ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

OKOMITO POMICANJE MORSKE RAZINE

1. Neujednaeno isparavanje

Zbog razliitog rasporeda kopna i mora u svjetskom moru, isparavanje nije ujednaeno. U prosjeku godinje

ispari oko 1m vodenog stupca. U Jadranu se odrava ovaj prosjek.

Na intezitet isparavanja osim temperature, utjeu brojni hidrometeoroloki imbenici te dinamika morske

vode.

2. Oborina

U priobalnim podrujima s malim dubinama, obilna oborina na krae vrijeme moe znaajno povisiti razinu.

3. Slatkovodni dotoci

U uim i irim podrujima rijenih ua velike rijeke znatno ak i trajno povisuju morsku razinu (Kongi, Nil,

Amazona, Mississipi, itd.)

4. Utjecaj vjetra

Dugotrajnim puhanjem jakog vjetra stalnim smjerom i snagom na kraju privjetrita nagomilava se voda i

povisuje razina (uz obalu).

Nakon stvaranja nagiba povrine kad vjetar prestane puhati voda se poinje odlijevati strujom suprotnom

smjera od vjetra.

5. Termohalinske promjene

Promjene temperature i slanosti. O njima ovisi gostoa mora

6. Morske mijene (dobi)

Okomito pomicanje morske razine pod utjecajem privlanih sila sunca, mjeseca i drugih planeta.

Poznata su 2 tipa. Kod jednodnevnog MM u tijeku jednog mjesenog dana (24.8 sati) dogodi se jedna visoka i

niska voda. U Jadranu prevladava poludnevni tip s 2 visoke i 2 niske vode tijekom 24.8h.

Ovisno o zemljopisnom poloaju podruja, veliini vodene mase, njezine dinamike i drugih hidrometeorolokih

prilika visinske razlike izmeu nie-niske i vie-visoke (amplitude) su razliite.

Amplitude u Sredozemlju su do 30cm (Otrant 30cm, Sr. Jadran 50cm, Sj. Jadran 100cm, Sj. Europa 4-5m, ile i

N. Zeland 12m, zaljev Fundy (nova kotska Istona Kanada) 19.6m najvea amplituda.

Podizanje morske razina naziva se plima, a sputanje oseka.

Visina morske razine mjeri se na mareografskim postajama mareografima, a krivulja koja pokazuje 7-dnevni

tijek promjena visine morske razine prikazuje se na obrascu mareograma.

Temeljem podataka iz banke podataka te prorauna o poloaju planeta u nastupajuoj godini proraunava se

gibanje morske razine. Ovi podatci prikazuju se u tablici morskih mijenja za svaku godinu.

Jadranske mijene zbog male vodene mase nisu samostalne ve u bazen plimni val dolazi iz Sredozemlja svakih

12.4 sata. Giba se u smjeru suprotno kazaljke na satu, prvo uz istonu, zatim izae uz zapadnu obalu

(talijansku).

Ovo kruenje odvija se oko amfidromijske toke u kojoj se visina razine nikad ne mijenja a smjetena je otprilike

na polovici spojnice Ancona ibenik.

7. Atmosferski tlak

Promjenom tlaka za 1hPa razina se podie ili sputa za 1cm.

KEMIJSKA SVOJSTVA MORSKE VODE

1. Nesimetrina graa morske vode

Kemijske znaajke vode znatno odstupaju od uobiajenih normi. Ovakva molekula je elektrini polarizirana,

jedan dio je vie pozitivan drugi negativan. Molekule se spajaju u vie skupina koji se zovu rojevi i agregati.

Rojevi mogu biti i od 2, 4 ili 8 molekula.

2. Sposobnost otapanja

Zbog ovakve grae, molekula vode moe otapati najvei broj soli a nastaju ioni. Tako otopljene soli ivo

reagiraju s drugim tvarima to je vano za puno kemijskih procesa u ivoj i neivoj prirodi.

3. Topljivost

Voda moe otopiti najvie kemijskih spojeva. Ona je najkvalitetnije otapalo.

4. Led

Rojevi su 2, 4 ili 8 molekula. Razliita su oblika. U dvotercima i etvercima vee se uzdu a u osmercima sterno.

Snienjem temperature vode smanjuje se broj dvoteraca i etveraca a poveava broj osmeraca. Na 0 C svi rojevi

su u osmercima.

Budui da se osmerci ne mogu sloiti bez slobodnog prostra meu njima obujam ove vode(led) je za oko 90%

vei od tekue faze.

