2
FELJTON OSLOBO\ENJE nedjelja, 21. februar 2010. godine FELJTON OSLOBO\ENJE 40 Pi{e: Marko VE[OVI] Tunjo oduvijek prodaje ublehe, na veliko i na malo, a ovo je jedna od `e{}ih. Na{ otkriva~ “primitivne paganske antropologije“ u pje- smi koja se ne mo`e razumjeti bez vjerskog u~enja srednjevjekovnog bosanskog krstjanina budi podo- zrenje da knjigu Kameni spava~ mo`da jeste ~itao, ali ne do kraja, gdje je u obja{njenjima uz pjesme iz Kamenog spava~a morao na}i malo~as citiranu Dizdarevu napo- menu koja utjeruje u la` tu- ma~enje visokoslavnog Tunje. Visokoisti potom navodi Tre}e slovo pa ka`e: “Ograni~enost ljud- skog, pokazana je ovdje u jednoj neobi~noj dojmljivoj, ~ulnoj ne- posrednosti, u jednom do`ivljaju natopljenom neposrednom, obi~nom, ali upe~atljivom spo- znajom ~ovjeka koji i samog sebe vidi kao jedno unutarnje proti- vrje~je, pa se to protivrje~je, kao ljudska bit, iskazuje i kao stalna ljudska bit, iskazuje i kao stalna ljudska me|usobna, ali u sva- kom ~ovjeku prisutna, borba i suprotnost, kada se dvije ruke medu sobom biju i ‘ho}e da po- biju’, kada meso bodu kosti. Vri- jednost ove poezije se sastoji u univerzalnosti njenih spoznaja i ujedno u jednoj neposrednosti i neposrednoj motivaciji njenih poetskih slika i metafora, u na~inu prezentacije tih ideja, koji je koli- ko je dnos ta van to li ko i uni ver zal - no razumljiv. U njoj se osje}a obi~ni narodni duh i iskustvo muke `ivota i opasnosti egzis- tencije, koje se kriju u samom ~o- vjeku kao i u drugom“. Gluh za poeziju Ne mora{ pro~itati pola evrop- ske filozofije da bi zaklju~io da ovaj rafal op{tih mjesta i plitkih umo- vanja mo`da ima veze sa {en- lu~enjem u bosanskoj epici, ali ne s pjesmom Slovo o ~ovjeku. Goto- vo sve {to je Tunjo napisao o Ka- menom spava~u svjedo~i da beg o Dizdarevim stihovima nema {ta re}i, jer je gluh za poeziju, te ni - je ~udo {to se frljaca op{tim mjes- tima ofucanim kao stani~ne kur- ve, i {to s licem ozbiljnim kao dje- lovodni protokol sipa visokou- mna praznoslovlja i briljira trivijal- nim zaklju~cima. Banalnosti nje- govih meditiranja dorasla je jedi- no njina proma{enost. Na pri- mjer. Tunjo govori o “neposrednoj motivaciji“ “poetskih slika i meta- fora“ u pjesmi gdje je motivacija, vidi se sa Trebevi}a, posredna, izvanjska, kao u gotovo svim pje- sama iz Kamenog spava~a, a Slo- vo o ~ovjeku ne}e{ razumjeti bez pozivanja na jeres bosanskog krstjanina i Bibliju kojim su Dizda- reve “poetske slike i metafore“ motivisane. No mo`da se onda{- nji Tunjo (tekst objavljen je 1967.), kao komunista za koga je religija bila “opijum naroda“, osje}ao du`nim da bude slijep za krstjani- na i gluh za bapske pri~e o palim an|elima? Ili je upla{en komunja- rom iz CK Makov krstjanin postao od makova zrna manji, pa ga na{ analiti~ar nije registrirao? Kako god bilo, pjesni~ka slika ili metafora je “neposredno motvi- sana” jedino ako se mo`e razu- mjeti bez pozivanja na bilo {ta izvan pjesme, {to pisac eseja Bo- sanski duh u knji`evnosti - {ta je to? nije znao, ali mogao je da se raspita. Kod mene, na primjer. Oholost ga je sprije~ila da se ra- spita. Taj sveznalica je oholiji ne- go {to vo ima kila, ali ovaj put ra- di se o oholosti novajlije. Jer o pis - cu tog “poznatog eseja“ ne smi- jem re}i da je neznalica (ko sam ja da enciklopediju na dvije no- ge hvatam u neznanju?), pa }u re}i da je tuma~ Dizdareve poezi- je bio novajlija koji je zabasao u oblast gdje mu je bilo sve nepo- znato, a oholost mu nije dala da se raspituje, i eto belaja. No s obzirom na ~injenicu da je bio “novajlija koji iz oholosti ni- kog ni{ta ne pita“, kako veli Sten- dal, Tunjo u svom eseju nije na- pisao previ{e budala{tina, mada nije mala glupost tvrdnja da su pjesni~ke slike i metafore “nepo- sredno motivisane“ u knjizi gdje se Dizdar svaki ~as poziva na stare bosanske tekstove ~iju je an- tologiju napravio i o kojoj Midhat Begi} veli da je treba ~itati skupa sa Kamenim spava~em, to omo- gu}uje da se u na{em duhu Pi{e: @elimir BO[NJAK Prije dvadesetak godina u bh. zatvorima prvi put su otvorene so- be za slobodne posjete. Jedan dio osu|enih lica,uglavnom s du`im zatvorskim kaznama, a koji ne mogu koristiti slobodu kretanja (vikendi i dopusti) van kruga za- tvora, mogu, ukoliko nema pi- mjedbi na ukupan proces njiho- ve resocijalizacije, koristiti posje- tu supru`nika u sobama za slobo- dne posjete. Sobe se nalaze u krugu zatvora. To je obi~no garsonijera, koja ima bra~ni krevet, tu{ kabinu s to- plom