Zdravstvena njega Dr Amra DzankovicZdravstveni fakultet

ISTORIJAT

Briga za bolesnog ovjeka, to ukljuuje i mnoge aspekte savremene njege bolesnika, vjerovatno je stara isto toliko koliko je stara bolest, odnosno ljudski rod Stoljeima je njega bolesnika bila preputena srodnicima Osnivanjem bolnica postepeno se javljaju profesionalne njegovateljice, veinom ene niskog porijekla, neuke i sa samog dna ljudskog drutva. Profesija se regrutovala uglavnom iz redova nepismenih i nalazila se u jako podreenom poloaju

IstorijatMisli se da je prvu bolnicu na Zapadu napravila FABIOLA u Rimu oko 400. godine nae ere, to je u stvari bilo sklonite za siromane, bolesne i mone. Gotovo u isto vrijeme u Carigradu je podignuta neka vrsta bolnice sa stalnim ljekarima i bolniarima. U vrijeme cara Justinijana nastaje nekoliko ovakvih institucija. I one na Bizantskom istoku i one na Zapadu su primitivne bolnice i nastaju pod uticajem kranske karitativnosti.Glavna je karakteristika ovih bolnica da su u samostanima ili su vezane za samostane, pa su sestre u njima esto asne sestre ili iskuenice razliitih karitativnih kranskih redova, sa glavnom zajednikom osobinom da te sestre nemaju medicinskog obrazovanja, niti se na edukaciju sestara uopte neto polae, Glavni vid njege je ono to asne sestre najbolje znaju, tj. molitva.

IstorijatSasvim drugaiji tip bolnica se razvija na Istoku. Najstarijim bolnicama uopte smatraju se prvi hospiciji koji nastaju u Indiji u petom stoljeu prije nae ere. Osobito visok stepen su dosegle bolnice u arapskim zemljama Srednjeg vijeka. Od osmog stoljea nae ere, pa nadalje nastaju poznate bolnice u Bagdadu, Kairu, Kordobi, Gondiapuru, koje se bitno razlikuju od kranskih bolnica na Zapadu. U ovim bolnicama personal je stalnog sastava i profesionalno se bavi lijeenjem i njegovanjem bolesnika. Njegovatelji su iskljuivo mukarci i to se, u razdoblju procvata arapske medicine, smatra mukim zanimanjem. To se smatra asnim zanimanjem i ui se egrtujui. Ne postoje kole za njegovatelje

Istorijat. Koliko je arapska medicina doprinijela razvoju sestrinstva slui podatak da je u 1160.godini u Bagdadu, kao prijestolnici arapskog carstva, bilo ezdeset bolnica sa profesionalnim kadrom. U isto vrijeme Kordoba u arapskoj paniji imala je oko pedesetak bolnica. Prvu instituciju profesionalnog njegovatelja, to bi odgovaralo dananjem pojmu medicinskog tehniara, odnosno sestre, sreemo, dakle, u arapskoj srednjevjekovnoj medicini.

IstorijatKrstaki ratovi su donijeli na Zapad potrebu formiranja bolnica. Iako je na Zapadu bilo nekoliko bolnica i prije Krstakih ratova (Hotel Dieu u Parizu i Lionu, San Spirito u Rimu i St. Albans Hospital u Londonu), veina evropskih bolnica podignuta je tek u vrijeme ili nakon Krstakih ratova po ugledu na one koje su krstai vidjeli u arapskom svijetu. Time znaaj samostanskih bolnica prestaje, emu doprinosi i nagli razvoj gradova na Zapadu.

IstorijatPrvi reformisti sestrinstva koji istiu potrebu obrazovanih njegovatelja bolesnih ljudi su bile ELISABETH FRY i AMELIE SIEVEKING koje su u drugoj polovici Sedamnaestog i prvoj polovici Osamnaestog stoljea isticale potrebu stvaranja profesije educirane sestre njegovateljice. Jedna od prvih kola za sestre je osnovana u KAISERWERTHU kraj Diesseldorfa od strane THEODORA FLIEDERA (1800.-1964.). Meutim, pored ovih, nesumnjivo pionirskih pokuaja, pravim osnivaem modernog sestrinstva se smatra FLORENCE NIGHTINGALE.