Led ima plovnost jer mu uzgon omoguuje zarobljeni zrak unutar izmeu osmeraca.

5. Ohlaenjem vode poveava joj se gustoa, svjetlosni lom i povrinski napon a smanjuje specifina

toplina, sposobnost otpaljanja i unutarnje trenje (viskoznost)

6. Postoje vie vrsta vode ovisno o vrsti izotopa od koji je graena (vie vrsta kisika i vodika) kao

normalan vodik, teki vodik, deuterij, tricij, itd.

7. Specifina toplina sposobnost upijanje topline tj. Njene ekumulacije. Od svih krutih i tekuih tvari

voda ima najviu vrijednost. Treba puno topline dovesti kako bi se postigla temperatura pa su stoga u

moru ekstremne vrijednosti male, za razliku od kopna i zraka.

8. Toplinski kapacitet visok je, more moe skladititi toplinu s kojim se morskim strujama moe

prenositi na velike udaljenosti u hladna podruja te tako more utjee na mikro i makro klime. Npr.

Golfska struja u SZ Europi podie srednju temperaturu 8 C

9. Morska voda sadri znatnu koliinu soli koje joj uveavaju specifinu toplinu, toplinsku vodljivost i

povrinski napon. Soli poveavaju viskoznost, optiki lom, gostou i osmotski tlak

10. U vodi je molekulska sila privlaenja (kohezija) relativno jaka i uzrokuje viskoznost.

11. Povrinski napon znatno je vei nego kod iste vode.

12. Provodljivost zraka kod morske vode je via nego kod iste, provodljivost zraka se poveava snienjem

temperature a poveanjem slanosti i tlaka u Jadranskoj vodi je 1400m/s 38 promila

GEOKEMIJSKI PROCESI U MORU

1. Topljivost ovim procesom iz vodene mase uklanjaju se brojne tvari. Nema potpuno netopljive soli.

2. Upijanje (apsorbcija) - rairena pojava kad se neke lako topljive tvari veu za fine rasprene

mehanike estice u moru i s njima dospijeva na morsko dno (najfinije estice glina) ili pak ako se

razne otopljive stvari veu ili ulaze unutar raznih upljikavih tvorevina i na taj nain nestaju vodene

mase (plutajui drveni ugljen, klobuac)

3. Neutralizacija otrova (dektosinacija) - vrlo vana pojava za odravanje ivota u moru jer se more isti

na nain to se ion otrovnih poela (iva, bakar, olovo, eljezo, cink i dr.) iz mora izluuju vezanjem na

glinene estice ili na hidrokside eljeza i mangana pa se skupa s njima taloe na morsko dno i dublje

ulaze u talog. Otrovna poela kao npr. Akselin i selen nisui se nagomilavali u moru iako rijeni pritovi

unose velike koliine. Apsorbiraju ih eljezni hidroksidi pa tonu.

4. Proces sutaloenja (koprecititacija) takoer uklanja neke tvari iz vodene mase a iz taloene tvari

dublje ulaze u morski talog.

5. Nakupljanje - veina morskih organizama tijekom ivota u svojim tjelesima nakuplja i taloi brojna

kemijska poela i spojeve. To su skupljai odnosno koncentratori. Nakon njihove smrti sve skupa

dospijeva na morsko dno. Ovo je privremeno odstranjivanje iz vodene mase. Koliko je koje poelo

sklono nakupljanju, govori indeks nakupljanja. Pokazuje koliko se puta u organizmu nakupi pojedinog

kemijskog poela vie glede njegove koncentracije u vodi.

Kalcij (Ca) 1.2

Kalij 2.5

Arsen 6.5

Aluminij 8.5

Radij* 40

iva* 100

Mangan* 400

Bakar* 500

Gvanadij* 1000

Ugljik 1000

Cink* 4000

Duik 17000

Silicij 20000

Fosfor 20000

eljezo* 20000

*Teka kovina

6. Oksidacija i redukcija oksidacija je spajanje s kisikom a redukcija gubljenje izvornih svojstava.

TERMOHALINSKA SVOJSTVA MORSKE VODE

- Odnosi se na temperaturu i slanost

- Temperaturni izvor zagrijavanja mora su: sunevo zraenje, vulkanizam,

biokemijski procesi u moru, radioaktivni procesi, toplina iz zemljine nutrine,

trenje, itd.

