Z.dizdarevic-- Dešavanja Na Bliskom Istoku i Međ. Sigurnost

7/25/2019 Z.dizdarevic-- Deavanja Na Bliskom Istoku i Me. Sigurnost

1/40

BIBLIOTEKA

TRIBINA IBN SINA

Knjiga 1


2/40

Izdava:Naunoistraivaki institut IBN SINA, Sarajevo

Potok 24, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

e-mail: [email protected]

www.ibn-sina.net

Za izdavaa:Dr. Rouhollah Ghaderi Kangavari

KorekturaHajra Polovina

Dizajn & DTP:Tarik Jesenkovi

tampa:SABAH-PRINT

Za tampariju:Anel Elezovi

BIBLIOTEKA TRIBINA IBN SINA

Knjiga 1


3/40

Sarajevo, novembar 2014.

Zlatko Dizdarevi

Deavanja na Bliskom istokui meunarodna sigurnost

BIBLIOTEKA

TRIBINA IBN SINA

Knjiga 1


4/40

U ovoj knjizi nalazi se tekst izlaganja Zlatka Dizdarevia na Redovnoj mjesenojtribini Ibn Sina, na temu Deavanja na Bliskom istoku i meunarodna sigurn-ost, odranoj1. oktobra 2014. godine u Amfiteatru Naunoistraivakog insti-tuta Ibn Sina u Sarajevu.


5/40

[ 5 ]

Uvodna rije

Potovani itaoe, pred Vama je tekst predavanja gos-podina Zlatka Dizdarevia na temu Deavanja na Bliskomistoku i meuanrodna sigurnost odranog 01.10.2014. go-dine u sklopu 24. redovne tribine Ibn Sina.

Zlatko Dizdarevi je dugogodinji novinar i urednik unaoj najznaajnijoj dnevnoj novini - listu Osloboenje.Tamo je s malim pauzama bio aktivan od 1971. do 1996. go-

dine, kao novinar, izvjeta i urednik. Izmeu ostalog ure-ivao je i Nedjeljnik Osloboenja, a svojevremeno i Svijet.Gospodin Dizdarevi je radio i kao dopisnik iz Kaira, izvje-ta iz Libanona, Alira, Izraela, Libije, Tunisa, Iraka i Sirije.Drugio dio svoje karijere Dizdarevi je proveo u diplomatiji.Prvo je imenovan za ambasadora Bosne i Hercegovine u R.Hrvatskoj, a zatim 2008. god. za ambasadora Bosne i Herce-govine u Jordanu s akreditacijama za Siriju, Irak i Libanon.Gospodin Dizdarevi autor je osam knjiga, a njegova djela

objavljivana su i prevoena u dvadesetak zemalja svijeta.


6/40


7/40

[ 7 ]

Potovani uesnici tribine,

Ovdje sam zahvaljujui ljubaznom pozivu Instituta Ibn

Sina gdje u iznijeti vlastite stavove na temu meunarodnesituacije i posebno stanja na Bliskom istoku. Hvala vam naodazivu. Ne predstavljam u ovome to u kazati i u ocjena-ma koje u iznijeti nikog drugog i to podvlaim, jer se moepomisliti, nainom na koji sam najavljen, da u zastupatistavove koji su i oficijelni i zvanini. Ne doivljavam se nikao analitiar, puno je profesionalnih analitiara domaih ivanjskopolitikih tema unaokolo, ve sam naprosto kao no-vinar i kasnije diplomata, sticajem sretnih okolnosti, imaopriliku da budem tamo gdje su se deavale stvari kojim samse bavio tada i danas i o kojima u vam veeras govoriti.

Imao sam izuzetnu sreu da dosta rano odem na Bliskiistok kao novinar i stalni dopisnik sa tih prostora. Prvi putsam tamo otiao krajem sedamdesetih, u Alir, Libiju i Tunis,a u Egipat 1982. kada se Izrael, na osnovu Kempdejvidskogsporazuma, povlaio sa Sinaja. Kao izvjeta bio sam nakontoga u Bejrutu, kada je aron, navodno bez odluke svoje vla-de, upadao u Liban. Sjeamo se Sabre, atile i tih vremena.Od 1983. bio sam stalni dopisnik Osloboenjasa Bliskog isto-ka, sa sjeditem u Kairu. Po logici te pozicije pratio sam cijeliregion, od Egipta preko Izraela, Jordana, Libana do Sirije sa

jedne strane, i sa druge preko Libije i Tunisa do Alira. Kadaje trebalo da se vratim, poela je prva Intifada. Kao speci-jalni izvjeta neko vrijeme sam izvjetavao o dogaanjimatamo, u Palestini, u Jeruzalemu... Nakon povratka sam bio

u Osloboenju, pa jedno vrijeme glavni urednik sarajevskogsedminika Nedjelja. Rat sam proveo u Osloboenju. Biosam i glavni urednik u tada nanovo pokrenutom sedmini-ku Svijet. Nakon rata, sticajem raznoraznih okolnosti, otiaosam iz Osloboenja u tzv. slobodne novinare. Iz te pozicije


8/40

[ 8 ]

Zlatko Dizdarevi

sam dosta putovao, dosta radio pa i na Bliskom istoku ali i namnogim drugim prostorima. Pratio sam suenja u Haagu,zbivanja na Kosovu i Albaniji, boravio u Americi i Kolumbiji.

Poziv da doem u Ministarstvo vanjskih poslova BiH i po-nudu da odem za ambasadora BiH dobio sam 2001. godine.Mislio sam tada da je rije o Bliskom istoku ali nije. Otiaosam u Zagreb. Tada sam znao dosta precizno koji su osnovnizadaci koje je trebalo obaviti u Hrvatskoj u kontekstu uspo-

stavljanja i ureenja odnosa sa susjednom dravom s kojomimamo najduu granicu i mnogo neregulisanih odnosa kojiproistiu iz injenice da smo bili nove, samostalne dravenakon raspada Jugoslavije. Uradili smo u ono vrijeme mno-go za BiH u Zagrebu, a ja sam proao i diplomatsku kolu.to je najvanije, prethodnu novinarsku optiku dopuniosam tom novom, potpuno drugaijom i esto potpuno su-protnom. Mnogo bolje sam shvatio ta je meunarodna po-litika zasnovana na definiranim ciljevima i interesima, a nesamo na onome to vlastite oi vide kao istinu i fakat. Vratiosam se 2005. u Ministarstvo, ali i nastavio da piem. Imaosam redovnu sedminu kolumnu u Novom listu iz Rijekepod naslovom Balkanski ambasador. Nakon tri godine uMinistarstvu sa zvanjem ambassadora at large, mnoge stva-ri su se promijenile i uinilo mi se da tamo vie nemam takorisno da radim, iz niza razloga. Odluio sam otii ali mi

je tada iznenada ponueno da idem za ambasadora u Jor-

dan, sa akreditacijama u Iraku, Siriji i Libanonu. Ambasadau Jordanu pokrivala je tada konzularno i Gazu, a kasnije ikompletnu Palestinu. Mandat sam zapoeo u julu 2008., a uSarajevo se vratio u rano proljee 2012. godine.

Kroz sve ove godine stalnih i povremenih boravaka naBliskom istoku, uz konstantno praenje tamonjih zbivanja iizuavanja povijesti i aktuelnih dogaanja tamo sam osta-vio i srce i duu. Imao sam tada, pred prve odlaske, sjajne

uitelje, velike poznavaoce istorije, kulture, politike, menta-liteta i obiaja u vezi s arapskim svijetom. Shvatio sam brzoi da zapadni nain razmiljanja ne moe da bude klju zapotpuno razumijevanje tog velikog, koherentnog ali i veomaraznovrsnog svijeta. Pokazalo se znaajnim to sam u taj svi-


9/40

[ 9 ]

Deavanja na Bliskom istoku i meunarodna sigurnost

jet ulazio kroz Han Halili, kroz sukove i tamonje ajinice,kroz privatna druenja s intelektualcima i obinim ljudima,a ne preko prijema, zatvorenih krugova stranaca, promatra-

jui svijet kroz zatamnjene prozore automobila diplomate.To se pokazalo kao velika prednost i u mojim saznavanjimai opservacijama za analizu i pisanje, ali i za posao u vrijemekada sam bio ambasador.

Iz Ammana sam veoma esto odlazio u Damask, to je

put autom manje od dva sata. Siriju i Damask sam doivlja-vao kao veliku, vanu staru dravu ali i kao prostor hiljadui jedne noi. Sve je tamo bilo i po mentalitetu, i po nai-nu ivota, i po istoriji specifino pa i jedinstveno. Odlaziosam vrlo esto u Bejrut koji je bio sasvim druga pria, jednadruga krajnost u sudaru prolosti i, rekao bih, hedonistikestvarnosti i budunosti. Iz novinarskih vremena i dolazakau Liban imao sam puno prijatelja, veza i otvorenih vrata dosamog vrha u dravi. Bejrut je izvjesno najbolja osmatrani-ca cijelog regiona. Nama iz BiH njihova sveukupna sloenostbliska je i razumljiva. Jordan je bio regionalno zgodna zemljasa najvie kancelarija meunarodnih organizacija, ambasa-da, institucija, otvorena u komunikaciji, vjetaka po prolo-sti i granicama, ali bitna za odnose unutar arapskog svijeta.Srasla sa Palestinom i tom velikom istorijom, na granici saIzraelom, Jordan je vana drava za diplomatske posloveraznih vrsta. Odlazio sam u Bagdad koliko sam mogao, i na

odreeni nain slutio u kojem pravcu ide njihova pria. Pret-hodno nataloeno bliskoistono iskustvo upuivalo je jasnou kojem pravcu ide tamonja nedovrena pria poslije padaSaddama Husseina i neuspjele transformacije u ime koje jesruen jedan nedemokratski, ali ureen i vrst reim koji jefunkcionisao. Nisam imao prava zatvarati oi pred onim tose tamo deava, ali ni zaboravljati ono to sam nauio i vi-ao kroz mnoge godine ranijeg novinarskog ivota na timprostorima. Nisam imao dilema u vlastitim opredjeljenjima

i itanju tamonjih prilika, mada se ubrzo ispostavilo daje puno toga o emu razmiljam i piem, u sukobu s onimto se ve tada poelo tumaiti kao zvanini stav mnogihunutar meunarodne politike, raznih politikih i diplomat-


10/40

[ 10 ]