Florence NightingaleFLORENCE NIGHTINGALE potjee iz viih engleskih krugova i sama ta injenica razbija dotadanju predrasudu o porijeklu njegovateljica. Roena je u Firenci u Italiji, po kojoj i nosi ime, 1820. godine. Njeg dugi ivot (umrla je u Londonu, 1910. godine) ispunjen je predanim radom na organizaciji i pomoi ranjenicima i bolesnicima, to od nje ini zaetnicu modernog sestrinstva. Za ono vrijeme i za enu bila je veoma obrazovana, ali je i neprekidno upotpunjavala svoje znanje. Posebno se zanimala za socijalna pitanja

Florence NightingaleSvojim reformama znatno je unaprijedila kolovanje medicinskih sestara i objavila nekoliko knjiga, od kojih se dvije smatraju prvim udbenicima njege bolesnika (Notes on Hospital, London, 1859. godine i Notes on Nursing, London, 1860.godine).

Vanbolnika njegaVanbolnika njega bolesnika se javlja tek poslije Prvog svjetskog rata. Vanbolniko sestrinstvo se najprije razvija kao monovalentna patronaa, jer prilike nalau djelovanje u odreenom podruju (npr. u smislu lijeenja tuberkuloze). Postepeno monovalentna orijentacija vanbolnikog sestrinstva ustupa mjesto polivalentnoj, koja formira profil strunjaka kvalifikovanog za rad u skoro svakom podruju.

Prve kolePrve kole za medicinske sestre na ovim prostorima su osnovane 1921. godine u Zagrebu i Beogradu, a 1924. godine u Ljubljani. Ove kole su klasine srednje medicinske kole, koje su najprije pruale obrazovanje samo optem smjeru medicinskih sestara, da bi se kasnije javljali odsjeci kao to su sanitarni, fizioterapeutski i slino. Najstarija via medicinska kola u naoj zemlji je bila Via kola za sestre u Zagrebu koja je osnovana 1953. godine, a namjena joj je bila odgajanje visokokvalifikovanog kadra za preventivni smjer, tj. za rad na problemima javnoj zdravstva. Ova je kola ukinuta 1961.godine.

Prostor B i H1973. godine je osnovana Via medicinska kola u Sarajevu, koja je od samog poetka, svojim programom i profilom kadrova koje koluju, pobudila interes itave bive Jugoslavije.. Svojim sadrajima i programskim osnovama je uspjela da se izdigne iznad slinih kola, jer daje vii nivo obrazovanja, naroito u pitanju njege i njene organizacije, a koji je tako potreban savremenoj medicinskoj nauci.Ovo je unazad 4 godine studij od 4 godine.

ULOGA VIE MEDICINSKE SESTRE U ORGANIZACIJI ZDRAVSTVA I U DRUTVU UOPEZatrebali su bolje obrazovani kadrovi koji e biti ue specijalizovani za posebne tehnike i opsluivanje posebnih aparatura savremene, sve vie tehniki orjentisanije, medicine. Tih kadrova u pravilu ne treba mnogo i, ako bi se formirali posebni odsjeci na srednjim medicinskim kolama koji bi stvarali usko specijalizovan i dobro obuen kadar, bilo bi to znatno skuplje i rezultiralo bi hiperprodukcijom kadra koji se ne bi mogao zaposliti. Mnogo je jeftinije, korisnije i racionalnije formirati obrazovaniju medicinsku sestru vieg nivoa, koja e zahvaljujui viem medicinskom obrazovanju, veem nivou kulture, brzo i sa uspjehom savladati sofisticirane tehnike savremene medicine, te istovremeno imati elju za stalnim napredovanjem i edukacijom u okviru svoje ue specijalnosti.

Uloga Vie medicinske sestreSve komplikovaniji hirurki zahvati i hirurka dostupnost i operabilnost onoga to se ranije nije moglo ni zamisliti, komplikovana intenzivna terapija i stalni monitoring uz upotrebu biotehnikih aparatura, te sve izdanija briga o bolesnom ovjeku u vrijeme njegove hospitalizacije, a u vanbolnikoj njezi potreba polivalentne patronae, zahtjevala je ne samo iroku edukaciju i vie obrazovanje nego i potrebu formiranja vie medicinske sestre, pogonskog ininjera, odnosno rukovodioca tima njege u jednoj hospitalnoj jedinici.