- Toplina se prenosi na 3 naina:

a) Kondukcijom prijenost topline s molekule na molekulu, sporo je, prijenost na

male udaljenosti, male koliine prenosa

b) Konvekcijom - podrazumijeva raslojavanje vodenih stupaca i zauzimanje

poloaja pojedinih vodenih masa prema njihovim specifinim teinama. Lake na

povrini, tee pri dnu.

c) Zraenje - svaka tvar sadri odreene koliine topline koji predaje okoliu.

Moe biti kratkovalno, dugovalno. Kratkim toplinskim valom prenose se male

koliine topline a u dugima velike. Temperatura se mjeri raznim termometrima,

termistima, sondama, patitermografima, itd. Crte koje spajaju mjesta ise

temperature zovu se izoterme.

- Slanost ukupan sadraj soli (g) u kg morske vode. U svjetskom moru slanost je

promjenjiva. U Jadranu je 38 promila. Crno more je oko 15 promila, Sjeverno

more 15 promila. Jedinica je promil ili ppt. Crte iste slanosti nazivaju se izohaline,

a slanost se odreuje laboratorijskom indukcijom slainometrom, raznim

sondama, itd.

- U morskoj vodi ima 7 vrsta halinskih makrokonstituenata iji je koliinski odnost

uvijest isti.

- Gustoe morske vode ovisi o vrijednosti parametara topline i slanosti. Oznaava

se t ili SIGMA +. Crte koje spajaju iste gustoe su izopikne. Oznaava se iz

vrijednosti temperature i slanosti a grubo mjeri piknometirma.

MEUUTJECAJI ATMOSFERA MORE I OBRATNO

TERMOHALINSKA SVOJSTVA MORSKE VODE

1. Utjecaj mora na atmosferu

Zagrijavanje i ohlaenje atmosfere akumuliranu toplinsku energiju more predaje atmosferi (od ukupno

topline more 51% potroi na proces isparavanja, 7% na zagrijavanje donjih slojeva atmosfere a 42% s topline

more atmosferi predaje zraenjem. Akumulatorska sposobnost mora omoguuje 2 svojstva: a) Velika

specifina toplina morske vode ( to je potrebna koliina topline kako bi se jednom gramu neke tvari povisila

temperatura za 1C); b) pokretljvost morske vode zahvaljujui morskim strujama velike zagrijane vodene mase

dospjevaju u daleka hladna podruja i na taj nain izravno utjeu na mikro i makro klime odnosno more djeluje

kao toplinski regulator.

More sunevu toplinsku energiju u vrijeme zagrijavanja sprema a izdaje ih u vrijeme hlaenja.

2 su temeljna naina izravnog djelovanja mora na atmosferu: a) neposrednim zagrijavanjem donjih

atmosferskih slojeva (7%); b) predavanje vodene pare atmosferi koja je toplija pa se podie i na taj nain

zagrijava vie atmosferske slojeve.

2. Utjecaj atmosfere na more

Strujanjem zrane mase iznad morske vode dolazi do trenja pa vjetar povlai vodenu

molekulu i nastaju valovi i povrine morske struje (DRIFT)

Brzine i DRIFT struja umjerenim zemljopisnim irinama su oko 2% duine vjetra a u niima do

4%.

Za viednevna puhanja vjetra stabilnom snagom i smjeru na kraju bazena nagomilava se

voda a prestankom puhanja uspostavlja se strujanje u suprotnom smjeru.

Atmosfera na more utjee i svojom razliitom propusnou za sunevo zagrijavanje

(oblanost).

Atmosferske pojave kao oborina izravno utjeu na slanost morske vode osobito u plitkim

podrujima.

Denivelacija poveanjem snienjem atmosferskog tlaka za 1Hpa morska se razina mijenja

za 1cm.

HRANIDBENI LANAC ODNOSNO KRUNE TVARI U MORU; PRETVORBA TVARI

FITOPLANKTON je biljni plankton (najee alga). Ne moe se gibati, osim to obavljla dnevnu okomitu

migraciju. Fitoplankton obavvlja proces fotosinteze za to mu treba svjetlost (pa ivi u povrinskom eufotskom

sloju debelom oko 50m), ugljikov dioksid i hranjive soli.

ZOOPLANTKON ivotinjski plankton. To je razdoblje u ivotu veine morskih ivotinja, kukaca itd. Zooplantkon

ne moe se aktivno gibati ali radi hranidbe obavlja dnevnu okomitu migraciju. Hrani se fitoplantkonom.

