

Ječma i zobi je sve manje na ponudi. Cijena je takođe u porastu. Najpovoljnije ponude ječma sa tržišta Mađarske su se kretale od 210,00 eura/t, a sa tržišta Srbije od 205,00 eura/t, dok su cijene zobi nešto jače i kreću se od 215,00 do 220,00 eura/t. Cijena je-čma i zobi je i na domaćem tržištu značajno porasla.

Najznačajniji rast cijene je bio kod sojine sačme 46 % pr., čija je cijena porasla za 70,00 KM/t na domaćem tržištu. Ponude iste na tržištu Slovenije su dostigle cijenu od 387,00 eura/t, tako da se većina uvoznih preduzeća prebacila na uvoz sa tržišta Srbije odakle se sačma nešto niže proteinske vrijednosti 44 % pr. mo-gla nabaviti po cijenama od 350,00 do 360,00 eura/t. Najniže ponude na domaćem tržištu su se kretale od 0,76 do 0,78 KM/kg + PDV.

Cijena suncokretove sačme je takođe u porastu, nuđena cijena sačme 33 % pr. sa tržišta Srbije se kretala od 174,00 do 176,00 eura/t, dok je sačma niže proteinske vrijednosti 26 % pr. sa tržišta Slovačke iznosila 120,00 eura/t. Cijena na domaćem tržištu se kretala od 0,33 do 0,34 KM/kg + PDV.


>>>

Sjemenska roba

Svakako bi trebalo spomenuti da se na našim prostorima uve-liko odvija i sjetva proljetnih sjemenskih kultura.

Zastupljena je i velika ponuda sjemenskih roba različitih proizvođača, od kojih bismo izdvojili:

• Sjemenski kukuruz NS - hibridi 47,00 – 52,14 KM/vrećica 15-25 000sj

• Sjemenski kukuruz ZP - hibridi 44,82 – 58,98 KM/vrećica 20-30 000sj

• Sjemenski kukuruz AS - hibridi 58,97 – 64,10 KM/vrećica 25-30 000sj

• Sjemenski kukuruz PIONEER hibridi 50,32 – 62,12 KM/vrećica 25000sj

Početne cijene sjemenskog krompira, zavisno od vrste i kali-braže, kretale su se od 0,90 do 1,15 KM/kg + PDV. Međutim, spoj slabe potražnje i velike ponude rezultirao je jakim padom cijene, pa se ponude sjemenskog krompira prvih aprilskih dana kreću od 0,43 do 0,77 KM/kg + PDV, zavisno od porijekla i ka-libraže.

Početna cijena sjemenskog luka je takođe bila visoka, tako da se Stuttgarter, koji je i najprodavaniji, početkom sezone nu-dio po 3,00 KM/kg + PDV. Cijena mu je ubrzo zatim pala na 1,85 KM/kg + PDV.

Kao i prethodnih godina, najprodavanija đubriva na našem tržištu su ona proizvođača Petrokemija iz Kutine (Republika Hrvatska). Ta su se đubriva tokom proteklog mjeseca nudila po sljedećim cijenama:

• NPK 15x15x15 854,70 – 875,00 KM/t + PDV• UREA 820,51 – 837,00 KM/t + PDV• KAN 598,29 – 608,55 KM/t + PDV

Pored đubriva iz Hrvatske, prisutna je ponuda proizvođača iz Srbije i Austrije, čije su cijene malo niže i kretale su se u ra-sponu:

• NPK 15x15x15 Azotara Subotica 769,00 – 777,77 KM/t + PDV

• NPK 9x15x15 Fertil Subotica 769,00 – 837,60 KM/t + PDV

Đubriva Austrijskog porijekla su nuđena po:

• UREA Agrolinz 799,00 KM/t + PDV• KAN - Austrija 586,00 KM/t + PDV


Cijena šećera iz Gvatemale je pala sa 1,299 KM/kg + PDV na 1,247 KM/kg + PDV, što je za oko 4 % niža cijena u odnosu na prethodni mjesec. Pad cijene bilježili smo i kod domaćeg šećera. Njegova cijena je sa 1,30 KM/kg + PDV pala na 1,27 KM/kg + PDV. Na domaćem tržištu se pojavio šećer koji se uvozi iz Rusije ali mu kvalitet nije konkurentan, zbog čega se slabije prodaje. Na tržištu Srbije šećer se prodaje po cijenama 608,00 – 625,00 eura/t.