Zlatko Dizdarevi

skih interesa. Ipak, nisam mogao mimo onoga to sam na-uio, vidio, proitao, mimo iskustava iz ivota s tim ljudimatamo. Otiao sam, recimo, kada su poeli nemiri u Siriji, upograninom gradu Deri, sa jo dvojicom ambasadora, daiz blizine prosudimo ta se dogaa. Nekoliko smo dana ilitamo ujutro i vraali se u Jordan popodne. Nije bilo tekoprepoznati vrlo brzo o emu se radi u nametnutoj prii o tzv.arapskom proljeu. Postojala je poetna energija pretenomladih ljudi, studenata i kolaraca koji su izali na ulice Dereda protestima pokrenu promjenu stanja. Meutim, ve dru-gog dana, treeg sigurno, bivalo je jasno kako se ta iskrena,ista i opravdano stvorena energija poinje krasti i skretatina drugu stranu. Grupe huligana poele su sa provokaci-

jama policije, zapoele su pljake prodavnica, razvaljivanjaunaokolo. Meu protestantima najekstremniji u ruenjimabile su evidentno grupe ekstremnih dihadista. Odatle dointervencije snaga sigurnosti, pa krvavih obrauna, potom

snajpera neidentifikovanog porijekla sa krovova itd., biloje potrebno svega par dana. Ve na prvu reakciju iz Damaskai prijedloge usmjerene na smirivanje, preko noi aktiviraniopozicionari iz Londona, Istambula, iz Zaliva itd. odgovo-rili su sa too little, too late... (suvie malo, suvie kasno...) Uprepoznavanju ovog scenarija i u Siriji, uprkos istini da sumnogi zahtjevi ispostavljeni na poetku demonstracija biliopravdani, pomogla je velika slinost sa prethodnim doga-anjima u Libiji, Egiptu, Jemenu, Bahreinu... Svi ti mehaniz-mi bili su isti i pokrenuti kako bi se ukralo neto to bi semoglo zvati revolucijom ali sa drugim ciljevima i interesimaistinski u korist tamonje demokratije, a ne monih apetita,prije svega energetskih i geostratekih i vojnih izvana. Imaosam, logikom dugogodinjeg bavljenja regionom, dosta in-sajderskih informacija o svemu to se deavalo. Egipat sampoznavao iznutra, pa mi nije bilo teko jo na poetku zbi-vanja na Tahriru i posebno kada je Mursi izabran za pred-

sjednika, da dam najvie godinu dana do vojnog udara ukojem e se vojska vratiti ponovo na vlast. Ne zato to samto prieljkivao, nego naprosto zato to mi je jasno kakva jepozicija vojske u blioj i daljoj istoriji Egipta, kakva je situ-acija s Muslimanskom braom, vanjskim uticajima, intere-


11/40

[ 11 ]


sima, i tako dalje. Od pada kralja Faruka, vojska je na vlastiu Egiptu, apsolutno je najjaa institucija u zemlji i faktorstabilnosti, a uz to, Amerikancima najsigurniji garant sigur-nosti Izraela, kao uvar Camp Davida. Mursi nita od toganije mogao obezbijediti kao to nije uspio ni da se odupreprevashodnom zovu interesa Muslimanske brae iji je biolider. U onom predvianju o vremenu vojnog udara to slije-di promaio sam za svega 45 dana. Jer se vojska vratila kakose vratila, a njen general broj jedan Al-Sisi uskoro je postao ipredsjednik Egipta.

Prve godine onoga to se odmah po svijetu poelo pri-lino eufemistiki nazivati arapskim proljeem, pratio samtamo, na licu mjesta. Taj naziv arapsko proljee, i danassam u to uvjeren, tipini je proizvod zapadnih politiko--marketinkih kuhinja. Pri tome jo romantino podsjea nasvojevremeno Prako proljee sa kojim ovo nema veze nipo kontekstu, ni po silama koje su ga izvele, ni po strate-kim ciljevima u nadmetanju Zapada i tadanjeg evropskogistoka. Meni se inilo da je u startu umjesto proljea nastaladuboka jesen, i odmah potom zima. Pogledajmo danas ta

je od svega ostalo, izuzev Egipta, jer je procjena da tamomogu uzeti stvar u svoje ruke tzv. umjereni islamisti bilaod poetka pogrena. Terorizam je apsolutno eskalirao kaocinini rezultat borbe protiv terorizma. Libija je potpunounitena, Irak se raspada u krvi, podjednako i Sirija ija pri-

a nije zavrena uprkos velikim grekama monih u procje-ni tamonjeg stanja. Jemen je otklizao u dravu koja je podkontrolom Al-Qaede, Jordan i Saudijska Arabija mnogo sunesigurniji nego ranije, posebno Saudijska Arabija, a mo-narhije Zaliva, garanti petrodolara, ostale su netaknute. Dra-matino je uruen svaki vid suivota meu muslimanima ikranima na Bliskom istoku, a tokovi preseljavanja milionaljudi iz svojih vjekovnih prostora postali su nezaustavljivi iizvan svake kontrole. Svjetska politika u najelementarnijim

aspektima humanosti potpuno je ustuknula pred silom i i-stim interesima geostrategije energije i prostora.To su, po-

jednostavljeno govorei, moji zakljuci i moja vienja stanjatamo o proljeu koje niko, onako kako se proglaavalo, nije


12/40

[ 12 ]

Zlatko Dizdarevi

vidio. Iznosim ih kao sasvim line, ne pretendujem na to dase neko sa time sloi ili ne sloi, ali iz dana u dan dobijamsamo nove potvrde ovakvih zakljuaka i uvjerenja.

U Bejrutu sam 1982 godine upoznao Roberta Fiska, bri-tanskog novinara kojeg smatram jednim od najveih pozna-valaca Bliskog istoka. Davno je napisao ono to je apsolutnotano: Kada god se svijet i zapadni novinari bave Bliskim isto-kom, postavljaju se uvijek tri pitanja, a ne postavlja etvrto.

Tri pitanja su ko, kad i gdje, a etvrto, koje uglavnom nikadniko ne postavlja je, zato? I to je matrica na kojoj funkcio-nie i dananja pria o Bliskom istoku. Svi danas razgovarajuo ISIL-u, kao da je u pitanju stvar pala s neba, pita se kolikoimaju vojnika, jesu li ih avioni pogodili, kako se finansiraju,ko je u tzv. koaliciji protiv njih. Pri tome, usput, niko ne znako je i da li je iko u BiH razgovarao i odluivao hoemo li ilineemo biti dio te koalicije. Nije rije jesmo li protiv tero-rizma ve je u pitanju primjer funkcioniranja i nae zemljeali i meunarodne zajednice. Nismo usamljeni primjer tu,isto je sa Hrvatskom i mnogim drugim, dok su u Sloveniji,recimo, postavili ovo pitanje. Ujedno, svi gledamo dopisni-ka hrvatske dravne televizije koji je sto metara od granineice ispred Kobanea, sa druge strane prema Turskoj bjei nadesetine hiljada Kurda pred koljaima ISIL-a, a turski tenko-vi su tu i ne pada im napamet da interveniu. O tome ni ri-

jei na TV, da se valjda veliki domain, Erdogan, ne uvrijedi,

mada svi znaju da je njegov glavni cilj tu obaranje Assada, asrea bi mu velika bila nestanak Kurda i u Kobaneu. U Ame-rici se Obama zaklinje u UN, itd. Sada se odjednom otkrivakako su se, eto, prevarili u procjeni snage ISIL-a, kao nisuznali da su toliko jaki, a svi skupa tri godine gledamo kakooruje i sva ostala oprema odatle, iz Zaliva, iz Evrope to jeodlazilo, navodno umjerenoj opoziciji u Siriji, zavravalouglavnom kod dihadista, ukljuujui i ISIL.

Kada bismo na nivou elementarnog profesionalnog po-tenja postavili pitanja zato je do svega tamo dolo, vidjelibismo brzo i lako kuda e to ii, ko je tu s desna a ko s lije-va, koje su snage iznutra, a ta je kome interes izvana. Cijelata pria na Bliskom istoku se deava na tri razliita nivoa. O


13/40

[ 13 ]


onom najvanijem, gornjem, najviem, najmanje se pria, ato je geostrategija prostora i geostrategija energije. Izvan toganita se tamo ne deava. To je poelo, govorim o savremenimpolitikim kretanjima, sa procjenom Zapada da treba navrijeme staviti pod svoju kontrolu bliskoistonu i srednje-istonu imperiju energije koje je sve manje i manje. A jotada, prije petnaestak godina, znalo se da recimo Amerika saoko pet posto stanovnitva na svijetu i ne ba vjenim izvo-rima nafte i gasa troi oko 25 posto ukupne svjetske energije.Ko god spominje druge razloge kao vanije, a izvan ova dvarazloga, mislim da je na krivom putu, ili ne shvata ili ima in-teresa da nudi neistine unaokolo. Drugi nivo je regionalnapria i tu su regionalni odnosi, interesni, istorijski, odavnonenaplaeni... Tu dolaze i relacije i balansi utjecaja izmeusunita, iita, mnogih drugih koji nisu muslimani, a bilo ih jedosta, veliko pitanje Kurda, odnosi starih imperija i njihovenove strasti, vjerske podjele unutar muslimana, palestinsko

pitanje i Izrael itd., itd. Mnoge su realnosti tu isprepletenekoje se na Zapadu ne razumijevaju, niti se zapad trudi da ihshvati izvan ekskluzivno njihovog interesa. Trei je nivo nakojem se odvijaju pojedinane situacije u svakoj od tamo-njih drava pojedinano. Sa svim prirodnim i neprirodnimrealnostima proisteklim iz injenice da su neke od tamonjihdrava nastajale i razvijale se na prirodnim prostorima i isto-rijama, a neke su stvorene, pa i izmiljene u nekim sasvimdrugim kontekstima, dogovorima, pobjednikim raspara-vanjima prostora temeljem interesa pobjednika u velikimratovima. Bitno je znati da se logike na kojima se stvarajuili nastoje realizirati mnogi od ovih veoma isprepletenih in-teresa veoma esto ne poklapaju u ukrtanju ova tri nivoa.Pa tako drave koje bezmalo ratuju izmeu sebe uestvujuu zajednikim koalicijama u specifinim sluajevima na tre-em terenu. Smrtni neprijatelji Izraelu, recimo, nerijetko sutijesno povezani sa ovom dravom u regionalnim bezbjed-

nosnim interesima, podjednako kao i energetskim. Jedni edrugima, ujedno, prodavati i oruje i naftu, pa onda to orujei tu naftu upotrebljavati u uzajamnim sukobima ili pomaga-nju partnerima koji su neprijatelji onim treim, itd., itd. Sviti unutranji interesi pojedinanih drava, historijski, vjerski,


14/40

[ 14 ]

Zlatko Dizdarevi

tradicionalni, vojni, nacionalni, u krajnjoj liniji funkcionira-ju unutar drava i ne moraju da se prelamaju na isti nain iodraavaju na istoj matrici i na meunarodnu politiku.

