ZAŠTITA PRIRODE NA ZGRADAMA

ZAŠTITA PRIRODE NA ZGRADAMA

Predgovor _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3

Moderna gradnja i zaštita prirode _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4

Suradnja osigurava uspjeh _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5

Vrste koje se gnijezde na zgradama u opasnosti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6

Vrste koje se gnijezde na zgradama prema pravnoj regulativi zaštite prirode_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 10

Status zaštite vrsta koje se gnijezde na zgradama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 10

Obveze vlasnika zgrada _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 13

Područja stanovanja kao životni prostor ptica i šišmiša _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14

Koje se vrste mogu naći na zgradama? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14

Ptice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15

Šišmiši _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23

Što se može učiniti – zamjenske nastambe za ptice i šišmiše_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26

Ugradbeni ili gotovi elementi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26

Samostalna izrada kućica za gniježđenje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26

Pregled mjera za pomoć vrstama_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 27

Primjeri iz prakse _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28

Zaštita vrsta koje se gnijezde na zgradama – zašto? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30

Raznolikost vrsta predstavlja kvalitetu života _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30

Vrijednosti doživljaja prirode za djecu i mlade _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

Doprinos zaštiti vrsta _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

Zaštita prirode na zgradama tiče se svih nas _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

Dodatak _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

Upute za izradu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

Savjetovanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 40

Upravna tijela nadležna za zaštitu prirode_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 40

Savjetovanje i pomoć pri nalaženju šišmiša ili njihovih staništa _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 40

Adrese proizvođača koji pomažu i nude rješenja za gniježđenja na zgradama _ _ _ _ _ _ _ 41

Obrazac za prijavu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 43

Impresum _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 44

Zaštita prirode na zgradama – predgovor

Predgovor Svi bi ljudi trebali cijeniti ove životinjske vrste, voditi brigu o njima i štititi ih, ali nažalost, to nije uvijek samo po sebi razumljivo. U naseljima, čak i u izgrađenim

središtima velikih gradova, ljudi ne žive jako udaljeni od prirode, kako se često misli.

Kod sanacijskih i građevinskih radova često se premalo pažnje posvećuje vrstama koje se gnijezde na zgradama i na taj način životinje gube nužan životni prostor. Mali broj građevinskih poduzetnika znade da su zavičajne vrste divljih ptica i šišmiša zaštićene zakonom.

Otkada čovjek podiže građevine, životinjski "podstanari" žive u njegovoj neposrednoj okolini. Šišmiši i mnoge ptičje vrste žive često neprimjetno s nama pod istim krovom. Zidni vijenci i pukotine, napukline na krovovima i niše služe im kao zamjena za stijene ili duplje u stablima te postaju mjesta za noćenje, othranjivanje mladih ili prezimljivanje. Čitav niz ptičjih vrsta, a također i neke vrste šišmiša, imaju staništa na području naselja, a izvan toga područja pronalaze jako malo odgovarajućih mjesta za razmnožavanje. To vrijedi, na primjer, za bijelu rodu, vjetrušu, čiopu, lastavicu, piljka, čavku, mrku crvenrepku, vrapca, kao i patuljaste šišmiše. Tako je npr. najbrojnija populacija čiopa u sjeveroistočnoj Njemačkoj nastanjena na području grada Berlina.

Kontakti s ovim stanovnicima zgrada naši su najčešći susreti sa prirodom unutar naselja i gradova. Naša najranija sjećanja iz djetinjstva vezana su uz jutarnji cvrkut vrabaca, živahan let lastavica ili prodoran zov čiopa, koje ovime najavljuju ljetno razdoblje u godini. Vrste koje se gnijezde na zgradama donose jedan dio prirode u gusto izgrađena betonska naselja i time unapređuju kvalitetu života. Za vlasnike zgrada i njihove stanare to znači relaksaciju i odmor od svakodnevnice. Onaj tko promatra prirodna događanja u njihovom ritmu, brzo zaboravlja stres i grozničavi tempo svakodnevnice. Naši stambeni predjeli od velikog su značenja za zaštitu prirode i pojedinih vrsta.

Zaštita prirode na zgradama – moderna gradnja i zaštita prirode

Moderna gradnja i zaštita prirode primjećuje u naseljima po cijeloj Njemačkoj, od Bodenskog jezera na jugu do Flensburga na sjeveru, od Odre na istoku do Rajnske oblasti na zapadu. Novoizgrađene ili modernizirane stare zgrade – kako u selima tako i u gradovima – životinjama koje se tradicionalni stanovnici zgrada pružaju mnogo manje, a često nikakve mogućnosti naseljavanja. Već postoje izvještaji i prvi rezultati istraživanja koji jasno potvrđuju smanjenje brojnosti nekih vrsta koje se gnijezde na zgradama. Primjerice skromni i prilagodljivi vrabac, koji je poznat u cijelom svijetu, u nekim dijelovima Londona, kao i u nekim dijelovima središta Hamburga, gotovo se više ne gnijezdi. U Berlinu je u posljednjih 10 godina uočeno rapidno smanjenje broja parova čavki. Vrste ptica kao što su čiope, piljci, lastavice i vrapci, nalaze se na takozvanoj upozoravajućoj listi; ukoliko se nastavi smanjivanje njihova broja kao dosad, i one su kandidati za upis na Crvenu listu – popis ptica u Njemačkoj koje su nestale ili im prijeti izumiranje.

Vrstama koje se gnijezde na zgradama neophodan životni prostor često pružaju nesanirane starije građevine s brojnim fugama, nišama i pukotinama. Moderne tehnike građenja omogućuju danas komforno stanovanje i daju doprinos zaštiti okoliša time što se dodatnim izolacijama štedi energija za grijanje, te se tako smanjuje emisija štetnog ugljičnog dioksida. Saniranjem krovova i izoliranim glatkim fasadama kuća, koje pozitivno utječu na zaštitu klime i čistoću zraka, mnogim se vrstama ptica oduzimaju mogućnosti gniježđenja, a šišmiši gube svoja dnevna boravišta. Ovakav se razvoj

Međutim, moderne građevne tehnike ne bi trebale bezuvjetno otežavati očuvanje prirode. Saniranje krovova i toplinska izolacija vanjskih zidova mogu se izvesti tako da postojeća gnijezda i mjesta na koja dolijeću naši pernati sustanari i šišmiši u većini slučajeva ostanu očuvana. Ukoliko je tijekom građevinskih radova neophodno uklanjanje pojedinih gnijezda i odmorišta ovih životinjskih vrsta, moguće je na licu mjesta bez velikog troška urediti zamjenska mjesta za gniježđenje. Takvi su primjeri prikazani u ovoj brošuri.

Zaštita prirode na zgradama – suradnja osigurava uspjeh!

Suradnja osigurava uspjeh

Postojeća staništa zaštićenih vrsta ne smiju se bez odobrenja uklanjati ili oštećivati (Vidi Vrste koje se gnijezde na zgradama prema pravnoj regulativi zaštite prirode). Očuvanje postojećih mjesta za gniježđenje i odmor i eventualno stvaranje dodatnih ili novih mogućnosti za gniježđenje može se ostvariti samo u tijesnoj suradnji svih sudionika u procesu gradnje i sanacije: investitora, arhitekata, izvođača radova, upravnih tijela za gradnju i ureda za zaštitu prirode. Stručnjaci za zaštitu prirode i biolozi raspolažu potrebnim znanjem za ocjenjivanje postojećih mjesta za gniježđenje i odmor, te daju savjete za korektnu ugradnju zamjenskih mjesta za gniježđenje. Ove mjere već pri planiranju radova zahtijevaju usuglašavanje između stručnjaka za prirodu, investitora i izvođača.

Često upravo njihove upute omogućuju provođenje najboljih mjera zaštite.

Koliko god bili različiti interesi sudionika u pojedinim slučajevima, oni su prema Saveznom zakonu o zaštiti prirode (BNatSchG) obvezni osigurati zaštitu vrsta koje se gnijezde na zgradama. Kako bi se spriječili naknadni prekidi radova i gubitak vremena, u slučaju građevnog projekta investitori trebaju biti pravovremeno informirani o tome da li se na građevini mogu naći mjesta za gniježđenje i dolijetanje i gdje se ona nalaze. Nakon toga je u konkretnim slučajevima moguće dogovoriti terminski plan radova, tako da, na primjer, radovi započnu tek nakon sezone gniježđenja. U slučaju da to nije moguće, moraju se odrediti odgovarajuće privremene mjere zaštite, kako bi se mlade ptice u leglima mogle uspješno othraniti, te kako bi se sačuvala postojeća staništa šišmiša.

Otvor zidnog grijača sa izmetom šišmiša U vezi sa smetnjama koje je prilikom

građevinskih radova nemoguće izbjeći, nadležni ured za zaštitu prirode na dostavljeni prijedlog investitora izdaje rješenje o takozvanom izuzeću od zakona, u kojem se navode nužne mjere zaštite. Od velike pomoći može pritom biti korištenje znanja stručnjaka (biologa, ornitologa). Upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode obvezno je kontrolirati provođenje mjera zaštite.

Budući da arhitekti, upravna tijela i investitori većinom nemaju dovoljno znanja o mjesnoj situaciji i o prisutnosti vrsta na zgradama, često su upućeni na stanare koji promatrajući najbolje poznaju mjesta za gniježđenja i mjesta za odmor životinja na svojim zgradama.

6 sanduka za gniježđenje čiopa, ugrađenih umjesto tavanskog prozora

Zaštita prirode na zgradama – vrste koje se gnijezde na zgradama u opasnosti!

Vrste koje se gnijezde na zgradama u opasnosti!

Pored sve većeg gubitka odgovarajućih površina za hranjenje utjecajan čimbenik smanjenja populacije životinjskih vrsta koje se nastanjuju na zgradama jest nedostatak prostora za gniježđenje. Najčešći uzroci uništavanja mjesta za boravak i gniježđenje i u njima jesu:

potpuno napušteni, te da građevine nakon dužeg propadanja budu srušene. U takvim se slučajevima teško mogu spasiti staništa životinjskih vrsta koje se nastanjuju u građevinama, npr. staništa sove, koja rado lovi plijen u unutrašnjosti štagljeva i prostranih štala, odnosno koja ovdje ima svoje dnevno sklonište. Rušenje Prilikom rušenja zgrada vrste koje se gnijezde na zgradama često gube veliki broj staništa. Takve zgrade u pravilu ostaju napuštene duže vrijeme, te su zbog toga posebno privlačne za gniježđenje. Ukoliko prije rušenja stručnjaci ne obave procjenu stanja, boravišta šišmiša i mjesta za gniježđenje bivaju nepovratno uništena.

Saniranje i rekonstrukcija Kroz opsežna saniranja i rekonstrukcije stare građevne supstance mnogostruko se uništavaju životna staništa životinjskih vrsta koje nastanjuju zgrade. To je posebno izraženo kroz izgradnju krovnih etaža za stanovanje i kroz izmijenjeni način gradnje, kao što su ugradnja armiranih betonskih deka ispod crijepa ili ugradnja mreža protiv insekata, odnosno ptica na odzračne kanale tavanskih prostora. Na taj se način uništavaju mnoga tradicionalno korištena obitavališta tih vrsta.

Ima li još mjesta za vrapca?

Rijetko će koji investitor prije početka navedenih radova zatražiti na svojoj zgradi istraživanje postojećih gnjezdišta i mjesta za boravak životinjskih vrsta, iako propisi za zaštitu prirode zahtijevaju takvo prethodno ispitivanje.

