Željko Tomičić - Na Tragu Bjelobrdske Kulture u Kalničkom Prigorju

7/24/2019 eljko Tomii - Na Tragu Bjelobrdske Kulture u Kalnikom Prigorju

1/24

ELJKO

T O M

NA

TRAGU

BJELOBRDSKE

KULTURE

U

K L N I K O M PRIGORJU

U K 718:739.2:904"10"

Zeljko

T o m i i

zvorni znanstveni rad

HR - 10000 Zagreb

Original scientific paper

Institut za

ar

heologiju

Primljeno :

oujak

1993.

II Zagrebu

Rece ived:

March

1993

Avenija Vukovar 68

Autor

o b r a u j e srednjovjekovno groblje na redove u blizini p o t k a l n i k o g sela Popovec

u

z a l e u

Krievaca.

V r e d n u j u i

tvarne nalaze,

pret

e ito ukrasne

tvor

ev ine , prikupljene

tijekom ranijih obil

azaka

terena

,

odnosno

poljodjelskih radova, a

po

se

bi

ce

tijekom tri

ar heoloke kampanje skromnoga opsega, autor tipologijskom analizom o d r e u j e p r i l i n o

precizan kronologijsk i okvir trajanja pokopava

nj

a po kojnika u groblju kod sela Popovec.

Autor,

dalje, pripisuje nalazite nizu sinkronih grobalja

bjelobrdske

kulture otkrivenih u

m e u r j e j u Drave, Dunava i Save. Ta groblja na

redove

zorno su p r e d o e n j e tvarne

kulture autohtonoga n s t v koje je potkraj 11. s t o l j e a dakle neposredno prije

U k l j u e n j a

pro stora zapadnog dijela savsko-dravskog m e u r j e j a

pod m a a r s k o

vrhovnitvo

i prije uspostave biskupije u Zagrebu , naseljavalo i prostore K a l n i k o g prigorja. Groblje

Bjelobrdske

kulture kod

se la Popovca ocrtava

segmen

t duhovnosti male srednjovjekovne

zajednice na svretku vladavine posljednjih hrvatskih kraljeva.

Prepoznatljivo na temelju osebujna krajobraza u kojem dominira impozantan

gorski trup Kalnika, ispresjecan vodenim tokovima i

p r i p a d a j u i m rebrastim

relje

fom s nizom blagih breuljaka to prema istoku prelaze u plodne nizinske zone,

K a l n i k a prigorje

s p e c i f i n a je

ekoloka zona u kojoj

je

arheolokim istraivanjima

p o t v r e n

t i s u l j e t n i

slijed ivota.

Pored prostranih

nizinskih

plodnih

zona

predodredenih za poljodjelski n a i n ivota, z a s v j e d o e n a jo tijekom neolitikal,

kao izrazite agrarne povrine iskazuju se reljefne

stepenice

s prisojne, june pa

dine

Kalnika koje su

kontinuirano

naseljavane tijekom prapovijesti

2

, antike' i u

srednjem vijeku.

4

Odavna

je

nekolicina pokretnih nalaza prikupljenih,

z a h v a l j u j u i

sretnim okol

nostima, uz seoski puteljak na jugozapadnoj padini breuljka Bregi sjeverno od

p o t k a l n i k o g Popovca skrenula pozornost arheologa

prema

gorskoj dolini na pri

sojnoj padini grebena Kalnika (tab. L

l)

. Prigodom rigolanja oblinjih vinograda i

oranica

s i s t o n e i

zapadne

strane seoskog puta koji vodi

prema

nedalekim vino

gradima, zemljoradnici iz sela Popovca su nailazili na brojne ostatke ljudskih kos

tura

i

pokretne

nalaze koji su jasno u p u i v a l i na postojanje starog groblja . Prije

drugog

svjetskog

rata, t o n i j e

r e e n o 1934. godine,

zemljoradnik Josip

K o r e t i

iz

sela Popovca, kbr. 15,

prigodom

rigolanja vinograda

i s t o n o

od

seoskog

puta

99


2/24

100

SHP, 21/1991. (1995.) 99-122

. T o m i i

a tragu bjelobrdske kulture

..

prema vinogradima na kaloti brijega, naiao Je na dva prstena pletena od

b r o n a n e ice . Te nalaze 1. K o r e t i je prodao pokojnom

l i j e n i k u

Wagneru u

Bjelovaru ali o njima nisu

s a u v a n i

o d g o v a r a j u i podaci . U v e l j a i 1959. godine

s a k u p l j a starina, umirovljeni pravnik iz Zagreba, M.

Funtak,

darovao je

Arheolokom muzeju u

Zagrebu

kari i c e sa S-petljom i jednu lijevanu naunicu

(tab. III

.

l

. U e s t a l i arheoloki nalazi bili su poticajni za organiziranje prvih

sondanih istraivanja na ovom nalazitu, koja je 1959. godine poduzela Slavenka

E r c e g o v i uz p o o tadanjeg muzejskog

preparatora

Mate Tudjana, u ljiviku

Valenta K o r e t i a iz sela Popovca (tab. IV), te na oranicama

zapadno od

seoskog

puteljka. Sondiranja na oranicama, koje su zbog dugotrajnog oranja bile sniene ,

nisu potkrijepila podatke prikupljene prigodom anketiranja p u a n s t v a o postoja

nju unitenih grobova i mnotva nalaza. Nasuprot tome sondama A i B iskopanim

u ljiviku V K o r e t i a p o t v r e n o je postojanje groblja s relativno jako o t e e n i m

skeletima koji su registrirani na dubini od oko 0,50 m.

Dokazana

je orijentacija

pokojnika u smjeru zapad-istok, tj. licem okrenutim prema izlasku Sunca.

U otkrivenome, djelimice unitenom enskom

grobu

, sa svake strane glave

pokojnice n a e n e su po tri

srebrne

k a r i i c e sa S-petljom tipa L-II. (tab. III., 2 1-

6).

Istom

prigodom

S. E r c e g o v i objelodanila je i jedan primjerak b r o n a n e

k a r i i c e

sa S-petljom (tab. III.,

2

7) i lijevane grozdolike rustikaine

i n a i c e

volinj

ske naunice tip 17b (tab . III ., 2

8).

Na temelju rezultata obilaska terena, anke

tiranja p u a n a sela Popovca, organizirana sondana iskopa, a posebice otkrivenih

pokretnih

nalaza S. E r c e g o v i je podnijela saeto

i z v j e e

u sklopu kojeg je l o g i k i

pretpostavila n a z o n o s t ranosrednjovjekovnog groblja). Groblje

je potpuno

ispravno pripisala bjelobrdskoj kulturi ali ga je vremenski uvrstila u iroki okvir

10. i

l l . s t o l j e a

Naknadni

s l u a j n i

nalazi, te pokusna iskopavanja tijekom 1983.

i posebice 1988. godine potkrijepili su prve spoznaje o

karakteru

ovog nalazita i

odredili preciznije vremenske okvire unutar kojih je obavljeno pokopavanje na

poloaju Bregi

kod

sela Popovec.

U p r o l j e e 1983. godine dobrovoljnim radom zemljoradnika, vlasnika okolnih

parcela, istesani su, o i e n i i

u r e e n i

obostrani zemljani profili uz seoski puteljak

prema vinogradima na kaloti breuljka zvanog Bregi, te je tom

prigodom

Vilim

K o r e t i

obavijestio djelatnike

Gradskog

muzeja Krievci o ostacima

dotad

nepoz

natih grobova7. Manja skupina k a r a k t e r i s t i n i h bjelobrdskih ukrasnih tvorevina

prikupljenih tijekom izlaska na teren 1983. godine u profilu seoskog

puta

u blizini

kojeg su prije 1959. godine organizirana prva arheoloka iskopavanja, potakla su

Zorana Homena, arheologa Gradskog muzeja Krievci, da pokusnim sondiranjem

dopunski istrai zonu u ljiviku Valenta K o r e t i a . R i j e je o s l u a j n o prikupljenim

ostacima ogrlice

od

perforiranih facetiranih

p o i e d r i k i h

perli

od

ametista, fluori

ta i stakla, te buenih kauri p u i a , odnosno o jednom lijevanom r u s t i n o m poma

lo deformiranom k r i i u (tab. III.,

1

6-7). Valja istaknuti

da

su dijelovi ogrlice

registrirani uz lubanju pokojnice koja je, uz kosture jo tri daljnja pokojnika pre

poznata kao

ostatak groba

u profilu uz obje

strane

puta.

x

O rezultatima pokusnih

istraivanja

dao

je autor iskopavanja vrlo saeto terensko i z v j e e , koje je u v e o j

mjeri proirilo predodbu o opsegu bj e lobrdskog groblja na poloaju Bregi kraj

Popovca.

