Zlata Nani - u skladu s prirodom

lanci i savjeti

1

2

Sadraj

Trap 4Vrtlarstvo bez kemije 7Bioloko organski uzgoj biljaka 9Osnovna naela biolokog uzgoja 10Priprema tla 12Visoka ili breuljkasta gredica 13Gnojidba 14Kompost 15Povrtnjak u rano proljee 17Sjetva u hladnije doba godine 19Sjetva, uzgoj presadnica i presaivanje 21Savjeti za sjetvu i sadnju 23Uzgoj i njega biljaka tijekom ljeta 24Njega i zatita biljaka tijekom vegetacije 29Branje i uvanje povra 31Uzgoj u plastenicima i staklenicima 33Uzgoj vlastitog sjemena 35Zainsko i ljekovito bilje u naem vrtu 37Svrha bioloko dinamikog poljodjelstva 39

3

Trap

Naslov: POVRE NA ZIMOVANJU

Podnaslov: Umjesto uvoznog ili smrznutog povra

Berba povra nagrada je za uloeni trud, i dobra berba predstavlja najvee veselje vrtlaru, koji s ljubavlju i panjom njeguje svoje biljke od sjetve i sadnje do berbe. Vrijeme berbe je razliito kod raznih vrsta povra.

Ako smo se tijekom vegetacije pridravali Sjetvenog kalendara, bilo bi dobro da i berbu obavimo u dane pogodne za odgovarajui dio biljke, jer e se povre bolje odrati uskladiteno. Isto tako je vano i doba dana za pojedine vrste. Ako je po Kalendaru povoljan dan za lisnato povre, a mi na primjer beremo salatu, tada nije svejedno hoemo li je ubrati ujutro ili popodne. Lisnato povre (salata, blitva, pinat, ratika, mladi kelj i zelje, rikula, potoarka, matovilac) treba brati u ranim jutarnjim satima, dok je jo vlano od rose, jer e tako ubrano najdue ostati svjee. U dane povoljne za korijen vadimo iz zemlje korjenasto povre, ali u poslijepodnevnim i predveernjim satima. U to vrijeme energija u prirodi se sputa i odlazi u zemlju, pa su tada ubrani podzemni dijelovi biljaka najkvalitetniji i najbolje se uvaju u skladitu.

Ove preporuke nisu toliko znaajne ako beremo povre za dnevne potrebe. Tada je nabolje ubrati povre neposredno prije pripremanja. No, kada u jesen beremo povre kako bi se sauvalo za zimsku potronju, tada je vano voditi rauna o navedenim preporukama.

Mnoge vrste lisnatog povra mogu prezimiti u vrtu, pa ih ak moemo brati ispod snijega, ako snjeni pokriva nije predebeo. Ovo se posebno odnosi na kelj pupar, neke vrste kelja, ratiku, zimsku salatu, matovilac i poriluk. Jo je bolje ako ih tijekom zime pokrijemo laganim koprenama (komercijalni nazivi agril i lutrasil) protiv smrzavanja ili napravimo nadzemne tunele od prua i plastike (Od ljeskovih prutova savijemo lukove preko gredice na udaljenosti 1,5 do 2 m i preko lukova nateknemo plastinu foliju za plastenike. Umjesto lukova od granja mogu biti lukovi od betonskog eljeza ili od debljih okiten cijevi. To su niski tuneli i u njih se ne moe ulaziti nego se po potrebi za lijepog vremena otkrivaju tako da se maknu cigle, crepovi ili trupci kojima se privrsti plastina folija da je vjetar ne odnese.). Zrele glavice kelja i zelja treba izvaditi s korijenom i spremiti u ostavu ili podrum, jer su mnogo osjetljivije na niske temperature od nezrelih mekanih glavica, koje mogu prezimiti na otvorenom, osim kod izuzetno niskih temperatura (vie uzastopnih dana ispod minus 12 stupnjeva bez snjenog pokrivaa).

Neke vrste korjenastog povra mogu prezimiti u vrtu (perin, pastrnjak), ali ih tada ostavljamo na milost i nemilost mievima i voluharicama. Zato je bolje svo korijenasto povre povaditi u jesen prije smrzavanja zemlje, i svo zdravo i neoteeno korijenje spremiti u trap ili u podrum u sanduke s navlaenim pijeskom, ili za krae vrijeme (do mjesec dana) u plastine otvorene vree, ili u plastine tkane vree za itarice. Treba voditi rauna da vree budu namijenjene za uvanje hrane: za kiseljenje kupusa ili za itarice. Ne smiju biti obine vree za smee ili od mineralnog gnojiva.

Kako napraviti trap

U trapu povre sauva svjeinu i veinu hranidbene vrijednosti sve do proljea. U trap moemo spremiti: mrkvu, perin, celer, pastrnjak, ciklu, daikon, iak, utu i bijelu repu, krumpir, ioku. Svo povre koje spremamo u trap mora biti suho, neoteeno i bez lia (slika 1).

4

Trap radimo na travnjaku u dvoritu, i to na malo povienom dijelu dvorita. Trap se radi po suhom vremenu krajem listopada ili poetkom studenoga.

Najprije na tlo poloimo suhu slamu u debljini 20 cm (slika 2). Povrina koju prekrivamo zavisi od koliine povra koju emo utrapiti. Moemo trapiti svaku vrstu zasebno, ali je najpraktinije sve izmijeati u isti trap, jer kada tijekom zime trebamo povre, tada otvorimo trap samo na jednom mjestu i izvadimo koliko nam treba raznih vrsta povra.

Na slamu slaemo korijenasto povre u obliku stoca (slika 3), ako imamo vie povra trap moe biti i u obliku izduljenog stoca. Jako je vano iz sredine trapa provesti cijev za zrak (to se najee koristi kao cijev, koliki promjer ako postoji opasnost od mia) ako se radi o velikoj koliini povra. Ta cijev se mora zatvoriti slamom kada je jako hladno, a samo mreicom (da ne ulaze mievi) kada je temperatura iznad nule. To moe biti obina plastina cijev za odvod vode promjera 5 do 10 cm.

Kada smo sloili sve to namjeravamo utrapiti, oko stoca treba ostati oko 20 cm zemlje pokrivene slamom (slika 4). Tada cijeli kup obloimo dodatnom suhom slamom u debljini 20 30 cm (slika 5).

Nakon to je svo povre dobro pokriveno, slamu poinjemo zatrpavati zemljom. To radimo tako da na udaljenosti od 20 cm uz dno prekriveno slamom kopamo jarak iz kojeg tihamo zemlju i slaemo naokolo kupa pod slamom. Pri tom se tihovi moraju dijelom preklapati, kao crijepovi na krovu. Svaki red zemlje treba nagaziti (slika 6). Krenemo odozdo i tako radimo sve do vrha, i na vrh dodamo jo dosta zemlje (slika 7) kako bi se kia lagano slijevala u jarak bez mogunosti prokinjavanja do povra. Na taj nain nae povre ostaje izdignuto u trapu na malom otoiu (slika , oko kojeg je jarak koji smo iskopali kako bismo uzeli zemlju s kojom smo obukli nae povre pod slamom.

Kada i kako vadimo povre iz trapa

Kada trap otvaramo dok je jo jako hladno, najbolje ga je otkopati na junoj strani, uzeti raznog povra koliko nam treba za dva do tri tjedna, i ponovo vratiti slamu i zemlju, te zatvoriti trap. To se moe raditi samo ako je temperatura iznad nule i zemlja malo odmrznuta. Kasnije otvaramo trap i na ostalim stranama i svaki put izvadimo povre za krae vrijeme, a tijekom oujka do kraja raskopamo trap i pokupimo ostatke povra. S dolaskom toplog vremena povre u trapu pone trunuti, i zato due od oujka ne smije ostati u trapu. Trap nije dobro pokrivati kukuruzovinom ili slamom, jer se ispod takve zatite mievi rado zavuku u trap.

uvanje u plasteniku

Ako imamo plastenike, jedan dio povra moemo presaditi na gredice u plasteniku i to tako da napravimo jarak i gusto u nekoliko redova koso poloimo povre s dva tri sredinja lista (mrkva, perin, celer, pastrnjak, daikon, cikla, repa) i zatrpamo zemljom koju smo otkopali tako da samo lie viri van. Zemlja ne smije biti previe mokra, ali niti previe suha. Najbolja je umjerena vlanost.

5

Vee koliine povra moemo spremiti u mreaste vree za krumpir i na povrini gredice u plasteniku zatrpati suhom zemljom, koju dovezemo s njive. Ovo vrijedi ako nije previe hladna zima. Za hladnijih dana ( a pogotovo noi) ovakav trap treba dodatno zatiti vieslojnom agril folijom ili nekom starom dekom i sl. Za sunanih dana ovu zatitu treba skidati i provjetravati plastenik..

Ovo se odnosi na obine plastenike, koji nemaju nikakav sustav grijanja osim prirodnog.

Na mom eko-imanju Zrno na ovaj nain spremamo iak, ioku, pastrnjak i dio ute i bijele repe koji nisu previe osjetljivi na niske temperature. Isto tako spremamo povre koje se jo prerauje tijekom zime (svi sastojci za zrnetu, cikla za preradu u ciklu s hrenom, daikon, ioka i repe za kiseljenje), dok za svjeu potronju ukapamo na gredice s malo lia, pa za svakodnevnu potronju uvijek ima i zelenog lia koje dalje raste u plasteniku, iako je povre gusto jedno do drugoga u zemlji.

Plodovito povre se teko uva nepreraeno (osim tikava, cukina i bua bundeva, turkinja). Graak moemo suiti ili sterilizirati u staklenkama. Isto vrijedi i za mahune. Krastavce moemo kiseliti s octom, ili jo bolje na prirodan nain kao zelje. Za ovaj drugi nain bolje je krastavce narezati u plokice. Odlini su u mijeanoj salati s mrkvom, korabicom i utom repom. Od rajice emo skuhati sok ili pire, a paprika je odlina punjena sa zeljem i ukiseljena bez octa.

Ako imamo veu koliinu korjenastog povra koje nije prikladno za trapljenje zbog oteenja, treba ga odmah oistiti, oprati i naribati na rezance, pa osuiti ili ukiseliti, a od mrkve, perina, pastrnjaka i celera moemo napraviti domau vegetu tako da sitno samljevenom povru dodamo 10% morske soli, dobro izmijeamo i napunimo staklenke.

Luk, enjak i krumpir e se mnogo due odrati bez klijanja ako smo ih sadili, njegovali i brali u dane za korijen po Sjetvenom kalendaru. Luk je najbolje splesti u vijence, ili ga staviti u manje mreaste vree i objesiti na zrano i suho mjesto. Krumpir, ako nije u trapu, treba svaki tjedan promijeati, jer se na taj nain usporava izbijanje klica.

Smrzavanje je najloiji oblik uvanja hrane, jer due uskladitena u zamrzivau, hrana gubi vitalnu energiju koja je potrebna naem organizmu radi imuniteta. A upravo zbog te vitalne energije biljke uzgajamo bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida. Smrzavajte samo u iznimnim sluajevima i na krae vrijeme. Svi ostali oblici uvanja su bolji od smrzavanja, gledano s aspekta ouvanja vitalne energije u hrani.

6

Vrtlarstvo bez kemije

Biljke su glavna hrana najveeg dijela ovjeanstva. Svaki ovjek koji ima i najmanji komadi zemlje moe sam bar neto uzgojiti. ak i na balkonu ili terasi moemo uzgajati uz ukrasne i poneku jestivu biljku , pa makar to bile samo zainske biljke kao: vlasac, perin, draguac, bosiljak, majina duica i mnoge druge. Ali i poneki grm rajice, paprike, mahuna, jagode na kat i jo tota moemo uzgajati i bez zemlje. No, mi emo se prvenstveno posvetiti uzgoju u vrtu i polju, ali ne bilo kakovom uzgoju, nego organskom uzgoju biljaka.

Zbog ega je vano organski uzgajati biljke

Dananja poljoprivreda preobrazila je polja u odreeni vid industrijske proizvodnje, iji je jedini cilj da iz zemlje izvue to vie, smanjujui pri tom broj ruku? koje su za to potrebne. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i agrokemikalija to je dovelo do opasnih ekolokih posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih resursa. S lica Zemlje zauvijek su nestale mnoge biljne i ivotinjske vrste a drastino se smanjio i broj seoskih gospodarstava. Industrijska poljoprivreda dovela je do degradacije i izumiranja vrijednosti sela i seoskog naina ivota, koji je stoljeima bio izvor krepkosti, snage i lijepog krajobraza. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je danas najvei zagaiva okolia, pitke vode i zraka. Stoga ekoloki pokreti u svijetu i u nas nisu pomodarstvo ve nunost, elimo li Zemlju sauvati za budue narataje.