Uloga vie medicinske sestreVia medicinska sestra, odnosno tehniar, formira se prevashodno za dva osnovna zadatka. Jedan je mogunost da bude glavna sestra jedne hospitalne jedinice, odsjeka, odjeljenja, bolnice, klinike ili grupe bolnica, a druga je da bude strogo specijalizovani profil koji radi neku medicinsku tehniku, komplikovanu i sofisticiranu, za koju je potrebno, ako ne visoko, onda bar vie obrazovanje.

Aspekt njege bolesnikaSa aspekta njege bolesnika posebno nas zanima prvi profil vie medicinske sestre, glavne sestre hospitalne jedinice. Glavna sestra jedne, pa i najmanje, hospitalne jedinice, bilo da je to odsjek, bilo da je odjeljenje, zavisno od bolnike organizacije, je rukovodilac tima njege, osoba kod koje se stiu svi zahtjevi za njegu, lice koje planira njegu u okviru svoje jedinice, vri nadzor nad sprovoenjem svih elemenata njege bolesnika, vri korekture prema momentalnim potrebama, prima izvjetaje sestara, koje posebno zaduuje po odreenim zadacima, rasporeuje sve podreene joj osobe u odnosu na potrebe odjeljenja, vri kontrolu radnog vremena sestara, objedinjuje tehnoloki proces na jednom odjeljenju, jer ostala lica u njezi rade po smjenama, pravi zahtjeve za nabavke lijekova i svih drugih potreptina jednog odjeljenja, sama priskae u pomo kod potrebe intervencije na koju ostale sestre nisu navikle, ili je ne poznaju, vri kontrolu higijenskih uslova, sarauje sa ljekarom rukovodiocem hospitalne jedinice i vri stalnu edukaciju podreenih joj kadrova.

Glavna medicinska sestraGlavna medicinska sestra je osnova svakog odjeljenja, ona je njegov pogonski inenjer koji ostvaruje teoretske zamisli ljekara rukovodioca odjeljenja, u smislu dijagnostike i terapije, odgovorno lice za sve aspekte ivota i rada jedne hospitalne jedinice.

Zadaci Vie medicinske sestreZadaci vie medicinske sestre su toliko opseni i mnogostruki, onda je njena uloga u sistemu zdravstva i drutvu uope jako vana i nezaobilazna injenicom da je edukator kadrova i neposredni rukovodilac svih sestara odjeljenja, a davalac usluga nizu pacijenata koji su kod nje na lijeenju, bitno utjee na formiranje miljenja o grani medicine koju predstavlja, vri neposredan uticaj na razvoj i dostignue struke kojoj je orjentisana i doprinosi unapreenju zdravlja u okviru struke u kojoj obavlja svoju aktivnost.

Via medicinska sestraOvakvom orjentacijom via medicinska sestra dobiva svoj puni znaaj i predstavlja kadar koji je nezamjenjiv u strukturi savremenih bolnikih profila. Samo daljom edukacijom i preputanjem dijela odgovornosti sa ljekara na vie medicinske sestre moemo sagledati budunost ove struke, to je u interesu boljeg razvoja medicine uope, a sestrinstva posebno.

SestrinstvoBrz tehnoloki razvitak i napredak u medicinskim znanostima uticao je i na razvoj sestrinske prakse. Sestrinstvo je pratilo puteve razvoja medicine te je postalo sve vie zaokupljeno reagiranjem na promijenjene potrebe lijenika, koji su sve vie tehnikih zahvata prenosili na medicinske sestre1960-ih godina je pojava procesa zdravstvene njege, sestrinskih dijagnoza i brojnih teorija zdravstvene njege dovela do promjena u sestrinstvu, usmjerenosti prema pacijentu i do holistikog pristupa.

SestrinstvoDrutvena zbivanja koja djeluju na zdravstveno stanje stanovnitva i na potrebe za zdravstvenom i sestrinskom njegom, te na razvoj nauke i naunih disciplina koji pridonose razvoju sestrinstva. Razvijena meunarodna saradnja i mogunost razmjene informacija omoguava praenje razvoja sestrinstva i struke u raznim dijelovima svijeta, te mogunost uporedbe, a poticajno djeluje na vlastiti razvoj.Mnogi dre da je sestrinstvo neto to podupire i nadopunjuje medicinu, da je medicinska sestra osoba koja pomae, emu pridonosi i sam naziv sestra.