Tope se zalihe uljarica

Što se tiče ponuda ulja, u toku proteklog mjeseca dolazilo je do blagog pomjeranja na gore. Cijene su promijenjene kod fabrike Bimal i Floriol. Zalihe uljarica za preradu su sve manje i cijena na Mađarskoj berzi je počela da raste. Na domaćem tržištu ci-jena Floriol suncokreta se kreće od 2,136 do 2,25 KM/l + PDV, Zvijezde 2,28 – 2,43 KM/l + PDV, Bimala 2,051 – 2,15 KM/l + PDV. Izvozna ponuda ulja prema BiH kretala se od 0,95 do 1,06 eura/l.

Cijena brašna na domaćem tržištu bila je u blagom padu. Po-jedini proizvođači su zbog pada cijene pšenice i slabe potražnje bili prinuđeni sniziti svoje cijene brašna. Brašno T-500 se nudilo po cijeni od 0,547 do 0,63 KM/kg + PDV, T-400 0,582 – 0,68 KM/kg + PDV, a T-850 0,427 – 0,55 KM/kg + PDV. Nuđene cijene brašna iz Srbije su pale za 4,00 do 10,00 eura/t, u zavi-snosti od tipa i proizvođača. Trenutna najniža izvozna cijena za T-500 se kreće 246,00 eura/t, T-400 270,00 eura/t, a T-850 205,00 eura/t.


Kretanje cijena od 10.3. do 9.4.2012.

Uvozni šećerkonkurišedomaćem

U BiH se u zadnjih mjesec dana pojavio šećer koji se uvozi iz Gvatemale i Rusije. Ipak, potrošači se radije opredjeljuju za domaći šećer čija je kvaliteta neupitna.


ECOS >>>

Svečanom dodjelom certifikata u uredu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci, upriličene nakon dodjela certifikata u uredima Komore u Tuzli i

Mostaru, uspješno je realiziran prvi ciklus Škole poslovnog en-gleskog jezika u organizaciji Instituta za edukaciju Vanjskotr-govinske komore BiH, a u saradnji sa uredima Komore u Ba-njoj Luci, Tuzli i Mostaru. Završni ispit uspješno je položio 15 kandidata iz Banje Luke, 38 iz Tuzle i 26 kandidata iz Mostara. Škola engleskog jezika organizirana je za privrednike i poslovne subjekte sa ciljem što bolje pripreme za nastup na susretima sa međunarodnim partnerima i prezentaciju na međunarodnom tržištu.

Nova usluga Instituta za edukaciju VTK BiH u okviru Škole engleskog jezika

Za kandidate koji posjeduju određen nivo predznanja engle-skog jezika, ali koji uslijed radnih obaveza vremenski nisu u mogućnosti pohađati nastavu i na taj način doći do pismenog dokaza o poznavanja engleskog jezika, Institut za edukaciju VTK BiH je u okviru Škole engleskog jezika uveo novu uslugu – verifikaciju znanja engleskog jezika. Više informacija u vezi s ovom novom uslugom možete dobiti pozivom na broj telefona 033/ 566 204 ili putem e-mail adrese [email protected].

U organizaciji Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a u saradnji sa uredima VTK BiH u Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci, uspješno je realizirana organizacija prvog ciklusa Škole poslovnog engleskog jezika. Sredinom aprila počeo je novi ciklus Škole poslovnog i općeg engleskog jezika.

Piše: Mirza Konjo

Škola poslovnogengleskog jezika

nastavlja s radom


ECOS >>>

Na skupu koji je u Briselu održan krajem februara, An-droulla Vassiliou, evropska povjerenica za obrazova-nje, kulturu, višejezičnost i omladinu, označila je po-

četak provođenja Evropske agende za obrazovanje odraslih. Dnevni red je formalno usvojen od strane Vijeća u novembru 2011. godine i fokusira se na pružanje druge šanse za niskokva-lificirane odrasle osobe, jačajući njihove osnovne vještine, kao što su pismenost, računanje i digitalna znanja. Događaj je oku-pio zainteresirane učesnike i države članice s ciljem istraživanja mogućnosti za saradnju i skretanje pažnje na mogućnosti obu-čavanja maksimalnog broja odraslih.