vodom i sto sa dvije stolice. U nekim sobama nalazi se elek- tri~ni {tednjak, kako bi se mogli skuhati kafa ili ~aj. Sobe imaju prozor s re{etkama i vrata koja se zaklju~avaju samo sa vanjske stra- ne. Po sje te su pru`ni ka se evi den - tiraju u poseban karton. Ove sobe su posebno omiljene kod lica koji su osu|ene na dugo - godi{nju kaznu, ali ih koriste i drugi osu|enici koji nisu stekli uslove za odlazak ku}i kod poro- dice, u grad ili na vikend. Osu|ena lica su koriste}i sobe za slobodne posjete sa~uvala psihi~ko zdravlje, brak, a mnoge su porodice po- ve}ane. U zatvorima je drasti~no smanjen broj homoseksualnih i le- zbijskih veza. U ovim sobama se odigravaju interesantne `ivotne pri~e. Ljubav ja~a od razdvojenosti Dvoje mladih ljudi, i pored to- ga {to su znali da }e jedno od njih oti}i na izdr`avanje kazne, odlu~ilo je formirati bra~nu zaje- dnicu. Koriste}i sobu za slobodnu posjetu, oni su, u relativno krat- kom vremenskom razdoblju, bra~nu zajednicu pretvorili u po- rodicu. Prije ne{to vi{e od tri go- dine bili su to mladi supru`nici, a sada je to bra~ni par s dvoje dje- ce. Kada mu` iza|e sa izdr`ava- nja kazne, djeca }e krenuti u sre- dnju {kolu. Tek tada }e im otac mo}i pomo}i, a do tada }e o nji- ma brinuti majka. Nakon manje od {est mjeseci braka, mu` je u kafanskoj tu~i iz pi{tolja ubio dvojicu ljudi, pa je osu|en na dugogodi{nju kaznu zatvora. @enina familija ju je odmah po~ela „ubje|ivati“ da se rastavi, jer za nju vi{e nije bilo per- spektive, ali ona to nije `eljela. ^ak je i mu` predlagao da se razi|u, ali njena ljubav je bila ja~a od fizi~ke razdvojenosti. Nakon dvije godi- ne provedene na izdr`avanju ka- zne, osu|enik je dobio prvu po- sjetu u sobi za slobodnu posjetu. To je rezultiralo prvom tru- dno}om njegove supruge. Posli- je je supruga jo{ dva puta zatru- dnila. Oni su danas prava porodi- ca: mu`, `ena, dva sina i jedna k}erka. Brak je, i pored razdvoje- nosti supru`nika, veoma stabilan, supru`nici su bliski i sretni. Supru- ga u posljednje vrijeme ne `eli mu`u dolaziti u posjetu bez dje- ce. Ona je zatra`ila pomo} od upravnika da zatvorska stra`arka u drugom dijelu posjete, dok je ona sama s mu`em, zabavi djecu u zatvorskom restoranu. Sada su svi na okupu barem jednom mje- se~no. Zajedno borave jedan sat u sobi za slobodne posjete: pri~aju, jedu kola~e ili se otac igra s djecom. Nakon toga se po- javi zatvorska stra`arka, „teta Lji- lja“, koja izvede djecu u zatvorski rastoran. Djeca ~esto tokom prvog dijela posjete pitaju mamu: „Ka- da }e teta Ljilja do}i po nas?“ Ka- da djeca s majkom do|u ku}i, ka`u nani i dedi da ih je pozdra- vila tatina „teta Ljilja“. Vaspita~ima u pred{kolskoj ustanovi djeca su rekla da im tata `ivi u Zenici s „te- tom Ljiljom“ i da je ona uvijek do- bra prema njima. Mla|i sin je za vrijeme sata crtanja nacrtao tatu, mamu, sestru, brata i „teta Ljilju“. Na pitanje vaspita~ice ko je na sli - ci, on je rekao: „Mi - moj tata, ma- ma, brat, sestra i ‘teta Ljilja’, koja `ivi s tatom u Zenici. Moja mama je napravila tortu i svi smo je za- jedno jeli. Mi volimo ‘tetu Ljilju’ i ona najvi{e voli nas.“ Ovakav na~in komuniciranja me|u supru`nicima potrajat }e Tunjo veliki i u Tunje mali (14) Pri~e koje }e Oslobo|enje feljtonizirati u narednom serija- lu su istinite, samo su izmijenjena prava imena likova koji se u njima pojavljuju. Autor serijala je 25 godina radio u zatvo- rima kao vaspita~ i pedagog i imao je priliku upoznati oko 20.000 hiljada ljudi koji su izdr`avali mjeru pritvora ili su bi- li na izdr`avanju kazne zatvora. Sudbine nekih od njih bile su povod za publiciranje nekoliko desetina autenti~nih, ~esto dra- mati~nih i uzbudljivih storija. @elimir Bo{njak (1947, Sarajevo) je profesor pedagogije i psi- hologije i vi{e od ~etvrt vijeka je proveo rade}i u pravosu|u kao pedagog-psiholog, odnosno inspektor za zatvore. Pet godina je bio na ~elu Sudske policije, a odnedavno je u mirovini. Zatvorske pri~e: S druge strane re{etaka (9) utorak, 2. mart 2010. godine Prodaja ubleha Ne mora{ pro~itati pola evropske filozofije da bi zaklju~io da ovaj rafal op{tih mjesta i plitkih umovanja mo`da ima veze sa {enlu~enjem u bosanskoj epici, ali ne s pjesmom “Slovo o ~ovjeku” Sobe za slobodne posjete Midhat Begi} Sobe se nalaze u krugu zatvora. To je obi~no garsonijera, koja ima bra~ni krevet, tu{ kabinu s toplom vodom i sto sa dvije stolice. Sobe imaju prozor s re{etkama i vrata koja se zaklju~avaju samo sa vanjske strane