Kako najlake objasniti stanje u svijetu na spomenutomprvom nivou. O emu se radi, i zato je situacija na planetitakva kakva jeste. Kada sam se rodio, na planeti je bilo otpri-like oko 3,5 milijarde stanovnika. Ako poivim kao moj otac,znai nakon osam decenija, na planeti e biti oko osam mi-

lijardi stanovnika, i neto vie. Dakle, samo u jednoj jedinojgeneraciji, stanovnitvo na planeti e biti vie nego dva putabrojnije, na istim ili manjim koliinama energije, pitke vodei prirodne hrane. Naravno da ozbiljne zemlje, i posebno ve-like korporacije koje organizacijom i interesom nadrastajudrave, ove injenice pomno prate. Usput, mislim, recimo,da su SAD danas po svojoj organizaciji, unutranjoj logicifunkcioniranja i osnovama na kojima se kreiraju i unutranjii vanjski interes i politika, vie korporacija nego klasina dr-ava u nekadanjem smislu. Drave funkcioniu primarno ufunkciji zadovoljavanja korporacija, a najmonije su one izdomena finansijskog, energetskog i vojnog kompleksa - i osvemu ovome itekako vode rauna.

Korporacije, ukratko, razmiljaju kako staviti svoju apuna preostale rezerve, prije svega energije, a onda vode i izvo-ra hrane, jer, ako imate energiju, moete obezbijediti vodu ihranu. Kako doi do preostalih rezervi kroz odnose u posto-

jeem meunarodnom poretku koji garantuje dravama su-verenitet, samostalnost, pravo na vlastitu politiku, nepovre-divost granica, meunarodnu ravnopravnost itd. Taj okvir,zasnovan na principima Ujedinjenih nacija i uz potivanjespomenutih principa, ne ostavlja ni vremena ni prostora zaotimanje preostalih planetarnih resursa kako se u uskim kor-porativnim vrhovima planira i razmilja. Treba, zato, ruitii mehanizme i pravila meunarodnog poretka, pa otvarati

prostor za ruenje drava, sistema, pojedinaca koji se neuklapaju u zamiljenu emu. Dodatno, vojna industrija po-sebno diktira geostrateki razvoj odnosa u svijetu, jer upravoona zahtijeva permanentne sukobe i ratove koji je hrane, ada bi tih ratova bilo, politika mora stvarati nova arita i stal-


15/40

[ 15 ]


no nove neprijatelje. Nakon jednog, velikog stratekog hlad-noratovskog neprijatelja koji je siao sa scene, istovremeno

je identifikovan novi, globalni terorizam. Problem je totakozvana borba protiv terorizma kao rezultat uporno daje dalje, uvijek ispoetka ali sutinski isto jaanje i irenje no-vog terorizma! Nije udo to strunjaci procjenjuju da danasoko 68% ukupne industrijske proizvodnje u SAD-u, ne moefunkcionirati bez rata, da ta sveukupna industrija svakih pet,est godina mora imati ozbiljan rat u koji bi mogla da se na-slanja na koncu na vojnu industriju i tehnologije i tako pla-sira svoje proizvode, odnosno da otvara mogunost za svojeproizvode. To bez ratova ne ide, a rata ne moete imati akonemate stratekog ili bar povremenog neprijatelja. Zapadga je imao u SSSR. Kada je nestao Sovjetski savez trebalo jestvoriti novog stratekog neprijatelja. Desio se 11. septem-bar i sve se u svijetu principa i poretka, praktino, preokre-nulo od tada. Terorizam i islam zamijenili su Sovjetski savez.

Ne samo na terenu ratova, ve i na terenu meunarodnogprava, unutranje dravne konstitucije, a sve u ime bezbjed-nosti, sve do potpuno novog poimanja ljudskih prava kaoalibija za ruenje i negiranje ljudskih prava. Treba li se zatouditi i mnogim teorijama o samom 11. septembru koje izdana u dan dovode sve ozbiljnije u pitanje samu storiju otom dogaaju kojeg su prema svim amerikim verzijama izveli Saudijci, a vojni odgovor prelomio se preko Avganista-na i Iraka! Odakle su se svijetu javili kao odgovor i kao stra-teki neprijatelj, Al-Qaeda i evo sad ISIL! Ovi drugi dignutina noge u Siriji i to ne voljom i opredjeljenjem Sirijaca, vereima i sistema ne to su pod kiobranom Amerike i Sau-dijske Arabije, u novije vrijeme i Turske kao lanice NATO-a!Previe apsurda za iole zdraviji mozak da bi se sve mogloprogutati. U svakom sluaju, doli smo dotle da je sila lega-lizovana kao dominantan faktor meunarodnog poretka, da

je dato pravo snagama izvan OUN-a da mogu upotrebljavati

silu za ruenje drava i uope ciljeva koje su te snage sameodabrale i to u ime ega, u ime ljudskih prava. Tako je bez-granino vaan elemenat ljudskih prava, uveden u osnovneodrednice u meunarodnom poretku (zlo)upotrebljen kaoalibi za pravo na eliminisanje drugih prava kao to je suvere-


16/40

[ 16 ]

Zlatko Dizdarevi

nitet koji se hoe ili nee potivati od sluaja do sluaja, kakoto sili odgovara.

Tako e se najcrnjim tiraninom pa i teroristom, recimo,proglasiti jedan Gadafi u asu kada je zapelo za produe-njem koncesijskih ugovora sa najmonijim svjetskim naf-tnim korporacijama, i otvoreno pitanje dedolarizacije u

Africi, bez obzira to je svega 15 dana prije toga bio ugoensa najviim poastima kod istih onih to su mu netom iza

presudili i poslali plaenike da ga se likvidira. I danas imatesituaciju da se podiu avioni bez odluke Savjeta bezbjedno-sti UN-a, negdje se ta odluka trai a negdje ne, ve se progla-avaju zone sigurnosti i tzv. No Fly Zone (kao to Turskasada sve pokuava da se uradi u Siriji kao pretekst za poetakokupacije Sirije). Ne preza se ni od izmiljanja upotrebe he-mijskog oruja kada i gdje zatreba, potom falsificiranja izvje-taja, dokumenata itd. (Irak 2003. i Sirija 2013.), eliminira-nja meunarodnih eksperata koji su tvrdili suprotno (Carladel Ponte), naknadnih priznanja visokih meunarodnihfunkcionera da su preutjeli vane nalaze kada ih je trebalokazati (Kofi Anana o Siriji) itd., itd.

U vrijeme mog ambasadorskog mandata na Bliskomistoku i operacije ruenja Gadafija u ozbiljnim diplomat-skim krugovima zabiljeena je informacija da je CIA imalapoimenini spisak vie od 10.000 ljudi koji su uestvovaliu obaranju Gadafija, koji su organizovani, naoruani i do-

vedeni tamo, i povodom te operacije u zapadnim monimmedijima proglaeni revolucionarima, herojima i borcimaza ljudska prava jer su skinuli diktatora. Onda je najvei dionjih otiao, u funkciji drugog plana i drugog interesa, u Mali,da uestvuju u operaciji na francuskom terenu. Tamo su tiisti za svjetsku javnost bili dihadisti i teroristi. A onda je,kao teroristi a pod firmom umjerene opozicije i Slobodnesirijske armije (FSA), bezmalo veina njih, prebaena u Siriju

u borbu protiv Assada. Sa kompletnim orujem, koje im jeNATO doturio dok su bili u Libiji znao se tano transportnimost organiziran brodovima i avionima preko Libana i Tur-ske a o tome su svjedoili i inspektori UN-a. Tamo su opetpostali oslobodioci i borci za demokratiju. Zapad i zemlje


17/40

[ 17 ]


Zaliva su ih naoruavali, finansirali, tvrdili da su to, tzv. pri-jatelji Sirije organizirani u Turskoj kao grupacija izvan UN-a,na inicijativu SAD. I nai su meu prvima potrali da budutamo. Normalno je da postoje u okvirima raznih saveza mje-sta i politike kojima se mora dati izvjesna podrka, gdje smopristali da budemo, ali ne moramo trati u prvi red, kao tosmo u Savjetu bezbjednosti bili de facto presudan glas u in-direktnom odobravanju napada na Gadafija. Nismo ak nipostavili pitanje gdje je tu na interes, kako e se to kompen-zirati, imali smo tamo gradilita, ljude, dugorone poslove...Sve to gubimo, zato? Da se ne spominje uee u ruenjuprincipa koji direktno i indirektno sutra tite nas, male. I joneto, u tom glasanju, u istom statusu kao i mi, Nijemci su,recimo, bili uzdrani.

Problem svih nas je to spadamo u generaciju koja jeodrastala na sasvim drugim kodovima, i moralnim, i eti-kim, i kuno vaspitnim, i mi u svojim glavama nosimo osje-aj postojanja pravde, zakona, principa, morala, a vjerujtemi, moje iskustvo nakon svega tamo govori - toga vie nema.Ne postoji nijedna meunarodno pravna injenica, nijednaizglasana rezolucija, koja se nee ako sili zatreba pogazitiu roku od 15 dana, a planeta uvjeriti kupljenim medijima dasu razlozi opravdani i da je la istina. Tzv. javno mnijenje jepogodan teren da se sve ove prie objasne na nain koji ebiti prihvaen.