SestrinstvoSestrinstvo se koristi temeljnim znanjem iz medicinskih nauka, biologije, fizike, drutvenih i humanistikih nauka, te znanjem iz sestrinske prakse, a da bi se ono samostalno razvijalo i unapreivalo, potrebno je provoditi istraivanja vlastite prakse i primjenjivati spoznaje dobivene tim istraivanjima. Ritam razvoja sestrinstva povezan je s okruenjem i u uvjetima u kojima se razvija sestrinska praksa, to dovodi do velikih razlika unutar pojedinih grana sestrinstva te izmeu sestrinstva u pojedinim dravama

Uloga medicinske sestreJedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju, oporavku ili mirnoj smrti, a koje bi obavljao sam kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje.

Zadaa medicinske sestreZadaa medicinske sestre je pruanje pomoi pojedincima, obiteljima i skupinama kako bi oni odredili i ostvarili svoje tjelesne, mentalne i socijalne potencijale i to u uslovimaa okruenja u kojemu ive i rade. Medicinska sestra mora osigurati aktivno ukljuivanje pojedinca u sve oblike zdravstvene zatite potiui samoodreenje i oslanjanje na vlastite snage, mora osposobiti ljude da potpuno iskoriste svoje mogunosti

SestrinstvoSestrinstvo se okree od bolesti ka zdravlju. Vea se panja posveuje faktorima koji pridonose zdravlju(preventivne mjere) te uticaju nemoi i bolesti na svakodnevno funkcioniranje pojedinca i njegove obitelji. Ciljevi su unapreenje, odranje i preusmjerenje zdravlja te pruanje potpore obitelji i osobi pri stresnim situacijama (npr. smrt i alovanje). No, ne moe se zanemariti znaenje i uloga medicinske sestre pri brojnim dijagnostikim i terapijskim postupcima, gdje je ona neizostavan lan zdravstvenog tima.

Zdravstvena njegaZdravstvena njega obuhvata samostalno i saradniko zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, porodice, skupina i zajednica; zdravih i bolesnih, te u svim okruenjima. Zdravstvena njega ukljuuje unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje bolesnih, onesposobljenih i umiruih.

Kljune uloge medicinske sestre su:zbrinjavanje bolesnih, zagovaranje potreba i prava pacijenta, osiguravanje sigurne okoline,istraivaki rad,sudjelovanje i uticanje na oblikovanje zdravstvene politike,menadment,edukacija.

Univerzalni simbol sestrinstvaMeunarodni savjet sestara je 1999. godine kao univerzalni simbol sestrinstva predstavio bijelo srce. Bijelo srce simbolizira brinost, znanje i humanost, koji su ukljueni u duh i posao medicinske sestre Bijela boja je odabrana jer ona obuhvata sve boje i predstavlja sestrinsko prihvatanje svih ljudi Srce predstavlja humanost i sredinje mjesto koje sestrinstvo zauzima u kvalitetnoj zdravstvenoj njezi

Def. Amerikog sestrinskog udruenjaZdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje reakcija na aktuelne i potencijalne zdravstvene probleme (1980).Cilj je osposobiti ljude da potpuno iskoriste svoje mogunosti i postignu najveu moguu neovisnost

Medicinska sestraMedicinska sestra je osoba koja je uspjeno zavrila sestrinsko obrazovanje propisano zakonom svoje zemlje; poloila sve potrebne ispite za upis u registar i za dobivanje odobrenja za samostalno provoenje zdravstvene njege. Medicinska sestra pomae osobama, pacijentima, oboljelima da dosegnu fiziki, psihiki i socijalni potencijal za normalno funkcionisanje u okruenju u kojemu rade i ive. Sestra mora biti osposobljena da djeluje tako da podrava i odrava zdravlje i sprjeava nastanak bolesti. Sestra takoer planira, provodi i vrednuje zdravstvenu njegu za vrijeme bolesti i rehabilitacije

Medicinska sestraMedicinska sestra promovira aktivno sudjelovanje pojedinca, obitelji, interesnih skupina, itave zajednice u svim aspektima zatite i ouvanja zdravlja i zdravog okolia. Zdravstvena njega je umjetnost i znanost. Zahtijeva razumijevanje i praktinu primjenu specifinih, na istraivanjima temeljenih znanja i vjetina koja su izvedena iz humanistikih, biolokih i drutvenih znanosti kao i teorija menadmenta (WHO, 1966.).