NEKTON morske ivotinje koje se aktivno gibaju u morskoj masi (ribe, neki glavonoci, sisavci, kitovi, dupini,

gmazovi, vodozemci). Nekton se poglavito hrani zooplanktonom.

BENTOS - ivotna zajednica organizama koji su svojim ivotnim funkcijama vezani za morsko dno ili/i podmorje

(koljkaci, raci, puevi, jeevi, mekuci, vlasulje, crvi, zvijezde, neki glavnonoci, itd.

OPE ZNAAJKE ULJA

- Razvrstava se temljem brojnih mjerila na brojne vrste i podvrste. A jedno od

mjerilo je vrijeme zadravanja na morskoj povrini nakon izljevanja, pa se

razvrstavaju na nestalna ulja koja se brzo razgrade nakon izljevanja i stalna

kojima treba vie vremena za razgradnju.

- Najee nestalne vrste su: benzin, nafta, kerozin, dizel itd.

Stalna vrste su: kruta goriva i teki proieni proizvodi, npr. Sirova nafta koja

sadri ugljik (83-87%), vodika (10-14%), duika (0.1-2%), kisika (0.1-1.5%) i

sumpora (0.5-6%)

- Glavne znaajke ulja su:

Specifina teina (ST)

Destilacijske znaajke

Viskoznost

Toka izljevanja

- SPECIFINA TEINA Je odnos gustoe ulja prema gustoi iste vode. Specifina

teina vode je 1.025. Veina ulja ima Specifinu teinu manju od 1 pa su laka i

plutaju na vodenu povrinu. Specifina teina sirove nafte i njezinih preraevina

obino se izraava kao 0API (stupanj).

0API = 141.5 / ST * 131.5

0API odreuje sposobnost ulja da pluta ali pokazuje i neke druge znaajke ulja.

Npr. Ulja s veim 0API vrijednou (mala Spec. Teina) imaju manju viskoznost i

sadre vie isparljivih sastavnica.

- DESTILACIJSKE OSOBINE odreuju sklonost ulja. Isparavaju, podizanjem

temperature ulju poinje isparavanje pojedinih sastavnica s niim vrelitem.

Sastavnice isparuju i prelaze u destilat.

- VISKOZNOST - mjera za unutarnje trenje izmeu slojeva tekuine u gibanju.

Promjena viskoznosti u funkciji temperature oznaava se indeksom viskoznosti.

to je indeks vei manja je njezina promjena o ovisnosti o temperaturi. Visoko

viskozna ulja teko plutaju, a nisko viskozna dobro.

Toka izljevanja je temperatura ulja ispod koje ulje ne moe plutati. Ako je

temperatura okolia ispod toke izljevanja ulje se ponaa kao krutina.

VREMENSKI PROCESI (ISPITNO PITANJE)

Fizikalno kemijske pojave odnosno promjene kroz koje prolaze ulja nakon izljevanja.

- irenje

- Isparenje

- Rasprenje

- Razjeenje

- Otapanje

- Oksidacija

- Taloenje

- Biorazgradnja

IRENJE - proces koji poinje odmah nakon izljevanja a pokretaka energija ustvari je masa

samog izljevanja. Proces se odvija bre i intenzivnije je ako se izljevaju vee koliine i ako su

izljevi nagli. Bre se ire niskoviskozna ulja, a nakon stanovitog vremena izljev se oblikuje u

trakove usporedne s smjerom puhanja vjetra odnosno morskom strujom.

irina izljeva pogoduje intenzivna dinamika morske povrine to je i preduvjet kvalitete

razgradnje izljeva ulja.

ISPARAVANJE brzina isparenja i intezitet ovise o vrelitima pojedinih sastavnica i o

temperaturi okolia. Na ovaj proces znatno utjee i proces irenja (povrina izljeva).

Isparavanje ubrzava vodena dinamika (valovi, struje, vjetar i via temperatura)

Openito uljne sastavnice s vrelitem s niim od 200 C umjerenim hidrometeorolokim

prilikama isparit e za 24h. A lake preraevine za nekoliko sati e isparit.

Preostalo ulje nakon isparenja ima poveanu gustou i viskoznost pa to moe predstavljati

tekou pri skupljanju.

Ako se nezgoda dogodila u priobalju ili pak u zemljopisnom zatvorenom podruju zbog

visoke koncentracije plinova i para uz toplinski izvor moe doi do opasnog rasprskanja

(eksplozija).