9

U dvije

pokusne sonde

otkriveni su daljnji segmenti groblja koji su go


3/24

~ H P 21/1991. 1995.) 99-122

Z.

T o m i i Na tragu bjelobrdske kulture

..

vorili

O

njegovu opsegu i karakteru. Naime, u sondama koje smo na priloenom

situacijskom

planu

groblja obiljeili slovima C

i

D tab.

IV)

otkriveni su kosturi

pokojnika koji su

o z n a e n i

kao

grobne

cjeline broj 3 i 5 tab.

V,

1, 2).

Spoznaje

dobivene obilaskom

terena

nalazita, te

prigodom

pokusnih

sondiranja 1983. godine, navele sU Z Homena na tvrdnju , kako je r i j o sred

njovjekovnom slavenskom groblju. U Istraivanja koja je

Gradski

muzej Krievci

planirao organizirati na ovom nalazitu v e 1884. godine nisu, naalost, obavljena,

tako da

je

u razdoblju do 1988. godine uslijedilo ponovno devastiranje lokaliteta.

Naime,

1987.

godine

uski seoski

put je

strojem, tj.

bagerom

proirivan i tom pri

godom su, naalost, uniteni svi grobovi koji su se jo mogli istraiti u profilima s

obje strane

puta. Nametala se

prirodna nunost

nastavka istraivanja koje

je

tijekom lipnja 1988. organizirao

autor

ovih redaka. O tim istraivanjima objelo

danjena

su zbirna

i z v j e a

u kojima su izneseni temeljni pokazatelji o opsegu

arheolokog zahvata, karakteru nalazita, otkrivenim antropolokim i arheolokim

nalazima.

II

Tom prigodom nije se

autor

istraivanja detaljnije osvrnuo na svekoli

ki arheoloki fundus, koji je u cjelokupnom proteklom razdoblju prikupljen na

ovom

bjelobrdskom nalazitu

K a l n i k o g

prigorja. Prije

nego

se podrobnije os

vrnemo

na nj i vrednujerno ostavtinu srednjovjekovnog groblja

na

poloaju

Popo

vec-Bregi iznosimo saete

podatke

o rez\1ltatima

arheoloke kampanje

organizi

rane

tijekom 1988. godine. .

Ciljevi istraivanja u 1988. godini bili su u t v r i v a n j e opsega,

karaktera

i

to

t o n i j e g

vremenskog

o d r e e n j a nalazita. Istraivanja su obavljena sustavom

pokusnih sondi sveukupne povrine

47m

2

.

Na priloenom

situacijskom

planu

pokusne sonde

istraivane tijekom 1988.

godine o z n a e n e

su slovima E-H

tab

.

IV) . V e i m istraenim blokom v e l i i n e 7,5

x

4,5 m o b u h v a e n e su i

sonde

istraivane

tijekom

1983.

godine

.

Nakana

istraivanja bila je

definiranje teren

ske

situacije, tj.

rasporeda grobnih

cjelina u

zahvatu i s t o n e strane

poljskog puta.

U prethodno

o i e n o m

i s t o n o m profilu

proirenog puta

koji povezuje selo

Popovec

s

vinogradarskim

objektima na Bregu otkriveni su tragovi dviju grob

nih cjelina, koje su

odredile cjelokupan

tijek arheolokih istraivanja. U

istraenoj zoni otkriveno

je

tijekom

1988.

godine sveukupno

5 novih

grobnih

cjelina, koje su

na

situacijskom

planu

groblja

o z n a e n e

brojkama

1,

2,

4,

6

i 7

tab.

IV).

Prethodno, tijekom

1983.

godine

otkriveni grobovi,

o z n a e n i na

spomenutom

planu

brojkama 3 i 5

tab

. IV),

upotpunjuju

broj otkrivenih grob

nih cjelina na 7.

Analiza

pokazuje da

je r i j e

o segmentu

jednoslojnog seoskog

groblja u kojem se jasno prepoznaju tri otkrivena reda pokopanih pokojnika

tab.

V, l

i 2

.

Pokopavanje pokojnika obavljano

je

u prostu zemljanu raku uz

orijentaciju u smjeru zapad-istok, tj . licem pokojnika prema izlasku sunca. Ot

krivena su tri groba u kojima su pokojnici bili ene l, 2 i 3), u

jednom je

re

gistriran kostur mukarca

5), dok su u tri groba 4,

6

i 7),

pokopana

djeca tab.

V

1 i

2 . P r o s j e n a dubina ukopa pokojnika

u

jednostavnu

grobnu raku

iznosi

oko

l metar

tab

.

V,

1). U pet

s l u a j e v a

2, 3, 4, 5 i 7) podlaktica lijeve ruke

poloena je

na trbuh ili u karlicu pokojnika tab.

V

2 .

Grobni

nalazi u funkciji

priloga registrirani su samo u grobnoj cjelini broj 2 i 3 tab .

Vl.).

R i j e je o

nalazima

srebrnih

i

b r o n a n i h

k a r i i c a

sa

S-petljom, koje

su po

tri sa svake

101
http:///reader/full/nalazima.IIhttp:///reader/full/nalazima.IIhttp:///reader/full/nalazima.II


4/24

102

SHP, 2111991 1995.) 99-122

Z.

o m i i , Na t r ~ u

bjclobrdske kulture .

strane

glave pokojnice ukopane u grobu broj 2 odnosno kao

prsten

od

b r o n a n e

k a r i i c e

odlomljene

S-petlje

na desnoj ruci

pokojnika

u grobu broj 3, koji je 1983.

godine

otkrio Z.

Homen tab

. VL).

Istraivanja

obavljena

tijekom ljeta 1988. godine odredila su

i s t o n u

granicu

groblja koja se protezala u ljiviku V K o r e t i a . Naime, sve one smjetene i s t o n i j e

od velikoga

istranog bloka

bile su arheoloki sterilne,

pa

l o g i k i valja pretpostaviti

da

je

upravo ovdje

o d r e e n a

i

i s t o n a

granica groblja. Zapadni dio groblja uniten

je, kako proirivanjem seoskog puta, tako i viegodinjim izoravanjem poljo

privrednih parcela

zapadno

od njega. Zacijelo,

r i j e je

o

relativno

malom seos

kom groblju u kojem su pokojnici ukopavani u pravilne redove. Valja pretposta

viti da

je

povrina tog groblja iznosila

oko

1 hektar, pa ako

se

primijene s t a t i s t i k i

pokazatelji dobiveni tijekom dosadanjih istraivanja, koji dokazuju pojavu jedne

grobne

cjeline na oko 4 m

2

,

onda moemo

pretpostaviti postojanje oko 200-250

grobova. Ako je pretpostavljeni podatak t o a n , onda je malobrojno

jednoslojno

groblje

rezultat

postojanja

o d g o v a r a j u e g

ruralnog naselja u okolici ukopita.

V e i n a

grobova

je tijekom proteklog vremena sve intenzivnijom intervencijom

o v j e k a u

njegovu prirodnu okruenju de f cto

devastirana.

Arheoloki

zahvati

obavljeni na ovom nalazitu tijekom kampanje 1959. i 1988. godine uspjeli su ipak

spasiti

d j e l i

slike o ovom nalazitu.