A to je s ovjeanstvom? Jedui hranu uzgojenu s mineralnim gnojivima i pesticidima gubimo prirodnu otpornost, jer ta hrana nema vitalne nergije, a i hranidbene vrijednosti su smanjene. Biljke uzgojene bez umjetnih gnojiva i pesticida sadre vitalnu energiju koja se kasnije kroz hranu prenosi na nae tijelo i podrava na imunoloki sustav. Ova kakvoa se ne moe ustanoviti kemijskim analizama, ali je osjea na organizam. Koliine mineralnih sastojaka i vitamina mogu se ustanoviti analizama i pokazuju da pojedinih minerala, napr. kalcija i eljeza i do pet puta vie ima u organski uzgojenom povru od povra iz konvencionalnog uzgoja. To je zbog toga to se ne primjenjuju mineralna gnojiva, pa biljke ne sadre puno vode. Ima mnogo vie suhe tvari, okus je slatkast jer nema puno nitrata i nitrita, a nema ni ostataka pesticida, jer se ne primjenjuju u uzgoju. Ustvreno je da su alergije, (pogotovo kod djece) posljedica oneiene hrane. Standard nam je svima porastao, ali zato se sada plaa danak civilizacijskim bolestima.

U Njemakoj, u Institutu za biodinamiku primjenjuju metodu kristalizacije uz pomo koje se moe vidjeti vitalna energija hrane. To se moe uoiti na priloenoj fotografiji. Na desnoj strani je kristalno ista i jasna struktura tkiva biodinamiki uzgojene jabuke, dok se na lijevoj strani (konvencionalni uzgoj) jedva nazire neka struktura. Dr. Heilmann koji godinama prouava kakvou hrane tvrdi da ono to ovjeka stvarno hrani i daje mu vitalnu energiju nisu ni vitamini, ni minerali, ve taj red u organski uzgojenoj hrani. Usvijetu (a i kod nas u povojima) sve vie gospodarstava prelazi na ekoloko povrtlarstvo i poljodjelstvo, to ne znai vraanje na staro, nego trai dosta novih znanja: o plodoredu, gnojidbi, dobrim i loim susjedima meu biljkama, biolokoj zatiti i obradi tla.

Mnoge drave daju poljodjelcima subvencije za prelazak na ekoloko poljodjelstvo, jer je u prvo vrijeme drastian pad prinosa. Tlo najprije mora oivjeti, a u tome najvie rezultate postie biodinamika metoda gospodarenja. U odnosu na situaciju u svijetu, Hrvatska je na zaelju u ekolokoj proizvodnji namirnica.

Stoga emo se mi u sljedeim brojevima posvetiti praktinom radu u naem vrtu. Krajem proljea

7

jo nije kasno da posijete i posadite mnoge vrste povra. Ali prije no to obujete izme ili stare tenisice, zasuete rukave i prihvatite se vila sa irokim parocima, moramo isplanirati na vrt.Planiranje povrtnjaka

Ureenje lijepog i korisnog vrta sloen je stvaralaki rad. Taj posao mnogi preputaju pejsanom arhitektu ili strunjaku za hortikulturu, ali elimo li pravi obiteljski vrt po vlastitoj mjeri i ukusu,najbolje je izgled i plan cjelokupnog vrta dogovoriti u obiteljskom krugu. Samo tako e svaki lan obitelji (i djeca!) raditi u vrtu s punim zadovoljstvom i veseljem.

Vrt treba biti ugodno, s ljubavlju stvoreno, privlano mjesto za odmor i rekreaciju. Obiteljski vrt trebao bi imati cvjetnjak, povrtnjak,(obvezno s mjestom predvienim za kompostite), gredicu ljekovitog i zainskog bilja, mali vonjak, travnjak za sunanje i igranje, sjenicu (brajdu) za odmor u hladovini u vrijeme ljetnih vruina,te kuicu za alat.

ivicom, cvjetnim grmljem i jagodiastim voem (maline, kupine,ribizli) titit emo na vrt od vjetra, ili odijeliti pojedine dijelove vrta. I u povrtnjaku je vano posaditi cvijee, jer ono skladom boja, ljepotom i mirisom potie nae pozitivne emocije, a u tako arolikom svijetu hranu i utoite nalaze prekrasni leptiri, ptice i mnogobrojni korisni kukci. Ali, svim stanovnicima naega vrta i svakoj njegovoj biljci najvanije je tlo. Stoga emo vas dragi itatelji najprije upoznati s tajnama ivota u tlu i s nainima pripreme i obrade tla za na bogat i raskoan vrt.

Bilo bi korisno kad bismo zamiljeni plan cijeloga vrta najprije prenijeli na papir. Najpraktinije mjerilo je 1:100 to znai da 1 metar u prirodi odgovara 1cm na papiru. Najprije ucrtamo duinu i irinu naeg zemljita. Vano je oznaiti strane svijeta da bismo znali gdje su najsunanija mjesta. to vie sunca biljke imaju, plodovi e biti soniji i ukusniji. Idealan smjer za gredice je istok-zapad, jer tada biljke dobivaju najvie sunca. Najbolja irina gredice je 120 cm. Izmeu gredica treba predvidjeti najmanje 30 cm za stazice, koje moemo poploiti starom ciglom, kamenom ili posuti otpacima drveta iz najblie pilane.

Na zatienom i sunanom mjestu, treba predvidjeti prostor za uzgoj presadnica. Idealno bi bilo imati mali staklenik, ali i topla gredica (lijeha) u drvenom okviru, pokrivena staklom (nispete) ili lukovi od prua prekriveni PVC-folijom mogu posluiti za istu svrhu. Kompostite se postavlja u sjeni drveta ili ivice. Kompostite treba imati slobodan pristup za vrtna kolica (take), a u veem vrtu i za traktor s prikolicom. U malim vrtovima nema uvijek dovoljno mjesta za odvajanje povrtnjaka od cvijetnjaka i vonjaka. Ba u takvim vrtovima moe se postii sklad sadnjom povra pod mlade voke. (enjak e npr.svojim mirisom odbijati mieve od korijenja mladih voaka!). Rajicu i zainsko bilje moemo posaditi meu cvijee. Jagode puzavice lijepo izgledaju posaene u upljine deblje drvene klade. Kumpir se moe uzgajati na katove u drvenim okvirima, a takvu gredicu na kat s krumpirom moemo smjestiti meu cvijee, na primjer meu visoke cinije ili suncokrete.

8

Bioloko organski uzgoj biljaka

to je bioloko organski uzgoj

Bioloko organski uzgoj je prirodni nain uzgoja biljaka, pri emu se ne koriste umjetna mineralna gnojiva ni pesticidi. Obrada tla se svodi na najnuniji minimum radi ouvanja mikroorganizama u tlu. Gnoji se organskim gnojivima (stajnjak, kompost, lumbrihumus, zelena gnojidba, gnojnica od kopriva i gaveza), i strogo potuje plodored. Nastoji se da tlo nikada ne ostane golo, pa se nakon etve odmah sije neka postrna kultura (proso, heljda, uljena repica, rauola i dr.), koja e donijeti drugu etvu ili e se zaorati za zelenu gnojidbu. U biovrtu se pokriva tlo svjee pokoenom travom, sijenom ili slamom prije sadnje presadnica, ime se postie potpuni prijem presadnica. Time se uva vlaga i struktura tla, spreava rast korova, a istovremeno se pokriva raspada i ugrauje u tlo kao hrana mikroorganizmima i gujavicama. Korovi se unitavaju mehaniki plijevljenjem i okopa- vanjem, a tetnici i bolesti pripravcima od bilja i sakupljanjem (krumpirova zlatica, gusjenice leptira kupusara, ciganke na zelju). Vodi se rauna o dobrosusjedskim odnosima, to znai da se sade mijeane kulture koje se meusobno ispomau a kombinacijom biljaka dulje i krae vegetacije postie se bolje iskoritenje povrina.Isto tako se vodi rauna koja biljka se sadi iza koje radi boljeg iskoritenja plodnosti tla i spreavanja razmnaanja bolesti i tetnika. Ovako uzgajane biljke rastu u prirodnim uvjetima, trajanje vegetacije do tehnoloke zrelosti je znatno due nego kod kemijskog uzgoja, prinosi su nii, plodovi manji i laki na vagu, ali zato sadre mnogo vie suhe tvari , a o vitalnoj energiji da i ne govorimo.

Zato je vaan bioloko organski uzgoj

Bioloko organski uzgoj vaan je za ljudsko zdravlje i za zdrav okoli. Namirnice uzgojene na ovaj nain sadre vitalnu energiju koja je vana za nae zdravlje i za na imunoloki sustav. Povre je slatko, jer ne sadri puno duika, koji zelenom lisnatom povru daje gorkast okus. Koncentracija suhe tvari je vea, to daje bolji okus povru, jer nije gnojeno mineralnim gnojivom koje vee veu koliinu vode to izaziva bri rast i veu teinu. Nema ostataka pesticida ni tekih metala, koji veoma loe utjeu na ljudsko zdravlje.

Ekoloki promatrano nema zagaenja podzemnih voda ispiranjem mineralnih gnojiva. Nema erozije tla,jer se plitko ore i dri pokriveno kulturom ili mulchom. Ne unitavaju se makro i mikroorganizmi otrovima,ime se stvara prirodna ravnotea i omoguuje ivot pticama, leptirima, pelama i drugim korisnim kukcima. U takvim uvjetima tetnici i bolesti se ne mogu razmnoiti kao kod kemijskog uzgoja. Bioloki jake biljke tetnici mnogo manje napadaju.

9

Osnovna naela biolokog uzgoja

1. Tlo u vrtu, ukoliko je ono ve obraivano, ne bismo trebali previe duboko prekopavati ni prevrtati. Kad tihamo onda u dubinu bacamo mikroorganizme koji inae ive na povrini i vani su u sloenom procesu stvaranja humusa. U dubljim slojevima ive mikroorganizmi koji pripremaju hranu za korijenje i tihanjem oni dospijevaju na povrinu. Time uinili tetu jer djelomice unitavamo te vane mikroorganizme i potrebno je dosta vremena da se ivot u tlu obnovi. Mnogo je bolje tlo duboko prozraiti vilama sa irokim parocima ne prevrui slojeve. Jedino ako je tlo potpuno neobraeno i tvrdo moemo ga prekopati na klasian nain.

2. Tlo uvijek treba biti pokriveno biljkama ili biljnim ostacima (nikada ne smije biti golo).Time postiemo viestruku korist. Organski pokriva uva ivot u tlu, rahli zemlju, uva vlagu, a i korovi znatno slabije rastu.

3. Gnojiva u naem vrtu trebala bi biti organskoga podrijetla uz dodatak malih koliina kamenog brana.Osnovno gnojivo u prirodnom vrtu je kompost. Osim komposta koristi se zelena gnojidba, te gnojnica od koprive i gaveza, Vano je i pokrivanje tla usitnjenim otpacima (maliranje).U gnojidbu spada i sadnja mahunarki koje budui da ive u simbiozi s du{i~nim bakterijama ve`u du{ik iz zraka i stvaraju kvr`ice du{ika na svom korijenju. Mahunarke stoga ne smijemo ~upati iz tla, nego ih treba podrezivati, da korijen s du{ikom ostane u tlu kao gnojivo za sljedeu kulturu.

4. Nije dobro saditi monokulture, nego mjeovite kulture.Dakle, kod sadnje naeg povrtnjaka najbolji je uzgoj povra metodom mijeanih kultura, (nasuprot uobiajenoj metodi sadnje jedne kultura na jednu gredicu). Takvom sadnjom po uzoru na prirodu, u kojoj razliite vrste biljaka nisu strogo odvojene, stvaramo viestruko zajednitvo biljaka koje su, titei jedna drugu otpornije na bolesti i tetoinje. Bolje je i koritenje prostora i manje je iscrpljivanje tla.

5. Za zatitu biljaka koristimo uglavnom biljne pripravke.Na tlu bogatom humusom i mikroorganizmima biljke su otpornije, pa je i tetoinja manje..

Kako pripremiti tlo

Osnivamo li povrtnjak priprema tla u naem vrtu moe biti razliita, zavisno od toga da li tek poinjemo od nule ili smo ve imali vrt. Upoznajmo:

pokrivanje travnjaka pripremu prologodinje gredice i visoku gredicu

Pokrivanje travnjaka

Dio travnjaka koji na godinu namjeravamo pretvoriti u povrtnjak ve u jesen pokrijemo sijenom, slamom, ili kartonom. Krajem oujka ili poetkom travnja skinemo taj pokriva(i odloimo ga na kompostnu hrpu). Ako je zemlja mokra ostavimo dan-dva da se prosui i tada je rahlimo vilama sa irokim parocima.Vile okomito zabadamo u tlo i prodrmamonekoliko puta naprijed-natrag kako bi se tlo i u dubljim slojevima razrahlilo i prozrailo. Usput vadimo i bacamo korijenje trajnih korova (pirika, tavelj, osjak, slak).

