ZB plusVrsta fondaNovanifondCiljevi i investicijska politikaInvesticijski cilj Fonda je ostvarenje stalnog porasta vrijednosti udjela izraene u kunama uz visoku sigurnost ulaganja investiranjem imovine Fonda preteno u portfelj niskorizinih dunikih vrijednosnih papira i instrumenata trita novca.Naknade u fonduPrilikom izdavanja i otkupa udjela ne plaaju se ulazne niti izlazne naknade.Naknada za upravljanje iznosi 0,90% godinje, dok naknada depozitne banke iznosi 0,11% godinje. Naknada za upravljanje i naknada depozitne banke ukljuene su u cijenu udjelaStrategija i ogranienja ulaganjaPrikupljena novana sredstva se ulau: ukupno do 100% neto imovine Fonda u:. obveznice i druge dunike vrijednosne papire te svaki drugi prenosivi vrijednosni papir koji daje pravo na stjecanje takvih obveznica i dunikih vrijednosnih papira izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz drava lanica EU i OECD-a s kreditnim rejtingom A- ili viim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija (Standard&Poors, Moodys, Fitch IBCA),. nedavno izdane prenosive vrijednosne papire iz prethodne alineje,. instrumente trita novca izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz drave lanice EU i OECD-a s kreditnim rejtingom A- ili viim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija (Standard&Poor's, Moody's, Fitch IBCA),. depozite kod kreditnih institucija,. neuvrtene vrijednosne papire,. novac na raunima, ukupno do 10% neto imovine Fonda u:. udjele UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj dravi lanici ili udjele otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji su odobrenje za rad dobili u treoj dravi, a koji ulau preteno u prenosive vrijednosne papire iz prethodnih alineja, ukupno do 10% neto imovine Fonda u:. obveznice i druge dunike vrijednosne papire te svaki drugi prenosivi vrijednosni papir koji daje pravo na stjecanje takvih obveznica i dunikih vrijednosnih papira izdavatelja iz drava lanica CEFTA-e,. nedavno izdane prenosive vrijednosne papire iz prethodne alineje,. instrumente trita novca izdavatelja iz drave lanice CEFTA-a, u izvedene financijske instrumente ija se temeljna imovina sastoji od:. financijskih instrumenata obuhvaenih u prethodnim alinejama,. financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih teajeva ili valuta.cijene i prinosi fondaInstrumenti sa dospijeem kraim od godine dana moraju initi najmanje 75% neto imovine Fonda, uz uvjet da globalno modificirano trajanje Fonda ne prelazi 1,5. Izloenost korporativnim vrijednosnim papirima ne smije prelaziti 50% neto imovine Fonda. Valutna izloenost Fonda u odnosu na njegovu temeljnu valutu ne smije prelaziti 20% neto imovine Fonda.Ulaganja u izvedene financijske instrumente i koritenje tehnika i instrumenata (npr. financijsko osiguranje, aktivni i pasivni repo ugovori, primljene garancije ili pozajmljivanjevrijednosnih papira) uinkovitog upravljanja portfeljem mogu se koristiti u skladu s pravilnicima o ogranienjima ulaganja UCITS fonda koje donese Agencija u svrhu ostvarivanja jednog ili vie slijedeih ciljeva: smanjenje rizika, smanjenje trokova, stvaranje dodatnog kapitala ili prihoda za Fond.Upotreba financijskih izvedenica i koritenje tehnika i instrumenata uinkovitog upravljanja ukljuuje izmeu ostalog i financijsku polugu koja moe poluiti znatan rezultat uz relativno malo financijskih sredstava. Takav rezultat moe biti pozitivan ili negativan ovisno o kretanjima na financijskim tritima.Ulaganjem u izvedene financijske instrumente te koritenjem tehnika i instrumenata uinkovitog upravljanja portfeljem nee se mijenjati investicijska strategija niti poveati izloenost rizicima iznad onih definiranih ovimProspektomi Zakonom.Drutvo moe u svoje ime i za raun Fonda pozajmljivati