Daleko

cjelovitiju

predodbu

o

ovom

nalazitu, posebice u svezi s vremenskim okvirom unutar

kojeg

je

obavljeno

poko

pavanje

pokojnika

u srednjovjekovnom groblju na poloaju Bregi daje podrobno

vrednovanje k a r a k t e r i s t i n i h nakitnih tvorevina. Stoga u nastavku iznosimo rezul

tate

toga dragocjenoga vrednovanja.

Na

temelju vrednovanja cjelokupnog furidusa inventara,

u n a t o

njegova

skromnog

fundusa, koji

je, j a m a n o rezultat nedovoljno

opsenih arheolokih

istraivanja u proteklom razdoblju, stvorena je kronologijska slika ovog nalazita .

Podrobna

analiza grobnog inventara

o m o g u i l a je

oblikovanje vremenskog okvira

unutar

kojeg je n e k o organizirano

pokopavanje

pokojnika u sklopu groblja na

poloaju Bregi kod sela Popovca. Kao solidna podloga za oblikovanje takova

okvira pokazale su se pojedine nakitne skupine koje su registrirane na nalazitu,

kako

tijekom ranijib obilazaka

terena

prije 1959. godine

12

i prije istraivanja 1983.

godineU,

tako posebice, na temelju rezultata

tri

dosadanja arheoloka pokusna

iskopavanja 1959.

1

\

1983.1

i 1988. godine1 ,.

Medu

analiziranim nakitnim

skupinama izdvojili smo

k a r i i c e

sa S-petljom tipa L-II.,

potom

lijevanu grozdoliku

naunicu tipa 14a, ogrlicu od

p o l i e d r i n i b

perforiranih perli od poludragog kamena

ametista

i fluorita tip 41), lijevanu rustikainu

naunicu

volinjskog tipa 17b)

i

k o n a n o olovni r u s t i n o radeni k r i i s perforiranim krakom tip 45).

K a r i i c e sa S-petljom koje su prema Gieslerovoj tipologijskoj shemi podije

ljene u skupinu velikoformatnih, o z n a e n i h kao tip L odnosno

maloformatnih

tipa

Il., tvore unutar dravsko-savskog m e d u r j e j a n a j e u ukrasnu tvorevinu bjelobrd

ske

kulture

7

. Naime, na

spomenutom

zemljopisnom prostoru registrirana

je

poja

va k a r i i c a tipa l.-II. na sveukupno 49 nalazitaix. Nae analize groblja u Bijelom

Brdu II.

dokazale

su n a z o n o s t k a r i i c a ovog tipa tijekom sve tri lokalne faze

posjedanja u k o p i t a ~ Isti

s l u a j

je i s

pojavom k a r i i c a

sa

S-petljom tijekom

sve

tri faze

posjedanja bjelobrdskog segmenta

groblja

na

poloaju

Ptuj-Grad

20

. Karike


5/24

SHp,

21/199\.

(19lJ5.)

99122

. T o m i i Na tragu bjelobnjske

kultur

e ...

tipa L-II. u savsko-dravskom meduprostoru javljaju se vrlo rano, zacijelo v e prije

p o e t k a manifestiranja bjelobrdske kulture, odnosno prije

p o e t k a

rane faze

I

stupnja bjelobrdske kulture"l. Ne ulazimo na ovom mjestu u podrobniju analizu

pojave ove ukrasne tvorevine, koja

je

u znatnom broju

n a z o n a

u inventaru staro

hrvatskih grobalja u

i s t o n o j a u r a n s k o m

prostoru. Ovom prigodom nalaze k a r i i e a

otkrivene u inventaru bjelobrdskog groblja kod sela Popovca okvirno smo uvrstili

od rane faze

I.

stupnja do u kasnu fazu

II

stupnja bjelobrdske kulture (tab. VI1.),

a u

tom

kronolokom rasponu slijedio

je

pojavu nakitne skupine tipa L-II. i

Giesler na velikim grObljima na redove u susjednoj Transdanubiji .

Usamljeni nalaz lijevane grozdolike naunice tipa

l4a (tab

. III.,

1,

5) jest,

zacijelo, preitak iz neke starije faze posjedanja groblja kod sela Popovca. Naime,

naa kartiranja grozdolikih naunica tipa 14 na prostoru

m e u r j e j a

Save i Drave

dokazala su

n a z o n o s t

ove osebujne nakitne tvorevine na 25 nalazita bjelobrdske

kulture.

D

Ondje su naunice tipa 14 registrirane preteito tijekom najranijih faza

posjedanja nalazita, koje su u pravilu sinkrone ranoj fazi

1.

stupnja bjelobrdske

kulture prema apsolutno-kronologijskoj shemi koju je predloio n j e m a k i arheolog

Jochen Giesler. Osobito u e s t a l e su naunice tipa 14 u

zapadnom

dijelu savsko

dravskog m e d u r j e j a dok

je

njihova n a z o n o s t u i s t o n o m dijelu m e u p r o s t o r a

znatno

rjeda .

24

Vano je konstatirati,

da

se grozdolike lijevane naunice tipa

14

javljaju prije ostalih varijanti naunica, primjerice onih tipa 15 , 16 i posebice tipa

17. Naunica tipa 14a javlja se u vukovarskom groblju na poloaju Lijeva bara

tijekom druge lokalne faze posjedanja ukopita.

25

Ta

faza sinkrona

je

fazi L stup

nja bjelobrdske kulture. Unutar druge faze posjedanja eponimskog groblja Bijelo

Brdo

II. registrirana je

t a k o e r

pojava

i n a i c a

naunica tipa 14b s inventarom

primjerenim svretku I. stupnja bjelobrdske kulture.

26

U groblju Ptuj-Grad

naunice tipa 14a javljaju se tijekom faze Ptuj L, dakle tijekom p o e t k a posjedan

ja bjelobrdskog segmenta ukopita koje je sinkrono ranoj fazi I. stupnja bjelobrd

ske kuitureY

Giesler

je

grozdolike lijevane naunice tipa 14, te neto

m l a e

tipa 15 i 16,

obiljeio pojmom prijelaznih oblika, koji se javljaju jo prije p o e t k a bjelobrdske

kulture oko 950. godine i egzistiraju do po prilici svretka rane faze

I

stupnja

bjelobrdske kulture, dakle do

oko

1030. godine.

2H

Kronologijski poloaj grozd

1

ike

naunice tipa 14a prikazan je na preglednoj tipologijskoj tabeli nalaza groblja kod

sela Popovca (tab. VII.).

Problematici ogrlica od perforiranih facetiranih

p o l i e d r i k i h

perli od ametista

i fluorita o z n a e n i h Gieslerovoj tipologijskoj shemi kao tip 41a, p o s v e i v a l a je

madarska srednjovjekovna arheologija dosta pozornosti. Ogrlice ovog tipa smatrao

je B. Szbke relativno rijetkom pojavom i datirao ih u drugu polovicu,

odnosno

posljednju

e t v r t i n u ll.

s t o l j e a te u 12. s t o l j e e Nasuprot tom miljenju iznio

je Szbke B. Miklos tu ideju, kako je u navedenom razdoblju bilo de f cto samo

doba cvata ove nakitne skupine. U nekim p o d r u j i m a naime, ogrlice tipa 14a po

javljuju se

v e

tijekom prijelaza

iz 10

. u

ll. s t o l j e e

odnosno u prvoj polovici

l l .

s t o l j e a

n a v o d e i

kao primjer groblja Sarbogard-Tringertanya, Nove Zamky i

Szekesfehervar.lI Giesler je ogrlice od p o l i e d r i k i h perforiranih facetiranih perli

uvrstio u kasni razvojni stadij. Pritom je dokaze crpio na grobljima Transdanubije

103
http:///reader/full/Transdanubiji.22http:///reader/full/Transdanubiji.22http:///reader/full/Transdanubiji.22http:///reader/full/rjeda.24http:///reader/full/rjeda.24http:///reader/full/rjeda.24http:///reader/full/rjeda.24http:///reader/full/ukopi%EA%B4%A1.25http:///reader/full/ukopi%EA%B4%A1.25http:///reader/full/kulture.26http:///reader/full/kulture.26http:///reader/full/godine.2Hhttp:///reader/full/godine.2Hhttp:///reader/full/Transdanubiji.22http:///reader/full/rjeda.24http:///reader/full/ukopi%EA%B4%A1.25http:///reader/full/kulture.26http:///reader/full/godine.2H


6/24

SHP,

21

/

1991.