Ozbiljni ljudi kau da bi se cijela pria mogla ispriati natemi dolara i nafte, od Bliskog istoka do Ukrajine, a tema jelocirana u naem sluaju, na terenu Iraka, Rusije, Irana, Kinei Sirije. Ako se vratimo u 1970. godinu sjetit emo se da jedolar tada prestao da bude moneta temeljena na zlatu, i po-stao je moneta nafte. Tako je, zapravo, dolar postao i glavniameriki eksportni proizvod. Zato je geopolitika dananjiceu isto vrijeme i mogua politika Treeg svjetskog rata, ako

stvar bude otklizavala u pravcu u kojem ide danas, i zato jeto geopolitika energije? Prema podacima MMF-a, u 1966 g.sve svjetske kljune banke imale su tada oko 14 milijardi do-lara sa zlatnom podlogom. Bilo je to tada, naravno, neupore-diva vrijednost sa dananjom. Od toga su Amerikanci imali


18/40

[ 18 ]

Zlatko Dizdarevi

3,2 milijarde dolara sa zlatnom podlogom, pa su Federalnerezerve tada poele tampati dolar u velikim koliinama to

je proizvodilo inflaciju. Naravno, inflacija je uvijek pria kojapogoduje jednima, a okrenuta je protiv nekog drugog. Ame-rikanci su nali nain da do dana dananjeg inflacija budepria na kojoj zasnivaju svoju ekonomsku snagu. U relevan-tnim svjetskim finansijskim krugovima danas procjenjujuda oko 70% novca to je u opticaju, cirkulie kroz banke naosnovama kredita, a bez ikakvog uporita u stvarnoj pro-izvodnji novih vrijednosti. Zato u ovom asu, prema timprocjenama Amerikanci imaju vanjski dug od oko 17.000milijardi dolara, a taj dug znai da se moe proizvoditi pocijenama niim od ostalih, i prodavati povoljnije nego to toine drugi to stvara konkurentsku mo u odnosu na dru-ge. U isto vrijeme, taj se dug pokriva tampanjem dolara kaosvjetske valute u iznosima izmeu 58 i 60 milijardi dolaramjeseno, ime se odrava njihova likvidnost. Kada pogle-

date sadanju situaciju s proizvodnjom vojne histerije po-vodom Ukrajine, i posljednji sastanak u Velsu te Obaminuizjavu da e Amerika s NATO-om, po svaku cijenu, branitibaltike zemlje ako ih Rusija opet napadne, bit e jasnijekako se politika pretae u biznis. Prvo, Rusija nikad nije ni re-kla ni pokazala da ima elju napasti baltike zemlje. Drugo,samo sedam dana prije svega ovoga, vrhunski vojni stru-njaci NATO-a su saopili da kad bi Rusija hipotetiki napalabaltike zemlje NATO ne bi imao mogunosti da na taj na-pad odgovori konvecionalnim orujem. ta to znai, da bimogli odgovoriti jedino atomskim orujem. Zato? Zato to

je Obama kazao da e ih braniti po svaku cijenu. Ako nekostvarno misli da bi SAD i zapadnoevropske zemlje, ili nekedruge, bile spremne zbog baltikih zemalja ui u nuklearnirat, koji ne moe biti izolovani rat i ne bi mogao biti zavrenna ogranienom prostoru, onda je naivan. I Amerikancima

je jasno, i NATO-u je jasno, da od nuklearnog rata s Rusijom

nema nita. Ali ta ima. U ime te prie ima odluka o vraanjuNATO-a iz mrtvih, koji je bio proizveden u vrijeme hladnograta, i za kojeg je reeno, kada ne bude SSSR-a, nee biti po-trebe ni za NATO-om. Meutim, nakon pada Sovjetskog sa-veza i rasputanja Varavskog pakta, tu odluku vie niko nije


19/40

[ 19 ]


spominjao. NATO je djelimino oivljen prvo u Bosni, maloposlije i bombardovanjem Beograda, a ovo sada sa Ukraji-nom je bila prva ozbiljna prilika u kojoj se NATO podigaona noge. Kako i zato? Pa tako to sada imate neprijatelja,imate zahtjev u ime opasnosti od Rusije. Zahtjev je da svelanice NATO-a, partneri, i zemlje koje treba da pristupe itd.,od 2015. u dravnim budetima moraju znaajno dii pro-cenat za odbranu, a unutar toga 20% je za novo naoruanjeu okviru NATO-a. Gdje se svi oni prevashodno naoruavaju?Naravno u SAD-u, i to u zavrnici cijele prie najvie profiti-ra amerika industrija, vojna i sva ona druga koja se na njunaslanja. ta to znai, proizveli smo vojnu histeriju, koja eprebaciti sredstva iz Evrope u SAD. To su naprosto injenice.

S naftom je stvar jo zanimljivija. Cijela pria s Irakomje poela onoga asa kada je 2000. godine Saddam Husse-in saopio da e poeti obraunavati svoju prodatu naftusvjetskom tritu u eurima. Prije nekoliko sedmica Rusija jepotpisala s Kinom vidjeli ste, ugovor o isporuci energenata uvrijednosti 400 milijardi dolara, u deset godina, godinje podeset milijardi. Na stranu to to pokazuje da Rusija ne zavi-si sudbinski od isporuke plina Evropi kako se uporno tvrdi,to je druga pria. Istinski ok za Zapad nije u potpisivanjusporazuma, nego u tome to je reeno da e biti realiziran urubljama i jenima, a ne u dolarima! Glavni problem je to jeoformljena organizacija BRIKS koja interesno okuplja Rusi-

ju, Kinu, Indiju, Iran, Brazil i Junoafriku Uniju, sa jasnimizgledima na dalje proirenje. Oni su ve definirali politikudedolarizacije cijele ekonomske zone, odnosno prebaci-vanju trgovine i biznisa na druge valute mimo dolara. Istase stvar desila s Iranom 2006, kada su poele pripreme zanovi sistem obrauna i plasiranja nafte, o formiranju tritamimo dolara a odluka o tome je donijeta dvije godine ka-snije. Planovi u vezi s naftom, putevima transporta energijeiz Zaliva prema Mediteranu prenijeli su se i na Siriju i eto

zaetaka ideje o tzv, proljeu i tamo. Poznato je da je Zapadzapoeo realizaciju gasovoda Nabuko iz Galfa na Mediteran.Time su glavne koliine gasa iz Pars polja koja dijele Iran iKatar, trebale iz Katara (interes Zapada) ii ovim putem za


20/40

[ 20 ]

Zlatko Dizdarevi

Evropu koja je glavni potroa. Iz raznih razloga ovaj je pro-jekat usporio, a rodio se novi u kojem su uestvovali Iran,Irak i Sirija. Na tim prostorima tamo ovaj gasovod za kojisu potpisani ugovori i zapoeti inicijalni radovi naziva seiitskim gasovodom. Provokacija nije mala ne zbog imenave zbog injenice da bi njime za Evropu iao prevashod-no iranski plin. Nije nebitno u projektu bilo ni to to je ontrebao zavravati na obali, u blizini Tartusa, iste one sirij-ske luke u kojoj Rusija ima svoju jedinu pomorsku bazu naMediteranu. Naravno, treba li spominjati da armije svug-dje u svijetu i slue da bi, uz ostalo, titile strateke puteveenergije koji idu preko nacionalnih teritorija. Eto jo jednograzloga za stavljanje ape i na Irak i na Siriju, a u perspek-tivi i Iran. U tu priu se potpuno uklapa i sudbina Gadafija,koji je postao predsjednik Organizacije Afrikog Jedinstva(OAJ), u kojoj je u februaru 2009, on kao novi predsjednikOAJ, i predloio stvaranje monetarne unije koja e dedo-

larizirati Afriku, zapravo, otkaiti se od dolara. Usput, nijemalo glasova danas, sve snanijih i konkretnijih u svijetu,koji i iznenadno raanje ebole otvoreno tumae kao spe-cijalni rat protiv neposlune Afrike, prebogate rijetkimrudama, mineralima, naftom i dijamantima koje pod kon-trolu sve vie stavljaju snage i mimo zapadnih korporacija.

A to se petrodolara tie, sjeam se i svog svojevremenoguea na sastanku ministara spoljnih poslova Organizacijeislamske konferencije (OIC) u Sani, u Jemenu, kada su po-

jedini uesnici skupa spominjali potrebu da se razmisli oposebnoj zajednikoj moneti mimo dolara. Taj virus idejeda se treba odvojiti od dolara za koji bi bila striktno vezananafta, a zapravo kao najvei biznis za SAD, poeo je ozbiljnoda se iri po svijetu. U martu 2009. je Afrika unija objaviladokument na 107 stranica kojim se precizno trasira put za

jedinstvenu afriku monetu. Njena osnova, jasno reeno,opet treba da bude zlato. Odmah nakon toga CIA je ula

u Libiju sa pripremama terena za promjene i zavrilo jekako je zavrilo. Tada je otvorena i pria o Siriji a mislilo seda e operacija skidanja Assada mnogo bre ii, s istim lju-dima koji su imali kratki izlet u Mali u ime borbe protiv fun-damentalizma a zapravo radi tamonjih rudnih interesa


21/40

[ 21 ]


Francuske. Potom su prebaeni u Siriju kao borci umjere-ne sekularne opozicije.

Nekoliko je razloga zato je Sirija bila problem onda, isada je. Zato mislim i da je pria s ISIL-om samo farsa, jer

je ISIL prije svega vaan faktor destabilizacije Bliskog istoka,na principima teorije Breinskog o potrebi balkanizacije Bli-skog istoka, odnosno dekomponiranja onih reima na Bli-skom istoku koji pokazuju spremnost da predaju svoja blaga

onako kako to korporativni i imperijalni kapitalizam zahtje-va. Zato je trebalo eliminirati najvee velike stare dravekoje, naravno, nisu bile demokratske ni ureene po njihovimstandardima. To to ovom uvjetu najmanje odgovaraju Sau-dijska Arabija i druge monarhije Galfa pa su im partneri broj

jedan, to to se Izrael proglaava jedinom demokratijom naBliskom istoku a dri pod okupacijom due od est decenijaPalestinu i tamo provodi klasini aparthejd, to u ovom slu-aju nije nikakav argument. Nedemokratske po zapadnimstandardima ali ureene drave, koje su imale snage da pre-govaraju s njima i o cijeni nafte i mnogim drugim poslovima,a pri tome se u njima poela zainjati i ideja o novoj geostra-tegiji energije pa i dedolarizaciji, nije moglo proi. Pri tome

je Egipat bio najmanje sporan a u konanici, iz dananjeperspektive, zapravo je jedini u kojem ruilako proljeeorganizirano izvana, nije uspjelo. Sami Amerikanci su svoje-vremeno institucionalno ojaali egipatsku armiju kao garant

sporazuma iz Kemp Dejvida iji je osnovni smisao, uz zatituSueckog kanala, bio ouvanje Izraela. Stara je bliskoistonaistina da tamo nema rata bez Egipta i mira bez Sirije. Ka-nal polako gubi na znaaju otvaranjem novih transportnihputeva Aljaske ali Izrael ostaje za SAD prioritet broj jedan.Procjena Amerikanaca da e u Kairu tzv. umjereni islamistiza kakve su na nivou farse proglaena Muslimanska braapobijediti armiju koja u ovoj zemlji institucionalno vlada jood pada kralja Faruka, pokazala se potpunim promaajem.