Piljci grade gnijezdo (nakon što je otpala

zaštitna folija) Prenamjena U seoskim se predjelima štale i štagljevi često prenamjenjuju u stambene građevine ili hermetički zatvorena skladišta.Zbog izmijenjenih uvjeta života događa se da neki poljoprivredni pogoni budu

Rešetka na dimnjaku

Sprječavanje ulaska

Tipična mjesta za gniježđenje čavki, vjetruša i sova jesu tornjevi na povijesnim građevinama i crkveni tornjevi. Svoja mjesta koćenja ovdje mogu imati i određene vrste šišmiša koje vole toplinu. Kao mjere zaštite od golubova ili generalno tijekom rekonstrukcija često se svi otvori u tornjevima zatvaraju žaluzinama, žicom ili mrežastim materijalima.


Tako se onemogućava ulaz i zaštićenim vrstama. Međutim, ulazni otvori mogu biti tako oblikovani da kroz njih ne mogu ulaziti golubovi, ali ih mogu koristiti druge vrste koje nastanjuju zgrade. Novogradnja s glatkim fasadama Staklo, čelik i beton obilježavaju modernu arhitekturu. Uz povećani rizik od zalijetanja u staklenu fasadu ptice ovdje teško mogu naći odgovarajuće strukture za gniježđenja. Ipak i na modernim građevinama ponuđene nastambe za gniježđenje mogu služiti za nastanjivanje vrsta koje se gnijezde na zgradama, ukoliko za to postoji spremnost investitora. Skriveni načini života životinjskih vrsta treba spomenuti i ugroženost mnogih

životinjskih vrsta zbog nedostatka hrane.

Glatke fasade s mnogo stakla ne nude mogućnosti gniježđenja i povećavaju rizik od naleta na staklo

Prisutnost raznih životinjskih vrsta koje nastanjuju zgrade – naročito šišmiša – često se ne primjećuje zbog njihovog djelomično skrivenog načina života. Drvena krovišta ili podrumski prostori, u koje se rijetko ulazi, najčešći su životni prostori za pojedine vrste, kao na primjer sove, vjetruše i šišmiše. Budući da je staništa ovih životinja lako previdjeti i nerijetko ostaju nepoznata, često im prilikom građevinskih radova prijeti opasnost od uništenja.

Zaštitne mjere kao nadogradnja ili ugradnja umjetnih gnjezdišta uspješne su samo ukoliko su povezane s osiguranjem ili poboljšanjem uvjeta prehrane u okolici. Istraživanja neprestano pokazuju da nedostatak površina za prehranu otežava naseljavanja domaćih životinjskih vrsta. Odgovarajuća je prehrana za mnoge životinjske vrste resurs koji se sve više smanjuje. Važan izvor prehrane ptičjih vrsta u seoskim predjelima predstavljaju neisparcelirane i strukturirane poljoprivredne površine na kojima živi veliki broj bezkralješnjaka i malih životinja.

Gubitak područja za prehranu Uz sve navedene uzroke ugroženosti, vezane za uništavanje mjesta za gniježđenje i sklanjanje, Samo izmet šišmiša

odaje njihovu prisutnost u procjepima između ploča

Zaštita prirode na zgradama – gniježđenje u opasnosti!

Živice, oranice, pustare i sličan okoliš omogućuje naseljavanje malih sisavaca, koji su za vjetruše i sove osnova prehrane. Za život bijelih roda prije svega su potrebna močvarna područja. Vrste koje se gnijezde na zgradama, a hrane se insektima, kao čiopa, lastavica i šišmiš, u potrazi za hranom upućene su na gradske ugare, livade s visokom travom, drvorede i stara stabla (parkovi, groblja). Nedostatak starih stabala, kao i intenzivna njega zelenih površina može biti uzrok smanjene ponude u prehrani. Vrapci, najčešće gradske ptice, pretežno se hrane zrnjem i sjemenkama, ali za prehranu mladih neophodni su im insekti bogati bjelančevinama. Kao i mrka crvenrepka, vrabac trpi zbog pretjerane potrebe za čistoćom, koju ljudi pokazuju u njezi vrtova i parkova, odstranjujući svu mahovinu i travu iz fuga, čisteći lišće ispod grmlja i boreći se protiv svakog "divljeg raslinja". Na taj se način uništava životni prostor i temelji za prehranu brojnih vrsta insekata, a time i izvori hrane za ptice. Povećana sadnja egzotičnih ukrasnih biljaka također negativno djeluje na ponudu u prehrani domaćih vrsta životinja, koje su prilagođene specijalnim vrstama biljaka.

Kandidat za umiranje?

Gradska šikara


Mali vrt bogat cvijećem – kutak netaknute prirode moguć je i u najmanjem vrtu, a omogućuje prisutnost raznolikog životinjskog svijeta i njegovo promatranje.

Ekstenzivno košenje trave u jednom Berlinskom parku – pokošene su samo uske trake uzduž puta kako bi se sačuvala sigurnost u prometu. Tako livada može cvjetati i ponuditi pticama ne samo insekte, nego i sjemenje kao ishranu. Također mogu i djeca ljeti uživati i sakrivati se u visokoj travi.

Vrtovi stanara u dvorištu između zgrada – obilje hrane ovdje ne nalaze samo ptice, nego i šišmiši koji u sumrak kruže u potrazi za hranom.

Zaštita prirode na zgradama – pravna regulativa zaštite prirode

Gniježđenje na zgradama prema regulativi zaštite prirode

Radi razumijevanja potrebna su pojašnjenja za slijedeće izraze: „Gnijezdo, leglo, nastamba i zaklon“ (kratko: staništa) Pravni status svih životinjskih i biljnih

vrsta proizlazi iz članka § 10. stavka 2. toč. 10. i 11. Saveznog zakona o zaštiti prirode (BNatSchG). U toč. 10. definirane su posebno zaštićene vrste za koje vrijede ove odredbe (vidi dolje). Jedan dio ovih vrsta dodatno je strogo zaštićen (toč. 11). Za ove vrste vrijede dodatne odredbe o zaštiti.

Primjeri: Općenito: usko ograničeni prostor u kojem se životinja zadržava određeno vrijeme bez većih okolnih kretanja i u kojem ona traži sigurnost. Primjer: Ptičja gnijezda, duplje za gniježđenje, stablo sa kolonijom vrana, mjesta u raslinju na fasadi koja ptice tradicionalno koriste za noćenje, prostor za šišmiše u zidnim procjepima, cijevi za gniježđenje divljih pčela, skrivena mjesta vodozemaca ili reptila.

Gnijezda vrabaca zaštićena su

U pojedinostima oko utvrđivanja statusa zaštite zakon BNatSchG upućuje na EG-Uredbu o zaštiti vrsta, Direktivu EU o staništima flore i faune (FFH-RL), Direktivu EU o zaštiti ptica (VoSchRL) te na prilog 1 Savezne uredbe o zaštiti vrsta (BArtSchV).

Vremenski aspekt (Početak i kraj pravne zaštite): Početak: kada životinja izabere neko mjesto. Kraj: kada je to mjesto izgubilo svoju biološku funkciju.

Status zaštite vrsta koje se gnijezde na zgradama

Navedena staništa ne gube svoju zaštitu ukoliko se kratkotrajno ili privremeno ne koriste, zbog toga što su stanovnici otišli u potragu za hranom ili se nalaze na južnim zimovalištima, te se očekuje njihov povratak na stara obitavališta. Budući da gotovo sve vrste koje se gnijezde na građevinama ponovno koriste svoja gnijezda, ona moraju biti zaštićena tijekom cijele godine.

Među životinjskim vrstama koje se pojavljuju na zgradama u posebno zaštićene vrste ubrajaju se sve vrste šišmiša, sve europske vrste ptica (osim gradskih golubova), stršljeni i divlje pčele. Usto su sve vrste šišmiša, kao i ptice grabljivice i sove, strogo zaštićene.

Izostavljanje zaštitnih rešetki za insekte može

biti jeftino rješenje za očuvanje mogućnosti gniježđenje vrabaca i

drugih vrsta koje se gnijezde u šupljinama.

Kako u sezoni razmnožavanja, tako i izvan tog razdoblja, mjesta koćenja i boravišta šišmiša ne smiju se bez daljnjega uništavati!

„Izuzeće od prirode“

Zakon BNatSchG navodi u članku § 42. st. 1. zabranu slijedećih radnji u vezi s osobito zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama:

Prema članku. 1. stavku 1. Zakona BNatSchG prirodu treba štititi u naseljenim kao i u nenaseljenim područjima. Ukoliko je životinjama svojstven suživot s ljudima, njihova su staništa zaštićena i u slučajevima kada se nalaze na području čovjekovog neposrednog djelovanja, npr. u vrtovima ili na zgradama.

„Zabranjeno je, 1. divlje životinje posebno zaštićenih vrsta loviti, ozljeđivati ili ubijati, odnosno njihove razvojne oblike, gnijezda, legla, nastambe ili zaklone uklanjati, oštećivati ili uništavati,…

Izuzeti od „prirode“ mogu biti samo prostori koji neposredno služe za stanovanje ili za obavljanje poslova, ali ne i skladišta, tavani, garaže ili balkoni.

… 3. strogo zaštićene divlje vrste, kao i europske vrste ptica uznemiravati na mjestima na kojima se nalaze njihova gnijezda, legla, nastambe ili zakloni, putem nadziranja, fotografiranja, snimanja ili sličnih ometajućih radnji,…“


Radi boljeg razumijevanja ovdje su pojašnjeni pojmovi koji su relevantni za radove na građevinama:

„Oštećenje“ Pod oštećenjem se ne podrazumijeva samo oštećenje supstance, nego također i smanjenje upotrebljivosti ili smetnja u korištenju, odnosno funkciji gnijezda, legla, nastamge ili zaklona (npr. kada se zbog vanjskog djelovanja jaja u nekom leglu više ne prihvaćaju).

Predviđena je strogost, ukoliko se radi o tipičnim, poznatim ili predvidivim slučajevima, a zakonodavac je u svojoj procjeni dao prednost ciljevima zaštite prirode pred takvim ograničenjima (strogostima), kako bi jamčio predviđenu svrhu zaštite.

Oštećenje može nastati kroz psihičko ili kemijsko djelovanje. Zatvaranje pristupa gnijezdu, leglu, nastambi ili zaklonu predstavlja oštećenje i u slučaju u kojem je to mjesto prazno, ali se očekuje da bi moglo biti ponovo korišteno. U takve se zahvate ubraja npr. postavljanje zaštitne mreže ispred balkona na kojem se nalazi gnijezdo piljaka.

Zbog visokog statusa zaštite vrsta europskih divljih ptica i šišmiša, kao i njihovih gnjezdišta, legla, nastambi ili zaklona zakonodavac želi „strogost“. Naprotiv, strogost nije predviđena, kada zakonodavac nije predvidio ograničenja, koje će biti prouzročene zabranom, u njihovom konkretnom učinku na okolnosti u pojedinačnim slučajevima

Gnijezda piljaka ne smiju se uklanjati!

„Smetnja“ Svako negativno djelovanje na psihičko stanje životinje: izazivanje letenja, svaki utjecaj na aktivno leglo ili plašenje životinja i njihovih mladih. Obavljanje onih radnji na koje su se životinje navikle i dalje je dozvoljeno.

– npr. korištenje zgrada kao „umjetnih stijena“ za gniježđenje. U takvim se slučajevima kroz „izuzeće“ omogućuje udovoljavanje takvim konkretnim okolnostima – zakonodavac nije namjeravao spriječiti modernizaciju i poboljšanje kvalitete života i stanovanja.