“Brze promjene u svijetu znače da obrazovanje više ne može biti briga samo za mlade. Učenje mora biti cjeloživotno kako bismo bili sigurni da svako može držati korak s brzo promjenji-vim potrebama tržišta”, rekla je povjerenica Vassiliou, i dodala da je poboljšanje znanja, vještina i kompetencija za odrasle prio-ritet za Komisiju, jer će velike koristi od toga imati ne samo ti pojedinci već i društvo u cjelini.

Obrazovanje odraslih

Program predviđa da će do 2020. godine sistem obrazovanja odraslih biti suočen sa snažnom potražnjom za pristup visoko-kvalitetnim mogućnostima cjeloživotnog učenja i poboljšane uloge lokalnih vlasti, poslodavaca, socijalnih partnera, civilnog društva i kulturnih organizacija. Među pitanjima na kojima treba raditi su osiguranje poboljšane kvalitete, održivo finansiranje, dostupne informacije i upute, vrednovanje neformalnog učenja i fokus na dobro razvijeno učenje za starije osobe kako bi se podržalo aktivno starenje i omogućilo ljudima da doprinose društvu što duže.

Evropska unija ima za cilj da prosječno učestvovanje u cje-loživotnom učenju u cijeloj EU do 2020. godine bude 15 % za odrasle u dobi od 25 do 64 godine. Prosječno učestvovanje u 2010. godini je 9,1 %, što znači da je više od 25 miliona odraslih (u dobi od 25 do 64 godine) učestvovalo u iskustvu učenja te godine. Međutim, učestvovanje odraslih osoba u cjeloživotnom učenju umnogome varira. Tako, npr., u Danskoj taj postotak iz-nosi preko 32 % odraslih, a u Bugarskoj samo 1,2 %.

Jačanje konkurentnosti kompanijakroz obrazovanje odraslih

Svaki nestručan uposlenik, a naročito nestručan rukovodilac ili menadžer, mnogo košta kompaniju. Zato je sada važnije nego ikad podići svijest o vrijednosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja, jer se vještinama koje su potrebne za poslove budućnosti može pomoći osnaživanju bosanskohercegovačke privrede.

Piše: Aida Ajanović

Bh. građani (ne)spremni za evropsko tržište

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju cje-loživotno učenje? Ako pogledamo poražavajuće rezultate evropske kampanje Evropska sedmica e-vještina, koja je ove go-dine realizirana u 11 centara u BiH s ciljem podizanja svijesti za povećanom tražnjom za vještim korisnicima i profesionalcima u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija i kojoj je prisustvovalo ukupno 75 osoba, zapitamo se da li su gra-đani BiH uopće svjesni neophodnosti cjeloživotnog učenja. Evropska sedmica e-vještina je bh. građanima, pogotovo mladim, ponudila besplatno testiranje za provjeru znanja in-formatičke pismenosti i vrijedne nagrade za najuspješnije. Nažalost, inicijativa nije bila prepoznata. Bez obzira na to što su informaciono-komunikacione tehnologije pokretač konku-rentne i inovativne Evrope, što su presudne za ekonomski opo-ravak i rast zemalja, što se procjenjuje da će do 2020. godine 8,5 miliona novih poslova u Evropi biti zahtjevni po pitanju znanja i vještina, kao što su tehnički i menadžment poslovi, mladi u Bosni i Hercegovini su nezainteresirani za dodatna znanja i vještine.

Da li su građani Bosne i Hercegovine spremni za evropsko tržište i da li su poslodavci i uposlenici svjesni neophodnosti posjedovanja vještina i znanja potrebnih za opstanak na veoma zahtjevnom evropskom tržištu?

Ono što brine je i činjenica da su sve bh. kompanije u vri-jeme recesije smanjile ulaganja u obrazovanje uposlenika. To nam govori da poslodavci uopće nisu svjesni da je svaki obrazovan, kvalificiran i stručan uposlenik puno efikasniji, pro-duktivniji i vredniji za kompaniju. Samo pravi profesionalci, stručnjaci u svom poslu, bili oni zidari, tesari, poljoprivrednici, administrativni radnici, prevodioci, menadžeri projekta ili direktori, mogu donijeti napredak, uvećanu vrijednost kompa-niji, profitabilnost, konkurentnost i u krajnjem opstanak na visokokonkurentnom evropskom tržištu. Svaki nestručan upo-slenik, a naročito nestručan rukovodilac ili menadžer, mnogo košta kompaniju. Računica je jednostavna - ukoliko je zbog neznanja zadatak potpuno pogrešno urađen ili je za njegovo obavljanje potrebno dva-tri puta više vremena od realnog, onda je to direktan trošak za kompaniju. Trošak kojeg poslodavci u BiH nisu svjesni.