Zapaljivost ulja poticala je zamisli o namjernom paljenju uljne mrlje. To se pokazalo loim

zbog nemogunosti osiguravanja potpunog izgaravanja, budui voda hladi mrlju s donje

strane.

RASPRENJE - vodena dinamika neposredno djeluje na izljev i razbije masu na manje ili vee

kapljice. Neke od njih potonu ali se opet mogu vratit na povrinu i oblikovati novu mrlju

izljev.

Brzina rasprenja ovisi i o naravi i vrsti uolja. Pri velikoj valovitosti proces se ubrzava. Debeli

slojevi tee se raspruju kao i teke stabine sastavnice. U sluaju stabilnih

hidrometeorolokih prilika valja koristiti kemijske rasprivae koji smanjuju odbojnost ulje-

voda na nain to smanjuju njihob povrinski napon.

RAZRJEENJE puno vrsta ulja i preraevina moe upijati vodu. Na taj nain stvaraju se tzv.

Mlijeine (emulzije). Na taj nain ulju se poveava obujam za 4 puta, to oteava njegovo

skupljanje.

Mlijeine su visoko viskozne (guste) i usporavaju druge vremenske procese. Mlijeine se

mogu ponovno razgraditi na ulje i vodu.

Dogaa se povienje temperature. (sunce ili pak ako ih more naplavi mlijeine)

Upijanjem vode uljima se esto mijenja boja, crna ulja dobivaju smeu, naranastu ili utu

boju.

OTAPANJE pojedine sastavnice u ulju lako se otapaju u vodi. Obino su to lake sastavnice,

meutim iste ove i lako isparavaju, pa su vjerojatno isparile ve nakon izljevanja.

OKSIDACIJA reakcijom ugljikovodika s kisikom, pretvaraju se u topljive spojeve ili pak mogu

oblikovati tvrde katanske tvorevine. Ako ove more naplavi mjeaju se s planim materijalom,

oteavaju a ako opet dospiju u more tonu i u talogu predstavljaju dugotrajan izvor

zagaenja.

TALOENJE ulja uljni proizvodi i ulja sa specifinom teinom znatno veima od 1 tonu i

taloe se na morskom dnu. Tonuem se zbog snienja temperature morske vode zgunjavaju

i dodatno oteavaju pa na dnu predstavljaju stabilan talog koji i dalje razgrauje more i razni

mikroorganizmi. Vie se nee podi na povrinu.

Ulja i preraevine sa specifinom teinom znatno manjima od 1 kvalitetno plutaju pa e ih na

otvorenom moru brzo razgraditi atmosfera, more, suneva toplina, itd. Ili e ih se skupiti.

Ako ulja i preraevine imaju specifinu teinu oko 1 bit e u labilnoj ravnotei odnosno

povremeno e tonuti, a povremeno se dizat na povrinu, ovisno o termalnom stanju okolia

tj. Okolne vode i njezinoj gustoi (dan, no, sunce)

BIORAZGRADNJA i u moru ive brojne vrste mikroorganizama (bakterije, kvasci, plijesni)

kojima su za obavljanje raznih biokemijskih procesa i odravanje ivotnih funkcija nuni

ugljikovodici kao energetski izbor (hrana). Ovi organi napadaju sva izljevena ulja pa ih

razgrauju.

Od organske tvari postaju anorganski. Njihova djelotvornost nije velika ali je neprekidna

djelotvornija su uz vee koliine kisika i hranjivih soli. Ako su se ulja ugradila u privremeni

talog proces se usporava zbog manjka kisika i hranjivih soli.

UTJECAJ IZLJEVENIH ULJA NA DJELATNOSTI U PRIOBALJU

NEPROIZVODNE I ZABAVNE AKTIVNOSTI

- U prvom redu odnosi se na turizam, port, zabavu itd. Oneienje estetskih

vrijednih objekata dovodi do uznemirenja javnosti i ometanja brojnih djelatnosti

na moru, priobalju i obalama.

- Obustavljaju se unaprijed organizirane godinjim rasporedima velike veslake i

jedrilike regate, plivanje, kupanje, udiarenje, ronilaka natjecanja, razni

teajevi, izvednike plovidbe i dijelom nautiki turizam.

- Ako oneienje mora se dogodi u turistikoj sezoni iako malo i kratkotrajno,

pobuit se vrlo negativne posljedice jer turisti naputaju odredita zajedno s

medijima provode negativnu i nekad i uvelianu promidbu pa je povjerenje teko

vratiti.