Navedene odredbe zaštite ne bi trebale sprečavati nužne radove na sanaciji, popravke, postavljanje izolacije i sl. U tim slučajevima može se koristiti instrument „izuzeća“ prema § čl. 62. Zakona BnatSchG. Time upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode „odobrava“ uklanjanje staništa, ali se uz određivanje obveznog postavljanja zamjenskih nastambi u takozvanim „dodatnim odredbama“ u pravilu brine o tome da ne dođe do smanjenja broja (poznatih) staništa.

„Spojivost sa interesima zaštite prirode“ Gnijezda i mjesta za

noćenje ptica mogu se u velikom broju nalaziti u zelenilu kojim je obrasla fasada

Ovo se može postići kroz dodatne odredbe, naime kroz uvjete za očuvanje ili zamjenu gnjezdišta. Odobravanje uklanjanja staništa ptica koje se gnijezde na građevinama bez osiguranja zamjenskih nastambi ne bi bilo spojivo sa zahtjevima zaštite prirode: Napomena: Načelno su najpovoljnije

one situacije u kojima je moguće očuvanje prvobitnih staništa.

• Na temelju načela jednakog postupanja, i u drugim slučajevima bi se mogli dozvoliti radovi bez nužnog osiguranja zamjenskih nastambi.

Jedan od relevantnih uvjeta za tzv. izuzeće prema § čl, 62. Zakona BNatSchG jest uvjet da bi: • S time povezano smanjenje potencijala

gnjezdišta imalo bi za posljedicu smanjenje dotične populacije. 1. „provođenje propisa u pojedinačnom

slučaju a) moglo dovesti do neželjene strogosti, a odstupanje je spojivo (kompatibilno) s interesima zaštite prirode i zaštite krajolika...“

Zaštita prirode na zgradama – pravna regulacija zaštite prirode

Tijek postupka za izuzeće od Zakona prema §62 BnatSchG

· Eventualna provjera kod područnog ureda za zaštitu prirode, razjašnjenje pravnog položaja

Ukoliko bi zahvatom na zgradi mogla biti ugrožena staništa zaštićenih vrsta, može uslijediti provjera na licu mjesta odjela za zaštitu prirode nadležnog područnog ureda.

· Senatskoj upravi podnosi se prijedlog za izuzeće s podacima o građevinskom zahvatu (vrsta, opseg, točna adresa), o vremenskom planiranju radova i o ugroženim staništima Prijedlog za izuzeće od Zakona treba

podnijeti najvišom upravnom tijelu za zaštitu prirode u sklopu Senatske uprave za razvoj grada Berlina. Ukoliko se ne radi o slučajevima koje je jednostavno procijeniti (npr. 1-2 gnijezda piljaka), preporuča se investitoru da ovlasti stručnjaka za skrb o zaštićenim vrstama na zgradi.

· Rješenje o izuzeću (po potrebi privremenu) kojom se određuju mjere za nadomještanje staništa · Stručnjak za zaštitu prirode prema nalogu investitora provodi kontrolu, a rezultate kontrole nužno je dostaviti Senatskoj upravi · Obavlja se građevinski zahvat · Stručnjak potvrđuje da su mjere nadomještanja stručno provedene

Sljedeći koraci pojašnjavaju tijek postupka:

· Investitor potvrdu dostavlja Senatskoj upravi – postupak je završen

· Staništa su ugrožena planiranim zahvatom

Shema postupka za ishođenje rješenja o izuzeću (berlinski primjer)

Upute vezane uz prisutnost staništa zaštićenih vrsta na zgradama

Informacije nižem upravnom tijelu nadležnom za zaštitu prirode pružaju i stanari, susjedi i članovi udruženja za zaštitu prirode

Kontrolu provode stručni suradnici nižeg upravnog tijela nadležnog za zaštitu prirode

STANIŠTA ZAŠTIĆENIH VRSTA

prisutnanisu prisutna Niže upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode (UNB) traži od investitora da podnese prijedlog za izuzeće i upozorava da će više upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode (ONB) tražiti uključenje stručnjaka (evidencija gnjezdišta, razrada koncepta nadomještanja) (dostavlja se lista stručnjaka)

Niže upravno tijelo nadležno za zaštitu prirode (UNB) traži od investitora da podnese prijedlog za izuzeće od Zakona o zaštiti prirode

Nije potreban prijedlog za

izuzeće od Zakona

UNB prati postupak do realizacije mjera za nadomještanje staništa

Investitor opunomoćuje stručnjaka

Prijedlog za izuzeće od primjene Zakona upućuje se višem upravnom tijelu nadležnom za zaštitu prirode

ONB izdaje rješenje o izuzeću s uvjetima (npr. kartiranje staništa, predočenje koncepta nadomještanja staništa), po potrebi konkretiziranje pomoćnih odredbi prema predočenim rezultatima kartiranja u

dopunskom rješenju

- ocjenjuje opseg (vrstu/broj) staništa Stručnjak

- predaje naručiocu izrađene podloge za prijedlog o izuzeću, koji se dostavlja višem upravnom tijelu nadležnom za zaštitu prirode

U Berlinu se vlasnicima

zgrada/investitorima uručuje lista

stručnjaka. Izabrani stručnjak prati

građevinski pothvat uključujući

provođenje mjera zaštite prema

rješenju o izuzeću

Stručnjak ili UNB provodi nadzor nad provođenjem uvjeta

Stručno praćenje provedbe mjera nadomještanja staništa

Informacije o realizaciji uvjeta dostavljaju se višom upravnom tijelu nadležnom za zaštitu prirode


POZOR: Ukoliko nisu pravovremeno poduzeti svi potrebni koraci u vezi sa zaštitom vrsta na zgradi, prijeti obustava radova! To je za sve sudionike najneugodniji slučaj: Skele su podignute ili su radovi već započeti i tek sada su na zgradi uočena staništa zaštićenih vrsta. Ukoliko su ona oštećena u svojoj funkciji (npr. skelama je do njih zapriječen put ili radovi ometaju zaštićene vrste u njihovim staništima, nadležni područni ured za zaštitu prirode mora odmah donijeti rješenje o obustavi radova. Stoga se u slučaju sumnje o postojanju staništa zaštićenih vrsta na zgradi preporuča neodložno uključiti odgovarajućeg stručnjaka već u fazi planiranja radova.

neophodno je upravnom tijelu nadležnom za zaštitu prirode podnijeti prijedlog za izuzeće (vidi čl. 62. Zakona o zaštiti prirode BNatSchG). Nepoštivanje odredbi Zakona može, na primjer, rezultirati obustavom radova i tako dovesti do šteta u građevinskom procesu, koje su se mogle izbjeći. Budući da je očuvanje zaštićenih vrsta na zgradama u interesu mnogih građana i u skladu s njihovom željom za blizinom prirode, svatko je pozvan štititi staništa na zgradama i tako čuvati život u našoj okolici. …a što stanari i svi ostali građani Tek kada je nadležni ured za zaštitu prirode upoznat s prisutnošću vrsta na zgradi, može se od investitora, koji je podnio prijedlog za izuzeće (vidi čl. 62. Zakona o zaštiti prirode BNatSchG), zahtijevati provođenje mjera nadomještanja staništa! Stoga je kod predstojeće sanacije zgrade preporučljivo nadležni ured pravovremeno obavijestiti o rezultatima opažanja u vezi s prisutnošću zaštićenih vrsta na zgradi, koje bi mogle biti ugrožene radovima!

Provođenjem ove odredbe osigurava se očuvanje postojećih poznatih staništa zaštićenih vrsta na građevinama, unatoč modernizacijama koje se u gradu provode. Veliki je nedostatak ovih odredaba o zaštiti u tome što su njima obuhvaćena samo poznata staništa. Staništa šišmiša, ali i čiopa često nisu poznata niti lako uočljiva pri jednostavnom promatranju. Vlasnika se ne može prisiliti na djelovanje bez utemeljene sumnje o prisutnosti zaštićenih vrsta na zgradama. Tome se može doskočiti brižnim snimanjem postojećeg stanja, koje npr. za staništa čiopa provode pojedina udruženja za zaštitu prirode.

U Dodatku je priložen obrazac za prijavu, koji je potrebno ispuniti i dostaviti nadležnom uredu za zaštitu prirode.

Obveze vlasnika zgrada Što treba učiniti? …investitor

U svrhu provođenja odredbi zakona i osiguranja preživljavanja zaštićenih vrsta na zgradama, svaki bi vlasnik zgrade prije radova na sanaciji trebao dati pregledati zgradu, kako bi se ustanovilo da li su na zgradi prisutne zaštićene vrste. O prisutnosti zaštićenih vrsta vlasnik se može raspitati i kod stanara. Pomoć u tome pružaju i nadležni uredi za zaštitu prirode, kao i udruženja za zaštitu prirode. Ukoliko postoje dokazi o prisutnosti zaštićenih vrsta na zgradi,

Zaštita prirode na zgradama – tko je gdje?

Područja stanovanja kao životni prostor ptica i šišmiša

Vjetruša

Piljak

Mrka crvenrepka

Kukuvija

Bijela roda

Vrabac

Čiopa

Čavka

Šišmiši

Tko je gdje?

Zaštita prirode na zgradama – ptice

Područja stanovanja kao životni prostor ptica i šišmiša

Sela i gradovi u usporedbi s okolnim krajolikom nude posebne ekološke strukture i time i privlačne mogućnosti naseljavanja nizu životinjskih vrsta. Prednosti za te životinjske vrste, za razliku od otvorene prirode, sastoje se u znatno blažoj lokalnoj klimi i uvelike smanjenoj prisutnosti prirodnih neprijatelja, kojih pak gotovo da i nema. Građevine naših naselja u otvorenom, prirodi bliskom krajoliku čine se nalik umjetnim planinama i stijenama. Stoga su često upravo izvorni stanovnici brda i

stijena među onim životinjskim vrstama, koje su se, svagdje gdje su postojali odgovarajući uvjeti za prehranu, uselile u sela i gradove, postali stanovnici zgrada, pa se još i danas pojavljuju u regijama daleko od brda i planina, kao što je sjevernonjemačka nizina.

Staništa na zgradama Parnjak u prirodi Prisutne vrste

Suhe i tople stijene

Zidovi puni niša i fuga

Vjetruša, čavka, čiopa, mrka crvenrepka, vrabac, šišmiši

Duplje, spilje (ulazi) – već prema god. dobu hladni ili topli

Kukuvija, šumska sova, šišmiši

Tavani

Za prezimljavanje šišmiša, sivog i vrtnog puha

Podrum Spilje (uglavnom hladne) Zimsko prebivalište šišmiša

Izvor: Josef Blab (1993)

Koje se vrste mogu naći na zgradama?

Čavka (Corvus monedula) U zimskim mjesecima čavke, zajedno s drugim vrapčarkama, posjećuju nas kao zimski gosti iz istočne Europe.

Čavke su najmanje domaće vrapčarke, otprilike veličine goluba, koje se mogu naći u kultiviranim krajolicima, gradovima i naseljima. Perje je crno sa svijetlosivim do srednjesivim zatiljkom i sivim postraničnim dijelovima vrata. Naročito se ističu svijetloplave oči.