Pripazite! ak i kad je tlo suho treba izbjegavati hodanje po gredicama, a kad je vlano pogotovo. Hodanje po gredicama kvari strukturu zemlje i teti ivotu u tlu. Zato je najbolje da su nae gredice iroke 120 cm, kako bismo kod obrade mogli sa svake strane dosei do sredine gredice.

10

Priprema prologodinje gredice

Ako pripremate ve postojeu gredicu u povrtnjaku, tada prvo treba poupati ostatke korijenja prethodne kulture i jo malo razrahliti tlo vilama. Ukoliko je prethodna kultura bila zeljarica ije korijenje prodire duboko u tlo, tada rahljenje i nije neophodno. Dovoljno je gredicu prekopati motikom ili runom kopaicom, dodati zrelog komposta i poravnati grabljama.

Namjeravamo li sijati korjenasto povre, zemlja mora biti duboko prorahljena i usitnjena. Nakon rahljenja vilama koristit emo runi kultivator i kopaicu za to bolje usitnjavanje. Ako nemate kultivator i kopaicu koristite motiku, te grablje za poravnavanje gredica . Neposredno prije poravnavanja gredice svakako dodajte zreli kompost i izmijeajte ga grabljama sa zemljom.

Openito, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povra, dovoljno je zemlju usitniti kopaicom ili motikom i poravnati grabljama uz prethodno dodavanje komposta. Ako zaboravite dodati kompost prije finiiranja gredice, moete ga dodati i prilikom same sjetve i to izravno u jari za sjeme. Pri tom vodite rauna da kompost bude potpuno zreo. Nezreli kompost teti sjemenu i biljke slabije niu.

Pozor! Ako smo pripremili nau gredicu, a iz bilo kojeg razloga ne moemo odmah sijati, tako pripremljenu gredicu ne bismo smjeli dulje ostaviti nepokrivenom. Do trenutka sjetve zatitit emo ju slamom, sijenom ili svjee pokoenom travom.

Visoka gredica se radi u kasnu jesen, zimi ili u rano proljee i to od otpadaka koje skupljamo istei prologodinje ostatke po vrtu. Zato emo se visokom gredicom pozabaviti i nekom pogodnijem asu, a sada emo jo spomenuti to se sve tijekom ljeta moe sijati i saditi, naravno uz pretpostavku da imamo dovoljno vode za zalijevanje ili u vee vrtu za navodnjavanje.

Korjenasto povre:mrkva, perin, pastrnjak, repa uta mogu se sijati sve do kraja lipnja, a rotkvice i kasnije jer imaju krau vegetaciju. Bijela repa i crna rotkva te daikon (japanska duga bijela rotkva) tipine su postrne kulture i njih valja sijati u srpnju, pa ak i poetkom kolovoza.

Lisnato povre: salatu moemo sijati tijekom cijelog ljeta , a u kolovozu sijemo zimske sorte za prezimljavanje na otvorenom; endiviju za jesen i zimu sijemo od lipnja do kraja srpnja; Ni za blitvu jo nije kasno, ali je ipak bolje nabaviti presadnice isto kao i za sve vrste zeljarica.

Plodovito povre: niske i visoke mahune, krastavci za kiseljenje- kornioni, graak, sve to se moe sijati sve do kraja lipnja, a uz obilno zalijevanje ni u srpnju nuje prekasno.

Da biste imali to bolje rezultate sve radove oko navedenih grupa povra radite u dane koje preporuuje Mjeseev sjetveni kalendar autora Marije i Matthiasa Thun.

11

Priprema tla

Ovo je lanak iz serije napisa objavljenih u VRTU Veernjeg lista 1995.

U 66. broju Vrta potaknuli smo vas da dio travnjaka prekrijete sijenom, slamom ili kartonom. Oni koji su to uinili u sijenju ili poetkom veljae mogu potkraj oujka ili poetkom travnja skupiti pokriva i spremiti ga na kompostnu hrpu, a sijeno ili slamu ostaviti u blizini gredica radi kasnijeg pokrivanja tla (mulchiranja). Ako je zemlja previe mokra, pustimo dan-dva da se prosui i tada je rahlimo vilama sa irokim parocima, koje okomito zabadamo u zemlju (kao kad tihamo). mo), ali zemlju ne okreemo, nego vile pro-drmamo nekoliko puta naprijed-natrag da se zemlja u dubini razrahli. Tako radimo s jedne strane gredice do sredine (koliko moemo dosegnuti vilama, a da ne gazimo po gredici), a zatim rahlimo drugu polovinu gredice, ak i kad je tlo suho valja izbjegavati hodanje po gredicama, koje bi morale biti iroke do 120 cm.

Pripremate li gredicu za korjenasto povre, zemlja mora biti duboko prorahljena i usitnje na. Nakon probadanja vilama, koristit emo se alatkama broj 1,6 i 4, za to bolje usitnjavanje i poravnavanje gredica prije sjetve. Neposredno prije poravnavanja gredice dodajte zrelog komposta i lagano ga izmijajte sa zemljom u povrinskom sloju. Za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povra dostatno je zemlju usitniti i poravnati alatkama broj 1 i 4, uz prethodno dodavanje komposta. Zaboravite li dodati kompost prije finiiranja gredice, moete ga dodati i u jari prigodom sjetve, ali pritom vodite rauna da kompost zaista bude dosta zreo jer nezreli kompost pojede nakli-jalo sjeme i biljke loe niknu. Ne moemo li odmah obaviti sjetvu, pripremljenu gredicu pokrijemo slamom, sijenom ili svjee pokoenom travom (ako je ve ima) i tako zatienu ostavimo do sjetve. U bio-vrtu tlo uvijek mora biti pokriveno radi ouvanja strukture i ivota u njemu.

Pripremu gredica moemo na lakem tlu obaviti i u jesen, ali ih obvezno moramo pokriti sijenom ili slamom. Ilovasto e se tlo u tijeku zime zbiti, pa emo ga u proljee morati ponovno bockati. Stoga ga valja ranije u proljee otkriti, da se prosui prije proljetne obrade.

Zemlje se moe obraditi i tihaom i motikom, ali bez puno prevrtanja. Takvim se alatkama uniti dosta kinih glista, koje su u vrtu i te kako korisne i poeljne. Zato nije svejedno kojim se alatkama koristimo u bio-vrtu.

Na veim povrinama plitko se ore i zatim drlja, a jo je bolje koristiti se podrivaem koji vue traktor. Ore se na dubinu od 11 do 15 cm, jer kod oranja dolazi do mijeanja slojeva zemlje, pa pliim oranjem unitimo manje ivota u tlu. Duboko prorahljivanje tla rade same biljke (lucerna, soja, u povrtnjaku zeljarice), pa ih zbog toga obvezno valja uvrstiti u plodored.

12

Visoka ili breuljkasta gredica

to je visoka ili breuljkasta gredica i zato je dobro imati ju u svom vrtu?

To je gredica u iju unutranjost ugraujemo biljne ostatke iz naeg domainstva i naeg vrta. Razgradnjom ostataka gredica se zagrijava i na njoj moemo sijati i saditi ve u rano proljee. Zbog razgradnje biljnih ostataka visoka gredica ima duboko prorahljeno plodno tlo na ijoj povrini sve odlino raste.

Zanimljivo je da visoke gredice potjeu iz june Kine, gdje se stoljeima na taj nain maksimalno iskoritavala plodna zemlja.

Kako izgraditi visoku gredicu?

Idealan poloaj za visoku gredicu je pravac sjever-jug. irina je 120 150 cm, a duljina ovisi o raspoloivom prostoru i materijalu. Izgradnju visoke gredice (u iju emo unutranjost ugraditi biljne ostatke ) najbolje je zapoeti u jesen, da se do proljea ti ostaci slegnu. Ali ako u proljee imamo mnogo granica od orezanih voaka, malina, kupina, loze moemo i tada oblikovati visoku gredicu.

1. Najprije na postojeoj gredici iskopamo sloj zemlje dubine 15-20 cm i sloimo ga na hrpu kraj gredice (ta e nam zemlja trebati za izgradnju visoke gredice).

2. U iskop gredice polaemo prvi, drenani sloj: granice orezane loze, voaka ili malina i kupina, kukuruzovina, stabljike suncokreta ili ioke, stabljike kelja pupara i brokule i druge grube vrtne otpatke, sve dobro sloeno i nagaeno u debljini 50 cm.

3. Drenani sloj prekrivamo s busenjem trave, i sitnijim vrtnim ostacima (sloj visine 15 cm) i na to dodajemo jo 5 cm zemlje.

4. Bilo bi dobro dodati vlano pomijeano lie ( 5 cm) i jo 5 cm zemlje.5. Zatim stavljamo grubi kompost sa to vie kinih glista (5cm).6. Na kraju sve treba prekriti s 15 cm vrtne zemlje pomijeane sa zrelim prosijanim

kompostom.

Ukupna poetna visina gredice moe biti do 1 m, a nakon slijeganja bit e oko 75 cm. Ako nam se zemlja osipa sa strane moemo ju poduprijeti sa starim daskama. Kad je gredica gotova dobro je pokriti ju sijenom, slamom ili papirnatim vreama da se donekle sauva toplina i ubrza proces razgradnje otpadaka, posebice tijekom zime ako smo gredicu radili u jesen.

Na visokoj gredici moemo imati udesni mini vrt, jer na njoj moemo najranije sijati i saditi. Dobro je posijati od svega po malo, kako bismo imali raniju berbu razliitih plodova. Na takvim gredicama sve jako dobro uspijeva, samo ne smiju biti previe strme, jer se zemlja tada brzo isuuje i potrebno ju je ee zalijevati. Ali i tu nam pokrivanje tla maliranje moe olakati posao.

13

Gnojidba

U biovrtu i organskoj poljoprivredi koriste se organska gnojiva, te u manjim koliinama prirodna mineralna gnojiva. Najvanije gnojivo u biovrtu je kompost, a i stajski gnoj valja prethodno kompostirati pa tek onda stavljati na gredice. Jo je za biovrt djelotvorniji glisnjak ili lumbrihumus, gnoj koji nastaje u probavnom traktu gujavica koje se hrane stajnjakom i otpacima.

U biovrtu se preporuuje koritenje gnojnice od kopriva i gaveza. Kopriva je bogata duikom, a gavez kalijem. Moemo ih koristiti odvojeno ili zajedno. Na 1 kg usitnjenih svjeih kopriva nalije se 10 litara vode i u drvenoj posudi ostavi nekoliko dana na sunanom mjestu da otkipi i nastane gnojnica. Povremeno se po povrini pospe malo kamenog brana radi otklanjanja neugodna mirisa. Ova se gnojnica moe koncentrirana koristiti samo za zalijevanje tla prije sjetve, dok se za zalijevanje i prihranu biljaka (posebice se preporuuje za plodovito povre) razrjeuje u omjeru 1:10 dijelova vode.

Pokrivanje tla izmeu redova ili prije presaivanja presadnica takoer je jedan od oblika gnojenja. Taj pokriva ima vieznanu funkciju: uva vlagu, strukturu i ivot u tlu, korovi sporije niu, a nakon nekog vremena pokriva se raspadne i pojede ga zemlja, ime postaje hrana mikroorganizmima i gujavicama, a time i gnojivo.

Bilo bi idealno kada bismo imali dovoljno komposta i glisnjaka i za velike povrine. Na Zrnu gnojenje polja rjeavamo plodoredom, zaoravanjem etvenih ostataka i zelenom gnojidbom. Mahunarke su najvaniji izvor duika jer na svom korijenju ostavljaju kvrice s duikom (o emu sam ve pisala). Zbog toga, a i stoga jer su kvalitetan izvor biljnih bjelanevina, mahunarkama posveujemo posebnu panju.

Sve biljne otpatke nakon etve, koji nee biti potrebni za pokrivanje u biovrtu, po potrebi usitnjavamo traktorskim komposterom i zaoravamo. Usitnjeni se otpaci mnogo bre razgrauju u tlu od grubih otpadaka. Za zelenu smo se gnojidbu dosad koristili stonim grakom i uljanom repicom, te heljdom (silom prilika), dok ove godine prvi put sijemo jednogodinju djetelinu inkarnatku, koju emo posijati po durum penici i tritikali poetkom travnja (po savjetima strunjaka). Do jeseni inkarnatka bi trebala razviti jaku zelenu masu i vezati dovoljno duika iz zraka, kao i proistiti tlo od trajnih korova. U jesen emo je zaorati da se razgradi do proljea i ostavi hranu kukuruzu koji emo u proljee posijati na toj parceli.

