##9,ZAŠTITA PRIRODE,HRVATSKA

#NNBIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST HRVATSKE

#MMZagreb# , prosinac #GG1999. #PPDržavna uprava za zaštitu prirode i okoliša

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA

BIOLOŠKA IKRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST HRVATSKE

#NPPregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Zagreb, prosinac 1999. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša

Izdavač: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša

Glavni i odgovorni urednik: dr. Ante Kutle

Priredila: Jasminka Radović

Tehnički urednik: Toni Nikolić

Lektor: Jelka Pavišić

Dizajn ovitka:. Ideodizajn

Ilustracije: Toni Nikolić

Izrada karata:

T. Nikolić i D. Bukovec - projekt BioData & GIS

Fotografije: G. Agačević, D. Brala, I. Bralić, V Dumbović, A. Frković, D. Grlica, V Hršak, Đ. Huber, B. Jalžić, I. Jardas, A. Jaklin, S. D. Jelaska, D. Kovačić, J. Kralj, J. Kusak, I. Lajtner, K. Leskovar, Z. Liber, N. Matočec, D. Mihelj, M. Mrakovčić, T. Nikolić, T. Novaković, A. Novosel, N. Patiniotis, D. Pelić, V. Pfeifer, M. Povž, D. Radović, G. Robbrecht, M. Schneider-Jacoby, M. Šašić, Ž. Stahan, Z. Tkalćec, J. Topić, N. Tvrtković, N. Vađić, D. Zavodnik Slog i priprema za tisak: LASERplus d.o.o., Zagreb

graf. ur. Goran Vukašinović scan. Melita Malusa

Tisak: Tiskara PULJKO d.o.o., Zagreb

Naklada 3000 primjeraka

#CC CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 502.3(497.5)

PREGLED stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite / <priredila Jasminka Radović; ilustracije Toni Nikolić ; izrada karata T. Nikolić i D. Bukovec ; fotografije G. Agačević... <et al.> ; glavni i odgovorni urednik Ante Kutle>. - Zagreb: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, 1999. XVIII, 151 str.: ilustr.; 30 cm. (Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske)

ISBN 953-6793-04-0

1. Radović, Jasminka

991201104

#

#BBISBN 953-6793-04-0

Uitinožavanje ove publikacije ili njezinih dijelova u bilo kojem obliku, kao i distribucija* nije dozvoljena bez prethodnog pismenog odobrenja izdavača

PREGLED STANJA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE

SA STRATEGIJOM I AKCIJSKIM PLANOVIMA ZAŠTITE

Na temelju stručnih podloga priredila Jasminka Radović

Ova knjiga je priređena temeljem stručnih podloga prikupljenih tijekom izrade Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke ikrajobrazne raznolikosti (NSAP), a sadrži

cjelokupni dokument kojeg je donio Hrvatski državni sabor ("Narodne novine" br. 81/'99 od 3. kolovoza 1999.) . Ona predstavlja i prvo Nacionalno izvješće Konferenciji stranaka

Konvencije o biološkoj raznolikosti. Izradu NSAP-a i tiskanje ove knjige financijski je pomogla Svjetska banka u okviru Fonda za globalni okoliš (GEF).

Povjerenstvo za izradu NSAP-a:

Danijel Brundić, dipl. ing. grad., Hrvatske vode Silvana Curlin, dipl. oec., Ministarstvo razvitka i obnove

Marina Deur, dipl. ing. biol., Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prof. dr. se. Ivan Jardas, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

prof. dr. sc. Mladen Kerovec, Hrvatsko ekološko društvo Svjetlana Lupret-Obradović, dipl. ing. biol., Regionalni centar zaštite okoliša za srednju

i istočnu Europu, Predstavništvo u Hrvatskoj prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Toni Nikolić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu mr. sc. Sanja Perić, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Kornelija Pintarić, dipl. ing. biol., Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Jasminka Radović, dipl. ing. biol., Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša

dr. sc. Nikola Tvrtković, Hrvatski prirodoslovni muzei^i

Zagreb, prosinac 1999. Državna uprava za zaštitu pri n

Kazalo

Predgovor • ix Uvod ••• • (•.'•; xi članovi radnih skupina za izradu NSAP-a xiii Popis suradnika xv

1. DIO: PREGLED STANJA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE 1

Osnovne geografske i biološke značajke Hrvatske . . . 3

1.1. K r a j o b r a z i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . 7 Pregled krajobraznih jedinica Hrvatske . . . 7