Vrsta je ugrožena nedostatkom hrane i odgovarajućih mjesta za gniježđenje. Često je ono malo područja hranjenja koja bi došla u obzir jako narušeno. Postoje naznake da čavki nema ondje gdje se znatno povećala populacija sive vrane. Čavke su društvene, gnijezde se u

šupljinama i grade podstavljena gnijezda od suharaka u dupljama drveća kao i u šupljinama, nišama i otvorima raznih vrsta na zgradama. Imaju samo jedno leglo svake godine, ali kod ranog gubitka može uslijediti i naknadno leglo. Tipična mjesta leženja su kamini i uski šahtovi, kao i šupljine u ruševinama gradina, crkvama, tornjevima, dimnjacima itd.

Čavka

Tijekom leženja od travnja do lipnja, ženka na 4-7 jaja sjedi otprilike 18 dana, a othranjivanje mladih traje oko 30 do 35 dana, nakon čega roditelji još 4 tjedna nadziru mlade čavke. Prehrana se sastoji pretežno od beskralješnjaka, malih kralješnjaka, bobica i sjemenki. Čavke su stanarice. Tek kod velike ciče zime sele se na jugozapad.


Vrabac ili „vrapčić“ vjerojatno je najpoznatija stanarica. Mužjaci, perja obojenog bogatim kontrastima, imaju pepeljastosivo tjeme i crvenosmeđi zatiljak. Grlo je crno. Neugledne sivosmeđe boje sa svijetlim trbuhom su ženke i mlade ptice.

u velikim gnijezdima od pruća. Prostrana gnijezda u kojima godišnje mogu nastati 3-4 legla grade se od sijena, slamki, komadića papira i debelo oblažu percima i biljnim vlaknima. U vrijeme gniježđenja od ožujka (rjeđe veljače) do kolovoza sjedi se na otprilike 7 jaja nekih 12 dana. Vrijeme odrastanja iznosi 12 do 18 dana. Kad mladunci polete, roditelji počinju s novim leglom.

Vrapci se pretežno gnijezde u šupljinama. Iskorištavaju sve moguće šupljine i niše na zgradama, a povremeno su i „podstanari“ bijele rode Vrapci se hrane zrnjem, žitaricama,

pupovima, voćem i beskralješnjacima. Za uzgoj mladunčadi kukci igraju značajnu ulogu.

Vrabac

Ugroženost: sve manje populacije u nekim velegradovima poput Pariza, Londona, Hamburga i Münchena daju razloga za brigu. Osim nedostatka hrane zbog sve malobrojnijih prikladnih vegetacijskih struktura i ostalih slobodnih prostora, kao što su neobrađena zemlja, zapušteni tereni i travnjaci, najčešći je uzrok ugroženosti vrabaca nedostatak mjesta za gniježđenje uslijed sanacije zgrada. Smanjenje brojnosti vrabaca možda je i alarmantni indikator ugrožavanja onih vrsta koje su mnogo zahtjevnije u vezi sa svojim životnim prostorom.

Mužjak mrke crvenrepke

Mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros) Ove ptice veličine vrapca razlikuju se po perju: garavocrno i sivo, na krilima bijelo kod mužjaka, neugledno sivo, bez razlike na krilima kod ženki. No oboma je zajednički hrđavocrveni repić. Mrka crvenrepka gnijezdi se u nišama. Od slamki i grančica izrađena gnijezda postavlja na vijence, nosače ili grede, otvore u zidovima, pod strehama ili na slične građevne strukture. Tijekom gniježđenja od ožujka do srpnja sjedi na 4-6 svijetloplavih jaja oko 15 dana. Ptići ostaju u gnijezdu još 15 dana.


Nakon napuštanja gnijezda mlade se i dalje hrani i nadzire. Kad postanu samostalni, roditelji mogu osnovati novo leglo u novom gnijezdu. Mogu imati i do 4 legla godišnje. Mrka crvenrepka izvorno je bila selica, prisutna samo od ožujka do listopada. No u posljednjem desetljeću vidi se sve više ptica što prezimljuju, što između ostalog ukazuje i

na djelovanje promjene klime. Usporedba brojčanog stanja gnijezdeće populacije u Europi pokazuje da je u Njemačkoj nastanjeno 30% gnijezdeće populacije tih ptica. Stoga je velika odgovornost na Njemačkoj da održi tu vrstu tipičnu za naseljena područja.

Čiopa (Apus apus) Crne čiope imaju uska srpolika krila i nalikuju lastavicama, ali s njima nisu u rodu. Sa svojih 40 cm imaju uočljivo veći raspon krila od lastavica. Ti hitri letači posve su posebna pojava u ptičjem svijetu. Tako je primjerice ekstremni odnos pomaka donjeg dijela krila naprama gornjem dijelu anatomska prilagodba ustrajnom letenju, a kratke snažne noge i jako povijene pandže služe držanju i penjanju. Posebna fiziološka prilagodba jest sposobnost torpora, pri kojem i mladunci i odrasle ptice mogu funkcije tijela i otkucaje srca svesti na minimum u razdobljima nedostatka hrane ili lošega vremena. Ta faza počivanja omogućava da ptice prežive. Osim toga, tu postoje i složene društvene veze između ptica koje sjede na jajima i onih koje nemaju leglo, pa međusobno komuniciraju putem obrazaca leta i glasnog dozivanja. Poznate su skupine čiopa što nemaju leglo, koje se navečer uzdižu u visoke slojeve zraka i tamo provode noć. Čiope su ljeti naročito uočljive zbog svog glasnog pištanja, kada u formacijama jure među zgradama. Čiope se gnijezde u šupljinama. Osim duplji u drveću, danas i otvori na zgradama igraju znatnu ulogu u gnijezdogradnji kod te vrste.

prstena. Rado se koriste i gnijezdima vrabaca, u kojima na uglavnom bogatoj oblozi opet grade svoj prsten. Roditelji sjede na svojih 2-3, najviše 4 jaja otprilike 18 do 20 dana, poslije čega slijedi uzgoj od kakvih 55 dana. Nakon toga mladunčad napušta gnijezdo posve sposobna za let i samostalna. Prehrana čiopa sastoji se od velikih i malih letećih kukaca, koje tijekom leta mogu skupljati u grlu. Mlade hrani lopticama veličine oraha, koje se sastoje od mnoštva kukaca. Te se ptice kod nas zadržavaju tek kratko, od početka svibnja do kraja kolovoza. Tijekom selidbe na afrički kontinent prevaljuju velike udaljenosti. Ta vrsta, koja je silno privržena mjestu gniježđenja, ugrožena je uništavanjem kolonija što je posljedica sanacije zgrada.

Čiopa u letu

Gnijezda se prave od materijala što se skupi u zraku – slamki, kose, perja, komadića papira – i lijepe slinom u obliku


Ova crno-bijela lastavica kratko izrezanog repa prepoznatljiva je po čistoj bjelini trbuha i snažnom kontrastu bijele trtice.

rubovima vlažnih područja, bara, lokvi, a povremeno i iz oluka. Gnijezdo oblažu slamkama i perima, a rado se ponovo koriste gnijezdima iz prijašnjih godina koja po potrebi popravljaju. U razdoblju gniježđenja od travnja do kolovoza imaju 1-3 legla. Na 4-5 jaja sjedi se cca. 15 dana. Gotovo 30 dana traje doba uzgoja. Piljcima se prehrana sastoji isključivo od kukaca koje ulove u letu. Piljci su selice (dugoprugaši), koje na mjesto gniježđenja stignu u travnju pa ga u rujnu napuste da bi krenule put Afrike. Vrsta je, među ostalim, ugrožena i smanjenom tolerancijom prema gnijezdima, često ciljanim mjerama sprečavanja gradnje, a na nekim mjestima i manjkom materijala za gradnju zbog posljedica suše.

Piljak napušta gnijezdo

Piljci se gnijezde u kolonijama na vanjskim dijelovima zgrada. Vješto grade polukuglasta, gotovo posve zatvorena gnijezda iz gruda zemlje i drugog vezivnog materijala, koje skupljaju na

Lastavica (Hirundo rustica) mostova itd. Perje lastavice odozgo je crno s čeličnoplavim odsjajem, a odozdo bijelo. Čelo, brada i grlo su kestenjasti. Uočljiva su duga vanjska repna pera, kojih kod mladih ptica nema.

Grade otvorena gnijezda oblika zdjele iz grudica blata, slame i životinjske dlake, koja su iznutra poravnana i fino obložena. Rado se vraćaju u stara gnijezda.

Lastavice se gnijezde na gredama, istacima ili zidovima u stajama, sjenicima, natkrivenim parkiralištima, skladištima i u drugim otvorenim natkrivenim prostorima te ispod molova,

U razdoblju gniježđenja između svibnja i rujna imaju 2-3 legla. Na 4-5 jaja sjede 13-16 dana. Vrijeme uzgoja traje otprilike 21 dan. Lastavica

Prehrana se isključivo sastoji od letećih kukaca. U travnju te selice stižu iz svojih afričkih zimovališta na područja gniježđenja, koja u listopadu opet napuštaju. Lastavica je ugrožena nedostatkom hrane te sve većom urbanizacijom mnogih sela, koja često napuštaju svoju zadaću tradicionalno poljoprivrednog područja, pa lastavicama uobičajeni kompleksi građevina više ne stoje na raspolaganju.


Domaći golub (Columba livia f. domestica) – posebni slučaj Čovjek je divlju vrstu – goluba pećinara (Columba livia) – pripitomio u kućnog goluba. Isprva je to bilo radi prehrane, kasnije pak kao hobi (uzgoj različitih vrsta u raznim bojama i oblicima, uzgoj golubova pismonoša). Podivljali kućni golubovi, vjerojatno i ostaci izvornih pećinara ili pridošli pećinari, danas tvore golublja jata u gradskim područjima. Taj domaći golub također se gnijezdi na zgradama. Oni prema njemačkom saveznom zakonu o zaštiti prirode, doduše, ne spadaju u posebno zaštićene vrste. Domaći golub nije obuhvaćen programom zaštite gnijezda na zgradama. Umjetna gnjezdišta koncipirana su tako da domaćem golubu nisu upotrebljiva. Zbog koncentracije izmeta kod njihovih staništa i na mjestima gdje se zadržavaju radi gniježđenja, spavanja, hranjenja i boravka te zbog gukanja i lepeta krilima – naročito u gusto naseljenim područjima – domaćeg goluba često se smatra smetnjom pa ljudi zbog toga prakticiraju razne mjere obrane. U to se ubrajaju pasivne mjere, kao što je zagraditi boravište, mehaničke naprave pri gradnji i sanaciji zgrada te aktivne mjere kojima se utječe na razmnožavanje (npr. hranjenje mješavinom za sprečavanje ovulacije). Takve mjere imaju utjecaja na brojnost golubljih populacija.

Mjere obrane protiv prodora domaćeg goluba u zgrade, primjerice mreže, trebale bi biti osmišljene tako da se zaštićenim vrstama omogući ulazak (v. Uzroci ugroženosti). Uređenje i nadzor golubljih tornjeva moglo bi omogućiti pregled nad populacijama i spriječiti da se te oku prilično ugodne životinje ne protjeraju dokraja iz gradova i naselja. Vrlo složene probleme koji nastaju zbog domaćeg goluba izazvali su ljudi. Zbog udomaćivanja više ne djeluju prirodni mehanizmi regulacije kao, primjerice, kod divljih ptica. Daljnje informacije mogu se dobiti u veterinarskim uredima okruga i županija.

Znanstvena istraživanja pokazala su da je oznaka domaćih golubova kao „letećih štakora“ posve neumjesna – čak i ako se populacije domaćih golubova smatraju latentnim izvorima zaraze. Oni nisu ništa više ili manje prenositelji uzročnika bolesti nego što su to druge vrste ptica i kućnih životinja. Prenošenje ornitoza ili salmoneloza s domaćeg goluba na čovjeka prijeporno je i vrlo rijetko – čak i pri bliskom kontaktu sa tim životinjama.