(1995.) 99-122

Z. o m i i

Na

tragu bjelobrdske kulture ...

na kojima

je

provodio

podrobna

horizontalno-stratigrafska istraivanja.1' Na te

melju analize groblja

Halimba-Cseres Giesler je

izveo konstataciju, da

se perle

tipa 41a-b u apsolutno kronologijskom smislu donekle javljaju i tijekom kasne faze

II. stupnja bjelobrdske kulture. O p e n i t o je Giesler sklon da masovniju pojavu

ogrlica tipa 41a smjesti u kasnu fazu

II stupnja

bjelobrdske kulture.

32

Ovu tezu

potkrijepila su i naa kronologijska istraivanja u svezi s ogrlicama od

p o l i e d r i k i h

perli tipa 41a .

Naa kartiranja pojave ogrlica od perli tipa 41a pokazala su njihovu raspros

tranjenost na

p o d r u j u

savsko-dravskog m e d u r j e j a na nalazitima u

Sv. Jurju

u

Trnju u

M e i m u r j u 1 ]

Ciganki14 i u bjelobrdskom groblju kod sela Popovca.

15

U

nastavku se

o s v r e m o

na rezultate horizontalno-stratigrafijskih istraivanja pojave

ogrlica tipa 41a u sklopu ovih nalazita. U nekolicini grobnih cjelina naseobinskog

groblja na redove u

m e i m u r s k o m

selu

Sv.

Juraj u Trnju registrirana

je

n a z o n o s t

ogrlica tipa 41a. Ogrlice s p o l i e d r i k i m

perforiranim perlama

od ametista i fluori

ta otkrivene su u grobnim cjelinama broj 5 6 i 8.

16

U grobnoj cjelini broj 5 uz

facetirane perle tipa 41a javlja se

jedna

srebrna maloformatna

k a r i i c a

s narebre

nom

S-petljom tipa

II. te perforirani,

poneto

o t n i

estokraki zvjezdoliki

b r o n a n i privjesak, koji smo obiljeili kao tip 46.

]

Ovaj grob pripisujemo kasnoj

fazi II. stupnja bjelobrdske kulture. U grobnoj cjelini broj 6 javlja se ogrlica tipa

41a u kombinaciji s jednim primjerkom srebrne lijevane naunice volinjskog tipa

varijante

17b, te kasnim oblikom

prstena

tipa 35.

1x

Nalazi volinjske naUSilJce i

prstena tipa

35 o d r e u j u

inventar grobne cjeline broj 6 u kasnu fazu II. stupnja


U

novije vrijeme ogrlice tipa 41a od facetiranih i perforiranih p o l i e d r i k i h

perli od

ametista

i fluorita

otkrivene

su u

grobnim

cjelinama broj 1 i

3

naseobinskog groblja na redove

nedaleko

podravskog sela Ciganke.

39

Ondje

se

javljaju u kombinaciji s

maloformatnim k a r i i e a m a

s

narebrenom

S-petljom tipa

II. i

o g r l i c a m a - e r d a n i m a

tipa 39-40, pa

smo

skloni njihovom uvrtavanju u drugu

lokalnu fazu posjedanja groblja, koja

je

sinkrona kasnoj fazi Il. stupnja

bjelobrdske

kulture

.

40

Na

temelju iznesenih rezultata nae analize horizontalno-stratigrafijskih

odnosa

ogrlica tipa 41a

unutar

inventara grobalja u

Sv.

Jurju u Trnju i kod sela

Ciganke u m o g u n o s t i smo precizno odrediti njihov poloaj

unutar

kasne faze II.

stupnja bjelobrdskc kulture.

Skloni smo i

s l u a j n i

nalaz perli od ogrlica tipa 41 a s nalazita kod

p o t k a l n i k o g

sela Popovec uvrstiti u kasnu fazu II.

stupnja bjelobrdske

kulture,

kako se to razabire iz

tipologijsko-kronologijske tabele nalazita (tab. VI .).

P r i m i j e e n o je u inventaru grobalja

Sv.

Juraj u Trnju, Ciganka i Popovec, da

se p o l i e d r i k e fluoritne i ametistne perle pojavljuju redovito u kombinaciji s per

foriranim k a u r i - p u i i m a ili k a u r i - p u i e s r e e m o same

u inventaru nekih

grobnih

cjelina, primjerice u grobu broj 9 kod sela

Ciganke.

Pojava

k a u r i - p u i a

registri

rana je

u groblju Bijelo

Brdo II 42

Klotru Podravskom, 3 Mahovljanima,44

Gom

jenici,45 i

M a v a n s k o j

Mitrovici.

4

,

U v e e m

broju s u s r e e m o

ih

u inventaru

d j e j i h

grobova, kako nam to zorno

s v j e d o e

primjeri

grobne

cjeline broj 40 u

Gomjeni

ci 47 grobne cjeline broj 4 u Mahovljanima,4H vjerojatno grobne cjeline broj 202 u

104
http:///reader/full/kulture.32http:///reader/full/kulture.32http:///reader/full/kulture.32http:///reader/full/Popovca.15http:///reader/full/Popovca.15http:///reader/full/Popovca.15http:///reader/full/Ciganke.39http:///reader/full/Ciganke.39http:///reader/full/kulture.40http:///reader/full/kulture.40http:///reader/full/kulture.40http:///reader/full/kulture.32http:///reader/full/Popovca.15http:///reader/full/Ciganke.39http:///reader/full/kulture.40


7/24

SHr, 21 /1991. (1995.) 99 -122

. T o m i i

Na

tragu bjelobrdske

kulture...

Bijelom

Brdu

II. , te

grobne

cjeline broj 9 u groblju kod sel a Ciganke nedaleko

Slatine.

49

Na tu znakovitu pojavu upozoreno je v e u svezi s njihovim nalazom u

Bosanskoj krajini,' te groblju Sarbogard.

SJ

P o j e d i n a n buene

k a u r i p u i e

ili ogrlice radene od njih

s u s r e e m o

vrlo

rano. Njihova pojava navodi se u svezi sa Skitima i Sarmatima, a po miljenju ne

kih madarskih arheologa u Karpatskoj kotlini

k a u r i - p u i

se ponovno u d o m a u j u

doseobom M a a r a i ondje ih s u s r

e m o

u s t a r o m a a r s k i m grobljima Alf61da.

52

U

Transdanubiji se k a u r i - p u i i javljaju d(;) posljednje t r e i n e 11.

s t o l j e a .

U prilog tvrdnji o ranoj pojavi k a u r i p u i a unutar

nakitnog

registra

s t a r o m a a r kulturnog kruga govori nekolicina grobnih cjelina grob alja

Bolie Tigani na rijeci Kami Kazanu u Rusiji.

Ondje

nailazimo na k a u r i p u i

kao dijelove ogrlica r a t n i k o m grobu broj 8, enskim grobovima broj 19 i 21 , te

u d j e j e m grobu broj 45.

54

U populaciju koja pokopava pokojnike

unutar

areala

groblj a Bolie Tigani dospjeli su k a u r i p u i i impartom iz junih krajeva . Na isti

i n

su ogrlice

od

buenih k a u r i p u i a i u m e u r j e j e Drave i Save dolazile kao

importirana

roba

s p o d r u j a Prednjeg Istoka.