Jednosmjerna logika Washingtona nije ak raunala da sui njihovi veliki partneri, Saudijska Arabija, veina zalivskihmonarhija itd. istorijski rivali i neprijatelji Muslimanskebrae, kolikogod su ovi istorijski neraskidivo bliski sa, reci-


22/40

[ 22 ]

Zlatko Dizdarevi

mo, Katarom i Turskom. Egipat nije spreman da ratuje samprotiv Izraela ali je ponovo blizak Siriji, ali zato ne i Turskoji Kataru. Bliskoistona ukrtenica nije nimalo jednostavna,pogotovo ne za jednosmjernu analizu Zapada koji nikako nemoe da se odlijepi od svojih ema i crno-bijelih itanja Isto-ka. U tome su konstituirani i osnovni razlozi za akciju protivSirije: uvjerenje da je Damask blizak Teheranu, procjena dapreko njih jaa utjecaj Rusije u regionu, netana procjena da

je Assad opasan za Izrael zbog veza sa Hezbollahom i Ira-nom, i, naravno, nova otkria velikih koliina nafte i gasa uSiriji i u moru ispred obala ove zemlje, uz ulazak Damaskau planove za novi strateki gasovod od Irana, preko Irakado luke Tartus. Mnogi zapadni i bliskoistoni analitiari izpreteno sunitskih zemalja usvojili su i tezu da je Sirija svimovim poremetila ravnoteu izmeu sunita i iita to je zazemlje poput Saudijske Arabije, Turske, Katara itd. nedo-pustivo! Dakle, kao partnera s Rusima i Iranom, Siriju treba

sruiti. Ova teza snano pritiskuje i unutranju politiku sce-nu u SAD-u, s izgledima da njeni radikalni protagonisti napredstojeim izborima (novembar 2014.) za Kongres i Senatu Washingtonu i pobijede.

Problem Sirije, pored ovoga, je i to je zemlja po svomunutranjem reimu bila sekularna drava, u Assadovojvojsci su suniti veina, dosta komandanata su suniti, Veli-ki imam Sirije je sunit, sin mu je poginuo kod Aleppa kao

vojnik Assadove armije. To je jedna od rijetkih zemalja, kojaje imala za sebe ali i za izvoz dovoljno vode, hrane i energi-je, mnoge socijalne komponente, vrlo kvalitetno besplatnoobrazovanje, bolnice, bogatu trgovaku srednju klasu i nijeimala dugove, ni Svjetskoj banci ni MMF-u. Dakle, narua-vala je mehanizam koji su ovi korporativni finansijski zapad-ni mastodonti nametali svima ostalim, a to je danas u svijetunaprosto kanjivo! Ne moe biti primjer drugima u Azijii Africi kako se bez njih moe. Uz sve to, sirijska armija nije

bila amerika u smislu da njeni generali nisu kolovani naWest Pointu niti joj je oruje bilo preteno ameriko. Onosa istoka bilo je kvalitetno. Obavjetajne slube izvana tekosu prodirale u nju. Inicijalnu greku prema Siriji (i ne samo


23/40

[ 23 ]


prema njima na Bliskom istoku) napravio je G. W. Bush svr-stavajui osovinu zla, zajedno sa Iranom i Sjevernom Ko-rejom. Naravno, ekonomskim mjerama, blokadama, sankci-

jama, gurnuo ih je prema partnerstvu u okolini sa Iranom,Irakom i dalje sa Rusijom. Sirija je bila meta koju je trebalosruiti iz dugoronih geostratekih i geoenergetskih razloga.

Nakon vrlo loeg iskustva koje su Amerikanci imali u Ira-ku i Avganistanu s ueem svojih vojnika, promijenjena je

strategija. Uvode se takozvani proxy ratovi, sa partnerimana terenu, u korist pokretaa tih ratova. Proizvode se snagekoje e tamo biti njihove, ubacuju se u to razni predstavniciobojenih revolucija, nevladine organizacije, stvara se Mej-dan. Pokualo se tako i u Siriji, nije uspjelo onako i onolikokoliko se htjelo ali, Washington i radikalna struja tamo, uzpomo i aplauze prije svega Francuske i suzdranije VelikeBritanije, te poslunih prijatelja Sirije ne odustaju. Pokua-lo se s lanim podmetanjem hemijskog oruja, kao kada sunapali Irak, i kada je Colin Powel pokazao u UN-u u boicito nepostojee oruje za masovno unitenje. Prije nekolikomjeseci je rekao da mu je zbog Iraka jako ao, da je tadapogrijeio u procjeni. Ta greka je odnijela milion rtavau Iraku, mada Amerikanci i danas iznose druge lane cifre.Ta je greka opredijelila i CIA-u za Malikija kao premijeraIraka na izborima 2005. godine, u kombinaciji kada je potamonjem ustavu, premijer iit, predsjednik parlamenta

sunit, a predsjednik drave Kurd. U izboru premijera, koji jeu Iraku kljuna linost, Amerikanci su podrali iitskog ek-stremistu i korumpiranog Malikija. A imali su i realno i poizbornom rezultatu mnogo pogodniju linost, umjerenog,realnijeg Alavija, koji je sekularniji, blizak Haemiju koji jebio potpredsjednik drave i sunit, kao to je imao partne-re i meu Kurdima. Ipak, raunalo se sa time da e Malikiproizvesti duboki razdor sa sunitima i on je stvoren. ak jei vjerski lider iita u Iraku, ajatolah Sistani iskazao otvoreno

nezadovoljstvo kandidaturom Malikija za premijera. Suniteu Iraku Maliki i njegova klika gurnuli su u ekstremizam i mo-tivirani za ruenje drave to je bilo kao narueno za jaanjeISIL-a. Uz ostalo, svi kolovani oficiri i vojnici tamo za vrije-


24/40

[ 24 ]

Zlatko Dizdarevi

me Saddama Husseina su u prethodnom reimu bili suniti asada eliminirani, od njih su stvoreni nezadovoljnici, mnogi iekstremni to su i danas, i to je oigledno bio potez u pravcurasturanja Iraka. Osvajanje naftnih izvora bilo je za korpora-cije u SAD-u mnogo vanije od bilo kakve dalje sudbine togregiona i miliona ljudi u njemu. Danas je zanimljiva pria otome kako e se zavriti stvar s Kurdima koji su odjednompartneri Americi, do jue oznaavani kao teroristi. No, nanjihovoj teritoriji su glavni izvori nafte u Iraku. U ovoj pri-i ne vjerujem da je cilj nove koalicije potpuno unitavanjeISIL-a, jer ISIL svjesno ili nesvjesno, objektivno odigrava du-goroni strateki zadatak Amerikanaca na liniji Beinskog,velikog stratega amerike teorije o potrebi balkanizacijeBliskog istoka, kako bi se njima lake vladalo. Njegovu teo-riju su u Iraku 2003. posebno uspjeno i krvavo realizirali, uBushovoj postavi kljuni igra, potpredsjednik Dick Cheney,i tadanji ministar odbrane Donald Rumsfeld.

Istog mjeseca kada je Sadam Hussein oglasio da e pro-davati naftu za eure a ne za dolare, Dick Cheney, do tada neosobito poznat iroj svjetskoj javnosti, je uao u organizacijuprojekta za novo ameriko stoljee. Objavili su odmah stra-teki tekst o tome kako reorganizirati ameriku odbrambenustrategiju, ojaati snage i resurse za novo stoljee. Cheney jedoao kao kljuni igra s Rumsfeldom, koji je postao mini-star odbrane. Uli su u Irak, s namjerom da odmah potom

idu u Iran u nastavku stvaranja i irenja njihove energetskeimperije. Plan im je osujetilo to to su se prevarili i obrukalilaima o Iraku. Izgubili su, tako, kredibilitet da ponove istiscenarij s Iranom koji je bio tada ozbiljnija pria u svemu odtada rasturenog Iraka.

Dakle, kada se sve posmatra iz ovog ugla dolazimo do togada na onoj prvoj etai postoje jasni, precizni i vidljivi argu-menti i razlozi da se o svemu razgovara na drugi nain nego

to nam sugeriu instrumentalizirani svjetski mediji. Pri sve-mu ovome nisam otvarao ni veoma bitno pitanje Izraela kaoelementa bliskoistone drame, itd. Jasno je, meutim, da ni-ta tamo nije rezultat arapskog proljea, da nita tamo nijezbog borbe za ljudska prava, ak je ta upotreba argumenta


25/40

[ 25 ]


za ljudska prava potpuni cinizam i na nivou vica, tamo jerije o irenju imperijalnog i korporativnog uticaja monih,odnosno destabiliziranja i ruenja organiziranih i jakih dra-va, koje su funkcionirale onako kako su funkcionirale, ne postandardima koji se ovdje nameu kobajagi kao sveti. U tomkontekstu, istovremeno, niko ne analizira uveni Patriotskiakt usvojen u Americi, u ime borbe protiv terorizma, a koji jeudbeniki primjer nasilja nad ljudskim pravima i sloboda-ma. Daje se pravo svim represivnim mehanizmima draveda hapse, odvode, snimaju, dre u zatvoru bez optunice isuenja, prebacuju uhapene ilegalno u zemlje gdje se nadnjima vri tortura, da nikome nita ne kae itd., itd. Mnogeod ovih stvari su legalizirane formalno-pravno u jo veojmjeri u vrijeme Obame nego to je to bilo za vrijeme G. W.Busha, i sve je sa Obamom jo radikalnije nego to je bilos Buom, to govori o vidnom jaanju najradikalnijih i naj-konzervativnijih struja u amerikoj politici, u Kongresu i Se-

natu. Sve govori da e biti jo radikalnije ako poslije Obamedoe Hillary Clinton koja je u ovom asu veliki kandidat.

ta je to to je na ovom drugom nivou bitno, i to trebaimati u vidu, kada se razgovora o tome u kojem pravcu iduzbivanja na Bliskom istoku i ire. Postoji ta pria da je Sirijapomjerila balans izme sunita i iita u regionu, time to sepriklonila vie Iranu, a tu ne treba zaboraviti faktor Hezbo-llaha u Libanu. Mada e vam mnogi profesionalno respekta-

bilni novinari koji poznaju Bliski istok, kao i politiari u regi-onu, (sluao sam to u vie navrata tokom boravka u Libanui minule godine i ranije) kazati da je Hezbollah kao politikipartner u Libanu, partija iz koalicije sa kranskom parti-

jom Michela Aouna, jedna od najdiscipliniranijih strukturana Bliskom istoku uope. Oni sami e vam kazati - pokaitenam jedno mjesto gdje smo mi bili agresori, kada i koga smomi prvi napali, a to to smo radili, radili smo u odbrani sebei svoje teritorije. U Siriju su uli, recimo, da brane iitska sela

na granici prema Libanu, a odmah su krenule vijesti po svi-jetu, nagledao sam ih se i nasluao lino tamo u regionu, dasu glavni faktor u armiji Sirije, da su dominantni na teritorijiSirije, da treniraju sirijsku armiju pa ak i komanduju njo-


26/40


27/40

[ 27 ]


svijeta hrlili u Siriju u borbu protiv Assada. Tamo su kampoviza njihove treninge, obuku i naoruavanje, tamo su politi-ka sjedita opozicije, ak i vojni centri FSA itd. Turska je na-vodno pristala ui u koaliciju protiv ISIL-a, ali ne reagirajuvojno na granici u sluaju napada ovih terorista na Kurdekilometar dalje u Kobaneu. Uvjet im je da im Obama obeaskidanje Assada u Damasku. Zanimljivo, tom istom Obamiodbili su da daju na raspolaganje svoje baze i aerodrome uzgranicu sa Sirijom za napade na ISIL, a dali su tu dozvolu ne-davno Izraelu (!?) za napad na Assada. Njihov strah od Kur-da u Turskoj koji bi na primjeru Kurda u Siriji mogli traiti idobiti punu politiku i kulturnu autonomiju, odatle modai zahtjev za dravom, pokazuje se kao jai od prijateljstva s

Amerikom ili obavezama uvara junog krila NATO-a. U sve-mu ovome njih ne interesira previe ni specifinost u razli-kama poloaja Kurda u Turskoj, Iraku, Siriji i Iranu...