Nizinska-područja sjeverne Hrvatske 8 Panonska gorja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : . . . -.-,... 8 Bilogorsko-moslavački prostor . . . . . . . . . 9 Sjeverozapadna Hrvatska ............... .9 Zumberak i Samoborsko gorje 9 Kordunska zaravan . . . . . . . . . . . . . . . . , . . , , , , , . . . . 10 Gorski kotar 10 Lika . . . . . . . . . rU Istra . 11 Kvarnersko-velebitski prostor ......,,...... . . . 12 Vršni pojas Velebita 12 Sjevernodalmatinska zaravan . . . . . . . < . . . > . , 13 Zadarsko-šibenski arhipelag . . . . . . . . , j . , ..;,.. 13 Dalmatinska zagora , .13 Obalno podruje Srednje i južne Dalmacije . . . . . . . 14 Donja Neretva . . . . . . . . . . . . . . . .............H

Stanje i razlozi ugroženosti . . . . . . . . . . . . ; , . , . >. . 15

1.2. Ekološki sustavi i staništa . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Ugroženost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . ... 16 Šume . . . . . . 1 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Značajke .... . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Stanje i razlozi ugroženosti . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . 19

Krš i podzemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Značajke 20 Fauna p odzemlja . . . . . ; . . . . , 20

Močvare i vode > . , , . . . . , . . 22 Značajke 22

Rijeke 22 Jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . ; . . . 23 Močvare . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Cretovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ^.,,„-2'4

Ugrožene vrste vodenih i močvarnih staništa 25 Stanje i razlozi Ugroženosti . . . . . . > , . . . . 25

Zaštita 2'6 More , .....27

Značajke 27 Jadranska flora i fauna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Ugroženost životnih zajednica Jadrana .... 28 Stanje i ugroženost Jadrana ................... 29

EkoloŠM osjetljiva i ugrožena područja . . . . . . . . . . 29 Ugroženost biološke raznolikosti u zaštićenim jadranskim područjima . . . . . . . . . . . . . ' , . , . . . . . . . . 30

Travnjagi i oranice . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Travnjaci . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . ; . . . . . . , . 31

Značajke . . . . . • . . . . . . . , : . . . ......•,..,,.... 31 Stanje i razlozi ugroženosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Oranice i drugi nitrofilni ekološki sustavi........ 32 . Značajke 32

Ugrožene svojte travnjaka i oranica . . . . . . . . . . . . 33 Gradski ekološki sustavi . . . . . , . . . , . . . . . . . . . . . .34 Obala i otoci 34

Značajke 34 Starije i razlozi ugroženosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Kritično ugrožene svojte . . . . , . . . . . . . . . . * . . « . . 36 Kritično ugrožena staništa . . . . . . . . . . . . . . . . , . . 37

Staništa 3j7 Značajke , 37 Stanje i ugroženost .,.,;..•> 37 Ugrožena staništa.........,................. 37

1.3. Vrste i podvrste . . - v + 40 Raznolikost vrsta i podvrsta , . . , . . . . . . . . . . . . . . . 40 Endemi . ; . , . . : . , > - . . . . . : . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . 41 Ugrožene svojte . . , , . , ; . ' . 42 Razlozi ugroženosti.'". 42 Biljke . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , , . , . . . . . . . . 43

Raznolikost biljnoga svijeta 43 Endemi..,....................,.....:..,.... 44 Razlozi ugroženosti i ugrožene svojte . . . . . . . . . . . 45 Gospodarski važne svojte 46 Zakonska zaštita 47

Gljive i l i š a j i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , , . , , . . . 47 Raznolikost gljiva i lišaja 47 Ugrožene vrste . 48 Gospodarski važne svojte ......... 48

48;

Životinje . . . . . . . . . . 48 Kralježnjaci 50

Slatkovodne ribe i kružnouste 50 Morske ribe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Vodozemci i gmazovi 54

Vodozemci • • • 54 G m a z o v i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

Ptice . . . . . . . . . . . . . - .56 Sisavci 58

Beskralježnjaci 60 Beskralježnjaci kopna i voda na kopnu . . . . . . . . . . 60 Beskralježnjaci Jadranskoga mora 63

Genetska raznolikost 65 Genetska raznolikost divljih svojti 65 Genetska raznolikost kultiviranih biljaka i udomaćenih životinja 65

1.4. Utjecaji gospodarenja prirodnim bogatstvima na biološku raznolikost 67 Surnarstvo . . .67 Lovstvo . 68

. Poljoprivreda 69 Slatkovodno ribarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . — .. 70 Morsko ribarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Skupljanje nezaštićenih Vrsta 71 Biotehnologija 72 Ostale djelatnosti 73