14

Kompost

Svi organski otpatci iz kuhinje i vrta mogu se kompostirati. Priroda nita ne odbacuje. Nigdje se ne gubi organski materijal. O tome bismo svi trebali misliti ve kad neto kupujemo. Svi predmeti od prirodnih materijala kad se istroe mogu zavriti u kompostu. A to radimo s plastikom i ostalim nerazgradivim otpatcima? Stvaramo deponije otpada koji zagauje okoli. Zato se bio-vrtlar odluuje za suradnju s prirodom.

Poznato je vie metoda kompostiranja. Postoje cijela postrojenja u kojima se vrlo brzo dobiva zreli kompost, ali postoji i vrlo jednostavan nain kompostiranja.

Kompostite emo smjestiti u blizini ivice ili pod neko stablo uz rub povrtnjaka, koje mu osigurava hladovinu. Najprije se prikupljaju razliiti otpatci na hrpu, (ostaci stabljika zeljarica, granice loze i drugog voa) i kad ih ima dovoljno slae se kompostna hrpa. Dobro je da u hrpi bude dosta mjeovitih kuhinjskih otpadaka, to poboljava kvalitetu komposta. Tu su osobito vane ljuske od crvenog luka koji posebno privlai gujavice. Doljnji drenani sloj radi se od grubljih otpadaka. Sve ostalo treba usitniti u emu nam moe pomoi komposter na traktorski ili elektrini pogon. Za male se vrtove preporuuju mala ograena kompostita, a danas ak postoje i posude u kojima kompostiramo manje koliine otpadaka.(Ovdje treba ubaciti skicu kompostita i posuda za kompostiranje)

Praktine su ograde u obliku slova L od starih dasaka koje dobro podupiru kompostnu hrpu, a moemo joj prii sa dvije strane ak i traktorom.

Kompostnu hrpu slaemo ovako:1. Na zemlju se stavi sloj grubih otpadaka u debljini 10 cm.2. Na taj sloj stavljamo izmijeane usitnjene otpatke 20 cm3. Sve se posipa tankim slojem vapna.4. Moe se dodati oko 10 cm nezrelog stajnjaka. Ako nemamo stajnjaka uspjeno e ga

zamijeniti sjeckane koprive, gavez, kamilica, odoljen, stolisnik i drugo ljekovito bilje, ali u tankom sloju.

5. Po cijeloj povrini se posipa 2 cm vrtne zemlje ili jo bolje zrelog komposta.6. Sve se lagano izgazi (Ne sabijati, radi dovoda zraka).

Slojeve slaemo dok ne potroimo sav materijal za kompostiranje. Sloenu hrpu pokrivamo slamom, pokoenom travom ili ostacima soje ili graha.

Ako se hrpa slae po suhom vremenu dobro je slojeve zalijevati mlakom vodom, a jo bolje gnojnicom od koprive ili gaveza. I kasnije treba paziti da kompostna hrpa bude stalno vlana. Nakon nekoliko dana (ako je vrijeme toplo) poinje raspadanje i vidi se para iznad hrpe. U sredini hrpe razvija se toplina i do sedamdeset stupnjeva Celziusa to unitava tetnike, bolesti i sjeme korova koji se takoer nalaze u otpacima. Kompostiranje moemo ubrzati dodatkom aktivatora od kvasca (germe). Razmutimo jednu kockicu kvasca u 10 l mlake vode, dodamo malo eera i time jednom u dva tjedna zalijevamo kompost pric kantom. Na nekoliko mjesta u hrpi dobro je izbuiti rupe u koje ulijemo aktivator, to e jo vie ubrzati proces sazrijevanja komposta. Moe se povremeno zalijevati i razrijeenom gnojnicom od koprive i gaveza.

Nakon nekog vremena kompostna se hrpa vidno smanji. Sada glavnu ulogu preuzimaju gujavice i

15

mikroorganizmi. Kompost je gotov kad se pretvori u smei humus koji mirie na umsko tlo i kad u njemu gujavice vie nemaju hrane, pa ga naputaju. To moe biti ve nakon osam tjedana ako su svi otpaci bili ravnomjerno usitnjeni, a temperatura zraka i vlaga hrpe optimalni. Budui da je teko postii idealne uvjete, kompost koji sloimo u proljee moe se koristiti za gnojenje gredica ili polja u jesen, a kompost od jeseni u proljee. Jo je bolje ako nakon pola godine kompost okrenemo(presloimo u novu hrpu), i ostavimo jo pola godine da potpuno sazori. Za gnojenje cijele povrine gredice kompost ne trebamo posebno prosijavati (jedino ako u njemu ima puno grubih nerazgraenih otpadaka). Treba ga posipati po gredici, lagano izmijeati sa zemljom i gredicu pokriti -malirati. Meutim, za uzgoj presadnica, gnojenje direktno u sjetvene jarie ili za pokrivanje sjemena, zreli kompost treba prosijati na grubo sito.

VANO: Prilikom prosijavanja komposta, a posebice kad iznosite na gredice neprosijani kompost, obratite pozornost na eventualne crve (larve zemljinih tetoinaca) i grice hruta, koji e vam podgristi biljice, ako ih stavite na gredicu zajedno sa kompostom. Larve hruta i rovca imaju jako utu glavu, a pojavljuju se i sivi crvi oko 2 cm duine i 2 do 3 mm debljine. Gujavice ili gliste su crvene ili roza i obino su tanke i dugake. One su korisne i slobodno ih stavljajte na gredicu.

16

Povrtnjak u rano proljee

Nadam da ste tijekom zime na papiru isplanirali svoj povrtnjak za ovu godinu. Pri tom je vano voditi rauna o plodoredu. Dobro je znati koje biljke je dobro saditi poslije kojih i koje se meusobno dobro slau. Evo jednog prijedloga koji preporuuje Marija Omahen u svojoj knjiici Moj biovrt.

Povre iz prethodne godine

cvjetaacrveni lukmahunesalatagraakmrkvakrumpirblitvarajicaporilukrotkvaciklakupusnjae

Koje povre za sljedeu godinu

celer krastavac, tikvicezimski radiporilukkelj pupar, cvjetaakupus, poriluk, graakkukuruz eerackorabice rajica (voli isto mjesto vie godina)rotkva, mrkvasalate, mahune, aniscvjetaacrveni luk

Kad radimo plan sjetve prema ovoj tabeli, vodimo rauna da prostor izmeu biljaka due vegetacije (kupusnjae, osim korabice, rajica, poriluk, cikla, iak, pastrnajk, perin, luk, blitva, celer, grah) popunimo biljkama krae vegetacije (salata, rotkvice, pinat, korabica, kres salata, matovilac, daikon, graak)

Priprema prologodinje gredice

Ako pripremate ve postojeu gredicu u povrtnjaku, tada prvo treba poupati ostatke korijenja prethodne kulture i jo malo razrahliti tlo vilama. Ukoliko je prethodna kultura bila zeljarica ije korijenje prodire duboko u tlo, tada rahljenje i nije neophodno. Dovoljno je gredicu prekopati motikom ili runom kopaicom, dodati zrelog komposta i poravnati grabljama.

Namjeravamo li sijati korjenasto povre, zemlja mora biti duboko prorahljena i usitnjena. Nakon rahljenja vilama koristit emo runi kultivator i kopaicu za to bolje usitnjavanje. Ako nemate kultivator i kopaicu koristite motiku, te grablje za poravnavanje gredica . Neposredno prije poravnavanja gredice svakako dodajte zreli kompost i izmijeajte ga grabljama sa zemljom.

Openito, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povra, dovoljno je zemlju usitniti kopaicom ili motikom i poravnati grabljama uz prethodno dodavanje komposta. Ako zaboravite dodati kompost prije "finiiranja" gredice, moete ga dodati i prilikom same sjetve i to izravno u jari za sjeme. Pri tom vodite rauna da kompost bude potpuno zreo. Nezreli kompost teti sjemenu i biljke slabije niu. Pozor! Ako smo pripremili nau gredicu, a iz bilo kojeg razloga ne moemo odmah sijati, tako pripremljenu gredicu ne bismo smjeli dulje ostaviti nepokrivenom. Do trenutka sjetve zaitit emo ju slamom, sijenom ili svjee pokoenom travom.

to moemo sijati i saditi u oujku

17

U normalnim godinama oujak je mjesec kad zima odlazi i ve se moe obaviti sjetva najranijih kultura. Pod pretpostavkom da nas ove godine zakanjela zima nee ?inuti repomevo to sve moemo napraviti u svom vrtu tijekom oujka.

Ako imamo visoke gredice iz ranijih godina, ili nam je u vrtu dobra zemlja s puno humusa tada im malo zatopli i zemlja se ocijedi moemo poeti s radovima u vrtu. Najranije se mogu sijati rotkvice, mrkva, perin, luk iz sjemena, daikon, iak, graak, bob te saditi luice, proljetni enjak, ioka i rani krumpir. Prigodom sadnje gomolja ioke (dobra je za eerae) pazite gdje ete ju posaditi, jer se teko iskorjenjuje. Najbolje ju je posaditi u blizini ograde, jer naraste visoko i do 3 metra. Ima lijepe ute cvijetove sline suncokretu, a i spada u porodicu suncokreta, pa se njezini gomolji mogu jesti i sirovi na salatu. Za bre nicanje zemlju moemo pokriti laganim koprenama ispod kojih tlo die, a i kia moe prolaziti. Te koprene se i kod nas mogu nabaviti pod raznim komercijalnim nazivima (agril, lutrasil).

Salatu i blitvu moemo takoer posijati i pokriti agrilom ili napraviti niski tunel od ljeskovog prua i plastike radi breg nicanja. Na isti nain moemo posijati rano zelje, kelj, korabice radi uzgoja presadnica. Jo ih je bolje posijati u sanduie koje moemo neko vrijeme drati u kui, a kad niknu iznijeti u plastenik ili danju iznositi na sunano mjesto u zavjetrini, a nou drati u kui. Kod zeljarica je vano da nisu izloene previsokim temperaturama u kui, jer e se previe izduiti i ?leknuti Male biljice jo u fazi kotiledona ( prva dva listia) ili kad se pojavi trei listi, pikiramo ( prva presadnja) u vee sanduie ili u staklenik-plastenik, kako bi ojaale do presadnje na stalno mjesto gdje e rasti do berbe. U oujku moemo posijati za uzgoj presadnica i celer, te plodovite biljke rajicu, papriku, patlidan, krastavce, pa ak i mahune i kukuruz eerac. Danas postoje kontejneri od stiropora ili plastike u kojima se svaka biljica posebno uzgoji, pa ju je lako sa zemljom kasnije presaditi. Moda mislite da sam zaboravila spomenuti pinat. Ne nisam zaboravila. To je jedino povre koje ja ne uzgajam na ?rnu jer uz neke dobre sastojke ima i dosta tetnih (oksalati), pa umjesto pinata koristimo koprivu koja bez ikakvog truda i muke raste na svakoj dobroj zemlji i predstavlja daleko hranjivije i zdravije povre od pinata, a moe se pripremiti na bezbroj naina, izmeu ostalog i kao pinat. Ako koprive redovito berete i kosite, cijele godine ete imati mladih kopriva, a mogu se i suhe koristiti za aj protiv anemije, ali i za juhe i variva. O ljekovitosti koprive moete proitati u knjiici Ivana Godine ?OPRIVA JE MAJKA ZDRAVLJA

Za dobro nicanje, zdrave biljke i punovrijednu hranu vano je to vie slijediti prirodne ritmove na koje nas upuuje Mjeseev sjetveni kalendar Marije Thun. Korjenasto povre treba sijati u Dane korjena, salatu i blitvu u Dane lista, a plodovito povre u Dane ploda. Pikiranje, presadnja i sadnja lukovica radi se u dane silaznog mjeseca (to nije isto s mjeseevim mijenama) i to lisnato povre u Dane lista za vrijeme silaznog mjeseca, celer pikiramo i presaujemo u Dane korijena za vrijeme silaznog mjeseca, jer tada energija ide u zemlju i biljke se bre zakorjenjuju

Koliko je za hranidbenu i energetsku vrijednost biljaka vano na koji nain ih uzgajamo, koliko ljubavi, panje i pozitivne energije im aljemo moete proitati u treem uvidu knjige Celestinsko proroanstvo.

18

Sjetva u hladnije doba godine

Tko ima negrijani plastenik ili visoku gredicu moe i tijekom zime neto posijati, kako bi ranije u proljee imao berbu. Ali sada je zemlja jako hladna i teko e nam ista niknuti prije toplijih sunanih dana.