U

eponimskom

groblju Bijelo

Brdo

II.

p r i m i j e e n a

je pojava k a u r i - p u i a na

ogrlicama u grobnim cjelinama broj 15, 78, 93, 107 i 113, odnosno u d j e j e m gro

bu broj 202. Grobnu cjelinu broj 93 u m o g u n o s t i smo uvrstiti u

ranu

fazu 1. stup

nja bjelobrdske kulture, dok su grobn e cjeline broj 78 i 113 uvrtene u svretak

I

stupnja


s

' U

tom

kontekstu osobito je vana

grobna

cjelina

broj 113 u kojoj je n a e n srebrni denar kralja Andrije I (1046.-1061.), koji

pouzdano vrem enski o d r e u j e nalaz ogrlice od k a u r i - p u i a S l i j e d vrlo vaan

terminus jest

t a k o e r

nalaz Andrijinog

den

ara u grobnoj cjelini broj 107, koji tako

e r

pou

z

dano o d r e u j e

poloaj ogrlice

od

k a u r i p u i a u p o e t II. stupnja bjeIo

brdske kulture.

57

Na taj

n a i n

smo dokumentirali

n a z o n o s t k a u r i - p u i a

u grob

lju Bijelo Brdo II v e od rane faze L stupnj a, tijekom trajanja i t a v o g I. stupnja,

do u II . stupanj bjelobrdske kulture, tj. do u vrijeme vladavine kralj a Andrije I

U groblju u se

lu

Sv. Juraj u Trnju u m e d u r j e j u Drave i Mure registrirana je

pojava k a u r i p u i a zajedno s facetiranim p o l i e d r i k i m

perlama

tipa 41a u grob

noj cjelini broj

8,

koju smo pripisali kasnoj fazi II. stupnja bjelobrdske kulture.

s

U groblju na redove nedaleko sela Ciganke otkriveni su k a u r i p u i u boga

to opremljenom d j e j e m

grobu

broj 9, koji je pouzdano

datiran srebrnim dena-

rima ugarskog kralja ndrije J. (1046.-1061.). Ondje se bueni k a u r i - p u i i jav

ljaju na ogrlici

zajedno

s

perforiranim srebrnim denarima

spome

nutog vladara

iz k u e d o v i a . Ovaj d j e j i grob uvrstili smo u kasnu fazu II. stupnja bjelo

brdske

kulture.

u

O dugotrajnom persistiranju k a u r i - p u i a u funkciji privjesaka ogrlica

s v j e d o e

nalazi

iz

groblja u M a v a n s k o j Mitrovici . U m l a e m horizontu pokopavanja u

ovom nalazitu javlj aju se

k a u r i

p u i i u grobnim cjelinama broj 193 i 215. Pose

bice je znakovita grobna cjelina broj 215

unutar

koje su,

pored

k a r i i c e tipa 18 i

velikoformatne

karike tipa 13, uz ogrlicu od staklenih zrnaca i

k a u r i - p u i a

n a e n a e t i r i buena denara vladara koji pripadaju vremenskom rasponu vlada

nj a od Kolomana (1095.-1114.) do Geze II. (1141.-1161.).61Tako smo spomenute

k a u r i - p u i e u m o g u n o p o ~ z d a n o datirati u drugu polovicu 12. s t o l j e

105
http:///reader/full/Slatine.49http:///reader/full/Slatine.49http:///reader/full/Slatine.49http:///reader/full/Sarbogard.SJhttp:///reader/full/Sarbogard.SJhttp:///reader/full/Sarbogard.SJhttp:///reader/full/Sarbogard.SJhttp:///reader/full/Alf61da.52http:///reader/full/Alf61da.52http:///reader/full/kauri-pu%EE%A9%9Aa.s6http:///reader/full/kauri-pu%EE%A9%9Aa.s6http:///reader/full/kulture.57http:///reader/full/kulture.57http:///reader/full/kulture.57http:///reader/full/kulture.sHhttp:///reader/full/kulture.sHhttp:///reader/full/Arpadovi%1Aa.59http:///reader/full/Arpadovi%1Aa.59http:///reader/full/kulture.6uhttp:///reader/full/kulture.6uhttp:///reader/full/1141.-1161.).61http:///reader/full/1141.-1161.).61http:///reader/full/Slatine.49http:///reader/full/Sarbogard.SJhttp:///reader/full/Alf61da.52http:///reader/full/kauri-pu%EE%A9%9Aa.s6http:///reader/full/kulture.57http:///reader/full/kulture.sHhttp:///reader/full/Arpadovi%1Aa.59http:///reader/full/kulture.6uhttp:///reader/full/1141.-1161.).61


8/24

106

~ H P 21/1991. (1995.) 99122

Z.

T o m i i

Na

tragu

bjelobrdske

kultur

e ...

Prema

L. Niederlcu k a u r i - p u i i su vrlo

e s t o

bili

importirani

u slavenske kra

jeve s obala Crvenog mora

ili

Indijskog oceana.

62

J Koroec je miljenja

da

su

k a u r i - p u i i

(lat. yprea

moneta

u nae krajeve dolazili iz i s t o n o g dijela

Sre

dozemlja .

,1

Ovom miljenju ne nalazimo nikakva prigovora s

obzirom

na

realnu

m o g u n o s t da su iz spomenutog p o d r u j a t r g o v a k i m putovima kao omiljen i iro

ko rairen

ukras

dolazili u

m e d u r j e j e

Drave

i Save,

odnosno

u

naem

s l u a j u

do

K a l n i k o g prigorja.

Tijekom

arheolokih

istraivanja koja je na lokalitetu kod seja Popovec obavi

la S. E r c e g o v i u inventaru je registriran nalaz

srebrne

lijevane volinjske naunice.

Ovu varijantu rustikaino oblikovanih i n a i c a luksusnih volinjskih naunica

r a e n i h

u tehnici

granulacije

i fi igrana

J Giesler

je o z n a i o kao tip l7b.

64

Moemo uvjer

ljivo braniti argumentima tvrdnju da je volinjski tip lijevanih r u s t i n i h

naunica

tipa l7b jedan od najrairenijih i najomiljenijih oblika ukrasa u sklopu

bjelobrd

ske

kulture na prostoru m e u r j e j a Mure Drave, Dunava i Save. Naime, dokaza

no je postojanje est nalazita

luksusne

varijante

naunica

tipa 17a i a k 18

nalazita na kojima su registrirane rustikaine i n a i c e tipa 17b. Varijanta 17b

rasprostranjena je

unutar

cjelokupnog teritorija savsko-dravskog

m e u r j e j a

dok

su

luksusne

i n a i c e tipa 17a

registrirane

preteito u njegovom i s t o n o m dijelu.

6s

Znakovita koncentracija

naunica tipa 17b

p r i m i j e e n a je

u

zapadnom

dijelu

m e d u r j e j a Drave i Save, pa je u tom kontekstu shvatljiva i pojava ovog tipa

naunica u sklopu

inventara

bjelobrdskog groblja nedaleko p o t k a l n i k o g sela

PO-

povca. Giesler je na primjeru Gornjenice pokuao rijeiti pojavu naunica tipa 17b

i

tom

prigodom dokazao njihovu pojavu kronologijski

nakon

lijevanih naunica

tipa 14,

15

i 16.

S l i n c rezultate dobio je i u sklopu fundusa groblja Halimba

Cseres

u susjednoj Transdanubiji Y Dosad nejtemeljitiji prikaz naunica tipa 17a i

17b dao je Z. Vinski

p r o u a v a j u i problematiku

postojanja radionica nakita

staro

hrvatskog doba u S i s k u . Vinski

je

volinjske naunice datirao u p o e t a k l l .

s t o l j e a sinkrono s

ostavom

u T o k a j u

Analiza pojave naunica tipa l7b koju

smo

proveli na nekolicini iskazjjivih

bjelobrdskih nalazita potvrdila je kronologijski poloaj ove osebujne nakitne tvo

revine.

Naime

unutar Bijelog Brda rl dokazana je pojava volinjske naunice u

kombinaciji s

predmetima primjerenim

svretku

I

stupnja bjelobrdske

kulture.