Zatvorske Price 9-Zelimir Bosnjak

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Zatvorske Price 9-Zelimir Bosnjak

FELJTONOSLOBO\ENJE

nedjelja, 21. februar 2010. godine40 FELJTONOSLOBO\ENJE40

Pi {e: Mar ko VE [O VI]

Tu njo odu vi jek pro da je uble he,na ve li ko i na ma lo, a ovo je je dnaod e{}ih. Na{ ot kri va~“pri mi ti vnepa gan ske an tro po lo gi je“ u pje -smi ko ja se ne mo`e ra zu mje ti bezvjer skog u~enja sre dnje vje ko vnogbo san skog krstja ni na bu di po do -zre nje da knji gu Ka me ni spa va~mo`da jes te ~itao, ali ne do kra ja,gdje je u obja{ nje nji ma uz pje smeiz Ka me nog spa va~a mo rao na}ima lo~as ci ti ra nu Diz da re vu na po -me nu ko ja utje ru je u la` tu -ma~enje vi so ko sla vnog Tu nje.

Vi so ko is ti po tom na vo di Tre}eslo vo pa ka`e: “Ogra ni~enost ljud -skog, po ka za na je ov dje u je dnojne obi~noj doj mlji voj, ~ul noj ne -po sre dnos ti, u je dnom do`iv lja juna to plje nom ne po sre dnom,obi~nom, ali upe~a tlji vom spo -zna jom ~o vje ka ko ji i sa mog se bevi di kao je dno unu tar nje pro ti -vrje~je, pa se to pro ti vrje~je, kaoljud ska bit, is ka zu je i kao stal naljud ska bit, is ka zu je i kao stal naljud ska me|uso bna, ali u sva -kom ~o vje ku pri su tna, bor ba i

su pro tnost, ka da se dvi je ru keme du so bom bi ju i ‘ho}e da po -bi ju’, ka da me so bo du kos ti. Vri -je dnost ove po ezi je se sas to ji uuni ver zal nos ti nje nih spo zna ja iuje dno u je dnoj ne po sre dnos ti ine po sre dnoj mo ti va ci ji nje nihpo et skih sli ka i me ta fo ra, u na~inupre zen ta ci je tih ide ja, ko ji je ko li -ko je dnos ta van to li ko i uni ver zal -no ra zu mljiv. U njoj se osje}aobi~ni na ro dni duh i is kus tvomu ke `ivo ta i opa snos ti egzis -ten ci je, ko je se kri ju u sa mom ~o -vje ku kao i u dru gom“.

Gluh za po ezi juNe mo ra{ pro~ita ti po la evrop -

skefi lo zo fi je da bi za klju~io da ovajra fal op {tih mjes ta i plit kih umo -va nja mo`da ima ve ze sa {en -lu~enjem u bo san skoj epi ci, ali nes pje smom Slo vo o ~o vje ku. Go to -vo sve {to je Tu njo na pi sao o Ka -me nom spa va~u svje do~i da bego Diz da re vim sti ho vi ma ne ma{ta re}i, jer je gluh za po ezi ju, te ni -je ~udo {to se frlja ca op {tim mjes -ti ma ofu ca nim kao sta ni~ne kur -ve, i {to s li cem ozbi ljnim kao dje -

lo vo dni pro to kol si pa vi so kou -mna pra zno slov lja i bri lji ra tri vi jal -nim za klju~ci ma. Ba nal nos ti nje -go vih me di ti ra nja do ra sla je je di -no nji na pro ma {e nost. Na pri -mjer. Tu njogo vo ri o “ne po sre dnojmo ti va ci ji“ “po et skih sli ka i me ta -fo ra“ u pje smi gdje je mo ti va ci ja,vi di se sa Tre be vi}a, po sre dna,izvanj ska, kao u go to vo svim pje -sa ma iz Ka me nog spa va~a, a Slo -vo o ~o vje ku ne}e{ ra zu mje ti bezpo zi va nja na je res bo san skogkrstja ni na i Bi bli juko jim su Diz da -re ve “po et ske sli ke i me ta fo re“mo ti vi sa ne. No mo`da se on da{ -nji Tu njo (tek st objav ljen je 1967.),kao ko mu nis ta za ko ga je re li gi jabi la “opi jum na ro da“, osje}aodu`nim da bu de sli jep za krstja ni -na i gluh za bap ske pri~e o pa liman|eli ma? Ili je upla {en ko mu nja -rom iz CK Ma kov krstja nin pos taood ma ko va zrna ma nji, pa ga na{ana li ti~ar ni je re gis tri rao?