Tome moemo doskoiti tako to emo u stanu naklijati sjeme i kad pusti klicu posijat emo ga u plastnik, staklenik ili na visoku gredicu.

Postupak naklijavanja1. U nekoj kantici pripremite mjeavinu do 1/3 pijeska, 1/3 zrelog komposta ili glisnjaka i 1/3

vrtne zemlje ili zemlje sa krtinjaka. Tu zemlju sa kanticom stavite kraj radijatora ili nekog drugog izvora topline i ostavite (pokriveno da se zemlja ne isui) dan-dva da se zagrije.

2. Uzmite tanku platnenu krpicu veliine 3030 cm. Jo je bolje ako imate stare agril (lutrasil) koprene iste veliine.

3. Krpicu stavite u plitku plastinu zdjelu i u nju ubacite pregrt zagrijane vlane zemlje.4. Sjeme pospite po toj zemlji i dobro ga izmijeajte.5. Skupite krajeve tkanine (sva 4 oka) i gumicom vrsto stegnite. Nalijepite ceduljicu sa

sadrajem i datumom sjetve.6. Tako zapakirano culo stavite u plastinu kanticu i ponovo na ili pokraj izvora topline.

Na ovaj nain moete staviti na naklijavanje rotkvice, daikon, mrkvu, perin, celer, papriku, rajicu, matovilac, graak, mahune, salatu, blitvu, zeljarice praktiki sve to elite sijati u hladnu zemlju.

Ako elite jo ubrzati klijanje moete sjeme namakati 24 sata u toploj vodi, vodu odliti preko cjedila i zatim ga ubaciti u pripremljenu zemlju, ali u tom sluaju je tee dobro ga izmijeati sa zemljom.

Ako Izvor topline dolazi samo s jedne strane onda treba kanticu okretati.U istu kanticu moete staviti vie cula sa zemljom, ali im mjenjajte mjesto kako neki ne bi imali previe, a neki premalo topline.

Jako je vano svakodnevno pratiti proces klijanja.

Rotkvice, daikon, zeljarice ponu klijati ve sljedei dan. Rajica, blitva, graak mogu pokazati klicu ve trei dan. Mrkva, cikla, paprika obino bace klicu nakon 5 do 7 dana, a perin i celer trebaju i do 10 dana. Ipak budite oprezni i svakodnevno otvarajte cula, da vam klice ne prerastu, jer je tada jako teko sijati (kad se korjenii spetljaju). Najbolje je sijati im klica izviri iz sjemena i nije dua od 1 do 3 mm (ovisno o vrsti povra).

Sjetva

Trokutastom motiicom napravite jarie dubine desetak cm i u njih ete sijati naklijalo sjeme. Ako je zemlja premokra, morate imati normalno vlane zemlje za lagano pokriti naklijalo sjeme.

Da biste pto bolje rasporedili sitno zrnje mrkve, perina, celera, salate, zeljarice uzmite veu plastinu posudu i u nju istresite sadraj iz cula. Dodajte jo barem 5 puta toliko normalno vlane zemlje, pijeska ili komposta, sve jako dobro izmijeajte i tada sijte u pripremljene jarie. Kad sijete sa tako puno zemlje obino ne treba posebno pokrivati jer je naklijalo sjeme ve dobro izmijeano sa zemljom.

19

Nakon obavljene sjetve nategnite agril koprenu preko posijanih jaria. Na taj nain koprena e tititi male biljice kad ponu nicati i nee im odmah sjediti na glavi jer e one biti u jariima.

Kasnije kad porastu do koprene ve su snanije i mogu je drati.

Za sunanih dana koprenu treba skidati kako bi se zemlja lake grijala u plastenicima, ali im nestane sunca i nou obavezno vratiti agril kopenu.

Za sjetvu na visoku gredicu bilo bi dobro izabrati neki sunan dan i pokriti gredicu crnom folijom da se malo zemlja zagrije. Nakon nekoliko sati raditi jarie i sijati kao i u plasteniku te pokriti dvostrukom agril koprenom. Ovu koprenu ne skidamo ni za sunanih dana.

Na ovaj nain moemo vrlo rano u proljee imati svjeeg povra.

20

Sjetva, uzgoj presadnica i presaivanje

Najbolje je sjetvu obavljati prema planu koji smo napravili u tijeku zime, vodei rauna i o dobrosusjedskim odnosima i mijeanju kultura radi boljeg iskoritenja zemlje i meusobnog potpomaganja biljaka. Ali nemojte robovati tome planu. Mnogo mi se puta dogodilo da sam isplanirala na papiru, a u proljee su gredice predviene za mrkvu ili graak (to se najranije sije) bile premokre, pa sam na licu mjesta mijenjala plan. Naravno, pritom ipak valja voditi rauna o plodoredu. Na nekim gredicama (posebice na visokim), ve u veljai i oujku moemo posijati mrkvu, perin, graak, rotkvice, salatu, a i posaditi luicu i enjak.

Za sitnije sjeme, trokutastom mo-tiicom ili drkom grabljica napravimo jari dubok 2-3 cm (dodajemo li kompost, neka bude dubok 5 cm). Kompost mora biti prosijan i dobro zreo. Ako je zemlja suha, jari oprezno zalijemo vodom i paljivo sijemo po vlanoj zemlji, ne pregu-sto. Sjeme lagano pritisnemo naopako okrenutim grabljicama i cijeli red zatrpamo sitnom suhom zemljom u sloju dva puta debljem od debljine sjemena.

Prije zatrpavanja dobro je na poetke redova zabosti male kolie kako bismo oznaili redove radi pokrivanja tla sijenom ili travom izmeu redova. Mrkva i perin sporo niu, pa se kod sjetve moe ubaciti koje zrnce salate ili rotkvica. Red ne smije biti pokriven jer pokrov smeta njenim biljicama. Kad je rije o mahunama, graku, krastavcima, buama i tikvama, moemo pokriti i redove jer su te biljke dovoljno snane da prou kroz travu.

Izmeu redova mrkve moemo posaditi krupnu luicu za mladi luk, ili luk koji je poeo tjerati, jer on ima kratku vegetaciju. No, mrkva se moe uzgajati i s lukom koji ostavljamo da sazori, ali tada mora biti odgovarajui razmak izmeu redova. Luk titi mrkvu od mrkvine muhe, pa je to dobra kombinacija mijeanih kultura.

Kod sjetve u biovrtu dobro je pridravati se mjeseevog sjetvenog kalendara, koji neki nazivaju i bio-kalendar.

Uzgoj presadnica

Veina zeljarica i plodovitog povra uzgaja se iz presadnica (flanci). lako presadnice moemo kupiti i gotove, mnogo je jeftinije da ih sami uzgojimo, a i veselje da nae biljice pratimo od roenja. Za toploljubive biljke, kao to su rajice, paprika i patliani, u plasteniku ili na unutarnjoj strani prozora u stanu. Zeljarice sada ve moemo sijati na gredicu, ali je dobro pokriti plastikom preko lukova od ljeskovih iba. I te biljice valja oprezno zalijevati, danju otkrivati, a nou pokrivati. Kad presadnice ojaaju, ostavlja ih se i nou otkrivene da se kale i da lake podnesu presaivanje. Danas postoje koprene (Agril i druge marke) koje tite od hladnoe, a proputaju svjetlo, zrak i vlagu. Polau se izravno na lio i vrlo su lagane, tako da biljice pod njima mogu niknuti i rasti. Valja ih ukopati du rubova gredice ili uvrstiti ciglama da ih vjetar ne odnese. Za zeljarice su dobra zatita od buhaa, koji naroito napada biljice jo u fazi kotiledona (prva dva listia im niknu). Pod koprenom biljke su zatiene i kad ih kasnije otkrijemo, buha ih vie ne moe otkriti jer su ojaale i ve imaju nekoliko listova.

Za uzgoj presadnica zemlja mora biti lagana, s dosta pijeska i komposta, a dobro je dodati i tresetak koji dri vlagu. Na Zrnu se koristimo zemljom s krtinjaka (koja je bez zemljinih tetoinja jer ih je krtica potamanila) pomijeanu s dosta zrelog prosijanog komposta i lum-brihumusa, a dodamo i neto pijeska i treseta i time napunimo sanduie. Zemlja se poravna i lagano pritiske i zalije, a sjeme rasporedi i lagano pospe zemljom. Sanduie drimo na policama u stakleniku (sije se i

21

izravno na grdi-ce ispod polica) i prvih nekoliko dana su pokriveni kartonom jer u mraku sjeme lake i bre proklije, a i vlaga je time sauvana.

im se pojave prve klice, karton skidamo i kropimo mlakom vodom njene biljice, pazei da je tlo vlano, ali ne premokro. Kad biljice razviju prvi pravi list, pikiramo ih na gredice ispod polica u stakleniku. Ako se sije dovoljno rijetko, biljke ne treba pikirati jer imaju dovoljno mjesta da se razviju do presaivanja. Posebno osjetljive biljke, kao krastavci, dinje, lubenice, bue i tikvice, sade se u tresetne lonie ili u aice od jogurta. U tresetnim loniima biljka preraste i loni i zajedno se s njim sadi u zemlju tako da se korijen ni najmanje ne oteuje. Ako sadimo u aice jogurta, tada se koriste dvije aice. Jedna se razreze po sredini od vrha do dna, da se moe otvoriti i stavi u drugu cijelu k aicu.

Presaivanje

Kad biljke narastu za presaivanje, ostavimo ih nekoliko dana bez zalijevanja, da se zemlja zasui, i tada izvadimo razrezanu aicu, otvorimo je i cijelu biljku bez oteenja izvadimo iz aice i posadimo na stalno mjesto. To je najbolji nain za uzgoj rajica i paprike. Jedna baka na selu mi je priala da ona sadi krastavce u polovice ljudski od jaja. Prilikom presaivanja ljuska se paljivo zdrobi i ostaje u zemlji zajedno s presaenom biljkom, koja dalje razvije korijen kroz ispucalu ljusku od jajeta.

Prije presaivanja gredicu prorahlimo, pognojimo, poravnamo i pokrijemo. Najbolji je pokriva za presadnice svjee pokoena trava, kojom se prekriva cijela gredica u debljini desetak centimetara. U nedostatku zelene trave moe posluiti natrulo sijeno, slama, usitnjeni otpaci od soje ili graha, usitnjena kukuruzovina i si, ali tada sloj ne smije biti deblji od 5 cm.

Klinom za saanje razmaknemo pokriva, napravimo rupu, poloimo sadnicu i pritisnemo zemlju uz korijen. Ostaje udubljenje od klina, koje ne poravnamo, nego u njega ulijevamo vodu prigodom zalijevanja presadnica. Ponovo primaknemo travu biljci, ali pazimo da je ne zatrpamo travom. Nakon 2-3 dana trava pouti i slegne se, a nae presadnice ostaju u zelenim redovima na lijepoj utosmeoj podlozi.

Takva gredica u prvi as nakon presaivanja djeluje neuredno i mnogi zbog toga izbjegavaju pokrivanje. Biljke su zatiene od jakog sunca jer im zelena trava pravi hladovinu, to ublaava ok presaivanja. Jednim zalijevanjem u Ijedan dana zakorjenjuju se gotovo sve presadnice, ak i u vrijeme sue, a nakon 2 dana takva gredica mnogo ljepe izgleda od gole zemlje s ispucalim tanjurima od zalijevanja, plijevljenja, okopavanje je nepotrebno jer je zemlja ispod pokrivaa rahla, a kad se pokriva ugradi u tlo, biljke su ve toliko narasle da svojim liem pokrivaju tlo i nije potrebno dodatno pokrivanje.

22

Savjeti za sjetvu i sadnju

Korjenasto povre se sije direktno i ne presauje (mrkva, perin, pastrnjak, daikon), osim cikle koja se sije direktno i tamo gdje je gusta moe se proupati i presaditi, s tim da se korijen malo skrati da se ne bi svinuo u tlu. Isto vrijedi kod presaivanja salate, blitve, repe, ika i svih biljica koje imaju dugaak korjeni. Celer je dobro posijati u lonac, male biljice presaditi gue (pikirati) i kad porastu presaditi na stalno mjesto u kombinaciji sa zeljaricama, naroito sa crvenim zeljem (dobri susjedi).

Za sve zeljarice treba napraviti uzgoj presadnica u loncima, plasteniku, stakleniku i onda presaivati na gredicu pokrivenu pokoenom travom (mulchiranje).

Rajicu i papriku svakako treba sijati u zatvorenom i tek u svibnju presaditi van. Isto vrijedi i za tikvice, krastavce, ali za presadnice treba uzeti dvije aice od jogurta. Jednoj samo probuiti rupu, a drugu prorezati okomito da se moe otvoriti prilikom sadnje biljke, da se ne oteti korijen. Ta razrezana ide u probuenu, napuni se mjeavinom komposta, zemlje sa krtinjaka ili sa gredice i malo pijeska i u to se sade po dvije sjemenke. Meu zeljarice je dobro posaditi i koji struk rajice, jer odbija leptire kupusare.