7u

U sklopu velikog groblja na redove na poloaju Lijeva bara u Vukovaru registri

rana je pojava lijevanih rustikaInih volinjskih naunica tipa 17b t a k o e r potkraj I

stupnja

bjelobrdske

kulture. Naime, ondje je p o t v r e n o pojaVljivanje naunica tipa

17b tijekom t r e e lokalne faze posjedanja groblja, koja

je

sinkrona svretku I

stupnja

bjelobrdske

kulture.

7

]

Podjednako se i u velikom groblju Ptuj-Grad volinj

ske naunice tipa 17b javlj a

ju

tijekom

druge

lokalne faze posjedanja ukopita, koja

jc

sinkrona svretku I stupnja bjelobrdske kulture .

7

Naa analiza horizontalne

stratigrafije

n a j v e e g

bjelobrdskog

groblja u

karpatskoj

kotlini u Majsu u

m a a r s k o m

dijelu upanije

Baranja

dokazala

je

pojavu naunica tipa 17b tijekom

druge lokalne faze

posjedanja

groblja koja je

sinkrona

svretku L stupnja bjelo

brdske kulture .

7

)

Persistiranje uporabe naunica tipa 17b moemo u m e u r j e j u Drave i Save

slijediti sve do nastupa kasne faze II.

stupnja


Naime

, u in

ventaru

bjelobrdskog

groblja u m e i m u r s k o m selu

Sv. Juraj

u Trnju registrirana
http:///reader/full/oceana.62http:///reader/full/oceana.62http:///reader/full/dijelu.6shttp:///reader/full/dijelu.6shttp:///reader/full/kulture.7uhttp:///reader/full/kulture.7uhttp:///reader/full/kulture.72http:///reader/full/kulture.72http:///reader/full/kulture.72http:///reader/full/oceana.62http:///reader/full/dijelu.6shttp:///reader/full/kulture.7uhttp:///reader/full/kulture.72


9/24

6.

7

~ H P 21/1991. 1995.) 99-122

Z. T o m i i Na tragu bjelobrdske kulture ..

je pojava naunica 17b u ranije spominjanoj grobnoj cjelini broj

Ondje

se

pored

srebrne lijevane volinjske naunice tipa 17b javlja prsten tipa 35 i ogrlica

od facetiranih p o l i e d r i k i h ametist

ni

h i fluoritnih perli tipa 41a. Groblje Sv. Juraj

u Trnju valja pripisati kasnoj fazi II. stupnja bjelobrdske kulture.

Podjednako

kas

no, tj. oko svretka

I.

i p o e t k a kasne faze II. stupnja bjelobrdske kulture javljaju

se lijevane naunice tipa 17b i u inventaru

grobne

cjeline broj

11

bjelobrdskog

groblja kod sela Ciganke

nedaleko

Slatine u podravskom dijelu Slavonije .

75

Na temelju podrobnog vrednovanja svekolikog inventara bjelobrdskog groblja

na poloaju Bregi kod p o t k a l n i k o g sela Popovca oblikovala

se

kronologijsko-ti

pologijska tabela koja

zorno

ocrtava vremenske okvire pokopavanja na ovom

nalazitu tab. VII.). Usamljeni

s l u a j n i

nalaz lijevane naunice tipa 14a kao,

zacijelo, starije

ukrasne tvorevine, o d r e u j e priblino donju vremensku granicu

p o e t k a upotrebe groblja. S obzirom na

i n j e n i c u

da preostale analizirane ukrasne

tvorevine, poput k a r i i c a sa S-petljom tip 1.-11. , ogrlice od perforiranih faceti

ranih p o l i e d r i k i h ametistnih perli tip 41a), lijevane rustikaine i n a i c e volinjskih

naunica tip 17b) i lijevanog k r i i a tip 45), o b u h v a a j u glavninu vremena

posjedanja groblja u Popovcu, to se jasno razabire iz priloene tab. VII., skloni

smo

p o e t a k pokopavanja smjestiti potkraj L stupnja bjelobrdske kulture. Prema

naem prijedlogu kronologije bilo

bi

to potkraj kasne faze

I.

stupnja bjelobrdske

kulture, vjerojatno oko 1015.-1020. godine tab. VII.). Pojava lijevane srebrne rus

tikalne i n a i c e volinjske naunice tip 17b) potkrepljuje tu pretpostavku i jo jas

nije naglaava pretpostavljenu donju granicu iskoritenja ukopita. Pojava olovnog

k r i i a

u

jednodjelnom

kalupu, koji smo o z n a i l i kao tip 45 i odredili mu precizniji

kronologijski poloaj tijekom kasne faze II. stupnja bjelobrdske kulture, o d r e u j u

gornju granicu posjedanja groblja na poloaju Bregi. Prema Gieslerovoj kronologiji

p o e t a k

kasne

faze II. stupnja bjelobrdske kulture moemo pretpostaviti oko 1070.

godine. Na temelju tog

podatka

skloni smo prestanak upotrebe groblja smjestiti

oko 1070.-1080. godine.

Izneseni vremenski okvir

od oko

1015.-1020. do 1070.-1080.

godine

ostavlja

prostor za pokopavanje pokojnika iz nedalekog sinkronog srednjovjekovnog sela

tijekom dvije do tri generacije. Vjerojatno je prestankom pokopavanja u groblju

kod sela Popovec nastavak pokopavanja uslijedio na

nekom

od susjednih ukopita .

Pretpostavljamo da je sredinje groblje potkraj 11. s t o l j e a moglo biti u nedale

kom

Sv.

Petru

Orehovcu, gdje je i

danas

upna crkva

interesantna

hagionima i

sredinje groblje za nekolicinu okolnih p o t k a l n i k i h sela. B u d u a istraivanja na

tom

poloaju dati podrku iznesenoj pretpostavci ili je negirati .

Iz priloene kronologijsko-tipologijske tabele proizlazi da je bjelobrdsko grob

lje kod sela Popovca u K a l n i k o m prigorju bilo iskoriteno u rasponu

od

vremena

svretka vladavine hrvatskog kralja Mihajla Kreimira III. 1000.-1030.) do

svretka vladavine kralja Petra Kreimira IV. 1058.-1074.), odnosno p o e t k a kra

ljevanja Dmitra ili Zvonimira 1074.-1093.). Promatrani zemljopisni prostor

K a l n i k o g prigorja bio je od 1027. godine pod upravom

S v e t o s l a v i a

grane loze

T r p i m i r o v i a . Zvonimir, od 1075. godine, m o a n kralj narodne dinastije, nasto

jao je

jo za svog banovanja Slavonskim banatom ili dukatom de f cto prostorom

m e u r j e j a

Drave

i Save, zbog opasnosti od

Otonskog

cara, uspostaviti

v r s t e

107
http:///reader/full/Slavonije.75http:///reader/full/Slavonije.75http:///reader/full/Slavonije.75http:///reader/full/Trpimirovi%1Aa.76http:///reader/full/Trpimirovi%1Aa.76http:///reader/full/Slavonije.75http:///reader/full/Trpimirovi%1Aa.76


10/24

~ H P 21/1991. (1995.) 99-122

Z.

T o m i i

Na tragu bjelobrdske kulture..

rodbinske veze s vladarskom k u o m A r p a d o v i a to je imalo kasnije

sudbonosne

posljedice za hrvatsko kraljevstvo u cjelini. Dolaskom Arpadovca Ladislava 1

(1077.-1095.) na hrvatskoprijestoljei uspostavomvlasti nadprostorom m e u r j e j a

Drave i Save, pa posebice

osnutkom

biskupije u Zagrebu 1093.-94., stvorene su

pretpostavke za o d g o v a r a j u i crkveni ustroj. Upravo to

je

povijesni okvir i po

godan trenutak

kada je vrlo vjerojatno iskoriteno pretpostavljeno ukopite oko

crkve

Sv. Petra

u Orehovcu, koje

je

tada vjerojatno bilo sredinje za desetak

okolnih srednjovjekovnih selita. To je uostalom tijekom vladavine Ladislava L a

posebice u doba Kolomanovo zakonska obveza.