Otac Baarov, Hafez el-Assad jeste uinio mnogo u obe-spravljivanju Kurda u Siriji, nije im dao dravljanstvo, nisumogli koristiti svoj jezik, imati svoj sistem obrazovanja, odu-zeo im je pasoe, zabranjene su im bile kulturne institucije.Situacija se sada bitno promijenila. Oni imaju svoje kole,kulturne institucije, dravljanstvo i pasoe, organizirali su sepolitiki i vojno. Assad ih je prepoznao kao partnere, uvalisu granicu prema Turskoj i tako bili lojalni Siriji. Zato su irekli, ako budu imali visok stepen autonomije, ne bi ni imali

ambicije da ulaze u tu priu o velikom Kurdistanu, jer je tootvaranje Pandorine kutije u cijelom regionu. Turska sigur-no ne bi bila spremna da rtvuje znaajan dio svoje teritorijegdje ive Kurdi kojih je tamo ve oko 15 miliona. Iranski kur-di se osjeaju relativno komotno jer su indo-perzijskog po-rijekla, oni u Iranu osjeaju dosta svojih korijena, u kulturo-lokom smislu nisu kao u tuoj zemlji. Iraki bi Kurdi moglidobiti dravu, u sadanjoj situaciji, ali je veliko pitanje u ko-

jem pravcu e to sve ii jer niko ne zna ta e biti s odnosom

sunita i iita u Iraku, ma koliko bi taj Kurdistan bio privlaanza Amerikance kao naftom prebogat teren.

Turska izvjesno sa Erdoganom pokazuje ponovo snanesentimente spram svoje otomanske prolosti i kroz to poi-


28/40

[ 28 ]

Zlatko Dizdarevi

nje da iskazuje i odreena oekivanja na tim prostorima, tose ne gleda sa simpatijama u arapskom svijetu.

Izrael je jedna od kljunih injenica u amerikoj spoljnojpolitici, oni uivaju u svakom ratu u arapskom svijetu sma-trajui da se tako slabe njihovi neprijatelji, i zato e, u princi-pu, uvijek podravati sve takve ratove. Duboko sam uvjerenda je to pogreno jer je samo mir sa Arapima, za to je osnov-ni uvjet uzajamno priznavanje palestinske i drave Izrael,

dugorona garancija stabilnosti i sigurnosti Izraela okrue-nog Arapima kao malo ostrvo u moru. Sadanja situacija ukojoj Izrael misli da moe opstati samo silom i nepotiva-njem odluka meunarodne zajednice i UN-a, dugorono jeneodriva. A oni misle da je to faktor njihove bezbjednosti! Udananje vrijeme istinskog terora interesa iznad i prije svihdrugih istorijskih i aktuelnih odnosa u svijetu, jednoga danae se postaviti i pitanje interesa SAD-a prema Izraelu. Akonain na koji Washington danas bez ikakve rezerve titi po-litiku liniju radikala poput Netanyahua postane kontrapro-duktivan interesima SAD, stvari e se sigurno mijenjati. Bezobzira na to to je pokojni moni Arijel aron rekao, davno,u vrijeme invazije na Liban 1982. godine, a vrijedi i danas:mi smo u Americi jai od Amerike, samo to to oni nee dapriznaju. Mnogim Amerikancima to se sve manje svia.

Saudijska Arabija, Katar, Egipat, sve su velike prie, ra-znorazni interesi se prepliu, koji na regionalnom nivou

mogu biti isti, a na geostratekom se razilaze. SaudijskaArabija i Katar su u loim odnosima, ali su sada zajedno utoj navodnoj koaliciji protiv ISIL-a. Postoje surevnjivosti nanivou pitanja ko je najvaniji u islamu, Saudijska Arabija ek-skluzivno polae pravo na tu injenicu zbog Meke i Medine,Egipat kae mi imamo Al-Azhar, koji je najstarija islamskanauna i obrazovna institucija, vie od hiljadu godina, u Je-rusalemu kau ovdje je Al-Aksa itd. Moda e se mnogi izne-

naditi da Izrael i Saudijska Arabija imaju izuzetno tijesneveze na nivou obavjetajnih slubi, Turska blisko saraujevojno s Izraelom, Egipat je zemlja koja geostrateki poivana tome to je uvar kempdejvidskog sporazuma, i tako si-gurnosti Izraela, ali su beskrajno osjetljivi prema Musliman-


29/40

[ 29 ]


skoj brai koja su 1928. formirana ba u Egiptu. Dre se svogdoktrinarnog opredjeljenja da ne priznaju ni dravu ni naci-

ju, nego ummet. To je ideologija koja se polako prihvata ikod nemalog broja muslimana u BiH koji kau da im je svakimusliman u Indoneziji, recimo, blii od bilo kojeg nemusli-mana ovdje. To je i osnova na kojoj se i predsjedniku Turskeklie javno vi ste i na predsjednik, i mi treba da budemopod vaom zastavom. Stvar je apsurdna ali je realna.

Nakon svega ovoga ostaje pitanje, u kojem pravcu sve ovomoe ii. Vrlo je simptomatino da najvii vojni i politiki li-deri na Zapadu ponavljaju posljednjih dana da je ova opera-cija u Siriji i Iraku protiv ISIL-a neto to e trajati godinama.Ta teza znai da zapravo nisu uvjereni, odnosno spremni za-vriti energino i definitivno tu priu koju su poeli, i zbogega su je poeli. Druga je stvar, poto se Assad dosadanjomstrategijom nije mogao skinuti, nije tu bitan samo Assad kao

Assad, nego kompletan tamonji reim i sistem, oni ondapostaju velika prepreka na putu ka globalnim ciljevima. Akorporacije i zapadna politika od njih nee odustati. Kolikozbog uloge Sirije na Bliskom istoku, toliko i zato to je onaprva stepenica, preko Irana i Rusije, ka definitivno krajnjemcilju a to je Kina. I zato je izuzetno zanimljivo, pa i udno,zato je Amerika krenula na put konflikta sa Rusijom i timenjeno guranje prema saradnji sa Kinom. Uspostavljanje do-brih i partnerskih odnosa Washingtona sa Moskvom bio bi

najbolji put za SAD, dugorono u kontekstu njihove geostra-tegije. Neko to jednostavno prodaje za relativno kratkoronevojne i druge interese. U Americi sam stjecajem okolnosti,prije rata, prisustvovao jednom univerzitetskom predavanjuBeinskog kada je kazao kako je nona mora amerike ge-ostrategije u budunosti dan kada bi se eventualno ujedinilikineski i ruski interesi. Zato?

Ovih dana je jedan ameriki institut za vanjsku politiku

koji se bavi procjenama kretanja na planetu u narednoj de-ceniji iznio zanimljiv podatak: po njima e za deset godina,do 2023. Kina po veini najvanijih ekonomskih parametaraprevazii SAD. To je, dakle, ta nona mora koje se oni plae.U tom kontekstu je pria kako se pribliiti Kini, i pokuati


30/40

[ 30 ]

Zlatko Dizdarevi

je destabilizirati, zaustaviti i makar ozbiljno usporiti. Akose neto bitno ne promijeni u promiljanjima na Zapadu, ateko je vjerovati da hoe uz dananji nivo vladavine koji sukorporacije, kapital i njihovi interesi postigli, svijet e hrliti unova arita i nove provokacije samo sa mnogo teim poslje-dicama od onih koje smo vidjeli na Bliskom istoku i u Ukra-

jini, podignutoj na noge i onda, zapravo, ostavljenoj sebisamoj. akanja sa modelom Mejdana u Ukrajini je modelkoji se ve pojavljuje i u Rusiji, od nevienog demonizira-nja Putina na nain koji odavno nije vien u meunarodnimodnosima, do poetka organiziranja i finansijske podrkenekim specifinim nevladinim organizacijama i opozici-

ji, do ubacivanja i pokuaja destabiliziranja Sibira i Kavkazakoji je i inae rovit. Te se stvari poinju raditi i prema Kinipreko prvih incidenata s tamonjim islamistikim grupama.Od te linije pritiska sa zapada prema istoku se nee odustati,iako se ona ne moe realizirati brzo. Na tom putu prve rtve

su zemlje Bliskog istoka. Pri svemu i dalje niko ne postavljapitanje, zato i kako, ali, ako odete suoit ete se sa milioni-ma mladih ljudi u predgraima velikih gradova i prepoznatiogromnu koliinu gnjeva, ugroenog i pogaenog digniteta,besperspektivnosti u zemljama iz kojih se izvlai zlato, crnoi uto, a u zamjenu ne daje nita. Pet velikih multinacional-nih kompanija koje su htjele obnoviti koncesijski ugovor sGadafijem prije nego to je sve tamo poelo, bilo je duno,prema diplomatskim izvorima u Ammanu 2010. godine, 142milijarde dolara, pa je Gadafi ponudio, prije nego se potpi-u novi ugovori, dogovor o rjeavanju duga. Dio je trebaloplatiti odmah, drugi dio reprogramirati, trei pretvoriti uzajednike investicije itd. Odgovor su ubrzo bili nemiri uBengaziju u ime borbe protiv totalitarizma, oruani napa-di, naoruani militanti te konano direktna podrka revo-lucionarima u oruju sa Zapada i konano avionima. UNodluka o No Fly Zone pretoena je, praktino u naloge za

napade. Na zemlji uvezena Al-Qaeda naoruana izvana, nanebu avioni zapadne alijanse, Rusi prevareni sa glasanjemo zoni a ne o napadima, i sve je zavrilo na poznati nain.Nakon samo nekoliko sedmica i brutalne likvidacije Gada-fija, demokratski je izabrana nova vlada, ugovori su preko