Domaći golubovi

Kemijski sastav padalina („kisele kiše“) jako oštećuje povijesne građevne tvari. Do koje mjere usto djeluje i mokraćnom kiselinom bogat izmet domaćeg goluba nije točno istraženo. Izaziva li prehrana žbukom, potrebne golubovima jer zbog atipične prehrane time moraju pokriti svoje potrebe za mineralima, oštećenja na građevinama, gotovo da se i ne zna.


vjetruša ugrebe u postojeći supstrat, polaže se 4-6 jaja a inkubacija traje 28-33 dana. Mladunci mogu poletjeti u dobi od 30 do 35 dana pa tako i počinju vježbati letenje. Na to se nadovezuje faza letenja pri kojoj mladunčad leti ususret roditeljima i moljaka ulov. U to vrijeme još postoji snažna veza s mjestom gniježđenja.

Vjetruša (Falco tinnunculus)

Perje ove ptice veličine goluba s gornje je strane crvenkastosmeđe sa tamnim prugama, a s donje mliječnožuto s tamnim točkama. Spolno zreli mužjaci imaju jednobojnu sivu glavu i jednako sivi rep s crnom rubnom prugom. Ženke su do trećine veće i teže od mužjaka.

Kao tipični terenski lovac vjetruša se hrani miševima i do 80-90%, ostatak su kukci, gmazovi, beskralješnjaci i male ptice. U gradskim uvjetima prehrana se može sastojati i do 50% od malih ptica. Zanimljiv lovni stil jest trepereći lov, pri čemu ptica snažnim udarima krila „stoji“ u zraku na mjestu, fiksira lovinu a zatim se obruši da bi je ulovila. Vjetruše su djelomične selice – tj. dio populacije zimi napušta stanište, dio pak ostaje u regiji uz doseljavanje ptica sa sjevera. Vrstu ugrožava nedostatak mjesta za gniježđenje i manjak hrane zbog smanjenja lovine i prikladnih površina u naseljima, na kojima se može neometano hraniti.

Ženka vjetruše na gnjezdištu

Osim napuštenih gnijezda vrana i golubova, za uzgoj mladunaca vjetruša upotrebljava niše i šupljine na zgradama. Vjetruše ne grade vlastita gnijezda! Ciljana gradnja kućica za gniježđenje na poljima i zemljištima te na zgradama potiče vrstu. Gnijezda se upotrebljavaju više godina. U razdoblju gniježđenja od kraja ožujka do lipnja imaju jedno leglo.U udubinu, koju vjetruša


Kukuvija (Tyto alba) smrtnost mladunčadi u prvoj godini vrlo je visoka. Ako je hrana izdašna, takvi se gubici mogu nadoknaditi u sljedećoj godini većim brojem jaja i drugim leglom.

Ova naoko egzotična sova veličine goluba ima veliku glavu sa svijetlim srcolikim licem. Njezino baršunasto perje bijelosivo je s bijelim bisernim mrljama, a odozdo je bijelo do hrđavožuto s tamnosmeđim mrljama. Oči su crne.

Kukuvije su noćne ptice i lociraju svoj plijen (manje sisavce kao što su poljske i vodene voluharice te rovke) iznimno učinkovitim sluhom. Vrstu ugrožava nedostatak hrane i

stojeća gnjezdišta, odnosno neometana dnevna skrovišta, zbog prenamjene staja i sjenika, sanacije starih građevina i crkvenih tornjeva te pričvršćivanja mreža protiv golubova, koje ulaz priječe i sovama.

nestala ili nepo

Osim u dupljama drveća (npr. vrba), kukuvija nalazi mjesto za gniježđenje i u crkvenim tornjevima, gradinama, sjenicima, neupotrebljavanim trafostanicama, stajama i sl. građevinama. Prostrane kućice za gniježđenje potiču vrstu i rado su prihvaćene. Gnijezdo se gradi u tamnim kutovima i zakucima, u jednostavnoj udubini oblikovanoj u raspoloživom supstratu. Materijal za gnijezdo sove ne donose izvana. Kukuvije se, ovisno o ponudi hrane, mogu gnijezditi u raznim godišnjim dobima, u pravilu jednom godišnje, premda je uz bogatu ponudu hrane moguće i drugo leglo. Od travnja do rujna, kod drugih i kasnih legla, leže 4-15 jaja, uglavnom ipak 4-7. Inkubacija traje 30-34 dana, vrijeme uzgoja oko 60 dana. Nekih 3 tjedna kasnije mlade ptice odlaze iz roditeljskog staništa. Budući da su stanarice, kukuvije zimi mogu pretrpjeti znatne gubitke, a i Kukuvija


Bijela roda (Ciconia ciconia) nadolje raširenim krilima udvaraju se ženkama. Ako prošlogodišnja partnerica ne stigne navrijeme, mužjak nalazi novu ženku. Ako se zatim pojavi „stara“ ženka, može doći do žestoke borbe za teritorij.

Bijele rode velike su, pretežno bijele ptice s crnim dijelovima krila. Snažan je kontrast jarkocrvenih nogu i kljunova odraslih jedinki. Rode se rado gnijezde na sljemenu krova, na dimnjaku, na zabatima i istacima povijesnih građevina i sličnim strukturama u seoskim krajevima, ali i na rubovima grada. Gnijezda od pruća, ispunjena svakojakim materijalom godinama postaju sve veća pa mogu doseći i dojmljive razmjere.

Vrstu ugrožava nedostatak hrane. Mjere poticanja populacije mukotrpnim instaliranjem pomagala za gniježđenje trebalo bi uvijek popratiti odgovarajućim upravljanjem staništem, kako bi se očuvale ili stvorile hranidbene površine.

Za par koji se gnijezdi važno je da je područje hranjenja u neposrednoj blizini.

Tijekom razdoblja gniježđenja od travnja do srpnja leglu 3-4, katkad 5 jaja na kojima sjede 30-40 dana. Vrijeme uzgoja traje otprilike 70 dana, sve dok mladunčad ne bude posve sposobna za let i može napustiti gnijezdo.

Daljnje vrste koje se mogu gnijezditi na građevinama, ali im to nije svojstveno pa se stoga ne ubrajaju u tipične stanovnike zgrada jesu: (u šupljinama) plavetna sjenica, velika sjenica, dugokljuni puzavac, čvorak i poljski vrabac, te (u nišama) kos, bijela pastirica, šumska crvenrepka, siva muharica i golub grivnjaš.

Prehrana bijelih roda sastoji se od malih sisavaca, kukaca, vodozemaca, gmazova, riba, jaja i mladunčadi vrsta koje se gnijezde na tlu.

Roda je selica. Mužjaci stižu na gnjezdište u ožujku ili travnju. Glasnim klepetanjem i ljupkim naklonima sa Bijele rode

Zaštita prirode na zgradama – šišmiši

nakupinama skupljenim tijekom ljeta. Postoje neke faze budnosti u kojima šišmiš ispušta mokraću i pije. No svako buđenje znači veliki gubitak energije – stoga dodatne smetnje mogu biti smrtonosne.

Šišmiši U Srednjoj Europi šišmiši spadaju u najjače ugrožene vrste sisavaca. Njihove su se populacije u posljednjih nekoliko godina drastično smanjile.

Zimu šišmiši provode na hladnim, mirnim mjestima bez propuha, djelomice i u podrumima ili svodovima s određenom vlažnošću zraka.

Oni obitavaju u svijetu života i osjetila u koji se mi ljudi ne možemo ni približno uživjeti. Zacijelo je i to jedan od razloga zbog kojeg se te nadasve zanimljive životinje mnogim ljudima i dalje čine sablasnima. Svakako sumnjivoj reputaciji tih malih sisavaca doprinosi i njihova uloga „zvijezde“ u mnogim filmovima strave i užasa. No kad malo bolje upoznate njihovo ponašanje, primijetit ćete da nema razloga za strah.

Nakon što se bude iz polugodišnjeg zimskog sna, ženke šišmiša se od svibnja nadalje sele na mjesto gdje će se okotiti. Tamo u prvoj polovici lipnja na svijet dolazi mladunčad, koja je početkom kolovoza odrasla. Šišmiši mijenjaju boravišta (zimovalište, ljetovalište, boravište mužjaka, parilište, mjesto za koćenje), što otežava njihovo praćenje. Svi ti razni tipovi boravišta mogu se nastanjivati nekoliko godina.

Zbog svoje sposobnosti da spavaju zimski san, te su životinjice, koje inače vole toplinu, uspjele osvojiti i naše hladnije predjele. U zimskom snu potiskuju se svi procesi u tijelu koji troše energiju, opada tjelesna temperatura, smanjuju se otkucaji srca i disanje. Tijelo se u tom razdoblju hrani masnim

Orijentacija u prostoru i hvatanje hrane, koja se kod svih ovdašnjih vrsta gotovo isključivo sastoji od kukaca, obavlja se s pomoću navigacijskog sustava u ultrazvučnom području – dakle, za nas

Godišnji ciklus velikog šišmiša (Myotis myotis)

Mjesto koćenja i ljetno boravište

Parilište i Zimsko boravište Zimsko boravištezimsko boravište

Sij Vel Lip Srp Kol Ruj Lis Stu ProOžu Tra SviRođenje

Uzgoj mladihZimski san Trudnoća Parenje Zimski san

© Infografik / Susanne Rosenau

ljude, nečujno. Iz uglavnom otvorenih usta šišmiši ispuštaju redovite „krikove“. Jeku, koja se odbija od predmeta pred njima, hvataju ušima i tako dobivaju „slušnu sliku“ svoje okolice. Takvim sustavom navigacije mogu primijetiti predmete promjera manjeg od 0,2 milimetra te ih vješto izbjeći, ako je riječ o prepreci ili ih uloviti, ako je riječ o lovini.

Ako nađete mrtve ili ozlijeđene šišmiše i njihovo boravište ili ako bi se kod gradnje ili sanacije građevina mogla ugroziti boravišta, trebalo bi, zbog komplicirane biologije tih životinja svakako na konzultacije pozvati biologe. Šišmiši su razvili iznimne mogućnosti prilagodbe na ljudske građevine. U kućama ih nalazimo svugdje gdje ima


procijepa i šupljina, ponajprije na tavanima, iza prozorskih kapaka i među crijepovima, čak i iza labave žbuke ili u otvorima starinskog vanjskog grijanja.

uz zgradu, naposljetku budu i popisane. Ali valja uvijek računati s time, da će se u zgradama i na njima naći i druge vrste šišmiša!

U Njemačkoj živi 21 vrsta šišmiša. Šišmiši su ugroženi uništavanjem zimskih boravišta ili mjesta gdje se ženke kote, što je posljedica građevinskih radova ili sanacije starijih zgrada (npr. povijesnih građevina, svodova, bunkera, podruma ili krovnih konstrukcija). Šišmiši često stradavaju kao žrtve otrovnih sredstava zaštite drva. Neke vrste šišmiša, koje su u svom godišnjem ciklusu snažno vezane

Kasni noćnjak (Eptesicus serotinus) Ovaj šišmiš, jedva veličine kosa, teži 17-35 grama. S gornje je strane promjenjive boje, najčešće tamnosmeđe, sa žućkastosmeđim trbuhom i svijetlosmeđim, djelomično sjajnim vrhovima dlake. Krila su široka i crnosmeđa. Živi u manjim skupinama od otprilike 20-40 jedinki i koristi se pukotinama u zidu, krovnim gredama i prozorskim kapcima. Zimi mu za boravište služe podzemni prazni prostori, kao što su podrumi, rudarske galerije ili tuneli.