Ka ko god bi lo, pje sni~ka sli ka ilime ta fo ra je “ne po sre dno mo tvi -sa na” je di no ako se mo`e ra zu -mje ti bez po zi va nja na bi lo {taizvan pje sme, {to pi sac ese ja Bo -

san ski duh u knji`e vnos ti - {ta jeto? ni je znao, ali mo gao je da sera spi ta. Kod me ne, na pri mjer.Oho lost ga je spri je~ila da se ra -spi ta. Taj sve zna li ca je oho li ji ne -go {to vo ima ki la, ali ovaj put ra -di se o oho los ti no vaj li je. Jer o pis -cu tog “po zna tog ese ja“ ne smi -jem re}i da je ne zna li ca (ko samja da en ci klo pe di ju na dvi je no -ge hva tam u ne zna nju?), pa }ure}i da je tu ma~ Diz da re ve po ezi -je bio no vaj li ja ko ji je za ba sao uoblast gdje mu je bi lo sve ne po -zna to, a oho lost mu ni je da la dase ra spi tu je, i eto be la ja.

No s ob zi rom na ~inje ni cu daje bio “no vaj li ja ko ji iz oho los ti ni -kog ni {ta ne pi ta“, ka ko ve li Sten -dal, Tu njo u svom ese ju ni je na -pi sao pre vi {e bu da la {ti na, ma dani je ma la glu post tvrdnja da supje sni~ke sli ke i me ta fo re “ne po -sre dno mo ti vi sa ne“ u knji zi gdjese Diz dar sva ki ~as po zi va nasta re bo san ske tek sto ve ~iju je an -to lo gi ju na pra vio i o ko joj Mid hatBe gi} ve li da je tre ba ~ita ti sku pasa Ka me nim spa va~em, to omo -gu}uje da se u na {em du hu

Pi {e: @eli mir BO[ NJAK

Pri je dva de se tak go di na u bh.za tvo ri ma prvi put su otvo re ne so -be za slo bo dne po sje te. Je dan dioosu|enih li ca,ugla vnom s du`imza tvor skim ka zna ma, a ko ji nemo gu ko ris ti ti slo bo du kre ta nja(vi ken di i do pus ti) van kru ga za -tvo ra, mo gu, uko li ko ne ma pi -mje dbi na uku pan pro ces nji ho -ve re so ci ja li za ci je, ko ris ti ti po sje -tu su pru`ni ka u so ba ma za slo bo -dne po sje te.

So be se na la ze u kru gu za tvo ra.To je obi~no gar so ni je ra, ko ja imabra~ni kre vet, tu{ ka bi nu s to -plom vo dom i sto sa dvi je sto li ce.U ne kim so ba ma na la zi se elek -tri~ni {te dnjak, ka ko bi se mo glisku ha ti ka fa ili ~aj. So be ima jupro zor s re {et ka ma i vra ta ko ja seza klju~ava ju sa mo sa vanj ske stra -ne. Po sje te su pru`ni ka se evi den -ti ra ju u po se ban kar ton.

Ove so be su po se bno omi lje nekod li ca ko ji su osu|ene na du go -go di{ nju ka znu, ali ih ko ris te idru gi osu|eni ci ko ji ni su ste kli

uslo ve za odla zak ku}i kod po ro -di ce, u grad ili na vi kend. Osu|enali ca su ko ris te}i so be za slo bo dnepo sje te sa~uva la psi hi~ko zdrav lje,brak, a mno ge su po ro di ce po -ve}ane. U za tvo ri ma je dras ti~nosma njenbrojho mo se ksu al nih i le -zbij skih ve za. U ovim so ba ma seodi gra va ju in te re san tne `ivo tnepri~e.

Lju bav ja~a odraz dvo je nos ti

Dvo je mla dih lju di, i po red to -ga {to su zna li da }e je dno od njihoti}i na iz dr`ava nje ka zne,odlu~ilo je for mi ra ti bra~nu za je -dni cu. Ko ris te}i so bu za slo bo dnupo sje tu, oni su, u re la ti vno krat -kom vre men skom raz do blju,bra~nu za je dni cu pre tvo ri li u po -ro di cu. Pri je ne {to vi {e od tri go -di ne bi li su to mla di su pru`ni ci,a sa da je to bra~ni par s dvo je dje -ce. Ka da mu` iza|e sa iz dr`ava -nja ka zne, dje ca }e kre nu ti u sre -dnju {ko lu. Tek ta da }e im otacmo}i po mo}i, a do ta da }e o nji -ma bri nu ti maj ka.

Na kon ma nje od {est mje se cibra ka, mu` je u ka fan skoj tu~i izpi {to lja ubio dvo ji cu lju di, pa jeosu|en na du go go di{ nju ka znuza tvo ra. @eni na fa mi li ja ju jeodmah po~ela „ubje|iva ti“ da seras ta vi, jer za nju vi {e ni je bi lo per -spe kti ve, ali ona to ni je `elje la. akje i mu pre dla gao da se ra zi|u, alinje na lju bav je bi la ja~a od fi zi~keraz dvo je nos ti. Na kon dvi je go di -ne pro ve de ne na iz dr`ava nju ka -zne, osu|enik je do bio prvu po -sje tu u so bi za slo bo dnu po sje tu.