31/40

[ 31 ]


noi potpisani i niko to vie nije spominjao. A u prethodnimzahtjevima za potpisivanjem novih ugovora nuena je cije-na pumpane nafte za manje od 5 dolara po barelu! Poznato

je da je to najkvalitetnija i najistija nafta u cijelom regionuuz to da joj je cijena transporta do Evrope izuzetno niska jerse tankerima od Libije do Sicilije, recimo, doe zaas.

to se ISIL-a tie, nema dileme da su proizvedeni, podr-ani i ojaani od strane Zapadnih sila, SAD-a i njihovih sa-

veznika, monarhija u Zalivu. Bili su u poetku dio Al-Kaide,rodili se unutar njih, ali brutalniji, obrazovaniji, pokretljiviji.Njihov lider Al-Baghdadi je doktor teolokih nauka, on nijevoa Al-Kaide iz peine, iz generacije Bin Ladena. Njegoviljudi su bili nezadovoljni ambicijama, i nainom funkcio-niranja stare generacije. Imali su uporite u Iraku, simpa-tije meu nezadovoljnim sunitima. Zaplijenili su ogromnenovce u opljakanim bankama u poetnim operacijama poIraku, preko milijardu dolara samo iz banke u Mosulu. Istotako doli su i do velikih koliina modernog amerikog oru-

ja kojim su bili naoruani iraki vojnici koji su se, praktinorazbjeali u prvim ofanzivama ISIL-ovih terorista u sveganekoliko dana. Procjenjuje sa da danas iz naftnih izvora u Si-riji izvlae desetine miliona dolara dnevno. To su ljudi meukojima je preko tri hiljada Evropljana. Mnogi meu njima sutzv. psi rata, plaenici koji nemaju veze ni s religijom, ni sabilo im drugim osim interesa, idu od rata do rata prodajui

svoja ratna zvanja teroristima. Jer ako je tano, a jeste, da setamo upotrebljavaju i abramsi, najsofisticiraniji amerikitenkovi koji su, zapravo, elini kompjuteri na gusjenica-ma koji ubijaju, jasno je da ih ne mogu upotrebljavati zalu-eni dihadisti sa mjesec dana kursa u Turskoj. To morajubiti profesionalci koji su zavrili vojne akademije, i koji suko zna iz kojih razloga doli tamo i to rade. Postoji, recimo,informacija iz Sirije da su jedan pomoni aerodrom, koji jesirijska vojska minirala pa napustila, plaenici ISIL-a demi-

nirali praktino za sat vremena i manje od toga. To su spe-cijalci koji nisu tamonji poznati koljai, kojih je mnogo aliobavljaju drugu vrstu naloga. Vano je, meutim, neto dru-go to danas malo ko spominje. To nije samo pitanje politike


32/40

[ 32 ]

Zlatko Dizdarevi

i ciljeva, broja vojnika i opreme i novca, to je danas posta-lo i pitanje socio-patologije. Naprosto je fama proirena padanas postoje nepotvreni i zalueni mladi ljudi i kod nas,ovdje u gradu, koji nemaju veze o emu se tu radi, ali koji usvoj svojoj deformiranosti, ostavljenosti, socijalnoj, ljudskoj,finansijskoj besperspektivnosti i bijesu, u tramvaju noemubijaju bez ikakvog razloga, pucaju iz obijesti u bilo koga.Oni su danas to a sutra u stanju da kau, jesi li vidio, imatamo besplatno i po volji oruja, droge, ena, para, kua, au-tomobila, svega da se provedemo i niko nam nita ne moe.Ima i toga, to moda nije okosnica ali je injenica da se vrbu-

ju i to na nain koji je drugaiji nego to se vrbovalo ranije.Mjesta vrbovanja nisu vie stara i poznata, to nisu vie samodamije, niti to rade isti ljudi. Postoje itave mree na kojenae obavjetajne slube, pravosue, naa vodea politi-ka struktura nisu u stanju efikasno da odgovore. eka se dastrane obavjetajne slube uu u tu priu. Recimo onaj tek

nedavno uhapeni dihadista Bilal vrbuje godinama po BiHali i izvan BiH u krugovima dijaspore i izbjeglica, izlazio je izBiH pa opet ulazio i mnogi su to znali. Tako je bilo dugo dokitalijanska obavjetajna sluba nije javila da on tamo radi toradi, vrbuje ljude za Siriju, i tek su ga tada uhapsili. Te mree,ti naini vrbovanja, i kontakata, sve je to prevazilo grani-ce, i nad time se treba zamisliti. Sve su oi godinama uprteu Boinju i Maou, a nisu vie to centralna mjesta, kao toBiH nije centar svega. Ovdje je samo dio tog prostora kojeg

je zahvatila spomenuta socio-patologija iskazana u radikal-noj islamizaciji do terorizma. Sada je sve to fenomen koji jeprekrio i Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sandak, Kosovo,Makedoniju, a konci se proteu u Evropu, posebno Skandi-naviju, vedsku, Norveku itd. I odnos prema svemu tome jedrugaiji, ponekad takav da se ovjek itekako iznenadi. Mojkolega koji prati sve ovo i poznaje iz druge perspektive i isku-stva, ponovio mi je u nekoliko navrata kako je sve to meu

njima danas kao to je bila panija za ljeviare nekad!?To je onda bila velika svjetska ideja koja je mobilizirala ide-aliste irom svijeta i zbog koje su ili u paniju, a danas

jedna sasvim druga struktura ima svoju veliku ideju zbogkoje idu da ginu u Siriju! Ostao sam potpuno zateen pore-


33/40

[ 33 ]


enjem ali i injenicom do koje mjere u ovom dananjemsvijetu apsolutno vie ne vae postulati i vrijednosti teme-ljem kojih se cijene i valoriziraju aktuelna dogaanja i velikisocijalni, tektonski pokreti. Onih koji misle da su nekadanjipanci bili zaluene budale, ini se, nije manje nego onihto misle da su teroristi ISIL-a svjetski otpadak. Sve je to kon-tekst i za ISIL-a kojeg je neko jako dobro instrumentalizirao.To je svijet u kojem ivimo.

Duboko sam uvjeren da je ulazak u operaciju s ISIL-om,Irakom, Sirijom, iskoritena prilika Zapadu da se zavri s Ira-kom, koji ne moe opstati, da se rasturi Irak koji je ve rastu-ren, ali prije svega i da se kae ono to se reklo: sve e trajatigodinama. Zato? Zato to je to najbolji model da se Assadskine, jer e se zemlja iscrpljivati godinama, ljudi e odlaziti,nestajat e supstanca, radna, intelektualna, trgovaka. Mno-gi trgovci iz Damaska su ve otili, Aleppo je razoren, takoi Homs i Hama, i sve je to pripremanje modela kao u Ira-ku, da se izazovu unutranji sukobi meu onima koji danaspodravaju Assada i da se on, i reim sa njim sklone u imenekog diplomatskog rjeenja. To e rjeenje zahtjevati nekumjeovitu vladu kroz koju e ui oni to nisu mogli vojnomintervencijom. To treba da bude kraj sekularne Sirije. Mislimda je to cilj najavljenog dugoronog iscrpljivanja. Tako je idananja tzv. koalicija protiv ISIL-a, zapravo, pria da bi sevratili na prostor na kojem nisu zavrili posao, a za koji sma-

traju da ga moraju obaviti jer je Sirija geostrateki problemdobrog dijela Zapada. Podjednako je tano da bi eliminacijaAssada produila postojee stanje u Saudijskoj Arabiji kojaje ve due vremena najzrelija za tektonske promjene. Uo-stalom o tome govori i podatak o opredjeljenju mladih tamokoji ste spomenuli, ako je on i priblino realan. Da je neza-dovoljstvo ogromno i da ispod povrine kljua, to je poznato.

to se Rusije tie, tano je da je ona oslabljena jer je za-

bavljena sama sobom povodom Ukrajine. Ali, nije Rusijazainteresirana za Siriju iz ljubavi prema Assadu. Sve je topolitika i interes. Ako se u Kremlju procijeni da Assada trebartvovati radi vlastitih dugoronih i velikih interesa, oni e touraditi. Suvie je to velika zemlja da bi se vezala za pojedinca,


34/40

[ 34 ]

Zlatko Dizdarevi

ili jednu dravu, ako to nije njihov interes. To preesto i po-malo naivno ne shvataju i neki kod nas i u susjedstvu. Slino

je i sa odnosom prema Turskoj, na drugoj strani. Konano,Rusija nikad nije ni rekla da spaava Assada, nego dravu alikroz aktuelna zbivanja i meunarodne principe koji su tamonapadnuti na dramatian i siledijski nain. Ujedno, spaa-vanje Sirije jeste spaavanje puta koji vodi prema njima. Akoprocijene da je umjesto Assada bolje dovesti nekog drugog,koji e efikasnije tititi i njihove interese, razmislit e ozbilj-no o tome. U ovom asu, i u kontekstu interesa pa i Assado-vog legaliteta i legitimiteta u Siriji, on je njihov jaki partneri teko e ga se odrei bez velikih razloga. To znai i da ganee ostaviti na cjedilu u tekoj situaciji. Podjednako je i saodnosom Irana prema Siriji. Ne treba zaboraviti, naravno, ispomenutu injenicu da Rusija ima jedinu svoju pomorskuvojnu bazu na Mediteranu u Siriji, a to nije nimalo naivnastvar. Dalje, u Siriji, branei sekularizam i tamonje krane,

ne dozvoljavajui pobjedu ISIL-u, Al-Kaidi, i slinom petom,desetom, brani se i njihov prodor na Kavkaz i dalje u Sibir.Ulazak islamskih terorista tamo dovreno je pola posla i upripremi uvjeta za organizaciju Majdana na Crvenom trguu prenesenom smislu. Sve je to jedan, operativni lanac. Netreba zaboraviti kako je to Amerika uradila onda kada nikonije vjerovao da e to biti. Jo 2011. godine US securiti apa-rat sa svojom produenom rukom, Savjetom za spoljne po-slove, objavili su tekst u asopisu gdje kau da prisustvodihadista neefikasnim jedinicama opozicije u Siriji donosidisciplinu, neophodni vjerski fanatizam, i estinu, borbenoiskustvo iz Iraka i Libije, novac od bogatih sunija iz Galfa, ismrtonosne rezultate. Ukratko, Free Siriya army a to suovi koje ameriki senat hoe da die iz mrtvih naoruavajuii trenirajui uz donaciju od 500 miliona dolara treba Al--Kaidu odmah, kao partnera... To je, eto, tako i objavljeno.Te vrste realiziranja interesa su, naalost, u domenu nevje-

rice za mnoge nas koji intimno jo uvijek vjerujemo u prav-du, istinu, u UN i meunarodni poredak. Koliko sam putanapisao kao novinar davno, onako poletno, velianstvenastaklena zgrada na East River-u jer je to samo po sebi ondaizgledalo kao olienje iste istine i pravde. A danas je to mje-


35/40

[ 35 ]


sto gdje se donose odluke o ruenju suvereniteta, ruenjudrava, o ubistvima dravnika.