Glavni ciljevi sestrinstvaodravanje zdravlja i spreavanje bolesti danas je sestrinstvo sve vie usmjereno naglaavanju preventivnih mjera i spreavanju bolestivraanje zdravlja (ozdravljanje, oporavak), te pomo bolesnima sestrinstvo se oduvijek razvijalo kao profesija koja se bavi brigom za bolesne osobe, tako je i danas ono usmjereno ka bolesnima sa ciljem da oni ponovno postanu zdravi. Medicinska sestra prua pomo, brine se za udobnost, zatitu, prua potporu i pomae pacijentu u procesu rehabilitacije,pomo pri ublaavanju patnji u stanjima tekih i neizljeivih bolesti medicinska sestra prua pomo i osobama koje ne mogu ozdraviti umiruima, pomae u smanjenju njihove boli, prua fiziku pomo, pomae pri savladavanju osjeaja straha i naputenosti.

Ovlatenje Vie sestre obavlja sve zadatke opte sestrinske djelatnosti ukljuujui unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti i direktnu njegu tjelesno i duevno oboljelih ili onesposobljenih ljudi svih uzrasta u zdrastvenim ustanovama i zajednici,

obavlja zdravstveno-odgojne djelatnosti,

djeluje u potpunosti kao ravnopravan lan zdravstvenog tima,

obavlja edukaciju i nadzor medicinskih sestara i pomonog osoblja za njegu,

ukljuuje se u istraivake aktivnosti.

Naela profesijeCijenjena profesijaJedinstvene kompetencijeNesebian pozivOdgovornostPotreba za kontinuiranom edukacijomPotivanje etikih naelaSestrinstvo nadziru sestrinske organizacije

ODNOS MEDICINSKA SESTRA PACIJENT

Profesionalan i Terapeutski odnos, koji zavisi o socijalnim odnosima i usmjeren je ka postizanju pacijentovih potreba (ciljeva). Moe biti ogranien vremenom i odvijati se u specifinom prostoru (bolnica). Profesionalan bi odnos trebao podrazumijevati percipiranje medicinske sestre kao osobe koja primjenjuje svoje znanje i vjetine u cilju postizanja pacijentove dobrobiti.Medicinska sestra treba potovati pacijentovu jedinstvenost i individualnost, te njegova prava da sudjeluje u zbrinjavanju. Pacijent trai od medicinske sestre strunu pomo i pritom ima neka oekivanja vezana za sestrinsku pomo.

Pacijentova oekivanjaznanje iz podruja sestrinstva,kompetentnost da izvodi vjetine sestrinske prakse,obavezno osiguravanje pomoi za bolesnika,dostupnost kad god je bolesnik treba,osiguravanje privatnosti,umjenost, prihvatanje razlike meu pojedincima,osiguranje pacijentu da sudjeluje u donoenju odluka,razumljivo objanjavanje postupaka pacijentu (prikladan rijenik), sluanje i povjerenje u pacijenta, tepoduavanje pacijenta tehnikama i metodama kojima e on unaprijediti svoje znanje.

KONCEPTUALNI MODELI SESTRINSTVA

Model se moe nazvati teoretskim okvirom (iako su potrebna daljnja objanjenja i istraivanja). Kada se teoretski rad sastoji od niza logiki povezanih koncepata i kad je objanjen njihov odnos, te je mogue testiranje, nastaju teorije.

Model ivotnih procesaModel ivotnih procesa Martha Rogers,(cjelovito prikuplja podatke od pacijenta kako bi definirala dijagnoze, definira ciljeve i rjeava probleme u suradnji s pacijentom)Promatra ovjeka in toto cjelovitost ovjek je integralno bie sa znaajkama koje se ne mogu svesti na jedan njegov dio ili pak na zbir svih djelova

interakcija ovjek neprestano sa svojom okolinom razmjenjuje materiju i energiju

evolucija ljudski ivotni proces tee jednosmjerno i nepovratno u odreenom vremenu i prostoru

identitet odreen je uzorima i organizacijom koji utiu na njegovu promjenjivostsposobnosti ovjek ima sposobnosti apstraktnog miljenja, govora, senzacija i emocija.