Kombinacija luka i mrkve se preporuuje kao zatita od lukove i mrkvine muhe. Te dbije muhe se ne vole i meusobno se izbjegavaju, pa se time smanjuje opasnost od tih napasnica. Kadifica svojim intenzivnim mirisom odbija leptire, pa se sade medu zeljarice, a isto vrijedi i za bosiljak i druge intenzivnog mirisa zainske biljke.

23

Uzgoj i njega biljaka tijekom ljeta

I tijekom arkog ljeta neke biljke sijemo, a neke presaujemo (pod pretpostavkom da imamo dovoljno vode za zalijevanje). U srpnju i kolovozu siju se postrne kulture i to: bijela repa (koju u zimi kiselimo), povrtnica, daikon (japanska duga bijela rotkva), ali jo moemo posijati ciklu i mrkvu koje e biti sone i mlade za zimsko uvanje u trapu (skladite u zemlji). Poetkom srpnja jo se siju mahune i graak, salata endivija, kinesko zelje, a krajem kolovoza zimska salata, luk srebrenac, rotkvice, matovilac, zimski kelj (advent boner) i zelje.

Na dobro prorahljenoj i usitnjenoj gredici napravimo grabljicama jarie dubine 5 cm i zalijemo zemlju u jariu, te polaemo sjeme na vlanu zemlju, a zagrnemo suhom zemljom. Moemo napraviti lagani pokrov od 2 cm usitnjene slame ili sijena, koji e uvati vlagu, a biljice ipak mogu nicati kroz takav pokriva

Prije presaivanja sadnica (flanci) na gredicu, tlo obvezno prorahlimo, pognojimo kompostom ili glisnjakom, poravnamo i pokrijemo. Najbolji pokriva za presadnice je svjee pokoena trava, kojom se u debljini od desetak centimatara prekriva cijela gredica. U nedostatku zelene trave moe posluiti natrulo sijeno, slama, usitnjena kukuruzovina i sl., ali sloj ne bi smio biti deblji od 5 cm.

Kako presaujemo sadnice?

Klinom za saenje razmaknemo pokriva, napravimo rupu, poloimo sadnicu i pritisnemo zemlju uz korijen. Udubljnje oko biljke ne poravnavamo, nego prilikom zalijevanja presadnice u njega ulijevamo vodu. Ponovo primaknemo travu biljci, ali pazimo da je potpuno ne zatrpamo. Nakon 2-3 dana trava pouti i slegne se, a nae presadnice ostaju u zelenim redovima na lijepoj utosmeoj podlozi. Takva gredica u prvi as nakon presaivanja djeluje neuredno i mnogi zbog toga izbjegavaju pokrivanje. Meutim, zahvaljujui upravo pokrivau od trave nae biljke su zatiene od jakog sunca. Samo jednim zalijevanjem u tjedan dana zakorjenjuju se gotovo sve presadnice, ak i u vrijeme sue. Tijekom cijele vegetacije ima mnogo manje posla oko zalijevanja, plijevljenja, a i okopavanje je nepotrebno, jer je tlo ispod pokrivaa rahlo.

Posebno osjetljive biljke kao to su krastavci, dinje, lubenice, bue i tikvice sadimo u tresetne lonie (Jiffy lonii) ili u aice od jogurta. U tresetnom loniu korijen biljke proraste i sam loni pa se zajedno s loniem sadi u zemlju. Na taj nain korijen ni malo ne oteujemo.

Ako sadimo u aice od jogurta, tada se koriste dvije aice. Jedna se razree po sredini od vrha do dna da se moe otvoriti i stavi se u drugu cijelu aicu. Kad biljke narastu za presaivanje ostavimo ih nekoliko dana bez zalijevanja. Zemlja se u ai prosuila i sada izvadimo razrezanu aicu, otvorimo ju i cijelu biljku jednostavno i lako bez oteenja izvadimo iz aice i posadimo na stalno mjesto. Ovo je najbolji nain za uzgoj presadnica rajica i paprike.

Nae bake na selu znale su saditi krastavce u polovice ljuski od jaja. Prilikom presaivanja ljuska se paljivo zdrobi i ostaje u zemlji zajedno s presaenom biljkom, koja dalje razvije korijen kroz ispucalu ljusku od jajeta.

Znamo li plijeviti mlade i njene biljice?

Vjerojatno ste se i sami uvjerili da mlado korjenasto povre (mrkvu ili perin npr.) moramo

24

plijeviti vrlo oprezno da ne bismo pokrenuli korijen. Time bismo unitili cijelu biljku jer

korjenasto povre teko podnosi presaivanje. Zato je bolje odrezati nadzemni dio korova a njegov korijen ostaviti u tlu. Ukoliko smo pregusto sijali, moramo ipak oprezno prorijediti viak. Zato je bolje paljivije i rjee sijati, jer prorjeivanje loe djeluje na korijen biljaka.

Njega biljaka tijekom ljeta

Zeljarice, papriku, krastavce, rajicu i drugo povre koje sada ve daje plodove u naem vrtu treba redovito obilaziti i njegoveti. Biljke koje smo presadili tijekom svibnja i lipnja sada su ve porasle, pokriva se ugradio u tlo, a korovi pomalo probijaju (naroito slak, pirika i osjak, ako ih po nesrei imamo u vrtu) i potrebno je prorahliti zemlju, unititi korove, ogrnuti biljke (prigrnuti zemlju to vie uz stabljiku, kako bismo sauvali vlagu i stabilnost). Ako je tlo suho, prije ogrtanja obavezno obilno zaliti, a nakon ogrtanja dobro pokriti slojem slame ili sijena debelim 5 do 10 cm. Ako tako zbrinemo nau papriku, rajicu, patlidane, mahune, sve zeljarice, ne moramo se bojati sue. Dovoljno je obilno zalijevanje savkih 14 dana i samo beremo plodove.

Prihrana biljaka tijekom vegetacije

U toku rasta i plodonoenja biljkama je potrebna prihrana. U konvencionalnom uzgoju ljudi poseu za umjetnim gnojivima u krutom ili tekuem obliku. Ali postoje i prirodna sredstva za prihranu. Ona su posebno vana za plodovito povre koje beremo tijekom cijelog ljeta (paprika, rajica, krastavci, tikvice, mahune), ali i za zeljasto povre za dobro formiranje glavica.

U biovrtu se za prihranu preporuuje kori{tenje gnojnice od kopriva i gaveza. Kopriva je bogata duikom, a gavez kalijem. Moemo ih koristiti odvojeno ili zajedno. Na 1 kg usitnjenih svjeih kopriva nalije se 10 litara vode.Sve se to ostavlja nekoliko dana u drvenoj posudi na sunanom mjestu da otkipi i nastane gnojnica. Povremeno se po povrini pospe malo kamenog brana radi otklanjanja neugodnog mirisa. Ova gnojnica smije se koncentrirana koristiti samo za zalijevanje tla prije sjetve, dok se za zalijevanje i prihranu biljaka razrjeuje u omjeru 1:10.

Gavez sadri eljezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Odlina gnojnica od gaveza, koja jaa biljke i obogauje ih mineralima spravlja se od cijele biljke u vrijeme njezinog cvijetanja. Priprema se kao i gnojnica od koprive. Upotrebljava se takoer razrijeena 1:10 i tom se otopinom biljke u povrtnjaku zalijeva jednom tjedno. Ako imamo puno gaveza u vrtu ili pokraj vrta moemo ga koristiti i za maliranje, ili ga usitnjenog dodajemo kompostu.

Ali, tijekom ljeta mogui su i napadi tetoina i bolesti, pa e nam biti potrebna i

Bioloka zatita bilja

U naem vrtu nastanjuju se mnogobrojne korisne ivotinje. Za bioloku zatitu bilja osobito su vane ptice. Npr. jedan par sjenica moe u vrijeme dok hrani svoje mlade skupiti i do 30 kg gusjenica i drugih nepoeljnih gostiju u vrtu. Zato za ptice treba postavljati gnjezdilita u vonjaku (sa okruglim otvorom okrenutim prema jugoistoku). Mnoge vrste ptica (eljugar, zeba, crvenperka) uselit e u kuice i brinuti da u naem vrtu bude {to manje nepoeljnih gostiju. Ako ptice hranimo zimi, one e i ljeti dolaziti u na vrt traiti hranu. Zato treba posaditi suncokret i ostavljati vodu u plitkim posudama u vrtu.

25

Je, abe i krastae unitavaju pueve, crve i razne insekte. Dobro je za njih usred vrta napraviti biotop- malu baru sa vodenim biljem i abama, pa e opasnost od pueva biti mnogo manja.

Bubamare, uholae, pauci, grinje i mnogi drugi kukci takoer doprinose uspostavljanju prirodne ravnotee, budui da se hrane tetnim kukcima. Zato nemojmo ih unitavati.

Ako u naem vrtu ne vlada prirodna ravnotea mogu se pojaviti tetnici i bolesti u veoj mjeri. Tada emo posegnuti za biolokim sredstvima zatite. Pri tom ne treba tetoince potpuno eliminirati, jer i oni su dio prirodne ravnotee.

Kakve mjere zatite na vrijeme poduzeti da biljka uope ne bi oboljela?!

Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano

je da na zdravom tlu raste i manje korova.

Ukoliko nae tlo jo nema sve potrebne kvalitete, postoje prirodni pripravci kojima obogaujemo tlo i potiemo rast i otpornost biljaka. To su pripravci od trava koji nisu otrovni i nakon njihove primjene nema karence (vrijeme ekanja od primjene nekog pesticida do dozvoljene berbe).Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moemo primijeniti u naem vrtu. Biljke koje ubrzavaju rast (obogauju, gnoje tlo): kopriva (Urtica dioica), gavez (Symphytum officinale), sjeme i cvijet komoraa (Crithmium maritimum), volovski jezik (Anchusa officinalis), mladice i lie paradajza (Solanum lycopersicum), lie cikle. Biljke koje smanjuju broj tetnika: kopriva (Urtica dioica), hrastov list skupljen ujesen (Quercus), list rabarbare (Rheum rabarbarum), vrati (Tanacetum vulgare), list bazge (Sambucus nigra), ljupac (Levisticum officinale), pelin (Artemisia absinthium), kamilica (Matricaria chamomilla) sve biljke koje sadre mnogo tanina (hratsova kora, orahovo lie).Najbolji repelent za leptira kupusara je sadnja rajica izmeu zeljarica. Biljke koje spreavaju bolesti: preslica (Equisetum arvense), brezov list skupljen u jesen (Betula L.), paprat (Polypodium vulgare), orlovska paprat (Ptecidium aguilinum), enjak (Allium sativum), poriluk , luk.

Sve te biljke moemo u naem vrtu koristiti svjee ili osuene. Beremo ih neposredno prije cvatnje na sunanim mjestima i po sunanom vremenu. Usitnimo ih i suimo na istom,

provjetrenom i sjenovitom mjestu. Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati. Osuene biljke najbolje je uvati u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

Spravljanje pripravaka

Biljke iz prve grupe koriste se kao tekue gnojivo koje aktivira ivot u tlu.Biljke treba usitniti i staviti ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne. Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra. Posude se stave na sunce, pokriju mreicom ili daicama i dva puta dnevno se promijea. Kad se tekuina pone pjeniti ubacimo 1 aku kamenog bra{na (na 10 litara vode), da se sprijee neugodni mirisi. Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni). Koristi se za zalijevanje tla oko biljaka razrijeena 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre.

Biljke iz druge grupe namau se usitnjene u kinici l-3 dana, procjede i njima se prska

26

povre i voe. Ovaj pripravak treba primijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavi pjena. Biljke iz tree grupe treba 24 sata namakati u kinici i u istoj vodi kuhati 30 minuta. Ostaviti pokriveno da se ohladi, procjediti i prskati po biljkama. Ukratko o pojedinim biljkama vanim u biolokoj zatiti:

Kopriva

Bogata je duikom i koristi se za prihranu u prvoj polovici vegetacije, naroito za lisnato i korjenasto povre. Moe se mijeati sa gnojnicom od gaveza koja je bogata kalijem. Namoena 24 sata i procijeena razrijedi se 1:5 i prska se protiv lisnih uiju na povru i cvijeu, protiv enjakovog moljca i muhe na kelju. Moe se mijeati i sa pripravkom od preslice 1:1. enjakov moljac se moe suzbijati i posipanjem drvenog pepela po biljkama. Vrlo je djelotvoran i moljci nestaju.