To je re zul ti ra lo prvom tru -dno}om nje go ve su pru ge. Po sli -je je su pru ga jo{ dva pu ta za tru -dni la. Oni su da nas pra va po ro di -ca: mu`, `ena, dva si na i je dnak}er ka. Brak je, i po red raz dvo je -nos ti su pru`ni ka, ve oma sta bi lan,su pru`ni ci su blis ki i sre tni. Su pru -ga u po slje dnje vri je me ne `elimu`u do la zi ti u po sje tu bez dje -ce. Ona je za tra`ila po mo} odupra vni ka da za tvor ska stra`ar kau dru gom di je lu po sje te, dok jeona sa ma s mu`em, za ba vi dje cu

u za tvor skom res to ra nu. Sa da susvi na oku pu ba rem je dnom mje -se~no. Za je dno bo ra ve je dan satu so bi za slo bo dne po sje te:pri~aju, je du ko la~e ili se otacigra s dje com. Na kon to ga se po -ja vi za tvor ska stra`ar ka, „te ta Lji -lja“, ko ja izve de dje cu u za tvor skiras to ran. Dje ca ~es to to kom prvogdi je la po sje te pi ta ju ma mu: „Ka -da }e te ta Lji lja do}i po nas?“ Ka -da dje ca s maj kom do|u ku}i,ka`u na ni i de di da ih je poz dra -vi la ta ti na „te ta Lji lja“. Va spi ta~imau pred {kol skoj us ta no vi dje ca sure kla da im ta ta `ivi u Ze ni ci s „te -tom Lji ljom“ i da je ona uvi jek do -bra pre ma nji ma. Mla|i sin je zavri je me sa ta crta nja na crtao ta tu,ma mu, ses tru, bra ta i „te ta Lji lju“.Na pi ta nje va spi ta~ice ko je na sli -ci, on je re kao: „Mi - moj ta ta, ma -ma, brat, ses tra i ‘te ta Lji lja’, ko ja`ivi s ta tom u Ze ni ci. Mo ja ma maje na pra vi la tor tu i svi smo je za -je dno je li. Mi vo li mo ‘te tu Lji lju’ iona naj vi {e vo li nas.“

Ova kav na~in ko mu ni ci ra njame|u su pru`ni ci ma po tra jat }e

Tu njo ve li ki i u Tu nje ma li (14)

Pri~e ko je }e Oslo bo|enje fe ljto ni zi ra ti u na re dnom se ri ja -lu su is ti ni te, sa mo su izmi je nje na pra va ime na li ko va ko ji seu nji ma po jav lju ju. Autor se ri ja la je 25 go di na ra dio u za tvo -ri ma kao va spi ta~ i pe da gog i imao je pri li ku upo zna ti oko20.000 hi lja da lju di ko ji su iz dr`ava li mje ru pri tvo ra ili su bi -li na iz dr`ava nju ka zne za tvo ra. Su dbi ne ne kih od njih bi le supo vod za pu bli ci ra nje ne ko li ko de se ti na auten ti~nih, ~es to dra -ma ti~nih i uzbu dlji vih sto ri ja.

@eli mir Bo{ njak (1947, Sa ra je vo) je pro fe sor pe da go gi je i psi -ho lo gi je i vi {e od ~et vrt vi je ka je pro veo ra de}i u pra vo su|u kaope da gog-psi ho log, odno sno in spe ktor za za tvo re. Pet go di naje bio na ~elu Sud ske po li ci je, a odne da vno je u mi ro vi ni.

Za tvor ske pri~e: S dru ge stra ne re {e ta ka (9)

utorak, 2. mart 2010. godine

Pro da ja uble haNe mo ra{ pro~ita ti po la evrop ske fi lo zo fi je da bi za klju~io da ovaj ra fal op {tih mjes ta i plit kihumo va nja mo`da ima ve ze sa {en lu~enjem u bo san skoj epi ci, ali ne s pje smom “Slo vo o ~o vje ku”

So be za slo bo dnepo sje te

Mid hat Be gi}

So be se na la ze u kru gu za tvo ra. To je obi~nogar so ni je ra, ko ja ima bra~ni kre vet, tu{ ka bi nus to plom vo dom i sto sa dvi je sto li ce. So beima ju pro zor s re {et ka ma i vra ta ko ja seza klju~ava ju sa mo sa vanj ske stra ne

Page 2: Zatvorske Price 9-Zelimir Bosnjak

FELJTONOSLOBO\ENJEutorak, 2. mart 2010. godine 41

uspos ta vi dvos tru ka vi zi ja bo -san ske pro {los ti. U sva komslu~aju, bez te an to lo gi je Ka -me ni spa va~ se ne mo`e ra zu -mje ti do kra ja i ka ko va lja i, sto -ga, kad u bi lje {ci uz Slo vo o ~o -vje ku na vo di na slo ve knji gako je tre ba “vi dje ti i kon sul ti ra -ti“, pje snik nas upu}uje na te -me ljni knji`e vni pos tu pak do -slje dno pro ve den u Ka me -nom spa va~u: te pje sme sene mo gu ne ~ita ti prven stve nokao mo der ni po et ski ko men -ta ri tek sto va iz tra di ci je, aliTu njo je za`mu rio pred timpos tup kom ka ko bi u Diz da re -voj po ezi ji mo gao ser bez ga -nja ti na ro dnog du ha, {to je

pri ro dno: ko mu nis ti su bi li~uve ni kao lov ci na vje {ti ce, natom po lju su za bi lje`ili naj kru -pni je re zul ta te, te ni je neo~eki -va no {to je Tu njo u Slo vu o ~o -vje ku bo san skog du ha uspioulo vi ti in fla gran ti.