sredstva s ciljem koritenja tih sredstava za otkup udjela u Fondu, i to pod uvjetom da novana sredstva raspoloiva u portfelju Fonda nisu dostatna za tu svrhu, pri emu, u sluaju takvih pozajmica, ukupni iznos obveza koje podlijeu otplati iz imovine koja tvori Fond prema svim ugovorima o zajmu ili kreditu ili drugom pravnom poslu koji je po svojim ekonomskim uincima jednak zajmu ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine Fonda u trenutku uzimanja tih pozajmica, na rok ne dui od tri mjeseca.Vie od 35% neto imovine Fonda moe se uloiti u vrijednosne papire i instrumente trita novca iji su izdavatelji Republika Hrvatska, neka od drava lanica EU, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ili Europska investicijska banka (EIB).Imovina Fonda se moe ulagati u udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja, izravno ili na temelju delegiranja Drutvo ili neko drugo drutvo s kojim je Drutvo povezano zajednikom upravom ili kontrolom, ili znaajnim izravnim ili neizravnim meusobnim vlasnikim udjelom te za takva ulaganja Fondu ne smiju biti naplaena ulazna ili izlazna naknada.Osim ogranienja ulaganja navedena u ovom poglavlju, ulaganja u Fondu moraju zadovoljavati ogranienja ulaganja odreena Zakonom, pravilnicima o ogranienjima ulaganja UCITS fonda koje donese Agencija te uredbama EU tijela.Rizici povezani s ulaganjemUlaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje odreenih rizika. Openito, rizik je vjerojatnost ili mogunost da prinos od ulaganja bude manji od oekivanog ili negativan.Ulaganje u Fond nije isto to i deponiranje novanih sredstava na raun kod bankete nije osigurano od strane Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, niti od bilo koje druge institucije ili tijela.Izloenost Fonda prema pojedinim rizicima nadzire posebna Funkcija upravljanja rizicima unutar Drutva. Rad te Funkcije kao i metodologija upravljanja rizicima propisani su internim pravilnicima i procedurama rada. Profil rizinosti Fonda proizlazi iz strategije ulaganja Fonda, a posljedica je ciljane strukture ulaganja Fonda i sklonosti Fonda prema riziku te karakteristika instrumenata u koje se imovina Fonda ulae. Sklonost Fonda prema riziku ograniena je sustavom ogranienja definiranih Zakonom, prospektom ili internim aktima.Pri donoenju odluka o ulaganju svako se pojedino ulaganje sagledava u kontekstu rizinosti ukupne imovine Fonda.Sukladno lanku 208. Zakona ulagateljima u Fond, iskljuivo na njihov zahtjev, Drutvo e dostaviti i dodatne informacije o ogranienjima koja se primjenjuju na podruju upravljanja rizicima Fonda, procesima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizinosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uloena imovina Fonda.Fond moe biti izloen sljedeim rizicima : Rizik promjene cijena financijskih instrumenata (pozicijski rizik):Pozicijski rizik je rizik gubitka zbog promjene cijena financijskih instrumenata. Na cijene financijskih instrumenata utjeu specifini imbenici povezani s izdavateljem pojedinanog financijskog instrumenta te opi trini uvjeti koji su posljedica promjene u razini kamatnih stopa ili kretanja cijena vlasnikih financijskih instrumenata koja nisu povezana s posebnim znaajkama pojedinanog financijskog instrumenta. Cijene financijskih instrumenata u koje je uloena imovina Fonda podlone su dnevnim promjenama koje mogu biti znaajne, a njihov pad moe dovesti do pada prinosa Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja ciljanom strukturom imovine Fonda i diversifikacijom ulaganja. Rizik promjene teaja (valutni rizik):Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene teaja valuta u kojima su denominirani financijski instrumenti. Za financijske instrumente u koje je uloena imovina Fonda, a