- Osim izravnih teta, tete se mogu nanositi okoliu i tijekom njegovog odvoenja

u prvobitno stanje. Neprimjerenim koritenjem neodgovarajuih naina i

tehnikih sredstava oteuju se obale, vrijedne plae, nasipi, gatovi, pristani,

pristupne lokalne ceste, suhozidine itd. pa pri poduzimanju ovih mjera uvijek

valja izvagati krajnu korist ili moguu tetu.

INDUSTRIJA

Oneienje mora se moe dovesti u pitanje, npr. Proizvodna elektrine energije to

posljedino negativno utjee na veliko podruje. Velike elektrane esto se grade u priobalju

gdje morsku vodu koriste kao tehnoloku i dovode ju u svoje rashladne sustave. Ulje i

oneiena voda zatrovat e kondenzatore te obustaviti proizvodnju veliki remonti (veliki

trokovi) potrebna tritu.

U svijetu se na brojnim obalama izgrauje velika postrojenja za desanilizaciju morske vode. U

sluaju oneienja tako i pogoni prestaju s radom i opet izazivaju brojne posljedice.

Oneienje mora u priobalju s intenzivnijom privrednom djelatnou nanosi tetu u smislu

prestanka rada postrojenja i unitenju vrijednih st vari.

Npr. Brodogradilite obustavlja radove zbog opasnosti od mogue eksplozije, oteuju se

obojene povrine a oneienje u lukama koje zahtijevaju ienje vodenog podruja

ograniavaju manevarski prostor a ponekad i pomorski promet.

U lukama se unitava luka flora i fauna, esti objekti u turistikoj promidbi na lecima.

Brodovi kroz svoje usise uvlae morsku vodu u svoje rashladne sustave, ako je oneienje

kvarovi na pogonskim strojevima.

RIBARSTVO I MARIKULTURA

Oneienje mora osobito su ugroena ribarska plovila i plutajui alati. Posredno i

uranjajua oprema (mree, vre, parangali). Moe se dogoditi zabrana ribolova u nekom

podruju pa dolazi do neurednog stabljivanja trita na due i krae vrijeme. Osobito je

ugroena marikultura u kaveznom uzgoju riba, te koljkaa jer je premjetanje nemogue.

UTJECAJ IZLJEVENIH ULJA NA IVOT U MORU

Populacijske morskih organizama podlone su znatnim kolebanjima u pogledu

masovnosti. Svojom brojnou nastoje umanjiti tetu koja nastaje stradavanjem

jajaca,liinka, planktona, mladih i odraslih jedinki od strane predatora,

hidrometeorolokih nepogoda ili pak zbog oneienja tj zagaenja.

Sposobnost organizama u preivljavanju ovisi o njihovoj otpornosti odnosno o

razvojnom stadiju reprodukcijskom ciklusu, godinjem dobu, klimatskim,

oceanografskim, hidrolokim i drugim znaajkama morskog okolia, opem

fiziolokom stanju organizama itd.

Morski organizmi izmaju zatitne mehanizme pa ih koriste u vrijeme zagaenja

oneienje mora. Npr. ivotinje koje ive u literalnom pojasu (obalni pojas izmeu

nie-niske i vie-visoke vode) aktivno ive tek za visoke vode, a za niske zatvaraju se u

svoje zatitne dijelove tijela ili pak se uvlae u sklonita. Ove ivotinje u stanju su

preivjeti manja i kratkotrajna oneienja.

Sposobnost biljne i ivotinjske populacije u oporavku ovise o vrsti oneiivaa te o

intenzitetu oneienja te o potencijalu oporavka pojedine vrste.

Organizmi kojih ima puno su pokretljiviji mai i koje se razmnaaju u velikom broju

brzo se oporavljaju. Brzo se vraaju u stanite i uspostavljaju stanje prije oneienja.

Za razliku od njih dugotrajan oporavak prolaze organi koji dugo ive i sporo odrastaju.

U skladu s tim brzina oporavka vea je u toplim tropima glede hladnih i polarnih

podruja.

3 glavna oblika utjecaja izljevenih ulja na ivot u moru:

1. Fiziko oneienje i pare (guenje) isparavanje izljevenih ulja moe izazvati

guenje ivotinja u uvjetima kad pare onemoguuje pristup svjeem zraku, a fiziki

prikrivanjem tijela morskih organizama onemoguje se hranidba, gibanje i disanje.