Pe ro obi~nog {te to~ineDuh ko ji zo ve bo san skim

na dna ci ona lan je i na dre li gij -ski po de fi ni ci ji, pa je krstja ninmo rao da iz Slo va o ~o vje kugla va~ki le ti va ni da bi Tu njo,do ko ga su do prle sa mo gla si -ne o po ezi ji, mo gao ne ome ta -no izves ti za klju~ak da se u njoj“osje}a obi~ni na ro dni duh i is -kus tvo mu ke `ivo ta i opa snos -

ti egzis ten ci je, ko je se kri ju usa mom ~o vje ku kao i u dru -gom“. Ni je sva ne vo lja u tom{to Tu njo bez us tru~ava nja si -lu je pje smu ko ju tu ma~i, ve} iu tom {to je si lu je za nje no do -bro: va lja lo je Diz da ra po sva -ku ci je nu pro ma}i u izra zi te lja“na ro dnog du ha” i “pri mi ti -vnih pa gan skih an tro po lo gi ja“,jer je bo lje da pro pa dne se lone go obi~aj. Za to su Diz da re -vi sti ho vi, ukro}eni Tu nji nimbi~em, pris ta li da zna~e ono{to ne mo gu zna~iti, ma da jeza po hva lu nje go vo ku li nar skoumi je}e: te za da je Diz da re vapo ezi ja izraz na ro dnog du hamalj je ko jim je kra ji {ki ku harSlo vo o ~o vje ku is tu kao kao{ni clu, pa je krstja nin u tojpje smi to li ko ome k{ao da ni -je ni pi snuo kad ga je Tu njogur nuo u pe}ni cu pa gan skean tro po lo gi je.

Tek st Bo san ski duh - {ta je to?iza {ao je iz pe ra obi~nog {te -to~ine: ako bi smo pri hva ti li kaois ti nu ono {to Tu njo ve li o Ka -me nomspa va~u, ispa lo bi da sera di o tri vi jal noj po ezi ji, jer aka -de mik upra`nja va u nas odo -ma}eni adet da o po ezi ji pi {uoni ko ji o njoj zna ju ko li ko i jao zvi jez di Ka no pus. Za ~ije sampos to ja nje do znao iz je dne pje -sme Jo si fa Brod skog.

(Su tra: Sen~y i Behby su Crno gor ci)

NA DA NA[ NJI DAN1459.Ro|en ho lan dski sve {te nik Adri jan Flo ri zon -

pa pa Adri jan VI od ja nu ara 1522, je di ni Ho -lan|anin po gla var Ri mo ka to li~ke crkve u nje noj is to ri ji. Umroje u sep tem bru 1523, ne us pjev {i da os tva ri za mi sao o uje di -nje nju evrop skih ze ma lja u ra tu pro tiv Oto man skog car stva.

1855.Umro rus ki car Ni ko laj I. Nje go va auto krat skai mi li ta ris ti~ka vla da vi na od 1825. za vr{e na je

po ra zom u Krim skom ra tu (1853-56), na kon ~ega je Ru si jaiz gu bi la pra vo da dr`i flo tu u Crnom mo ru i po di`e tvr|ave nanje go vim oba la ma, iz gu bi la dio Be sa ra bi je i pra vo pro te kto ra -ta nad du nav skim kne`evi na ma.

1917.To kom Fe bru ar ske re vo lu ci je u Ru si ji, car Ni -ko laj II ab di ci rao i for mi ra na je pri vre me na

vla da Ge or gi ja Lvo va. Car je po tom za je dno s po ro di com in-ter ni ran prvo u Car sko Se lo, a na kon {to mu je En gles ka us -kra ti la azil, u To bol sk. Ka da je izbi la Okto bar ska re vo lu ci ja car -ska po ro di ca je pre mje {te na u Je ka te rin burg, gdje je 1918.po gu blje na.

1919.U Mos kvi odr`an osni va~ki kon gres Ko mu nis -ti~ke in ter na ci ona le (Ko min ter na) ko jem su

pri sus tvo va la 52 de le ga ta iz 30 ze ma lja. Ko min ter na je odi-gra la zna~aj nu ulo gu u od bra ni SSSR-a, prve so ci ja lis ti~keze mlje, a mno gim par ti ja ma i po kre ti ma pru`ila je ide olo {ku,po li ti~ku i ma te ri jal nu po mo}, da bi se u Sta lji no vo vri je mepre tvo ri la u cen tra lis ti~ku or ga ni za ci ju ~ije su ~la ni ce bi le oba -ve zne da sli je de Sta lji no vu li ni ju.

1921.U Fran cus koj umro biv {i crno gor ski kralj Ni -ko la I. To kom nje go ve vla da vi ne od 1860.

Crna Go ra je vo di la oslo bo di la~ke ra to ve pro tiv Tur ske i ste klame|una ro dno pri zna nje i zna tno pro {i re nje te ri to ri je (Ber lin -ski kon gres 1878). U no vem bru 1918. Ve li ka na ro dna skup -{ti na u Pod go ri ci zba ci la ga je s vlas ti i pro gla si la pri sa je di nje -nje Kra lje vi ni Srbi ji. Pos mrtni os ta ci kra lja Ni ko le i kra lji ce Mi -le ne pre ni je ti su u ze mlju u okto bru 1989. i sa hra nje ni na Ce -ti nju.