Vojni model Medicinska sestra je vojniki podreena nadreenima, prije svega ljekaru. (Ona bespogovorno izvrava dobivene naredbe i doslovce provodi dobivene upute). U odnosu prema pacijentima i podreenom osoblju ona se pak ponaa kao nadreena osoba (kao to se nadreeni odnose prema njoj).

Neki teoretiari navode da je ovaj model nastao za vrijeme Krimskog rata i da ga je u Evropi primjenila Florence Nightingale.

Odvjetniki modelPoinje u Americi 70.-ih godina gdje se poinje navoditi da bi medicinska sestra trebala biti pacijentova zagovornica. Ona bi trebala zagovarati pacijentova prava i interese u zdravstvenim ustanovama spram lijenicima i zdravstvenoj birokraciji. Medicinska sestra je ta koja bi trebala biti pacijentova zastupnica budui da on ima najvie povjerenja u nju, da je ona pacijentu najblia i da s njime provodi najvie vremena.

Adaptacijski model-Callista RayMisli se na prilagodbu osobe na okolinske stresove.

Svaka osoba je jedinstveno biopsihosocijalno bie u neprestanoj interakciji s promjenjivom okolinom na koju se mora prilagoavati.

Modeli adaptacije:fizioloke potrebe ukljuuju oksigenaciju, prehranu, eliminaciju, aktivnost i odmor, osjetila, tekuinu i elektrolite, neuroloke i endokrine fukcije,samopercepcija obuhvata osjeaje i uvjerenja koja utiu na ponaanje, psihiki integritet, osobnost, oekivanje, etike i moralne norme osobe, uenje, vjeru, samopercepciju, samopotovanje,uloge obuhvata poloaj, socijalni integritet, ponaanje,meuzavisni odnosi

Sve sestrinske intervencije usmjerene su prema unapreenju pacijentove prilagodbe u fiziolokim potrebama, samopercepciji, ulogama i odnosima s drugima u zdravlju i bolesti (1974).

ZAKON O SESTRINSTVU

Djelatnost medicinskih sestara obuhvata sve postupke, znanja i vjetine zdravstvene njege.Zdravstvena njega je javna djelatnost koja podlijee kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja. Provoenje zdravstvene njege mora se temeljiti na potrebama stanovnitva u skladu sa planom i programom mjera zdravstvene zatite.Zakon o sestrinstvu odreuje i osnovanje B i H komore medicinskih sestara.

Ovlatenja Komoreuspostavlja standarde kolovanja, trajnog usavravanja i dodatnog usavravanja,propisuje naine stjecanja bodova za obnovu odobrenja za samostalan rad,donosi sadraje protokola za provoenje zdravstvene njege,donosi kodeks sestrinske etike,uspostavlja mehanizme kontrole kvalitete sestrinskog rada,osigurava strunu pomo medicinskim sestrama,osigurava pravnu pomo i savjetovanje vezano za struni rad medicinskih sestara,

prima pritube za rad medicinskih sestara od bolesnika i poslodavaca,osigurava mogunost trajnog usavravanja na bazi dostupnosti za sve lanove,surauje s poslodavcima,zastupa medicinske sestre pred tijelima dravne uprave, poglavito pred Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi,surauje s inspekcijom Ministarstva zdravstva,surauje sa svim meunarodnim organizacijama koje su od interesa za medicinske sestre.

SMJERNICE BUDUEG RAZVOJA

ProfesionalnostTimski rad-- podjela rada zasnovana na neposrednoj suradnji i kompetentnosti ravnopravnih strunjaka, a ne na njihovom poloaju i formalnoj hijerarhiji. Multidisciplinaran; interdisciplinaran ;transdisciplinaran .

Sestrinska istraivanja--unapreenje zdravstvene njege irenjem sestrinskog znanja i prakse, te uticaj na zdravstvenu politiku

ZAKLJUAK

Osnovna sestrinska pomo je univerzalna, bez obzira na mjesto gdje se ona prua ili medicinsku dijagnozu. Jednaka je zato to svi ljudi imaju jednake potrebe. Istovremeno, ta je pomo beskrajno raznolika jer se ljudi razlikuju po nainu zadovoljavanja tih potreba.

Glavne funkcije medicinske sestre su pruanje i organiziranje sestrinske pomoi pouavanje pacijenata i zdravstvenog osoblja, aktivno sudjelovanje u timovima zdravstvene zatite, te razvijanje sestrinske prakse kritikim razmiljanjem i istraivanjem.