Preslica

Efikasna je protiv gljivinih oboljenja, pepelnice, re, liaja, crvenog pauka i grinje. Jedan kg svjee preslice (bez korijena) ili 150 grama suhe, stavi se u 10 litara vode. Namae se 24 sata i kuha 30 minuta, te ostavi ohladiti da se izlui kremen (kvarc, silicijev dioksid). Zatim se prska po liu. Koristi se i kod kovravosti lista breskve.

Paprat

Biljke ubrane u srpnju bogate su kalijem i mogu se koristiti kao dodatak kompostu. Paprat se upotrebljava za zimska i proljetna prskanja protiv krvnog uenca koji napada jabuku, te protiv ui na ruama i cvijeu. Pet kilograma svjee paprati (ili pola kg suhe potopi se u 10 litara vode, filtrira se i razrijedi 1:10, te se time prska.

Vrati

3 kg svjeeg ili 300 grama suhog vratia moi se u 10 litara vode 1-3 dana i nerazrijeeno koristi za zimsko prskanje voa, protiv lisnih uiju, crvi na malinama, te grinja na kupinama. Razrijeen 1:2 koristi se za prskanje nakon cvatnje, a 1:5 za prskanje u jesen.Uvarak od vratia zajedno sa preslicom i stolisnikom razrjeuje se 10-20 puta i slui za pospjeivanje rasta svih vrsta biljaka.Vrati je jedina otrovna biljka koja se koristi u biolokoj zatiti, o emu treba voditi rauna kada se bere, sui i priprema. Razni ajevi slue kao sredstvo suzbijanja tetnika i bolesti na povru. aj od pelina djeluje protiv ui i gusjenica. aj od kamilice djeluje protiv ui na grahu. aj od aloje djeluje protiv pueva. Puevi posebno vole bioloki oslabljene biljke u asu presaivanja. Tada za jednu no sliste mnogo presadnica. U takvoj situaciji moramo im navijestiti rat i poeti smanjivati njihov broj, barem onih najveih koji najvie mogu pojesti. Moemo ih skupljati i unitavati na razne naine. Metoda daice: stare daice se rasporede po stazama u vrtu i jednom dnevno se sakupe puevi koji se tu skrivaju preko dana. Najbolje ih je preliti vrelom vodom i baciti na kompost. Metoda piva: aice od jogurta ukopamo u ravnini s tlom i u njih ulijemo pivo do 1/3 visine aice, te za zatitu od kie napravimo krovi od lima ili dvije daice. Izgleda da puevi vole pivo, pa privueni njegovim mirisom dolaze i utope se u ai. Ovo posebno vrijedi za crvene pueve golae. Svaki drugi dan treba mijenjati svjee pivo i pueve baciti na kompost. Skupljanje pueva: puevi se hrane nou i tada ih treba sakupljati sa lampom. Moe i rano ujutro. To je najefikasniji, ali i najtei nain, jer ponekad treba puzati cijelu no po plastenicima s lampom u jednoj ruci i boicom pepela u drugoj. Naime, pueve treba ubacivati u pepeo, jer inae bjee i stalno ih morate vraati u boicu. Posipanje tla:

27

Tlo oko biljaka moe se posipati kamenim branom i drvenim pepelom, jer preko te prepreke puevi ne mogu do biljaka. Poslije svake kie posip treba obnoviti. Ovo ne vrijedi u plastenicima, jer svake noi pada kia od vlage koja se kondenzira na plastici i stalno bi trebalo obnavljati posip, to je praktiki nemogue.

Lisne ui

Ako lisne ui jako napadaju neku biljku to je znak da je poremeena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.Prirodni neprijatelji lisnih uiju su bubamare, pauk, neke ose, hrak. Stoga, da bi bubamare imale to jesti ne treba unitavati prve ui koje se pojave u proljee, kako bi kasnije bilo to vie bubamara. Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke se mogu saditi medju druge biljke da bismo one druge zatitili od uiju. Npr. treba saditi salatu i bob meu jagode. Ui tada sele na salatu i bob, a jagode nam ostaju neoteene. Protiv velikog broja uiju koriste se pripravci od koprive ili orlovske paprati. Korisno je zalijevanje kalijevim sapunom, kamenim branom, pepelom, kalcijem iz algi ili aom. Ponekad je korisno biljke poprskati mlazom hladne vode (sprati ui) nekoliko puta uzastopce. Zacijelo postoji jo efikasnih sredstava protiv raznih etnika. Neka ovo bude poticaj svim vrtlarima da sami dalje istrauju.

28

Njega i zatita biljaka tijekom vegetacije

U Vegeterri broj 2 detaljno smo pisali o uzgoju i njezi biljaka tijekom ljeta, pa emo sada dati samo kratak podsjetnik moguih radova tijekom svibnja i lipnja, a vie pozornosti emo posvetiti biolokoj zatiti.

Sjetva: krastavci, tikvice, bue, dinje, lubenice (poetkom svibnja) mrkva, perin, graak, mahune(cijeli svibanj i lipanj), salata endivija, kinesko zelje, daikon, povrtnica, bijela i uta repa (krajem lipnja i tijekom srpnja).

Presadnja: celer, zelje, kelj, korabica, cvjetaa, brokula, kelj pupar, poriluk, blitva, salata, rajica, paprika, patlian, razno cvijee; sadnice uzgojimo sami ili ih kupimo. Presaujemo na dobro pognojenu gredicu, pokrivenu svjee pokoenom travom ili starim sijenom. Poslije presadnje obavezno zalijemo.

Berba: jagode, maline crvene i ute, ogrozli uti, crveni i crni (josta), ribizli crneni, bijeli i crni,

mlada mrkva, graak, blitva, salataVoe, plodovito i lisnato povre beremo ujutro kad se energija u prirodi die, a korjenasto povre predvee, kad se enrgija sputa u zemlju, pa e nam se dulje ouvati svjee.

Zalijevanje: Biljke treba zalijevati predvee odstajalom vodom. Najmanje vode emo potroiti ako napravimo sustav zalijevanja kap po kap, to se u malim vrtovima moe postii prostim padom, tako da bavu s vodom dignemo na postolje visine jednog metra i spojimo s bajvol cijevima(slika u prilogu).

Njega: Ako su nam gredice dobro pokrivene travom ili sijenom nemamo puno posla s plijevljenjem, a niti zalijevanjem. U odreene dane za korjen, list, cvijet ili plod (prema Mjeseevom sjetvenom kalendaru M. Thun) malo emo zaeprkati oko naih biljaka, ak ako i nema korova. To je posebno vano ako sjetvu nismo mogli obaviti u odgovarajui dan. Time potiemo bolji utjecaj kozmikih sila na koji nae bilje sa zahvalnou reagiraju dajui nam vei prinos, zdravije plodove, a napose hranu vrhunske kakvoe.

Prihrana:za prihranu koristi se gnojnice od kopriva i gaveza.

Bioloka zatita bilja

U naem biolokom vrtu nastanjuju se mnogobrojne korisne ivotinje. Za bioloku zatitu bilja osobito su vane ptice. Npr. jedan par sjenica moe u vrijeme dok hrani svoje mlade skupiti i do 30 kg gusjenica i drugih nepoeljnih gostiju u vrtu. Zato za ptice treba postavljati gnjezdilita u vonjaku (sa okruglim otvorom okrenutim prema jugoistoku). Mnoge vrste ptica (eljugar, zeba, crvenperka) uselit e u kuice i brinuti da u naem vrtu bude {to manje nepoeljnih gostiju. Na polju su posebno korisne trke koje se hrane sjemenjem korova, liinkama insekata, jedu ak i krumpirovu zlaticu i njezinu liinke, to malo koja ivotinja hoe. Ako ptice hranimo zimi, one e i ljeti dolaziti u na vrt traiti hranu. Zato treba posaditi suncokret i ostavljati vodu u plitkim posudama u vrtu.

Je, abe i krastae unitavaju pueve, crve i razne insekte. Dobro je za njih usred vrta napraviti biotop malu baru s vodenim biljem i abama, pa e opasnost od pueva biti mnogo manja. Bubamare, uholae, pauci, grinje i mnogi drugi kukci takoer doprinose uspostavljanju prirodne

29

ravnotee, budui da se hrane tetnim kukcima. Zato nemojmo ih unitavati.

Ako u naem vrtu ne vlada prirodna ravnotea mogu se pojaviti tetnici i bolesti u veoj mjeri. Tada emo posegnuti za biolokim sredstvima zatite. Pri tom ne treba tetoince potpuno eliminirati, jer i oni su dio prirodne ravnotee. Kakve mjere zatite na vrijeme poduzeti da biljka uope ne bi oboljela?! Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste i manje korova.

Ukoliko nae tlo jo nema sve potrebne kvalitete, postoje prirodni pripravci kojima obogaujemo tlo i potiemo rast i otpornost biljaka. To su pripravci od trava koji nisu otrovni i nakon njihove primjene nema karence (vrijeme ekanja od primjene nekog pesticida do dozvoljene berbe). Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moemo primijeniti u naem vrtu. Biljke koje ubrzavaju rast (obogauju, gnoje tlo): kopriva (Urtica dioica), gavez (Symphytum officinale), sjeme i cvijet komoraa (Crithmium maritimum), volovski jezik (Anchusa officinalis), mladice i lie paradajza (Solanum lycopersicum), lie cikle. Biljke koje smanjuju broj tetnika: kopriva (Urtica dioica), hrastov list skupljen ujesen (Quercus), list rabarbare (Rheum rabarbarum), vrati (Tanacetum vulgare), list bazge (Sambucus nigra), ljupac (Levisticum officinale), pelin (Artemisia absinthium), kamilica (Matricaria chamomilla) sve biljke koje sadre mnogo tanina (hratsova kora, orahovo lie).Najbolji repelent za leptira kupusara je sadnja rajica izmeu zeljarica. Biljke koje spreavaju bolesti: preslica (Equisetum arvense), brezov list skupljen u jesen (Betula L.), paprat (Polypodium vulgare), orlovska paprat (Ptecidium aguilinum), enjak (Allium sativum), poriluk , luk.

Sve te biljke moemo u naem vrtu koristiti svjee ili osuene. Beremo ih neposredno prije cvatnje na sunanim mjestima i po sunanom vremenu. Usitnimo ih i suimo na istom,

provjetrenom i sjenovitom mjestu. Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati. Osuene biljke najbolje je uvati u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

Spravljanje pripravaka

Potpuno isti sadraj u prethodnom lanku (pod istim naslovom)

30

Branje i uvanje povra

Jesenski radovi u vrtu

Kad se digne jutarnja magla jo moemo uivati na naim gredicama u vrtu. Ako u rujnu nismo stigli posaditi enjak i luicu za mladi luk, jo nije kasno da to uinimo u listopadu. Presadnice kelja Advent boner mogu prezimiti na otvorenom i na proljee donijeti glavice. Isto tako se jo presauje poriluk i zimska salata.

Branje i uvanje povra

Berba povra je nagrada za uloeni trud i dobra berba predstavlja najvee veselje vrtlaru koji s ljubavlju i panjom njeguje svoje biljke od sjetve i sadnje do berbe. Vrijeme berbe je razliito kod raznih vrsta povra. Listopad je vrijeme za zavretak berbe i spremanje povra za zimu. Najvie nam je ostalo korjenastog povra, pa emo sada povaditi mrkvu i ciklu koje smo sijali tijekom svibnja i lipnja, te perin, pastrnjak i iak, koje smo sijali ranije u proljee. Povadit emo i ukiseliti daikon (japanska duga bijela rotkva, ista organizma od holesterola, pomae probavu masnoa ), bijelu i utu repu koje smo sijali postrno (poslije etve).

Ako smo se tijekom vegetacije pridravali Sjetvenog kalendara bilo bi dobro da i berbu obavimo u dane pogodne za odgovarajui dio biljke ( korjen, plod, list ili cvijet.), jer e se povre bolje odrati uskladiteno. Isto tako je vano i doba dana za pojedine vrste. Ako je po kalendaru povoljan dan za lisnato povre, a mi na pr. beremo salatu tada nije svejedno da li emo je ubrati ujutro ili popodne. Lisnato povre treba brati u ranim jutarnjim satima, dok je jo vlano od rose, jer e tako ubrano najdue ostati svjee. U dane povoljne za korjen vadimo iz zemlje korjenasto povre ali u poslijepodnevnim i predveernjim satima. U to vrijeme energija u prirodi se sputa i odlazi u zemlju, pa su tada ubrani podzemni dijelovi biljaka najkvalitetniji i najbolje se uvaju u skladitu.

Ove preporuke nisu toliko znaajne, ako beremo povre za dnevne potrebe. Tada je nabolje ubrati povre neposredno prije pripremanja. Ali kad u jesen beremo povre za zimsku potronju, tada je vano voditi rauna o navedenim preporukama.