Kissinger, taj zli duh svjetskih odnosa u posljednjih 50 go-dina, ali isto tako beskrajno mudar, naravno u korist SAD-a,objavio je u New York Timesu jedan od, po meni, najzna-ajnijih tekstova od poetka dogaanja u Ukrajini. Smisaoteksta saet je precizno, u tri zakljuka: Prvo, Ukrajinu se nesmije dovoditi da bira izmeu istoka i zapada, Rusije i EU.

Moraju se pronai diplomatski mehanizmi da ona ostaneneutralna. Drugo, NATO ne smije da ue u Ukrajinu. I tree,Putin se ne smije dovoditi do zida i tjerati ga da reagira ona-ko kako e odreagirati. Niste svjesni kako moe odreagirati...Ispostavilo se, do sada, da po prvi put u minulih pola stoljeaameriki establiment nije posluao Kisindera. Sve to je dosada uraeno, praktino je suprotno od naloga mudrog lis-ca. I zato sada de facto ne znaju ta e sa sobom. Amerika pr-venstveno slabi EU kroz sve ovo, trpi mnogo manju tetu jersa Rusijom nema osobitih trgovinskih odnosa. Zato Nijemci-ma prijete u perspektivi stotine hiljada nezaposlenih ako senastavi ovako. Evropa Americi kao jaki konkurent oiglednonije potrebna, a politiki joj je sve vie obini poslunik. Zatokonzervativci u Americi koji ne shvataju dugorone interesezemlje i razvoj situacije u svijetu zemlju guraju na opasan te-ren sa moguim pogubnim posljedicama, i ekonomski i voj-no. Demonizacija Putina je poprimila elemente histerije a

snaga koje bi se u korist Amerike tome suprotstavile u samojAmerici bezmalo nema. Diplomatija kao da je izbaena pot-puno iz igre a takva situacija odavno nije zabiljeena. Nakon20 godina koliko je trajao nekakav desant stvari su krenulenizbrdo, sujete su ogromne, dezorijentacija velika a kalibriljudi koji izlaz vide u zaotravanjima i zveckanju orujem suoigledno veoma mali. U Evropi desnica masovno dobija,sve do faizma, ne zato to su jaki, nego to su ljudi izdani,osjeaju se prevareni i opljakani, demokracija i slobode se

pokazuje kao privilegija bogatima za neoliberale a zapravokapitalizam najgore vrste. EU preivljava ogromnu krizu, apokazuje se da je posljednje masovno proirenje Unije bio,zapravo, prevashodni ustupak NATO-u kako bi se to vie ste-


36/40

[ 36 ]

Zlatko Dizdarevi

gnuo prsten oko Rusije. Moskva u poetku nije imala snageda se odupre ali se ubrzano dizala na noge, a kada je dola dotrenutka da moe pokazati objektivno stvorenu novu snagu,povodom sluaja Ukrajine kada je Zapad preao posljednjucrvenu liniju odbrane pred NATO-om, rekli su, sada dalje nemoe. Meu mnogim rjeenjima koja se sada slute, samo jeono diplomatsko dugorono dobro i mogue kao preprekahaosu sa nesagledivim posljedicama. U ovom asu, nema,naalost, ni dovoljno mudrosti ni spremnosti za to rjeenje.

O Palestini

Jedina oblast u ovoj prii, o kojoj esto razmiljam viesrcem nego racionalno je Palestina. Kada bih razmiljaosamo racionalno i temeljem realne situacije, bio bih veli-ki pesimista. Emocije mi to ne dozvoljavaju. U cijelu sam

priu o Bliskom istoku prije vie od trideset godina i uaokroz palestinsko pitanje. Bavio sam se njime jo od poet-ka osamdesetih, bio sam za vrijeme Prve intifade tamo, pri-sustvovao sastancima Izvrnog komiteta PLO-a u Tunisu uvrijeme Arafata, Abu Dihada, Abu Ijada, Faruka Kadumija,

Abu Mazena, Habaa, Havatmea itd. Moj kolega Hido Bie-vi i ja prenosili smo vane poruke od njih za rukovodstvoJugoslavije i obratno, bili smo u Aliru 15. novembra 1988. nauvenom sastanku Palestinskog Nacionalnog Savjeta kada je

proglaena palestinska nezavisnost i kada je pjesnik Palesti-ne Mahmud Darvi napisao jedan od najljepih, najpoeti-nijih ustava u historiji ustavnog prava... Danas mislim da jepria o Palestini jedna od najveih svjetskih historijskih pre-vara i sramota tzv. meunarodnog poretka i meunarodnepolitike. Pitanje prava palestinskog naroda na dravu i nizameunarodnih odluka o tome perfidno je, ciljano, lukavo,organizirano i podrano zamijenjeno za podmetnuto pita-

nje terorizma. U ime te prie o terorizmu gurnuta je pod te-pih pria o dravi, raunajui na protok vremena, na tezi dae stari umrijeti a mladi zaboraviti, da ako smo ekali dvijehiljade godina moemo jo sto, a u meuvremenu narod eotii, prostor i teritorije e se dekomponirati a narod razii


37/40

[ 37 ]


po svijetu. I to se, naalost deava. U medijima se esto po-javljuju one etiri uporedne mape koje jasno pokazuju kolikaje bila Palestina 1946. a koliko je ima danas. Sjeam se kakose prije trideset godina moglo bez problema ui u Jeruzalem,doi u Betlehem ili Hebron, ui na plato Al-Akse, a kako seto danas mimo brojnih prstenova sa izraelskom policijom ivojskom, zidovima i preprekama ne moe. Vidite u ta to ide,to je izuzetno bolna pria, koja potvruje i ovo o emu samgovorio: Interesi i mo snaga na temeljima sruenog meu-narodnog poretka takvi su da niko vie ne moe sprijeitinaprosto izrugivanje onim principima na kojima su svoje-vremeno, nakon Drugog svjetskog rata stvorene Ujedinjenenacije. Jer, ako ne moe biti realizacije odluka te organizaci-

je, onda vie nema ni nje. U Gazi 1988. smo vidjeli jasno kopravi Hamas, i zato. De facto su ga pravili Izrael, Amerika injihovi prijatelji, mnoga arapska braa. Zato? Pa zato toHamas nikada nije bio dovoljno jak, niti e, da ozbiljno voj-

no ugrozi Izrael i njegovu bezbjednost mimo onih nekolikosela na jugu koja su i inae oteta od Palestinaca prije ezde-setak godina, ali e taj Hamas uvijek biti razlog da se potegnekao argument da se sa Palestincima ne moe pregovarati

jer su to teroristi, mi sa teroristima ne pregovaramo. Kadaje slutilo na pregovore sa Abbasom uvijek bi se reklo, ti nepredstavlja cijelu Palestinu, Gaza nije pod tvojom kontro-lom, i nisi validan za pregovore. A onda kada je on napraviodogovor i sa Hamasom formirao vladu strunjaka, nepar-tijsku, dvije sedmice nakon toga poeli su krvavi napad naGazu jer ih Hamas zasipa raketama. Prije napada na Gazu,mediji su precizno javili da je od tih hiljada raketa ubijen

jedan civil i rasturena jedna svadba!? Strahovi civila u mje-stima na jugu Izraela dnevno su zatrpavali svjetske medijeali ast izuzecima ne i vijesti o dvije hiljade ubijenih civilau Gazi, tada. Vane su bile samo informacije kako Hamas ukolama i bolnicama pod zastavom UN koristi djecu kao ivi

tit. Svoju skandaloznu i sramnu verziju o svemu, zato, iznioje tada pred UN-om Netanyahu i ko mu je odgovorio. Jedinoasna Palestinka Hanan Ashrawi.


38/40


39/40

[ 39 ]


da ovo islamsko svetite dijele sa njima. Istovremeno, mnogidanas u svijetu misle da izgraeni betonski zid protiv tero-rizma dijeli teritoriju Izraela i okupiranu Zapadnu obalu!Malo ko zna da zid ide kroz teritorije Zapadne obale i graen

je upravo tako da tamo otme najbolju zemlju, izvore vode,da podijeli sela, da ljudi ne mogu ivjeti zajedno, da djeca nemogu u kolu, jer moraju i po trideset kilometara do kolekoja im je, praktino, na par stotina metara od kue... Abu

Abbas je pokuao diplomatski sve, a Izrael i Amerikanci sunapravili od njega poraenog ovjeka i gubitnika. Izgubio jezato mnogo i kod Palestinaca i zato se svemu tome ne vidikraj. U sadanjoj konstelaciji odnosa, postoji moda jedno

jedino rjeenje: Izrael se svojom sada ve nekontrolisanoagresivnom politikom i osjeanjem moi ubrzano pribliavatrenutku u kome e to postati problem samoj Americi. Tamose ve i u obavjetajnim i vojnim strukturama javljaju ozbilj-ni glasovi koji na ovo upozoravaju. Jasno im je da se Izrael

kao strateki partner moe dovijeka braniti, ali ne i Izrael kaookupator i okupacija koju silom odravaju. Na toj matrici,sigurnost Izraela se vjeito, pa i mimo interesa SAD u regi-onu, nee moi braniti. Posebno ne u sve usijanijoj atmos-feri Bliskog istoka na kojem su mnoga stara pitanja ponovootvorena na mnogo radikalniji nain. Karte se tamo ponovoispoetka mijeaju i niko nije siguran kako e se sve zavriti.

A igra se igra, uglavnom, veoma loe i pogreno.

U Sarajevu, 1. oktobra, 2014. godine


40/40

Documents

Z.dizdarevic-- Dešavanja Na Bliskom Istoku i Međ. Sigurnost