Uzimajući u obzir sve navedeno, sada je važnije nego ikad podići svijest o vrijednosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja, jer se vještinama koje su potrebne za poslove budućnosti može pomoći osnaživanju bosanskohercegovačke privrede.

ECOS - Vaša adresa za edukaciju!


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Skrivene tehnikedobrih voditelja

Razvoj prodaje pokazao je brojne prednosti motivacije zaposlenika. Bolji radni rezultati, poboljšanje odnosa prema radu, zadovoljstvo zaposlenika, osjećaj pripadnosti kompaniji, usklađenost radnih zadataka i odnosa među zaposlenicima objektivni su i primarni ciljevi rada kvalitetnih voditelja. Praksa sve češće pokazuje kako voditelji sa pozitivnim djelovanjem zaposlenike uspiju dovesti do toga da uživaju u svom poslu.

Piše: Evgen Gec

Prije nego sam počeo samostalni rad u preduzetništvu, često sam radio u okolnostima gdje su se zahtijevali uspješni rezultati prodaje. Naročito od strane voditelja

koji su mnogo bolje od prodajnih procesa savladali okretanje brojeva. Njihova moć bila je stvaranje atmosfere u kojoj su se zaposleni, u najboljem slučaju, osjećali nesigurnim. Neprekidno su poredili prodajne rezultate i dovodili u pitanje sigurnost ra-dnog mjesta, dok su pritisci na zaposlene bili sve teži. Uvijek su tražili kadar sa iskustvom i velikim obećanjima uspjeli pridobi-ti pojedince koji su, kao i ostali, zapali u okruženje zacrtanih nemogućih i nerealnih planova. Nezadovoljstvo i mrzovolja za obavljanje radnih zadataka doveli su do toga da je na kraju svi-ma bilo svejedno kako će se posao završiti.

Ali njihov pristup zaposlenicima bio je pravilan. Posebno jer su svi oni takvo ponašanje prihvatili. Takav odnos trajao je sve do trenutka kada je situacija postala nemoguća, jer se fluktu-acija zaposlenih, koja je vremenom bila sve češća, odrazila i na rezultate kompanije.

Voditelji i prodavači

Dobri voditelji svjesni su značaja stvaranja dobrog radnog okru-ženja. Zdrava radna sredina puno više doprinosi radu, manje je poteškoća i, što je najvažnije, zaposleni svoje zadatke izvršavaju na vrijeme. Dapače, prihvataju ih kao izazove.

To se potvrdilo i na jednom od prodajnih seminara čija je tema bila međusobna saradnja u prodaji. Slučajno se dogodilo da su se istovremeno, u istom hotelu, održavala dva seminara - jedan za voditelje i drugi za prodavače. Znači, nadređeni i po-dređeni bili su jako blizu i između pauze su komentirali ono što su naučili. Seminar je završio prijedlozima prodavača o tome kako bi oni postupali kada bi, recimo, bili voditelji. Šta je zapra-vo ono što sami voditelji nikada ne bi činili:

• Kritike pojedinaca ne bi iznosili pred saradnicima, jer do-bri voditelji kritike rješavaju na konkretan način. Znači, sami se suočavaju sa pojedinom osobom i prijedlozima na osnovu svog iskustva poduzimaju korake koji mogu pridonijeti boljim rezultatima.

• Izbjegavali bi omalovažavanje podređenih. Svakako ne bi dozvolili da se prema saradnicima ponašaju “uzvišeno’’. Znači, izbjegavali bi prikazivanje vlastite moći, posebno upotrebom grubih riječi, odnosno isticanjem vlastitog ega.

• Spriječili bi međusobno ogovaranje. Nikako ne bi dopu-stili da pojedinci svoje interese ostvare na nekorektan način i rezultati rada bili bi osnova za pošteno ocjenjivanje.