Najugroeniji su oni koji dolaze u dodir s morskom povrinom ili se pak hrane

uranjajui (morski sisavci, gmazovi, ptice itd.) te biljke u kavezima, akvarijama,

terarijima.

2. Otrovnost - veina lakih uljnih sastavnica ispari ili se otopi u morskoj vodi pa male

koncentracije koje ostanu rijetko su smrtonosne meutim u uvjetima dugotrajne

izloenosti uljima opaa se njihovo otrovno djelovanje koje ne rezultira smru ali

moe izazvati degeneracije i mutacije organizama.

3. Svi morskih organizmi u svojim tijelima nakupljaju spojeve i kemijska poela iz svojeg

okolia pa ih tako taloe u svojim organima.

Nakupljaju takoer i ugljikovodike iz mase uljnih oneiivaa. Osobito su ugroeni

slabopokretni i nepokretni organizmi te oni koji filtriraju morsku vodu.

Ovako izraeno oneienje organizmima predstavlja opasnost za organizme koji se

njima hrane te u konanici za ljude. Dri se kako bi se prenoenjem zatrovanih

organizama u isto more nakon stanovitog vremena proistilo i opet bili prihvatljivi za

konzumno koritenje.

UTJECAJ IZLJEVENIH ULJA NA NEKA MORSKA STANITA

OTVORENO MORE I PODMORJE

Na otvorenom moru najvie je zastupljena planktonska masa tj. Biljni i ivotinjski plankton,

organizmi koij se ne mogu aktivno gibati

Nisu otporni na djelovanje ulja niti se mogu brzo udaljiti u dulje zahvaeno podruje

meutim zahvaljujui morskim strujama brzo se nadomjeta uginuli plankton organizama i

drugih podruja

Velike i brze ivotinje kao ribe, glavnonoci, sisavci, gmazovi, vodozemci itd. u mogunosti su

brzo napustiti ugroeno podruje osim ako je u tome ne sprjeava uroeni poticaj. Ovi

organizmi su osobito ugroeni u plitkom moru a najee nastrada riba. Vellikim tetama su

izloeni organizmi koji su stalno u dodiru s morskom povrinom radi prehrane i openito

nainu ivota.

Na morskom dnu i u podmorju ive bentonski organizmi koji stradavaju od nataloenog ulja.

Na morsko dno ulje onemoguuje pristup kisiku (otopljivost u vodi), prekriva organizme i dno

iza ega ostaje pustinja.

OBALE

Razliite su grae od stjenovitih, pjeanih, zemljanih, ljunanih i drugih materijala.

Naplavljena ulja su na tvrdim podlogama stvrdvnjavaju a kod mekih materijala duboko

penetriraju pa je ienje praktiki nemogue, u tom sluaju sav plani materijal odvodi se i

dovodi isti.

Organizmi koji ive u literalnom pojasu imaju mehanizam za zatitu od suenja, trovanja i sl,

meutim ulja mogu omamiti pa se poinju neobiajeno ponaati pa stradaju. Ne zatvaraju

ljuture, naputaju sklonita pa postaju mete grabeljivcima, odputaju se s podloge pa tonu

u velike dubine i ugibaju.

Na ugroeno podruje nakon neutralizacije ulja prvo se vraaju biljke, nasauju stijene i brzo

napreduju, kasnije se vraaju ivotinjske vrste kojima ovaj biljni pokrov slui kao paa.

Estetski vrijedne obale isti se i odrava s visokom pozornou jer vrela vodam visoki tlakovi

kojima se prskaju u ulju, deterdenti i drugo kemijsko sredstvo, teka mehanizacija strojeva

kojima se isti obala i dr. Mogu naniti vie tete od ulja koje se nije diralo.

Morsko raslinje se mora ponekad posjei, na taj nain se unitava eko sustav, stanite

brojnim ivotinjama. U tom prostoru ima puno organske hrane, dobro je zaklonite i sl. Pa

ivotinje vie ne mogu obitavati u njemu.

Neposredna tetnost ulja za ive organizme na obalama ovisi o njenoj vrsti, otrovnosti,

viskoznosti, starosti, koliini te otpornosti pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta.

Nakon zauljenja obalnog podruja puevi i vlasulje obino prvi stradaju jer su statini i teki.