Južni dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus) Ova srednje velika vrsta ima siva leđa i svijetlosivi trbuh te doseže težinu od 5-13 grama. Leteća kožica i napadno duge i široke uši sivosmeđe su boje. Ta vrsta koja voli toplinu živi u skupinama na tavanima, djelomično slobodno na krovnom sljemenu, djelomično skrivena u procjepima i rupama na gredama. Spilje, rudarske galerije, podrumi i svodovi služe kao zimsko prebivalište.


Veliki šišmiš (Myotis myotis) Taj veliki šišmiš doseže gotovo veličinu kosa i teži 28-40 grama. Prepoznatljiv je po svijetlom sivosmeđem krznu na leđima i bijelosivom krznu na trbuhu. Krila su sivosmeđa, uši nalik mišjima duga su i široka. Veliki šišmiš rasprostranjen je svagdje u srednjoj i južnoj Europi. Ovi šišmiši djelomično tvore velike kolonije s preko 1000 jedinki, ponajprije na tavanima. Za zimski boravak traže spilje, rudarske galerije i podrume. Područje na kojem love može od boravišta biti udaljeno i do 20 kilometara.

Dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus) Dvobojni šišmiš doseže veličinu zebe, težine 12-20,5 grama. Leđa su crnosmeđa sa srebrnobijelim vršcima dlake. Trbuh je bijelosivi. Krila su tamnosmeđa, uši kratke i široke. Kote se u drvenoj oplati ispod strehe, pukotinama i procijepima u i na zgradama. Zimi traže puknuća u zidovima zgrada, u spiljama i svodovima. Kod dvobojnog šišmiša u pravilu se kote dvojci.

Patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) To je mala vrsta šišmiša, s težinom od 3-8 grama jedva veličine palca, sa crnosmećkastim krznom i, malim, tamnim ušima. Najradije živi u uskim procijepima, kao što su napukline u zidovima, u kutijama za rolete, zidnim i stropnim ukrasima ili boravi iza oplata i prozorskih kapaka. U kasno ljeto i jesen jedinke ili manje skupine često ulijeću u stanove. Razlog takozvanih „invazija“ vjerojatno je potraga mladih životinja za prikladnim boravištem.

Zaštita prirode na zgradama – zamjenske nastambe

Što se može učiniti – zamjenske nastambe za ptice i šišmiše

Ugradbeni ili gotovi elementi Razni proizvođači nude ugradbene elemente ili kućice od raznih materijala (betona, drvobetona, drva, gline). Osim toga, stoje na raspolaganju i za izradu po narudžbi ili rješenja prilagodbe različitim mjerama.

Čiopa kod kutije za gniježđenje

Malo spretniji arhitekti i građevinari mogu i sami stvoriti šupljine sa odgovarajućim veličinama ulaza, koje se orijentiraju prema prostornim potrebama životinjske vrste. Izostavljanjem tzv. zaštitnih mrežica protiv kukaca mogu se bez muke očuvati boravišta mnogih vrsta koje se gnijezde u zgradama.

Samostalna izrada kućica za gniježđenje Klasično polje ekološke aktivnosti, ali i svakog prijatelja prirode jest pričvršćivanje pomagala za gniježđenje. Kućna izrada odgovarajućih pomagala te zatim pričvršćivanje toga na vrtiće i škole može već i djecu navesti na zaštitu prirode. Crkvene zajednice mogle bi zajedno s djecom i mladima ugrađivati pomagala za gniježđenje u crkvene tornjeve. U dogovoru s vlasnicima zgrade svatko može na prikladnim mjestima pričvrstiti kućice za gniježđenje.

Gotovi dijelovi za ugradnju; gore: za

ptice; dolje: za šišmiše

Indeks proizvođača nalazi se u prilogu.

Instalacija pomagala za gniježđenje kukuvija i bijelih roda zahtjevna je i valjalo bi je dogovoriti s udrugama za zaštitu prirode i nadležnim uredima. Točno prilagođena kutija za gniježđenje vjetruše, iznutra i izvanaNeke upute za gradnju nalaze se u prilogu.

Slika zdesna dolje: učenici predstavljaju kućice za čiope vlastite izrade


Pregled mjera za pomoć vrstama

Minimalne mjere za gnijezdo (ŠxVxD)

Vrsta (razdoblje u kojem je prisutna)

Mjesto gniježđenja na građevini

Pomoć u gniježđenju Najčešće odabrani životni prostor / biotop Veličina ulaznog

otvora (ŠxV)

50 x 50 x 50 cmVisoke građevine koje znatno nadvisuju ostalu gradnju

Zabat, protupožarni zid, prozorske niše

Zidni vijenci, niše, kućice za gniježđenje,

Vjetruša Otvor 30 x 23 cm (cijele godine) Umetnuti SUPSTRAT!

min. 6 m iznad tla (sloj visine oko 5 cm) Streha, završetak zabata, fasada

Visoke građevine Crna čiopa 20 x 30 x 16 cm Rupe s vodoravnim dnom i mogućnošću ulijetanja bez prepreka.

Otvor 6x3 cm (svibanj-kolovoz)

Zimovališta: rupe, pukotine u fasadi visokih građevina (prefabricirana gradnja s montažnim pločama), kutije za rolete

Otvorene površine, voda, šume i parkovi

Specijalne kućice Očuvanje pukotina na fasadama

Sivi dugoušan 40 x 40 x 50 cm (Mjestimično

listopad-ožujak)

Pretežno naselja sa visokom gradnjom i stari dijelovi grada sa povijesnim građevinama

Umjetna gnijezda ispod krovnog vijenca i balkona (istake min. 25 cm). Mogućnost ulijetanja bez zapreka 3-6 m iznad tla, daska za zaštitu od izmeta 40 cm ispod gnijezda (s razlogom – ptice grabljivice)

Ispod strehe, balkoni, lođe (također ispod krovnog vijenca, ispod istaka nad prozorima, u raznim ukrasima na povijesnim pročeljima, op. prev.)

12 x 12 x 6 cm Piljak (travanj-listopad) Otvor 3,2 cm

Streha, završetak zabata, fasada, protupožarni zid

22 x 22 x 35 cm Cijelo područje grada Vrabac Rupe, pukotine, nišeOtvor 5 cm (Cijele godine)

Streha, završetak zabata, fasada

Čvorak Prostrane rupeStambeni i obrtnički predjeli sa zelenim površinama

12 x 12 x 16 cm(Cijele godine) Rupe, niše, 2–20 m iznad tla

Streha, završetak zabata, fasada, balkon

22 x 22 x 35 cm Crvenrepka Otvor 5 cm (ožujak-studeni) (tratine, drveće)

Velika sjenica 12 x 12 x 16 cmRupe i pukotine, 2-10 m iznad tla

Streha,završetak zabataPlavetna sjenica Otvor 3,2 cm (velika sjenica) (cijele godine) Otvor 2,7 cm (plava sjenica)

Rupe, niše, vijenci, 2-15 m iznad tla

12 x 12 x 16 cm Streha,završetak zabataBijela pastirica (ožujak-studeni) Otvor 11 x 8 cm

Predjeli s povijesnim građevinama i parkovnim površinama

30 x 50 x 35 Rupe, niše, min. 8 m iznad tla

Streha,završetak zabata, streha, fasada

Čavka Otvor 8 x9 – 11 x 11 cm (Cijele godine)

Krovno sedlo s dodatnim dijelovima za pomoć pri gniježđenju, prilagođeni završeci dimnjaka ili zidova s dodacima za pomoć pri gniježđenju, jarboli (stupovi) s dodacima za pomoć. Dodatni dijelovi za pomoć pri gnijeđenju - košara, kotač automobila i sl., ispunjen šibljem ili busenima trave)

Promjer dodatnih dijelova za pomoć pri gniježđenju oko 1m – 1,2 m

Prostrani, otvoreni nizinski predjeli s močvarnim livadama, pašnjaci, košene livade i bare, riječni otočići s bujnim raslinjem

Sljeme krova stambenih i gospodarskih građevina, kruništa zidova, tornjevi, stupovi (jarboli),dimnjaci i dr., Po mogućnosti slobodan pristup pri dolijetanju

Bijela roda (ožujak-kolovoz)

Visina: od oko 4-5 m

Minimalne veličine kućice sa ″sjenilom″ BR: 100x50x50, FL:18x18

Ekstenzivno obrađeni kulturni krajolik, zelenilo i pašnjaci, nizinski predjeli

Očuvanje ili gradnja ulaznih otvora u prikladne građevine

Tamni kutevi i niše u tornjevima, tavani, štale, (za gniježđenje i boravak), štagljevi, rupe u drveću (npr. vrbi)

Kukuvija (cijele godine)

Umetnuti SUBSTRAT! (sloj visine oko 5 cm) kućice za gniježđenje

Bjelogorične i miješane šume, siromašne šikarjem, njive, zelenilo Vrsta lovi iznad slobodnog tla

Tavani (ljetna boravišta, mjesta koćenja), podrumi, bunkeri (zimovališta), rupe u drveću

Samo očuvanje nastambi, nikakve kućice

Očuvanje ili gradnja ulaznih otvora u prikladne građevine bez primjene otrovnih zaštitnih sredstava i insekticida

Veliki šišmiš

Očuvanje postojećih pukotina na prikladnim građevinama

Šuma, krčevine, rubovi vodenih površina. Vrsta lovi na otvorenom prostoru, u zraku.

Specijalne kućice za šišmiše, bolje očuvati nastambe u usjeklinama (pukotinama)

Ljetna boravišta: sljeme krova, pukotine na obiteljskim kućama i montažnim kućama, zimovališta često na montažnim građevinama, a i na starim građevinama

Dvobojni šišmiš (cijele godine)

Rubni dio ljudskih naselja, npr. ulične svjetiljke

Tavani, potkrovlja crkava (ljetna boravišta, mjesta koćenja), podrumi, bunkeri (zimovališta)

Samo očuvanje nastambi, nikakve kućice

Očuvanje ili gradnja ulaznih otvora u prikladne građevine bez primjene otrovnih zašt. sredstava i insekticida

Južni dugouhi šišmiš

Tablica pomoćnih mjera (proširena) iz: Tiere als Nachbarn – Artenschutz an Gebäuden, Senatsverwaltung für Stadtentwicklung Berlin, Berlin 2000, (Životinje susjedi – Zaštita vrsta na zgradama, Senatska uprava za razvoj grada Berlina, Berlin 2000.)


Primjeri iz prakse © sve fotografije: NABU - arhiva

Ulazni otvori za čiope – primjeri na različitim

otvorima za prozračivanje

(prema J. Stapelu)


Zaštita prirode na zgradama – zaštita vrsta koje se gnijezde na zgradama – zašto?

Zaštita vrsta koje se gnijezde na zgradama – zašto?

Raznolikost vrsta predstavlja kvalitetu života!