1.5 Pregled zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 Zakonodavni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . >. . . 74

Ustavna osnova — .74 Zakon o zaštiti prirode 74 Ostali propisi koji reguliraju problematiku korištenja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti . 75 Ostali relevantni dokumenti ... .... 75 Medunarodno-pravna zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

Zaštita in^situ , . . . . . . . . . . . . 77 Zaštita područja 77 Zaštita vrsta . . 83 Zaštita staništa ...... 84

Zaštita ex-*itru . . . . . . . 84 Institucionalni okvir . . 85

Državne institucije . . . . . . . — . . . 85 Institucije za zaštitu biološke raznolikosti . „ .§ .1 . . 85 Institucije za proučavanje i dokumentiranje biološke raznolikosti , 86

Nevladine udruge . . . — .... »,.....,. .i87 Osnovni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , , 87 Zakonski okvir , . . . . 88 Suradnja nevladinih udruga s tijelima državne uprave i lokalne uprave i samouprave . . . . . . . . . . . 88 Zaključci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Obrazovanje, znanost i obavješćivanje javnosti . j . . 89 Obrazovanje 90 Znanost „......,.' • . . . . . , . . . . 90 . Obavješćivanje javnosti . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . .91

1.6 Razlozi ugroženosti i problemi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 93 Ugroženost biološke i krajobrazne raznolikosti.... 93

Kriteriji za izdvajanje prioriteta 93 Prioriteti................'.. 94

Razfezi ugroženosti 94 Globalni razlozi ugroženosti biološke .raznolikosti *,.. -..., 94

Osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj 94

Razlozi ugroženosti krajobraza 94 Osnovni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti 94 Onečišćenje okoliša 95 Prekomjerno iskorištavanje bioloških dobara . . . . 95

Unošenje stranih vrsta u ekološke sustave . . . . . . 95 Ostali razlozi ugroženosti 95

Problemi postojeće zaštite 96

2. DIO: STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE 99

Načela strategije . . . . . . . . . . . . • 99

Nacionalni strateški ciljevi 99 Opći strateški ciljevi l'OO

Akcijski planovi 100 Opći akcijski planovi 100 Posebni akcijski planovi 101 . Posebni strateški ciljevi i akcijski planovi 102 I. Očuvanje krajobraza 102

1. Strateški cilj-krajobrazi 102 Strateške smjernice . - . - , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 ' Akcijski planovi za zaštitu krajobraza 103

II. Zaštita ekoloških sustava i staništa . . . . . . . 103 ; 2. Strateški cilj - močvare i vode .............. 103

Strateške smjernice Akcijski planovi Za zaštitu močvara i voda 103

3. Strateški cilj - krš i podzemlje 104 Strateške smjernice • 104 Akcijski planovi za zaštitu krša i podzemlja 105 •

4. Strateški cilj - šume |f$! . Strateške smjernice 105 . Akcijski planovi za zaštitu šuma • • • P®

5. Strateški cilj - more f|p Strateške smjernice • • • | | i Akcijski planovi za zaštitu mora 107

6. Strateški cilj - travnjaci i oranice 10« Strateške smjernice f i t . Akcijski planovi za zaštitu travnjaka i oranica . . . . 108 ;

7. Strateški cilj - obala i otoci |||: Strateške smjernice ...,... .-i . . . . . . . . . . . . . • • • • ; Akcijski planovi za zaštitu obale i otoka i

8. Strateški cilj -strništu Hjj Strateške smjernice P's Akcijski planovi za zaštitu staništa I'

III. Zaštita vrsta i podvrsta 9. Strateški cilj - zaštita vrsta i podvrsta 1J J

Strateške smjernice } | Akcijski planovi za zaštitu vrsta i podvrsta ' '

Kratkoročni akcijski planovi za zaštitu divljih svoja . . | .- . . . . . . i 111

Flora I f f Beskralježnjaci 113 Ribe . . . . 113 Vodozemci i gmazovi . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . 114 Ptice f; i. Prioritetna skupina 115 Ptice - II. Prioritetna skupina . . . . . . . . . . . . 1 1 5 Ptice - III. Prioritetna skupina . . . . . . . . . . . . v ., j 15 Sisavci . . . . . . . . . . . . . i . . . . . . . . . . , . . . . . . . 116

IV Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti * . . . . 117

10. Strateški cilj—zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti . . . . . . . . . . . . , . . . . . , >.. 117 Strateške smjernice ..117 Akcijski planovi za zaštitu raznolikosti udomaćenih svojti 117

V. Zaštita kroz sektore 117 11. Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore .. . . . 117

Strateške smjernice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 Akcijski planovi za zaštitu kroz druge sektore . . . 118

VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira 118

12. Strateški cilj - zakonodavni okvir .118 Strateške smjernice , ,•• • » » - ...,-. 118 Akcijski planovi za jačanje zakonodavnog okvira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

13. Strateški cilj - institucionalni okvir 119 Strateške smjernice 119 Akcijski planovi ža jačanje institucionalnog okvira 119

VII. Poboljšanje stanja u znanosti 120 14. Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje . . . . . 120

Strateške smjernice 120 Akcijski planovi za istraživanja i nadgledanje . , . . 120

VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti . , . . . . . . . . . . . . . . . . 121

15. Strateški cilj - obrazovanje . . . . . .... p... .121 Strateške smjernice . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 Akcijski planovi za poboljšavanje stanja u obrazovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122

16. Strateški cilj - obavješćivanje javnosti....... 122 Strateške smjernice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Akcijski planovi za poboljšavanje stanja u obavješćivanju javnosti 122

Provođenje nacionalne strategije i akcijskog plana . 122 Sudionici provedbe NSAP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 Povjerenstvo za praćenje provođenja NSAP-a . . . . 123 Financiranje provođenja NSAP-a 124 Izrada županijskih SAP-ova 124 Revizija NSAP-a ......,.................... 124

Sažetak 125

Objašnjenje pojmova i kratica 129

Popis biljaka i životinja koje se pojavljuju u

tekstu 132

Indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 5

Popis okvira 145

Popis slika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

Popis karata 149

Popis tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . > . . .150

Popis grafikona #KK151

PREDGOVOR

Predgovor Zadnjih godina koncepcija zaštite prirode doživjela je značajne promjene, Danas, ova djelatnost znači puno više od očuvanja ljudskome oku privlačnih područja ili pak pojedinih vrsta biljaka i životinja. Umjesto o pojedinim zaštićenim dijelovima prirode, govorimo o zaštiti sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti. Ona označava svu raznolikost života, te raznolikost krajobraza u kojima se ogleda međuodnos prirode i ljudskih djelatnosti.

Prava dimenzija biološke raznolikosti još uvijek nije poznata. Stručnjaci se, na žalost, ne slažu ni glede ukupnoga broja imenovanih i opisanih vrsta, koji je procijenjen između 1,4 i 1,8 milijuna. Pretpostavka je da se ukupan broj vrsta kreće između 10 i 30 milijuna. U najboljem slučaju, do sada je opisana tek svaka sedma vrsta. Istovremeno, drži se da svake godine iščezava 40.000 vrsta, među kojima je najviše onih koje još nisu niti opisane. S njima nestaju i još neistražene mogućnosti njihova korištenja u medicini, poljodjelstvu ili šumarstvu. Biolozi su izračunali da će tijekom sljedećih 30 godina nestati oko 20% poznatih vrsta, a ako se zadrži dosadašnji trend, do kraja idućeg stoljeća moglo bi nestati oko 50% biološke raznolikosti.

Nedvojbeno je da se smanjivanjem biološke raznolikosti nekoga područja smanjuju i njegova ekološka stabilnost i ravnoteža, te da ono postaje sve ugroženije i neotporrtije na negativne vanjske utjecaje. Smanjivanjem biološke raznolikosti na globalnoj razini i cijeli planet postaje sve ugroženiji i "nezdraviji", kako za biljne i životinjske vrste, tako i za samoga čovjeka.

Zabrinjavajuće stanje uočeno je još U proteklome stoljeću, pa se pristupilo sustavnoj zaštiti prirode. • Najvrjednija područja i najugroženije vrste izdvajali su se i zaštićivali; Ali nove spoznaje šu pokazale da je Ovaj klasični pristup nedostatan i da je rezultate u zaštiti prirode moguće polučiti samo ako se cjelovito sagledava sveukupna biološka raznolikost cijeloga planeta i sva složenost ljudskih utjecaja na nju. Održivi razvitak, sa svojim gospodarskim, ekološkim i sociokulturnim dimenzijama, postaje prioritetni program sve većega broja zemalja.

Prekretnica u pristupu zaštiti prirode i okoliša bila je danas već povijesna Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED), održana 1992. godine u Rio de Janeiru. Ovom prilikom 157 država potpisalo je Konvenciju 0 biološkoj raznolikosti-najnoviji korak na svjetskoj razini prema sveobuhvatnoj Zaštiti i održivome korištenju prirodnih dobara. Njezini temeljni ciljevi su: očuvanje i unapređenje postojeće biološke raznolikosti, te razumno korištenje prirodnih dobara na principima održivosti.