Manje osjetljivima pokazali su se kolje i priljepci. Stradanju najvie pridonosi narkotiki

uinak. Nakon to pasue vrste napuste podruje u oporavku eko sustava prvo se

razmnaaju marko alge. Svojom bujnom vegetacijom prekriju obalu, kamen i brzo napreduje

prema neprijatelju, Oba bujnost pokazuje kako je u okolitu nastupila ravnotea. Nakon toga

se vraaju pasue vrste i uspostavlja se ravnotea (ravnotea alga i priljekapa)

Ovi procesi traju nekoliko godina. Raci i zvjezdae su takoer u opasnosti i naizgled bre se

oporavljaju meutim znatno im se usporava rast i reprodukcijska sposobnost. (razmnaenje).

PREDJELI S VLANIM TLIMA (movare)

Jako su bogate organskim tvarima koji predstavljaju izbor prehrane na bogatu zajednicu crva,

pueva, koljaka, rakova, riba te ptice koje se njima hrane. Ova podruja ako se oneiste

preputa se sama sebi jer je ovjea intervencija nemogua u njima a tekou predstavlja

slaba i neznatna vodena dinamika.

Ulja prekrivaju listove i stabljike biljaka pa dolazi do njenog guenja. Biljke trunu vrlo sporo

zbog manjka kisika a osloboeni plinovi truju vodu i druge organizme.

Ulja jo penetriraju duboko u muljni talog i dugotrajan su izvor opasnosti. U tropskim

podrujima obala se redovito obrasle mangrovim umama, imaju jako veliko nagranato

korjenje koje je veim dijelom izvan tla. U ovom podruju puno je organske hrane i puno

ivota.

Oneienim ovakvih obala je nemogue, organizmi ugibaju, drvee se sui a redovito

siromano stanovnitvo ostaje bez izbora, ogrjeva, graevinskog materijala i drugog.

Oporavak magrovih uma je vrlo spor jer pojedina stabla sporo rastu i drugo ive.

KORALJI

ive u tropima na kalcificiranim ostacima mrtvih koralja ispod povrine a opasnosti od ulja

prijeti im za niske vode. Koraljni grebeni imaju nepravilni oblik s brojnim otvorima, rupama

pilja, izvrsnim zaklonima za morske ivotinje.

Ako ulje dospije na greben prilikom tonua ugrabi se u njegovu strukturu i dugo predstavlja

izvor opasnosti.

Omamljene ivotinje takoer su zahvaene narkotikim uinkon. Na taj nain mogu stradati

velike ivotinjske zajednice.

PTICE

Ugroene su vrste one koje se sadravaju u priobalju i na morskoj povrini radi hranidbe,

razmoavanja (ronci, pingvini, patke, pelikani, galebi, igre,..)

Plutanje ulja zavri smru ali jo strada i perje koje natapanjem u ulju gubi izolacijsku

sposobnost pa ptice ugibaju zbog gubitka topline.

UKLANJANJE IZLJEVENIH ULJA NAINI U IENJU (KRUTE POVRINE)

Naini koji se primjenjuju u ienju podloge ovise o brojnim imbenicima, vrsti i

koliini ulja, starost ulja, sredstva na raspolaganju, broj ljudi na raspolaganju, stupanj

uvjebanosti osoblja, hidrometeorolokih prilika, udaljenosti podruja, prometna

sredstva, pristup terenu i mogunost urnog djelovanja.

Oneienje sa tvrde povrine najee se odstranjaju koritenjem mehanikih

strojeva odnosno visoko tlanih rasprivaa kojima se naplavljenja ulja ispiru u more

a odatle skuplja s drugom opremom (skupljai ili oksimeri ili obarai)

Ovisno o vrsti ulja, njegovoj starosti te terenu koriste se 4 vrste strojea rasrivaa:

a) Stroj za ispiranje hladnom vodom, radni tlak nizak 3-10 bara. Ispire se svjee ulje

koje nije imalo vremena se uvrstit na podlogu. Ovim strojem se ne moe ukloniti

svo ulje i nedjelotvoran je za stvrdnuto

b) Visokotlani raspriva za hladnu vodu. Radni tlak 250 bara. Moe uklanjati i

stvrdnuti starije ulje.

c) Visokotlani raspriva za vrelu vodu. Snizuje viskoznost ulju, razjeuje ga i koristi

vodu od 80-93 C. Radni tlak 60-160 bara. Jo se moe i deterdent koristit. Ulje se

ispire od podloge i potiskuje prema skupljalitu odakle se skuplja drugom

opremom.

d) Visokotlani raspriva koji prska neku od sredstava za ienje.

Koriste se najee za stvrdnutu, stariju od mjesec dana oneienja.