Širenje gradskih naseljenih predjela nezaustavljiva je tedencija. Iako su isključivo planirani i građeni za potrebe čovjeka, gradovi ne predstavljaju samo životni prostor za ljude. Začuđujuće veliki broj divljih životinja i biljaka živi u naseljenim predjelima, među njima i vrste koje se rijetko pojavljuju izvan gradskih i seoskih naselja. Mogućnost doživljavanja prirode posredstvom životinja i biljaka u susjedstvu, često i nesvjesno, čini jednu od osnovnih ljudskih potreba. Raznolikost krajolika i biološka raznolikost pozitivno utječu na ljudsko zdravlje. Ispitivanja koja su proveli renomirani istraživači ljudskog ponašanja, kao što su Konrad Lorenz i Irenäus Eibl-Eibesfeldt, pokazala su da je za čovjeka predodređen životni prostor blizak prirodi, bogat vrstama, šarolik i bogato strukturiran. Ova izrazita čežnja za prirodom i biljkama genetički je određena – kao i čežnja za ″prabiotopom″. Život u naseljenim područjima, u kojima je čovjek lišen prirodnog okruženja, često dovodi do

depresija i neurotskih smetnji. Nabavljanje sobnog, balkonskog i vrtnog bilja, od kojeg profitiraju osobito veliki vrtni centri, kupnja kućnih ljubimaca i zemljišta za vikendicu te izleti u prirodu vikendom ili u vrijeme godišnjeg odmora izraz su ove čežnje za prirodom. Ipak, veliki dio slobodnog vremena provodimo u neposrednoj okolici našeg doma. U

velikim gradovima i gusto izgrađenim prostorima, često punim sivila, uz šetnje zelenim oazama, kao što su parkovi, vrtovi i gradske šume, malu promjenu u užurbanu svakodnevnicu osobito donose kontakti s divljim životinjama. Mnogo je razloga koji govore u prilog tome da se i u budućnosti na građevinama ostavi otvor u zidu za vrapca ili čiopu, te pukotina za šišmiša, jer se tu ne radi samo o zaštiti vrste, nego prije svega o zaštiti jednog važnog dijela kvalitete života svih nas. Tek kad više ne bude zviždanja vrabaca s krovova ni brzog leta čiopa uz karakteristično dozivanje, opazit ćemo da su naša naselja postala siromašnija za jednu važnu komponentu kvalitete života.


Vrijednosti doživljaja prirode u gradu za djecu i mlade Mogućnost ranog doživljavanja prirode za djecu i mlade predstavlja prednost za razvoj emocija i povezanosti s prirodom. U prvim mjesecima života u svijesti djeteta nastaje odraz okoline u kojoj se novi stanovnik zemlje mora snaći. Prisno prijateljstvo i razumijevanje važni su preduvjeti za učenje i orijentiranje u prirodi, a prirodni ritmovi i stvorenja u prirodi važni su za razvoj samopouzdanja, kreativnosti i mašte, kao i sposobnosti za društvene kontakte. S prenošenjem svijesti o zaštiti prirode kod djece treba započeti što je moguće prije, budući da ona stalno otkrivaju, promatraju i zapitkuju. Doduše, za učenje doživljavanja prirode i ljubavi prema njoj nisu potrebna samo predavanja i apeli. Dijete će se sigurno prisjetiti gnijezda s mladim lastavicama na kući, ako je samo moglo gledati i čuti kako mlade ptice zovu mamu i kako ih ona hrani. Važno je dati djeci mogućnost da tako nešto dožive. Potreban je angažman roditelja, kao i dječjih vrtića i škola. Koliko će se djeca upoznati sa zaštitom prirode i okoliša, ovisi, osobito kod gradske djece, o ponudi koja u vezi s time postoji. Tako su obiteljski izleti u prirodu već za malu djecu važni i utiskuju se u pamćenje, jer se okrepljujuće djelovanje prirode (tišina, svježi zrak i dr.) velikim dijelom doživljavaju i podsvjesno. Dječji vrtići i škole mogu dati doprinos odgoju orijentiranom na zaštitu okoliša kroz ponudu odgovarajućih priredbi i aktivnosti, npr. uređenjem prirodnog okoliša vrtića i školskih dvorišta. Sadnja grmlja i biljaka te izrada i postavljanje kućica za gniježđenje i nastambi za spavanje divljih životinja, ne pružaju samo zabavu, nego i priliku za promatranje prirode i omogućuju djeci da nauče i shvate prve ekološke povezanosti.

Prema tome, postavljanje kućica i nastambi ne predstavlja samo zaštitu prirode u ovom trenutku, nego trajno potpomaže zamjećivanju prirodne okoline, kao i pozitivnom načinu razmišljanja i stavu naših najmlađih u pogledu ekološki svjesnog načina života.


Doprinos zaštiti vrsta niz godina obitavale na jednom mjestu, u slučajevima ometanja ili uništavanja gnijezda rijetko bile odmah spremne prihvatiti novopostavljene nadomjesne kućice na drugom mjestu.

Uporišne točke za određivanje stupnja ugroženosti zavičajnih divljih životinja predstavljaju već spomenute Crvene liste. Program pomoći malobrojnim

parovima čavki u Berlinu, započet 2001., nije do sada pokazao rezultate. Čini se da na brojčano stanje te vrste puno više utječu uvjeti za prehranjivanje i konkurencija sivih vrana, nego sam nedostatak mjesta za gniježđenje.

One su nezaobilazne u praktičnom radu jer donose znanstveno utemeljeni pregled stupnja i uzroka ugroženosti divljih svojti životinja i biljaka. Postoje crvene liste na saveznoj i pokrajinskoj razini. U njima se može očitati tendencija smanjivanja broja različitih životinjskih vrsta, među kojima su i vrste na građevinama.

Specijalne kućice za gniježđenje pomogle su

da se brojčano stanje vjetruša zamjetno

stabilizira

Navedeni primjeri pokazuju koliko je važno pratiti tendenciju pada brojnosti vrsta i reagirati prije nego Tamo gdje određene vrste nedostaju, životni prostor i za ljude postaje manje atraktivan.

Stupnjevanje je provedeno kroz različite kategorije od izumrlih (0. kategorija) do ugroženih vrsta (3. kategorija). Manjak mjesta za gniježđenje i sklanjanje često nije jedini faktor koji utječe na smanjenje brojnosti. Često se uz programe postavljanja kućica za gniježđenje ptica i nastambi za šišmiše moraju dodatno osigurati i predjeli za prehranu. Programi za pomoć vrstama zahtijevaju brižljivu pripremu i trajne mjere prilagođene pojedinoj situaciji, a koje nadilaze cjelokupnu zaštitu prirode. Oni povećavaju brojčano stanje ugroženih vrsta i dovode u najboljem slučaju do toga da one budu izbrisane sa Crvene liste.

Suprotno tome, u Berlinu postoji još

samo mali broj parova čavki

Kroz programe postavljanja kućica za gniježđenje i kontrolu

stanja u gnijezdima trebaju biti razjašnjeni uzroci takve situacije.

Pri planiranju mjera ili programa pomoći vrstama na građevinama prvi su partneri za kontakte uredi za zaštitu prirode nadležni za pojedinu regiju, te savezi i udruženja za zaštitu prirode koji djeluju u toj regiji baveći se istraživanjem i zaštitom određenih vrsta. Uspjeh provođenja navedenih mjera kod nekih je vrsta brzo vidljiv. Tako je tendencija smanjenja broja vjetruša na području grada Berlina uspješno prekinuta mjerama dodatnih mogućnosti gniježđenja u sklopu programa za pomoć vrstama. Broj parova vjetruša na tom području, koji iznosi 250, gotovo se udvostručio od 80-ih godina 20. stoljeća do sada. Međutim, iskustva s čiopama u Berlinu pokazala su da su kolonije koje su dugi


Zaštita prirode na zgradama tiče se svih nas!

Zakoni i međunarodni ugovori koji se odnose na zaštitu prirode ne daju doprinos očuvanju biološke raznolikosti ukoliko se ne provode. Obvezno postavljanje nadomjesnih nastambi za gniježđenje prema BNatSchG ne bi trebalo smatrati teškom, nego samom po sebi razumljivom obvezom.

po terasama restorana i kafića bez straha od ljudi, živahno brani plijen na balkonima i u vrtovima, te u nišama i pukotinama na našim građevinama gradi svoja gnijezda? Naviknuli smo se na malog pernatog stanovnika i teško je zamisliti da ga u životu grada gotovo više ne bude.

Sve što prelazi te okvire, kao dobrovoljno postavljanje kućica za gniježđenje ptica i nastambi za šišmiše, može pomoći vrstama, a nama omogućiti neposredno doživljavanje prirode.

Postoji opasnost da postepeno nestane i u našim gradovima – i nedostajat će nam! Stoga je vrijeme da djelujemo!

Zadnjih godina mogli smo u stručnom i dnevnom tisku pročitati da je u Parizu i Londonu utvrđeno dramatično smanjenje broja vrabaca, ptica koje su se nekad mogle susresti u jatima tamo gdje ljudi žive. Tko ne poznaje vrapca koji rado traži hranu

Zaštita prirode na zgradama – dodatak

DODATAK

Upute za izradu © svi crteži: Udo Jochmann

Kućice za koloniju vrabaca iz drveta za prozorske klupčice ili istake (prilagodljivo)

Šarke sprijeda ili straga za otvaranje

Kućica za pastiricu, crvenrepku, crvendaća ili palčića


Kućice za koloniju čiopa iz drveta za prozorske klupčice ili istake (prilagodljivo)

Šarke sprijeda ili straga za otvaranje

Kućica za čiope od drveta


Nacrt Bokocrt

Kućica za gniježđenje vjetruša Model „BEWAG 96“ Materijal: grubo drvo debljine 18 mm Ekološki prihvatljivu (bez kemijskih otapala) glazuru za drvo primijeniti samo s vanjske strane Na dnu izbušiti 10-15 rupa promjera 10 mm, ravnomjerno raspoređenih

Pozadina

Kućica za gniježđenje sova (kukuvija)

Daska kao sjenilo služi za zamračivanje prostora za gnijezdo

Podna obloga – gruba iverica debljine 2–3 cm

daščica za ulazak


Drvena kućica za čavke

Kućica za šišmiše drvo debljine 2 cm

Krov

Ulazna letvica

Stražnja strana

ZaslonBočna strana x2


Košara ili kotač

Pomoć pri gniježđenju bijele rode Dimnjak (gore) Sljeme krova (dolje)

Princip potpornih elemenata


MODEL I MODEL II

MODEL III

Slobodnostojeći stupovi bez strujnih vodova MaterijalMetalna

cijev

Stup: drvo ili beton Visina: min. 6 m Platforma: metal, po mogućnosti nehrđajući Promjer 1,20 m Eventualno košara od vrbina pruća (ispunjena šibljem ili travom) Zglob – visinski podesiv

Montaža


SAVJETOVANJE: Tel.: 90 298 - 4411 Frau Grapatin: - 8062 NABU Landesverband Berlin Schöneberger Str. 20, 10963 Berlin

Zentrum Artenschutz am Gebäude BA Pankow von Berlin (NABU Zemaljski savez Berlin

CENTAR ZA ZAŠTITU VRSTA NA GRAĐEVINAMA)

Amt für Umwelt und Natur (Ured za okoliš i prirodu) Tel.: 90 295 - 6262 Wollankstraße 4, 13187 Berlin Frau Klaeden: - 5903 Telefon: 98 60 837-0 Frau Tietz: - 5902 Katrin Koch: 98 60 837-28, Fröbelstraße 17, 10405 Berlin e-mail: [email protected] Jens Scharon: 98 60 837-15 BA Charlottenburg-Wilmersdorf von Berlin e-mail: [email protected] Amt für Umwelt und Natur, FB Natur, web: www.lebensraumhaus.nabu-berlin.de (Ured za okoliš i prirodu, stručno područje - priroda)

Centar preuzima stručnu brigu o zaštiti prirode pri planiranju gradnje.