Zahvaljujući izuzetnom odjeku u svijetu, Konvencija je dala snažan poticaj zaštiti prirode i doprinijela uvažavanju ove problematike. No, ona nipošto nije rješenje nakupljenih problema. Ona samo pruža mogući okvir za njihovo rješavanje na globalnoj razini. Svaka zemlja mora ulagati napore za zaštitu vlastite biološke i krajobrazne raznolikosti, uvažavajući pritom općeprihvaćena načela.

Republika Hrvatska je potvrdila Konvenciju o biološkoj raznolikosti u travnju 1996., a njezina punopravna stranka je postala 5. siječnja 1997. godine. Temeljna obveza svake stranke Konvencije je utvrđivanje vlastite biološke raznolikosti, njezine ugroženosti i problema vezanih za zaštitu, te donošenje odgovarajuće nacionalne strategije. Slijedom ove obveze načinjena je Nacionalna Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

(NSAP) koja sadrži prikaz raznolikosti vrsta, ekoloških sustava i krajobraza Hrvatske, prikaze glavnih razloga ugroženosti i problema zaštite, te strateške smjernice i akcijske planove zaštite. U njezinoj pripremi, koju je vodila Državna Uprava za zaštitu prirode i okoliša, sudjelovalo je 110 suradnika - znanstvenika i stručnjaka s područja proučavanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, ujedno i predstavnika ovlaštenih tijela državne uprave, znanstvenih institucija i nevladinih udruga. U njihovom radu prvi put je načinjen cjeloviti pregled biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, te je dokumentirana izuzetno velika vrijednost biološke raznolikosti Hrvatske u europskim razmjerima, pogotovo ako se ima u vidu njezin relativno mali teritorij.

Hrvatska se ističe velikim brojem endemičnih i reliktnih vrsta i podvrsta, koje su najvećim dijelom vezane za krš i krško podzemlje - svjetski značajnu posebnost ovoga dijela Europe. O prirodnosti prostranih gorskih šuma najbolje govore stabilne populacije medvjeda, vuka i risa, a jednako su rječiti pokazatelj očuvanosti vlažnih nizinskih Šuma, svjetski prorijeđene gnjezdarice, poput štekavca, orla kliktaša i crne rode. Raznolika močvarna i vodena staništa, među kojima su i neka od najprostranijih poplavnih područja preostalih U Europi, važna su odmorišta i hranilišta gotovo svih europskih migratornih životinja. Uz bogatstva morske biološke raznolikosti ističe se i nepregledna raznolikost otoka, otočića i hridi* od kojih su mnogi uslijed svoje izdvojenosti razvili posebne vrste i podvrste biljaka i životinja.

Analizom postojećeg stanja, na žalost je utvrđena i Ugroženost velikoga dijela biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Izdvojeni su prioritetni problemi i predložene odgovarajuće akcije za zaštitu i osiguranje održivoga korištenja prirodnih dobara. Predložena rješenja su u skladu sa smjernicama i odredbama odgovarajućih međunarodnih dokumenata, kao što su Konvencija o biološkoj raznolikosti, Agenda 21, te Sveeuropska strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Nadamo se da je donošenje ovoga dokumenta od strane Hrvatskoga državnog sabora, označilo novo razdoblje u djelatnosti zaštite prirode. Njoj se u nas, kao što je to Ha žalost slučaj i u većini drugih zemlja, još uvijek ne posvećuje odgovarajuća pozornost. U državnome ustrojstvu to je jedini sektor u središtu čijega djelovanja nije čovjek i koji ne štiti izravno čovjeka, već štiti od čovjeka, s polazištem da svaka biološka vrsta kao jedinstveno i neponovljivo djelo prirode ima pravo na opstanak u svome prirodnom okruženju. Zaštitu prirode se Često promatra kao kočnicu napretka, koja samo nastoji konzervirati i od čovjeka skloniti Što više preostale očuvane prirode. No upravo novi pristup kojega je začela Konvencija o biološkoj raznolikosti, ukazuje, ne samo na to da je zaštita prirode nužan preduvjet opstanka čovjeka na ovome planetu, nego i da je prirodu moguće razumno i održivo koristiti, ukoliko se uvažavaju njezine zakonitosti. S obzirom na izuzetno visoku vrijednost Hrvatske sa stajališta bogatstva i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti, Hrvatska ima sve preduvjete da joj upravo ovo bogatstvo bude glavnim temeljem daljnjega razvitka i napretka.

dr. Ante Kutle ••.\i ve 2a zaštitu prirode i okoliša