1943.Po~ela bit ka u Bi zmar ko vom mo ru u Dru gomsvjet skom ra tu u ko joj su sa ve zni~ki avi oni

po to pi li 12 ja pan skih ra tnih bro do va, sprije~iv {i ih da do pre -me po ja~anja na No vu Gvi ne ju. To kom bit ke po gi nu lo je oko4.000 Ja pa na ca.

1949.Ame ri~ki ka pe tan D`ej ms Ga la ger spus tio se uba zu Fort Vort u Te ksa su, okon~av {i prvi let

oko Ze mlje bez spu {ta nja. On je za 94 sa ta i je dan mi nut avi -onom B-50 pre le tio 37.742 ki lo me tra.

1956.Fran cus ka pri zna la ne za vi snost Ma ro ka.

1962.U Bur mi iz vr{en voj ni udar pod vo|stvom NeVi na. Voj ni re`im okon~an je na is ti dan 1974,

ka da je stu pio na sna gu no vi us tav, a Bur ma pro gla {e na so ci-ja lis ti~kom re pu bli kom s pred sje dni kom Ne Vi nom.

1988.Pred sje dnik Sa ve za ko mu nis ta Srbi je Slo bo -dan Mi lo {e vi}, obra}aju}i se oku plje nim Srbi -

ma sa Ko so va is pred zgra de Skup {ti ne SFR Ju go sla vi je uBeo gra du, na ja vio ha p{e nje al ban skih li de ra na Ko so vu.

1994.U Va {in gto nu pred sje dnik Vla de RBiH Ha risSi lajd`i}, pred sta vnik bo san skih Hrva ta Kre {i -

mir Zu bak i mi nis tar inos tra nih po slo va Hrvat ske Ma te Gra ni}po tpi sa li su pre li mi nar ni spo ra zum o spa ja nju hrvat skih i mu -sli man skih te ri to ri ja u BiH u fe de ra ci ju se dam kan to na.

1996.Te {kim izbor nim po ra zom La bu ris ti~ke par ti jeaus tra lij skog pre mi je ra Po la Ki tin ga,

okon~ana je tri na es tgo di{ nja vla da vi na la bu ris ta u Aus tra li ji.

1998.Film “Ti ta nik“ pos tao je prvi film u svi je tu ko jije os tva rio pri hod od mi li jar du do la ra.

2000.Bri tan ske vlas ti do zvo li le biv {em ~ile an skomdi kta to ru Augus tu Pi no~eu da na pus ti Lon don

i ode u ^ile, odbiv {i zah tjev [pa ni je za nje go vu ek tra di ci ju.Na re dnog da na Pi no~e je sti gao u ^ile.

2002.Pri pa dni ci MUP-a Ma ke do ni je kod mjes ta Ra -{tan ska Lo zja ubi li se dam pri pa dni ka te ro ris -

ti~ke al ban ske gru pe ko ja je pla ni ra la na pas ti va`ni je dr`a vnezgra de i am ba sa de u Sko plju.

2002.De vet izra el skih ci vi la ubi je no u Je ru sa le mu usa mo ubi la~kom bom ba {kom na pa du arap-

skih ek stre mis ta.

2004.U dva sa mo ubi la~ka na pa da u Ira ku na {i it skehra mo ve to kom slu`be po gi nu le su naj ma nje

143 oso be.

2008.Za pred sje dni ka Ru si je iza bran Dmi trij Me dve -dev, kan di dat Je din stve ne Ru si je, ~iji je li der

biv {i pred sje dnik Ru si je u dva man da ta bio Vla di mir Pu tin.

do kra ja go di ne, jer ta da mu`sti~e uslo ve za ko ri {te nje slo bo -dnih kre ta nja u kru gu u po ro -di ce i vi {e ne}e ko ris ti ti so bu zaslo bo dnu po sje tu. Ta da }e sepo ja vi ti dru gi pro blem ko ji }eu za tvo ru tre ba ti rje {a va ti. Na -ime, dje ci }e ne dos ta ja ti „te taLji lja“. Vje ro va tno }e i njoj ne -dos ta ja ti dje ca. Sve je to `ivot.On je ~es to su rov, ali uz ma loljud ske lju ba vi ne mo ra ta kavstal no bi ti.

Svo jim mu`evi ma ve} tri go -di ne vo zom iz Sa ra je va u za tvordo la ze tri `ene. Slu~aj no su seupo zna le i po~ele su se in ten -zi vno dru`iti. O~eku ju}i su pru -ge da ih po sje te, mu`evi su se uza tvo ru po~eli ta ko|er dru`iti.Sve tri po ro di ce ima ju ve li kudje cu, ko ja osu|eni ci ma je -dnom mje se~no, bez maj ki,do la ze u po sje te. Te po sje te seodvi ja ju u za tvor skom res to -ra nu, gdje se dje ca dru`e. Ov dje

su sklo plje na tri no va pri ja telj -stva: osu|enih oso ba, nji ho vihsu pru ga i dje ce. Su pru ge sedo go va ra ju {ta }e ku ha ti, amu`evi se do go va ra ju {ta im setre ba do ni je ti. Njih tro ji ca u za -tvo ru sve di je le, osim `ena u so -ba ma za slo bo dne po sje te.