Tel.: 90291 - 4501 Herr Büchner: - 4551 Dajemo savjete građevnim tvrtkama, arhitektima,

građevinskim obrtima i stanarima. Mogućnost razgledavanja kolekcije umjetnih gnijezda i ugradbenih elemenata. Mogućnost nabave pojedinih modela ugradbenih elemenata i kućica.

Herr Greiner: - 4552 Fehrbelliner Platz 4, 10702 Berlin BA Spandau von Berlin Naturschutz-, Grünflächen- und Umweltamt,

VRHOVNO NADLEŠTVO BERLINSKE POKRAJINE ZA ZAŠTITU PRIRODE

(Ured za zaštitu prirode, zelenih površina i okoliša) FB Naturschutz (Stručno područje – priroda) Tel.: 3303 - 3024

Senatsverwaltung für Stadtentwicklung,

Herr Filius: - 3036, Pionierstr. 80, 13589 Berlin Abteilung I - Stadt- und Freiraumplanung Referat I E - Landschaftsplanung und BA Steglitz-Zehlendorf von Berlin Naturschutz, Sachgebiet Artenschutz Naturschutz- und Grünflächenamt (Senatska uprava za razvoj grada Odjel I –

planiranje grada i okoliša Referat I E – Planiranje krajolika i zaštita prirode, stručno područje – zaštita vrsta)

(Ured za zaštitu prirode i zelenih površina) Tel.: 90299 - 6173 Frau Wolfsdorf: - 7830 Kirchstr. 1–3, Bauteil B, 14163 Berlin Am Köllnischen Park 3, 10179 Berlin Herr Schwarz BA Tempelhof-Schöneberg von Berlin Telefon: 9025 – 1637 Amt für Umwelt und Natur, FB Natur, Herr Steiof (Ured za okoliš i prirodu, stručno područje - priroda)

Telefon: 9025 – 1036 NIŽE NADLEŠTVO ZA ZAŠTITU PRIRODE – PODRUČNI UREDI BERLINA – STALNI

Tel.: 7560 - 3800 / - 3801 Frau Conradt: - 3771

SURADNICI NADLEŽNI ZA ZAŠTITU VRSTA (STANJE – LISTOPAD 2006)

Frau Kausch: - 3770 Manteuffelstr. 63, 12103 Berlin BA Neukölln von Berlin BA Mitte von Berlin Naturschutz und Grünflächenamt Amt für Umwelt und Natur, Tel.: 20 094 – 3054 (Ured za zaštitu prirode i zelenih površina) (Ured za okoliš i prirodu) Tel.: 6809 - 2268 / - 2285 Frau Foemer: - 2851 Frau Gantert: - 57 28 Karl-Marx-Str. 84/86, 12043 Berlin Herr Rau: - 57 36 Iranische Str. 3, 13347 Berlin BA Treptow-Köpenick von Berlin BA Friedrichshain-Kreuzberg von Berlin Amt für Umwelt und Natur, FB Naturschutz, Fachbereich Umwelt und Natur (Ured za okoliš i prirodu, stručno područje – zaštita prirode)

(Stručno područje – okoliš i priroda)

Tel.: 6172 - 5823 Frau Protze, Herr Geißler: - 5902 Rinkartstr. 13, 12437 Berlin


SCHWEGLER Vogel- & NaturschutzprodukteBA Marzahn-Hellersdorf von Berlin GmbH Natur- und Umweltamt, FB Naturschutz (Proizvodi za zaštitu prirode) (Ured za prirodu i okoliš, stručno područje –

zaštita prirode) Vogel- und Naturschutzprodukte (Proizvodi za zaštitu ptica i prirode) Tel.: 90293 – 6701/ - 6702 Heinkelstraße 35 Frau Menzel: - 6734, Herr Sporzecki: - 6733 Tel: 07181 - 977450 Premnitzer Str. 4, 12681 Berlin Fax: 07181 - 9774549 web: www.schwegler-natur.de BA Lichtenberg- Hohenschönhausen e-mail: [email protected] von Berlin Pomoć pri gniježđenju ptica i šišmiša, ugradbeni elementi, vrlo široka paleta ostalih proizvoda za zaštitu prirode

Amt für Umwelt und Natur, FB Naturschutz und Landschaftsplanung (Ured za okoliš i prirodu, stručno područje – zaštita prirode i planiranje krajolika)

Fa. STRATMA NN Tel.: 90296 - 6361/ - 4280 Fachhandel und Versand Frau Gruppe: - 4294 (Stručna trgovina s otpremom) Möllendorfstr. 53, 10360 Berlin Schreberstraße 38 06618 Naumburg BA Reinickendorf von Berlin Tel: 03445 - 777551 Garten- und Straßenbauamt Fax: 03445 - 233495 (Ured za izgradnju vrtova i ulica) Posebna izrada ugradbenih drvenih kućica za ptice i šišmiše po mjeri (za toplinski izolirane fasade i montažnu gradnju(, pomoćni elementi za gniježđenje ptica, informacije o sredstvima za zaštitu drveta koja ne škode šišmišima

Tel.: 90294 - 2268 Herr Malenski: - 3146 Teichstr. 65, 13407 Berlin

Gronenfelder Werkstätten gGmbh SAVJETOVANJE I POMOĆ PRI NALAŽENJU

ŠIŠMIŠA ILI NJIHOVIH STANIŠTA (Gronenfelder radionice) Gronenfelder Weg 22 15234 Frankfurt (Oder) Susanne Rosenau, Tel.: 35 10 28 70 Tel: 0335 - 6838920 e-mail: [email protected] web: www.gronenfelder-werkstaetten.de web: www.susanne-rosenau.de e-mail: handwerk@gronenfelderwerkstaetten. Carsten Kallasch, de Fledermaus-Nottelefon: 79 70 62 87 Ugradbeni elementi iz pečene gline za ptice i šišmiše u raznim tonovima (npr. za zaštićene građevine građene iz klinkera)

Tobias Teige, Tel.: 67 21 753 e-mail: [email protected] Helmut und Waltraud Zoels, Tel.: 96 20 87 15

Naturschutzbedarf STROBEL Fachhandel und -beratung Fa. Pröhl PROIZVOĐAČI POMOĆNIH ELEMENATA ZA

GNIJEŽĐENJE/KUĆICA ZA PTICE I KUĆICA ZA ŠIŠMIŠE

(Stručna trgovina i savjetovanje) Nitzschkaer Straße 29A 04626 Schmölln-Kummer Tel: 034491 - 81877 Naturförderungsgesellschaft „ Fax: 034491 - 55618 Ökologische Station Birkenhain e.V.“ web: www.Naturschutzbedarf-Strobel.de Am Lerchenberg e-mail: [email protected] 04552 Borna Proizvodi od drvenog betona, ugradbeni elementi i kućice za ptice i šišmiše, široka paleta ostalih proizvoda za zaštitu prirode

Tel: 03433 - 741150 Fax: 03433 - 741180 e-mail: [email protected] web: www.oekostation-borna-birkenhain.de Pomoć u gniježđenju ptica i šišmiša, posebna izrada kućica za ptice i šišmiše koje se ugrađuju u toplinski izolirane zidove, ostali proizvodi za zaštitu prirode


Lafarge Dachsysteme GmbH (ehem. Braas)Büro für Naturschutz und ökologisches Rudolf-Braas-Straße 1 Bauen 15345 Hoppegarten (Ured za zaštitu prirode i ekološku gradnju) Tel.: 0334 - 328080 Dip.-Ing. Friedhelm Hensen web: www.lafarge-dachsysteme.de Cospudener Straße 2 e-mail: Michael.Kaiser@lafargedachsysteme. 04416 Markkleeberg-Zöbigker de Tel.: 0341 - 3588985 Specijalni crijepovi za šišmiše e-mail:[email protected] Posebna izrada ugradbenih elemenata za ptice i

šišmiše, kućice kompletna rješenja za nadomjesne nastambe, projekti gnijezda na građevinama

AGROFOR Products Dipl.-Ing.agr. Oliver Wegener Seestraße 22 D-35435 Wettenberg Tel.: 0641 - 980 356 Blindenhilfswerk Berlin Fax: 0641 - 980 357 Zentrale Werkstätten web: www.agrofor.de (Radionica slijepih www.schwalbenschutz.de Centralne radionice) e-mail: [email protected] Rothenburgstraße 15 Kućice za lastavice 12165 Berlin Tel: 030 - 79250-31-33 Hasselfeld Naturschutz Fax: 030 - 793 1415 Dipl.-Ing. Klaus Hasselfeldt web: www.blindenhilfswerk-berlin.de Hauptstraße 86 a www.blindenwerkstaetten-berlin.de 24869 Dörpstedt/Bünge e-mail: [email protected] Tel.: 04627 - 18 49 61/ 62 Izrada košara za gniježđenje roda iz ma iz trske

vrlo otporne na nevrijeme Fax: 04627 - 18 40 240 web: www.hasselfeldt-naturschutz.de e-mail: [email protected]

OBRAZAC ZA PRIJAVU Niže nadleštvo ………………

………………

Mjesto i datum............…………

Predmet: Informacija o prisutnosti staništa zaštićenih vrsta na građevinama i o njihovoj ugroženosti

Poštovane dame i gospodo,

ovim dopisom želim Vas izvijestiti o prisutnosti gnijezda, odnosno staništa zaštićenih vrsta na građevinama.

Vrsta koja je prisutna (životinjska vrsta, broj)

…………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………………… ……………………………………………………………………………………………………………

Adresa na kojoj je vrsta prisutna: Ulica ...........................Pošt. br................................

Vlasnik građevine (adresa i telefon – ako je dostupno): ………………………………………………………………………………………………………………

……………………………………………………………………………………………………………… Prijavio/ila: Ime …………………………………………………………………………

Ulica: ……………………………… Pošt. br: ………………Tel.: ……………… Dodatne informacije o ugroženosti: ………………………………………………………………

……………………………………………………………………………………………………………… ………………………………………………………………………………………………………………

Molim Vas da provjerite da li je za prijavljen slučaj potreban prijedlog za izuzeće.

Unaprijed zahvaljujem na kratkoj informaciji.

Uz srdačni pozdrav

IMPRESUM Izdavač: Naturschutzbund Deutschland (NABU) e.V., Landesverband Berlin (Savez za zaštitu prirode Njemačke (NABU), Savez Berlinske pokrajine) web: www.berlin.nabu.de Redakcija: Katrin Koch, NABU Berlin Jens Scharon, NABU Berlin Stručno savjetovanje: Johannes Schwarz, Klemens Steiof (zakonska regulativa zaštite vrsta) Senatsverwaltung für Stadtentwicklung Berlin (Senatska uprava za razvoj grada Berlina) www.stadtentwicklung.berlin.de Susanne Rosenau, Tobias Teige (šišmiši) Oblikovanje: Nikolai Kraneis, designport.info Omot: Foto: Strukow-Hamel Tehnička dokumentacija: Preuređenje i sanacija stambenog naselja Dresden-Laubegast. Architekturbüro Heinle, Wischer und Partner, Dresden, www.heinlewischerpartner.de Autorska prava: Poželjno je tiskarsko umnožavanje sadržaja uz navođenje izvora Više informacija na: www.lebensraumhaus.nabu-berlin.de

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Croatian Society for Bird and Nature Protection

Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR‐31000 Osijek

tel:+385 31 202 796; Mobilni: +385 95 909 87 53

Za potrebe ljubitelja prirode i zaštite ptica u Republici Hrvatskoj, brošuru su preveli:

‐ Lara Holbling

‐ Marija Tusun

‐ Zvonimir Pajić

‐ Darko Podravec

Documents

ZAŠTITA PRIRODE NA ZGRADAMA