77

S obzirom na vremenski okvir unutar kojegje

n e k o

obavljeno pokopavanje

na

jugozapadnoj padini poloaja Bregi u

K a l n i k o m

prigorju, valja i tamonju,

zacijelo autohtonu slavensku populaciju, i n a e jednog od vanih tvoritelja sred

njovjekovne bjelobrdske kulture, koja se jasno manifestira u inventaru groblja,

poistovjetiti s hrvatskim

p u a n s t v o m

koje naseljava

onodobne prostore

sredinje

Hrvatske i koje, dakako, tvori autohtonu

e t n i k u

osnovu koju tek naknadno

d j e l o m i n o nadslojavaju

M a a r i .

Naime, dolaskom vladara iz kraljevske k u e

A r p a d o v i a

oblikuju se ina ovim

prostorima

srednjovjekovneHrvatske s p e c i f i n i

okviri novog suivota, kojemu prethode oblici materijalne kulture prepoznati i

tvarna z a s v j e d o e n i

u bjelobrdskom

habitusu

groblja na poloaju Bregi u

K a l n i k o m

prigorju. iroko

p r i h v a e n a

bjelobrdska kultura samosvojni

je

izraz

njezine ukorijenjenosti u populaciji koja, od i s t o n o s l a v o n s k i h nizina savsko

dravskog m e u r j e j a

do

gorskih kosa Kalnika, oblikuje i koristise istim nakitnim

tvorevinama i srodnom tipologijom oblika. Ta materijalnakultura priloena kao

duhovna vrijednostpokojnicima, prati ih u njihovu zagrobnomivotu iprijepovi

jesne n a z o n o s t i M a a r a kao to je dokazano ina primjeru bjelobrdskog groblja

Popovec-Bregi.

l S. D i m i t r i j e v i Sjevernazona ,NeolitucentralnomizapadnomdijelusjeverneJugoslavije,PJZ,II,

Sarajevo1979,str. 333-349.

2

K.

Vinski-Gasparini ,Srednje b r o n a n o dobasavsko-dravskog m e u r j e j a iBosanskeposavine,PJZ,

IV,Sarajevo1979., str.493; Z Demo Prilogtopografiji k r i e v a k e regije u n t i k o dobasosvrtom

na

n u m i z m a t i k e

nalaze,

K r i e v a k i

zbornik, II., Krievci 1982., str. 85;

Z. M a r k o v i

K a s n o b r o n a n o d o b n i lokaliteti oko Krievaca, K r i e v a k i zbornik, II., Krievci 1982., str. 61;

Z.

Homen O t k r i e novog k a s n o b r o n a n o d o b n o g lokaliteta na Kalniku, Obavijes

ti

HAD, 2, Zagreb

1987., str. 26-28; N. M a j n a r i - P a n d i I g r i e na Kalniku, k a s n o b r o n a n o d o b n o naselje,Ap, 29,

(1988), Ljubljana 1990., str. 79-80.

3 Z Demo o.c ., (n. 2),str. 90, n.

3.

4 S. Ercegov i Sondiranje ranosrednjovjekovne nekropole u Popovcu, AP, 1, Beograd 1959., str.

105-107; Z. Homen Pokusnosondiranje na ranosrednjovjekovnojnekropoli u Popovcu, Muzejski

vjesnik,

a k o v e c

1984. , br.

7,

str. 49-52; Z.

Tom

i

i

Prekrije-Gornji Obre na Kalniku,

ranosrednjovjekovno groblje , Obavijesti HAD, l , Zagreb 1988., sIr. 25-27; Z. T o m i i Popovec

Bregi, ranosrednjovjekovnogroblje, AP 29, (1988.), Ljubljana 1990., str. 198-200.

s S . E r c e g o v i o.c., (n. 4).

, Ibidem, str. 107.

7 Z. Homen o.c.,(n. 4),str.

49.

x Ibidem,str. 49,

sl.

I.

1 Ibidem, str. 49-52.

108
http:///reader/full/obveza.77http:///reader/full/obveza.77http:///reader/full/obveza.77http:///reader/full/obveza.77


11/24

SH?, 21/1991. (1995.) 99-122

Z

T o m i i

Natragubjelobrdskekulture

..

IIIIbidem,

str. 51.

Z T o m i i o.c., (n. 4) ; Idem, Popovec-Bregi , ranosrednjovj ekovno groblje, Obavijesti HA D , 2,

god.

XXI, Zagreb

1989.,str.27-29.

12 Ibidem,

O.C.,

(n. ll) , str. 27.

" Z. Homen ,o.c., (n. 4),str. 49.

" S. e g o v i o.c. (n. 4).

IS

Z.

Homen,

o.c. (n. 4).

Ih Z T o m i i

o.c. (n. 11).

17 Z T o m i i Prilogistraivanju kronologije srednjovjekovnoggrobljaLijeva bara u Vukovaru,SHP,

ser. Ill,

sv.

20, Split 1990.,str. 144, 146.

" Ibidem, str. 144 .

Z T o m i

i Novi prilozi

vrednovanju

ostavtine srednjovjekovnog groblja Bijelo Brdo II,Prilozi,8,

Zagreb 1991., tab. 27.

l l i Idem , o.c. (11 . 17), str. 144.; Z T o m i i Prilog istraivanju kronologije bjelobrdskog segmenta

srednjovjekovnoggroblja Ptuj-Grad , Ptujski zabornik, Ptuj 1993. (u

ti

sku).

21

Z T o m i i

Arheoloka slika m e u u r i j e j a Mure, Drave i Dunava i Save u svjetlosti materijalnih

izvora

bjelobrdskog kulturnog kompleksa

, Zagreb 1989., doktorska disertacija), tab. 210.

22

J. G

iesl er,

Untersuchungen zur Chronologil: der Bijelo Brdo Kultur, PZ, 56,

Heft

l, Berlin-New

York 1981., tab. 53, 2.

2J Z T o m i i o.c. (n.17), 134.

21 Ibidem, str. 134.

2.i Ibidem, tab.

XXV

2 ,

Z T o m i i

o.c. (

n.

19), tab. 27.

Z T o m i i o.c. (n. 20), tab.

18.

2X J. Giesler, o.c. (n. 22), str. 94, tab. 53, 2.

") B . Sz6ke, A

hon

fog lal6 cs kora Arpad-kori magyarsag regeszetiem lekei. Reg eszeti tanulmanyok I

Budapes t1962.

J(I

B.M. Sz6ke - L. Vandor, Pusztaszentla szl6 Arpad-kori temet6je,

Fonte

s Arch. Hung., Budapest

1987., str. 147-150.

J.

Gi es I

er,

o.c., (n.22),

132,

f n.

327

J Ibidem, str. 132

.1.1 Z T o m i i Srl:dnjovjc:kovni arhc:oloki izvoriu m u r j e j u Mure i Drave - prIkazrezultatanovijih

istraivanja. Arheoloka istraivanjauPodravinii K a l n i k o b i l o g o r s k o j regiji ,Izdanja HAD, 14 ,Zagreb

1990.,str. 115-12

9.

'4

Z Tom i Tragom novijih istraivanjabjelobrdske kultureu slavonskomdijelu Podravine,Prilozi

7,

Zagreb

1990 ., st

r.

85-106.

J5 z

Homen,

o.c. (n. 4),str. 49-52

1r Z. T o m i i o.c. (n. 17),s l. 4.

37

Ibidem ,sl.4

.l

g Ibidem,sl. 4.

,. Ibidem,

tab .VII., 1-2.

411

Ibidem, tab. Xl.,2.

41 Ibidem, tab. XL, 2.

42 Z T o m i i o.c. (n. 19), tab. 17.

4.1

J. Bru n mid, Hrvatske s r e d o v j e n e starine, VHAD , 7, Zagreb 1903./4, str. 30-97.

44 N. M

ile

ti Slovenska nekropola u Mahovljanima kod Banjaluke,GZMBiH, Arheologija,Nova ser.,

sv.

XXXIV/1979

.,Sarajevo 1980 ., str. 81-154.