koji su denominirani u valutama razliitim od obraunske valute Fonda, promjena teaja valuta moe dovesti do smanjenja vrijednosti tih instrumenata izraene u obraunskoj valuti te posljedino do pada prinosa Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja praenjem valutne izloenosti Fonda te ulaganjem u financijske izvedenice. Rizik promjene kamatnih stopa (kamatni rizik):Kamatni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene kamatnih stopa. Promjene kamatnih stopa prvenstveno mogu utjecati na trinu vrijednost dunikih vrijednosnih papira pa je u tom smislu kamatni rizik vrsta pozicijskog rizika. U pravilu, porast trinih kamatnih stopa, odnosno zahtijevanih prinosa na pojedine financijske instrumente, uzrokuje pad njihove trine vrijednosti, i obrnuto, pad trinih kamatnih stopa uzrokuje rast trine vrijednosti financijskih instrumenata. Porast trinih kamatnih stopa moe negativno utjecati na vrijednost pojedinih financijskih instrumenata u koje je uloena imovina Fonda te dovesti do pada prinosa Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja diversifikacijom ulaganja i ograniavanjem osjetljivosti promjene vrijednosti portfelja na promjene kamatnih stopa mjerene modificiranim trajanjem (duracijom) portfelja. Kreditni rizik:Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja novane obveze dunika ili izdavatelja financijskog instrumenta prema Fondu ili treim osobama (rizik neispunjenja obveze), odnosno zbog smanjenja ocjene kreditne sposobnosti izdavatelja financijskog instrumenta (migracijski rizik). Neispunjavanje obveze dunika ili izdavatelja, odnosno smanjenje ocjene kreditne sposobnosti moe dovesti do pada vrijednosti financijskih instrumenata tog izdavatelja i moe naruiti likvidnost Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja diversifikacijom ulaganja i uz pomo sustava ogranienja ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja. Kreditni rizik druge ugovorne strane:Kreditni rizik druge ugovorne strane poseban je oblik kreditnog rizika svojstven transakcijama izvedenim financijskim instrumentima i transakcijama financiranja vrijednosnim papirima (repo i obrnuti repo, kupnja/prodaja i povratna prodaja/kupnja vrijednosnih papira, pozajmljivanje vrijednosnih papira), a predstavlja rizik da bi druga ugovorna strana mogla doi u status neispunjavanja obveza (default) prije konane namire novanih tokova transakcije. U tom sluaju Fond moe pretrpjeti gubitak uzrokovan trokovima zatvaranja tako nastale pozicije. Navedenim rizikom Drutvo upravlja paljivim odabirom drugih ugovornih strana uzimajui u obzir njihovu kreditnu sposobnost i ugled na tritu te pratei i ograniavajui ukupnu izloenost prema drugim ugovornim stranama s obzirom na sve poslove Fonda s tim stranama. Rizik slobodne isporuke:Rizik slobodne isporuke je rizik gubitka koji nastaje kada je plaanje vrijednosnih papira ili valute izvreno prije nego to su vrijednosni papiri ili valuta primljeni ili je predmetna isporuka izvrena prije nego to su oni plaeni, odnosno ako obavljeno plaanje ili izvrena isporuka nije u skladu s oekivanom vremenskom dinamikom. U tom sluaju Fond moe pretrpjeti gubitak uzrokovan zatvaranjem tako nastale pozicije, odnosno moe se naruiti likvidnost Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja paljivim odabirom drugih ugovornih strana uzimajui u obzir njihovu kreditnu sposobnost i ugled na tritu te namirom transakcija po naelu isporuke uz plaanje (Delivery versus Payment, DvP). Rizik promjene poreznih i drugih propisa:Rizik promjene poreznih i drugih propisa je rizik gubitka u sluaju nepovoljnih promjena propisa koje izravno ili neizravno utjeu na prinos financijskih instrumenata. Ovaj rizik je izvan domene utjecaja Drutva pa Drutvo preporuuje ulagateljima