Svakako, prodavači su imali očekivanja i od strane svojih voditelja u okviru kojih bi rezultati njihovog rada bili produk-tivniji. Zadovoljni bi bili kada bi za obavljen posao mogli biti primjerno nagrađeni ili barem pohvaljeni. Isto tako, bili bi pro-duktivniji ukoliko bi se mogli pouzdati u svoje voditelje i njiho-vu pomoć kada im je ona potrebna. Također, istakli su da su njihovi voditelji često zbunjeni, bez konkretnih ciljeva, što znači da znaju šta žele u brojkama, ali ne i kako da to ostvare. Isto tako, naveli su da, budući da rade s kupcima, imaju mnogo kon-struktivnih prijedloga, ali oni nikada ne budu prihvaćeni.

Kvalitetni voditelji su mentori

Biti mentor u prodaji nije jednostavno. Potrebno je savladati niz postupaka koji se neprekidno povezuju sa motivacijom, odlučnim postupanjem, razumijevanjem, poštovanjem, pou-zdanjem i doprinosom iz vlastitih praktičnih iskustva. U kojoj god situaciji se sa svojim podređenima nalaze, dobri mentori uvijek poštuju navedene segmente. Lično, ja ih nazivam “amba-sadorima zdravog preduzetništva’’. Oni odlično znaju šta činiti da bi zaposleni dobro obavljali svoje radne zadatke, a posebno im je važno da savladaju upotrebu pravih riječi u pravim trenu-cima komunikacije. Evo kako to izgleda u praksi:

• Zaposlene znaju učiniti važnim. Kada god sami iznose prijedloge oni otvorenim pitanjima ustanovljuju koliko ti prijedlozi mogu biti konstruktivni: “Kako to misliš?’’, “Kako si došao do takvih zaključaka?’’, “Što bi ti predložio?’’, “Zašto misliš da bi takav pristup prodaji bio bolji?’’ i sl.

• Dobre prijedloge odmah i iskreno pohvale: “To si dobro zamislio.’’, “Dobro si učinio.’’, “Čestitam!’’ Ukoliko nisu uvjereni u iznesene prijedloge, u komunikaciju uvijek uključuju riječ “zanimljivo’’, nakon čega postavljaju otvoreno pitanje: “Šta misliš, koji bi mogao biti krajnji rezultat prijedloga?’’ Nastavljaju postavljati otvorena pitanja kako bi osoba sama došla do razumljivih zaključaka.

• Zaposlenici su sa svojim mentorom na “ti’’ a ne na “vi’’. Povjerenje je od velikog značaja, doprinosi osjećaju bliskosti i čini važan okvir u komunikaciji. Takav odnos je mnogo bliži, ali istovremeno i profesionalan.

• Dobar mentor neprekidno pruža pomoć drugima. Zanima ga čime se u privatnom životu neko od saradnika bavi i na osnovu mogućih zajedničkih interesa (sport, kulturne djelatnosti, uzajamna pomoć...) lakše ostvaruje komunikaciju. Njegova magična rečenica glasi: “Kako ti mogu pomoći?’’

• Da bi mentor dobio povjerenje saradnika i vlastitu autoritativnost, najprije mora pokazati svoje sposobnosti. Kao osnovni primjer mogli bismo istaći pisanje e-mailova. Kada svog podređenog uhodava u pozitivni kontekst komuniciranja prati njegov način pisanja. Po potrebi mu napravi osnovni šablon koja se sastoji iz: pravila pisanja, motivacijskog pristupa, konkretnog pojašnjenja i pružanja potrebnih dodatnih informacija, odnosno pomoći. Prije prosljeđivanja e-maila kupcu, mentor provjeri tekst i po potrebi ga uskladi sa važnim pravilima poslovnog komuniciranja. To čini sve dok podređeni ne uvidi zašto to čini i koliko je važan takav način zdravog komuniciranja.

Dakle, kvalitetni mentori dobro poznaju tehnike komunici-ranja i načine kako ih učiniti razumljivim svojim podređenim saradnicima. Prethodno sam naveo kako sam radio u okolno-stima bez mentorskog djelovanja. Zato je izvršavanje zahtjeva mojih nadređenih bilo teško. Još teže je bilo iz takve negativne sredine promijeniti mišljenje i odnos prema kupcu u pozi-tivnom smjeru. Zahvala svakako ide mentoru koji je znao kako ugraditi vlastito znanje u druge da bi i oni činili dobro kom-paniji u cjelini.

>>>

Documents

Zaštita informacija i međunarodni standard ISO/IEC 27001