Tr~i ta mo, tr~i ova moO toj in ti mi mu {kar ci ri jet -

ko pri~aju. Ali za to `enepri~aju: „Ja ovaj put po {la, a ni -je mi se i{lo. Tan ko je s nov -cem. Bi lo mu je dra go kad meje vi dio, a i me ni.“ Dru ga `enaje upi ta: „Je si li se pla knu la?“„Jo{ pri je tri da na, kad mi je naum pao“, od go va ra prva i uz -vra ti pi ta njem: „A je li se te bii{lo?“ „Bi lo mi sve je dno“, od -go vo ri ona. „La`e{, du {e mi, daje ta ko ne bi po sla la dje cu nase lo i ne bi ku po va la hal vu“,do ba ci la je tre}a `ena. Sve trise na smi ja {e. Po sje ta je do {la

i pro {la, mu`evi su se vra ti li usvoj za tvor ski odjel, a `ene suoti {le na voz. Je dna od njih jere kla: „Ako smo tr~ale ova -mo, za {to sa da tr~imo?“ Nas -tao je gla san, pis kav i zdrav`en ski smi jeh. Dru ga je re kla:„Sa mo da sje dne mo, no ge mebo le.“ Tre}a je do da la: „Mo`dati se krv sa li la u le|a.“

Ka da bi se pro ve la an ke ta uza tvori ma da li je ko ri {te njeso be za slo bo dnu po sje tu je -dnom mje se~no do vo ljno,od go vo ri bi se mo gli svrsta tiu tri ka te go ri je. Oko 70 pos toan ke ti ra nih bi od go vo ri lo daje du go ~eka ti mje sec da na,20 pos to bi se izja sni lo da jeto kra tak vre men ski pe ri od, a9 pos to bi od go vo ri lo da je„ta man“. Vje ro va tno bi ta~nood go vo ri li sa mo oni ko ji bina pi sa lii „ka ko kad“.(Su tra: Gaz di ne “ne vjen~ane

su pru ge”)

Knji gu “Tu njo ve li ki i u Tu nje ma li”, ~iji je autor pro fe sor naFi lozof skomfa kul te tu u Sa ra je vu, knji e vnik, ese jist i po slje dnjihne ko li kogo di nazas tu pnik u fe de ral nomPar la men tuMar koVe -{o vi}, obja vi la je iz da va~ka ku}a Ra bic iz Sa ra je va 2009. go di -ne. Knjiga se mo`e naru~iti na telefone 033/ 659-946 i 659-938.

Ve {o vi} je ro|en1945. go di ne u Pa pa ma kod Bi je logPo lja, CrnaGo ra, gi mna zi juza vr{io u Bi je lomPo lju, Fi lo zof skifa kul tet u Sa -ra je vu, pos tdi plom skistu dijna Fi lo lo {komfa kul te tu u Beo gra -du, do ktor sku di ser ta ci ju od bra nio na Fi lo zof skom fa kul te tu uSa ra je vu. Obja vio je po osam knji ga po ezi je i pro ze, vi {e ese ja,pre vo dio broj na dje la te bio koautor An to lo gi je bo san sko her -ce go va~kepo ezi je s Ene somDu ra ko vi}em i Mi le tomSto ji}em2000. go di ne.

Autor na po mi nje ka ko je dio tek sto va u ovoj knji zi pi san zasa ra jev ske ma ga zi ne Start i Da ni, ali po {to su naj~e{}e bi li pre -du gi, skra}iva ni su ipre ra|iva ni za pros tor u no vi ni: “Ov dje samse ko ris tionji ho vimprvo bi tnimver zi ja ma, ko je sam je zi~ki i stil-ski umio, ali i do da vao no ve sli ke, re~eni ce, pa su se, ne kad do -pi si vao je dnu, dvi je stra ni ce, jer je dno je pi sa ti tek sto ve za no -vi ne a dru go pra vi ti od njih knji gu.”

Mi ha il Gor ba~ov1931. Ro|en

rus ki dr`a vnikMi ha il Ser ge je vi~

Gor ba~ov, po -slje dnji pred sje -

dnik SSSR-a, ko jije po sli je pre uzi -

ma nja vlas ti1985. otpo~eo

pro ces li be ral nihre for mi po zna tih

kao gla snost i pe res troj ka.

Okon~ao je raz -do blje hla dnog

ra ta sa Za pa domi do pri nio slo mu

ko mu ni zma uze mlja ma is -

to~ne Evro pe.

@ak [i rak2003. Fran cus -ki pred sje dnik

@ak [i rak do pu -to vao u zva ni~nupo sje tu Al`iru. To

je prva po sje tana naj vi {em ni -vou od ka da je

Al`ir ste kao ne -za vi snost od

Fran cus ke 1962.go di ne, po sli je

osmo go di{ njegbru tal nog ra ta.

Bed`ih Sme ta na1824. Ro|en

~e {ki kom po zi tor,di ri gent i pi ja nis -ta Bed`ih Sme ta -

na, ~ije dje lopred stav lja us pje -

{nu sin te zu fol -klor nog i umje -

tni~ki do tje ra nogmu zi~kog izra za.

Ute me lji telj je ~e -{kog na ci onal nog

izra za u mu zi ci iosni va~ ~e {ke

ope re (“Mo ja do -mo vi na“, “Pro da -

na ne vjes ta“,“Da li bor“).