da se prije ulaganja u Fond posavjetuju sa svojim poreznim i investicijskim savjetnikom. Rizik financiranja likvidnosti:Rizik likvidnosti je rizik gubitka zbog nemogunosti uspjenog ispunjavanja oekivanih i neoekivanih sadanjih i buduih potreba za novanim sredstvima. Takav rizik mogu je prilikom otkupa udjela u Fondu, pri emu se moe dogoditi da Fond nee biti u mogunosti pravovremeno unoviti imovinu Fonda po cijeni priblino jednakoj fer vrijednosti te imovine. Navedenim rizikom Drutvo upravlja redovitom procjenom likvidnosti portfelja u odnosu na redovite financijske obveze i oekivane isplate. Rizik trine likvidnosti:Rizik trine likvidnosti je rizik gubitka zbog nemogunosti prodaje odreene koliine financijskog instrumenta po trinoj cijeni uzrokovane trinim poremeajem ili nedovoljnom dubinom trita. U tom sluaju postoji mogunost da e Fond biti primoran prodati financijski instrument po cijeni nioj od trine to moe negativno utjecati na prinos Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja procjenom likvidnosti financijskog instrumenta prilikom donoenja investicijske odluke. Rizik koncentracije imovine:Rizik koncentracije imovine je rizik gubitka uslijed pretjeranog ulaganja u pojedine grane industrije odnosno geografska podruja. U tom sluaju, nepovoljan razvoj dogaaja u pojedinoj indsutriji ili podruju moe uzrokovati znaajnije promjene vrijednosti imovine Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja diversifikacijom ulaganja. Rizik zemlje:Rizik zemlje je rizik gubitka uslijed pogoranja ekonomske ili politike situacije odreene zemlje (primjerice zbog ratova, nemira, kriza, dravnih restrikcija) pri emu takvi dogaaji imaju utjecaj na vrijednost financijskih instrumenata u koje je uloena imovina Fonda zbog povezanosti tih financijskih instrumenata ili njihovih izdavatelja s tritem odreene zemlje. Navedenim rizikom Drutvo upravlja izbjegavanjem izloenosti tritima na kojima se moe oekivati znaajnija kriza. Rizikfinancijske poluge:Financijska poluga je pojam koji se koristi kako bi se opisao nain ili strategija umnoavanja potencijalnih dobitaka zaduivanjem, koritenjem izvedenih financijskih instrumenata ili ulaganjem u financijske instrumente koji koriste polugu (npr. ETF-ovi). Openito, financijska poluga poveava uinke rasta ili pada vrijednosti imovine Fonda. Investicija u kojoj je izvor sredstava za ulaganje dobiven zaduivanjem u sebi sadri poveani rizik od gubitaka zbog toga to trokovi financiranja smanjuju ostvareni prinos investicije, dok profitabilnost same investicije ne utjee na obvezu vraanja duga. Koritenje izvedenica moe poveati volatilnost vrijednosti imovine Fonda, negativno utjecati na likvidnost Fonda i izloiti Fond rizicima vezanim uz referentne instrumente u veoj mjeri nego to bi to bilo mogue ulaganjem iskljuivo postojee imovine Fonda. Navedenim rizikom Drutvo upravlja ograniavanjem stupnja financijske poluge koju Fond moe koristiti. Operativni rizik:Operativni rizik predstavlja mogunost gubitka zbog prijevara, nepridravanja zakona ili sporazuma, ljudskih pogreaka, prirodnih nepogoda, tehnolokih problema i neadekvatnih procesa. Navedenim rizikom Drutvo upravlja sustavnim pristupom koji obuhvaa identifikaciju, procjenu, praenje i kontrolu operativnog rizika.Ukupnu rizinost fondova kojima upravlja, Drutvo opisuje kao nisku, nisku do umjerenu, umjerenu, umjerenu do visoku ili visoku. Ista skala koristi se i kod opisa stupnja utjecaja pojedinog rizika. Prethodno navedeni rizici imaju sljedei stupanj utjecaja na Fond:

S obzirom na strategiju ulaganja i karakteristike financijskih instrumenata u koje se imovina ulae te stupanj utjecaja pojedinih rizika, Fond karakterizira niska rizinost te se moe oekivati niska volatilnost cijene udjela u Fondu.

3