45 N. Mi

le

t Slovenska nekropola uGomjc:nici kod Pri j

edo

ra, GZMBiH,

sv.

XXI/XXIJ- Arheologija.

Sarajevo 1967. , str. 81-154.

41.

S. c e g o v i l o v i Les necropoles romaines et medievalesde M a v a n s k a Mitrovica,Sirmium

XII, Recherch

es

arch

eo

logi ques

en

Syrmie. Beograd 1980.

" N . M i l e t i o.c. (n. 45), str. 125.

" N.

M i l e t i

o.c. (n. 44), str. 142.

4. Z T o m i i o.c. (11.17), tab. X., l.

511

N. M i l e t i o.c. (n. 44), str. 154,cf. n. 35.

" K.K.

Ery,

Reconstructionon thetenthcenturypopulati

on

of

Sarbogardon

thc

basis

of

archaeological

and

anthropological data , Alba Regia, VIII.-IX .,

Szekesfehervar

1967,str. 103, tab. XXX. ,

3.

109


12/24

110

SHP.

21/199\.

(1995.)

99-122

.

T o m i Na tragu bje lobrdskekulture...

52

B.M.

Szbke

-

L. Vandor.

o.c. (n.

30).

str. 148.

"J

Ibidem. str. 154-155.

" E, Halikova - A,

Halikov.

Altungarn an

der

Kama

und

im

Ural (DasGraberfeld von Bolschie

Tig

ani). Regeszeti fi.izetek. ser. ll ,

No

. 21.

Magyar

Nemzeti Muzeum. Bud a

pest

1981..

tab.

VI1./22.

tab .

XV/S. tab

.XVI ./12,

tab.

XXXII./A.

" .

T o m i i

o.c.

(n

. 19).

tab

. 27.

SI,

Ibidem.

tab.

27.

57 Ibidem.

tab.

27.

5' . T o m i i o.c.

(n.

33). sl. 4.

," Ibidem.

tab.

X. 1.

(.0

Ibidem

tab

. X

2

(., S .

E r c e g o v i - P a v l o v i

O.c . (n . 46).

(,2

L.

Nieder le .ivotstaJ-ych Slovani.i . II\ Praha 1911. str. 631; Idem.

Rukovet

s l o v a n s k archeologie

5.

Praha

1931.. s tr. 199.

(,.1 J. Koroec. St aros lovansko g r o b i

e

na

Ptujskem

gradu. Ljubljan

a

1950

. str.

85.

cf. n .

147

.

'"

J. Giesler .

o.c.

(n.

22). 91-93. 94 sq.

6; , T o m i i o.c . (n. 17).str.

150

.

, , J , Giesler .

o.c.

(n.

22),str. 100.

(,7

Ibidem

, str. 103.

('

Z.

Vinsk

i. Opo s

tojanju

radionica na kitastarohrvatskog

doba

u

Sisku.

VAMZ ,ser.3. sV.

IV

,

Zagreb

1970., 58 sq.

(,'

Ibidem.

63. cf.

n.

101,

71l

.

T o m i i

o.c.

(n.

19).

tab.

27,

71 Ibidem. o.c.

(n.

19) . tab, XXV

71 . T o m i o.c (n. 2U), tab . 18.

tab.

19.

7.1

.

T o m i i

o.c .

(n

. 21),

tab.

L.

74 .

T o m i i o.c.

(n.

33), sl. 4.

15 .

T o m i i

o.c. (n.

34),tab. X .

2.

71, M. Barada, D i n a s t i k o pitanjeu

HrvatskojXI.

s t o l j e a VAHD ,L /

1928-29

,Split(1932),s tr. 157

199.

77

I.

B6na,

Bemerkungenzum

I.

Bd.desWerkes:DasLandnahme- undFri.ih a rpadenzeitlich

es

Fundmaterial

Ungarns

,AciaHung, 36,

Budapest J

984., str.

288

.


13/24

SHP, 21/1991. (1995

)

99-122

T o m i i a tragu bjelobrdske kulture ...

Tab.

1. 1. Topografski zemljovid okolice Krievaca s poloajem nalazita Bregi ko

sela Popovec Mjerilo 1:25000 Crte: T o m i i

Tab.

1.

2

Pogled

s

jugoistoka na poloaj Br

eg

i

ko

sela Popovec Snimio

T o m i i


14/24

112

SHP,

2111991.

(1995.) 99-122

. T o m i i

Na tragu bjelobrdske kulture

..

lenovec

Tab

II 1.

Detalj topografskog zemljovida mikroregije sela Popovec

s

poloajem

srednjovjekovnog groblja Mjerilo 1:50000 Crte:

o m

Tab

II

2 Pogled

s

jugoistoka na zonu arheolokih istraivanja na poloaju Bregi

kod

sela Popovec tijekom

1988.

godine Snimio:

T o m i i .


15/24

SHP, 21/1991. (1995 .) 99-122

. T o m i i Na tragu bjelobrdskc kulture .

oo

2

o

4

5

6

7

Tab III.

l.

S l u a j n i arheoloki nalazi prikupljeni prije 1959. godine (1-5)

i

tijekom

obilaska terena 1983. godine (6-7) na poloaju srednjovjekovnog groblja Popovec

Bregi. Mjerilo 1:1 Crte:

K

R o n e v i

Q

o

Tab. III. 2. Popovec-Bregi ukrasne tvorevine otkrivene tijekom arheologijskih

istraivanja 1959. godine. Mjerilo 1:J. Crte:

M

Gregl.

113


16/24

SHP, 21/1991 (1995.) 99-122

. T o m i i Na tragu

bj

elobrdske kulture ..

o O

O O O

< 10

'

.,.

.

.. .. 1

""

::-'

O .0 O

O O

O O O

O O

O

'0< O O O

.,

'[:J

~

-- \ .

o 1 2 6

lOm

Tab

Iv. Situacijski pl n groblja Popovec-Bregi s poloajem arheologijskih pokusnih

sondi istraivanih 1959. A-B), 1983. C-D)

i

1988. godine E-H). Mjerilo 1:200.

Crte:

K

o n e v i

na temelju geodetske podloge.

114


17/24

SHr, 21/199 1 (1 995.) 99-122

Na tragu

bj

elobrdskc kulture ..

2 6AJ

V

~

GIt

172 47

o

2 3

m

Tab. V 1. Detalj siluacijs/cog plwllI groblja Popovec Bregi istraivanog tijekom

1988. godin

e.

Mjerilo 1:50. Crt

e: K.

o n v i

115


18/24

116

SHP, 2 l/ l991. (1995.) 99-122

i

Na tragu

bjelobrdske

ku ltu

r

...

~

4

Tab. V 2. Popovec-Bregi ortogonalni crtei grobnih cjelina broj 1-7 istraivanih

tijekom 1988. godine. Crtei: K R o n


19/24

SHp, 21/1991. (1995.) 99-122

T o m i i

Na tragu bjelobrdske kulture

..

POPOVEC 1988.

I

3

)

()

I

6

L------ ---

-

.

- ---/I

Gr.5

d' Gr 6

Inf

r

r

Gr.4

Inf ' f i ~

f

- .1

~ { l l I

. ~

Inf

I

I

\

I

I

I

I

I

!

L

J : ~ ~ ....

O - = 2 0 : : ; - ' 4 o c = = ' i . . . . . ; ; 8 0 ~ 1 0 0 robovi

b 1 2

3 4 \

cm

nalazi

Tab. VI.

Popovec-Bregi, ortogonaini crtei grobnih cjelina broj J-7 istraivanih

tijekom 1983. (3

i

5), odnosno 1988. godine (1 ,4,6

i 7).

Crtei:

K

R o n e v i

117


20/24

P

O

P

O

V

E

C

B

R

E

G

I

H

K

M

I

H

L

O

S

E

A

M

I

H

L

O

S

E

A

P

A

R

D

M

I

T

A

o

5

Documents

Željko Tomičić - Na Tragu Bjelobrdske Kulture u Kalničkom Prigorju