Mnoge vrste lisnatog povra mogu prezimiti u vrtu, pa ih ak moemo brati ispod snijega, ako snjeni pokriva nije predebeo. Ovo se posebno odnosi na kelj pupar, neke vrste kelja, ratiku, zimsku salatu, matovilac i poriluk. Jo je bolje ako ih tijekom zime pokrijemo laganim koprenama koje tite od smrzavanja ili napravimo tunele od prua i plastike. Zrele glavice kelja i zelja treba izvaditi s korjenom i spremiti u ostavu ili podrum jer su mnogo osjetljivije na niske temperature od nezrelih mekanih glavica, koje mogu prezimiti na otvorenom, osim kod izuzetno niskih temperatura (vie uzastopnih dana ispod minus 12 stupnjeva C bez snjenog pokrivaa).

Veina vrtlara vole u jesen napraviti veliko spremanje u vrtu, poistiti sve ostatke, poupati korijenje kelja, zelja. brokule i duboko pretihati gredice. U biovrtu to se ne preporuuje. Ako imamo teku ilovau u vrtu samo tada je dobro ostaviti tlo pretihano i nepokriveno da dobro izmrzne tijekom zime. Na svim ostalim vrstama tla, bolje je ostaviti zemlju prekrivenu ostacima i u proljee oistiti gredice i prebockati vilama. Ako imamo dovoljno sijena ili slame moemo i s njima pokriti gredice da bolje sauvamo ivot u tlu.

Neke vrste korjenastog povra mogu prezimiti u vrtu (perin, pastrnjak), ali ih tada ostavljamo

31

na milost i nemilost mievima i voluharicama. Zato je bolje sve korjenasto povre povaditi u jesen prije smrzavanja zemlje i sve zdravo i neoteeno korjenje spremimo u trap ili u podrum u pijesak.

Ako nemamo podruma, trap napravimo na travnjaku u dvoritu i to na malo povienom dijelu dvorita. Trap se radi po suhom vremenu krajem listopada ili poetkom studenoga. Najprije se na tlo poloi 20 cm suhe slame. Povrina koju prekrivamo zavisi od koliine povra koju emo utrapiti. Moemo trapiti svaku vrstu zasebno, ali je najpraktinije sve izmijeati u isti trap, jer kad tijekom zime trebamo povre tada otvorimo trap samo na jednom mjestu i izvadimo koliko nam treba raznih vrsta povra.

Na slamu slaemo korjenasto povre u obliku stoca, ako ga ima vie moe biti i izduljeni stoac. Kad smo sve sloili to namjeravamo utrapiti, oko kupa treba ostati oko 20 cm zemlje pokriveno slamom. Tada cijeli kup obloimo suhom slamom u debljini 20 30 cm. Ako se radi o veoj koliini povra dobro je meu povre postaviti cijev za ventilaciju, koja e kasnije viriti van iz trapa. Kad je sve povre dobro pokriveno slamom poinjemo zatrpavati zemljom. To radimo tako da na udaljenosti od 20 cm kopamo jarak iz kojeg tihamo zemlju i slaemo okolo naokolo kupa pod slamom. Pri tom se tihovi moraju preklapati kao crijepovi na krovu. Svaki red zemlje treba nagaziti. Tako radimo sve do vrha i na vrh dodamo jo dosta zemlje, kako bi se kia lagano slijevala u jarak bez mogunosti prokinjavanja do naeg povra.

Plodovito povre se teko uva nepreraeno (osim tikava, cukina i bua (bundeva, turkinja). Graak moemo suiti ili sterilizirati u staklenkama. Isto vrijedi i za mahune. Krastavce moemo kiseliti s octom ili jo bolje na prirodan nain kao zelje. Za ovaj drugi nain bolje je krastavce narezati u plokice. Odlini su u mijeanoj salati s mrkvom, korabicom i utom repom. Od rajice emo skuhati sok ili pire, a paprika je odlina punjena sa zeljem ukiseljena bez octa.

Ako imamo veu koliinu korjenastog povra koje nije prikladno za trapljenje zbog oteenja, treba ga odmah oistiti oprati i naribati na rezance pa osuiti ili ukiseliti, a od mrkve, perina, pastrnjaka i celera moemo napraviti domau Vegetu tako da sitno samljevenom povru dodamo 10% morske soli ,dobro izmijeamo i napunimo staklenke. O pripremanju prirodne zimnice sam napisala knjigu i snimila videokazetu.

Luk, enjak i krumpir e se mnogo dulje odrati bez klijanja ako smo ih sadili, njegovali i brali u dane za korjen po Sjetvenom kalendaru. Luk je najbolje splesti u vijence ili ga staviti u manje mreaste vree i objesiti na zrano i suho mjesto. Krumpir, ako nije u trapu, treba svaki tjedan promijeati, jer se na taj nain usporava izbijanje klica.

Smrzavanje je najloiji oblik uvanja hrane, jer due uskladitena u zamrzivau gubi vitalnu energiju koja je potrebna naem organizmu radi imuniteta. A upravo zbog te vitalne energije biljke uzgajamo bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida. Smrzavajte samo u iznimnim sluajevima i na krae vrijeme. Svi ostali oblici uvanja su bolji od smrzavanja gledano s aspekta ouvanja vitalne energije u hrani.

32

Uzgoj u plastenicima i staklenicima

Danas je u seoskim, a i mnogim prigradskim naseljima gotovo uobiajeno vidjeti plastenik nedaleko kue. Neki su sklepani od drvenih letvi, nekima su lukovi od ljeskovog ili grabovog prua, nekima od alkaten cijevi, ali ima i pravih plastenika sa lukovima od pocinanih eljeznih, aluminijskih ili plastinih cijevi. Svi su prekriveni plastikom, ali i tu ima znaajnih razlika. Najbolja je takozvana UV stabilizirana plastina folija koja je otporna na ultravioletne (UV) zrake, i sa koje na pada ki u plasteniku, a ima i najduu trajnost (3-4 godine, zavisno od vremenskih prilika i napetosti na lukovima). Ako je plastika nedovoljno zategnuta, pa vjetar moe s njom mlatarati, tada e vrlo brzo popucati. Zato je dobro osim ukopavanja krajeva u zemlju, jo dodatno preko plastike zategnuti 5 cm iroke gurtne koje odozgo spreavaju jae napuhavanje plastike po vjetrovitom vremenu.

Vrtlarstvo bez kemije

Uzgoj u stakleniku

Staklenici su u naim krajevima rjea pojava, ali se i oni ve ponegdje mogu vidjeti. Najee su to samostalne konstrukcije na betonskim temeljima sa staklenom nadgradnjom.

U Australiji je razvijena tzv.permakultura koja je nezamisliva bez staklenika prislonjenih na kuu i staju. Ali nama nije potrebno nikakvo posebno znanje o permakulturi, pa da i mi uz juni ili zapadni zid kue ili staje dodamo jo malo i sagradimo staklenik. Ovakav staklenik ima dovoljno svjetla i topline za biljke, a zagrije i zid objekta uz koji je prislonjen, pa nam treba mnogo manje energije za zagrijavanje takvih prostorija.

Staklenici mogu imati ugraene ureaje za grijanje, ali za potrebe domainstva dovoljno je oko Boia u staklenik ugraditi 40 do 60 cm svjeeg stajskog gnoja, vlane slame ili lia. Da ne bismo morali zemlju iznositi iz staklenika stajnjak ukopavamo najprije na jednoj polovici, a iskopanu zemlju (debljine 20 cm) prebacimo na drugu polovicu staklenika ili naizmjence svake godine u drugu polovicu gredica ugradimo grijalicu. Naravno da e grijanje biti jae ako svake godine u cijeli staklenik ukopamo svjei stajnjak.

Da bismo to bolje iskoristili relativno skupi prostor, u stakleniku postavljamo police na visini od 80 100 cm i na njima moemo drati sanduie u kojima uzgajamo presadnice povra i cvijea, a ispod polica na gredicama sijemo mrkvu, perin, rotkvicePolice mogu biti na klupama koje se kasnije iznose iz staklenika ili se prilikom izrade konstrukcije odmah navare nosai polica na koje se stave daske kad nam je to potrebno. Jo je bolje ove nosae napraviti na vijke da se mogu skidati, jer zavareni nosai stre i opasni su prilikom rada u stakleniku, kad vie na njima nema polica.

Sad kad smo napravili na staklenik moemo ga i zasijati. Ve polovicom sijenja poinjemo sjetvu u stakleniku i to sa vrstama koje brzo rastu i nisu previe osjetljive. Posijat emo u sanduie salatu, rani kelj, zelje, korabicu i cvjetau, a na gredice ispod polica rotkvice, te posaditi krupniju luicu za mladi luk. Vodimo rauna da nam na gredicama ispod polica ostane mjesta za kasnije pikiranje malih biljica, prije presaivanja na stalno mjesto u vrtu.

Krajem sijenja sijemo u sanduie rajicu, papriku a u tresetne lonie ili u ljuske od jaja krastavce, dinje, lubenice, tikvice i bue. Na ovaj nain moemo napraviti preduzgoj niskih mahuna, pa ak i kukuruz eerac moemo uzgojiti u razrezanoj aici od jogurta .

33

I u stakleniku emo biljke njegovati, plijeviti, a u toplim danima prozraivati i zalijevati. Staklenik obino ima prozore na krovu koji se mogu otvarati radi zraenja.

Ljeti treba staklenik premazati vapnom ili branom razmuenim s vodom, da biljkama napravimo hald, jer na previe visokoj temperturi vegetacija stagnira isto kao i kod preniske temperature. Kie e postupno isprati ove nae premaze, ali ono to ostane na staklima treba oprati poetkom sljedee jeseni, kada biljkama treba dovesti to vie sunca i topline.

Sjenicu stakleniku moemo napraviti tako da uz staklenik posadimo bue, tikve ili krastavce koji e se penjati uz staklenik i svojim vrijeama praviti prozranu hladovinu biljkama u stakleniku. Pri tom pazite da posadite bue iji plodovi ne mogu dosei preveliku teinu, da vam se ne dogodi ono to se meni dogodilo minulog ljeta. Dobila sam na poklon nekoliko sadnica bua i nisam znala da mogu narasti do orijake veliine. Nekoliko plodova se zametnulo na krovu staklenika i ja sam ih ostavila neka rastu. One su postajale sve vee i tee i samo smo se pitali kad e staklo popustiti pod teinom bua (vidi sliku). Sreom, one su se mudro smjestile dijelom svoje teine na okvire prozora i mirno doekale jesen kada smo ih posebnim (gotovo vatrogasnim) ljestvama skidali sa staklenika. Dogodine u uz staklenik saditi krastavce i tikvice za koje pouzdano znam da im plodovi ne prelaze teinu od 2 do 3 kg to i vama savjetujem.

34

Uzgoj vlastitog sjemena

Oduvijek je bilo vano znati uzgojiti i sauvati vlastito sjeme. To je bilo vano juer, u vrijeme hibrida, a to tek da kaemo danas u vrijeme genetski modificiranih biljaka. Za nas koji uzgajamo ili elimo uzgajati biljke za punovrijednu ljudsku hranu, hranu za zdravlje kako ja volim rei, neophodno je i prirodno uzgojeno sjeme. Potrebno nam je sjeme uzgojeno bez mineralnih gnojiva i pesticida i koje nije zatieno otrovima (crveno ili zeleno obojeno sjeme).

Uzgoj sjemena za vlastite potrebe relativno je jednostavan posao, posebice za samooplodne biljke. Ali uzgoj sjemena za trite podlijee odreenoj zakonskoj regulativi koju se mora do u detalje potovati. Postoji Zakon o sjemenarstvu koji propisuje kako i pod kojim uvjetima se smije uzgajati sjeme odreene biljne vrste. Oni koji budu eljeli uzgajati sjeme na veim povrinama, morat e upoznati propise o sjemenarstvu.

Mi emo se danas pozabaviti uzgojem i uvanjem starih sorti sjemena za vlastite potrebe i razmjenu meu prijateljima. Ouvanje starih sorti nije samo sebi svrha. Ono znai promiljeniji postupak s dragocjenim nasljednim osobinama, koje i uzgajivaima biljnih kultura mogu i te kako dobro doi. I za takav uzgoj moramo se pridravati odreenih pravila igre koja namee priroda pojedinih biljnih vrsta i njihovih sorti.

itav biljni svijet razvrstan je u razrede, redove, porodice, rodove i vrste.

Vrste su npr.: salata, grah, graak, mrkva Sorte su unutar pojedine vrste npr.: azuki grah, zelenek, tetovac itd.

Najjednostavnije za poetnike je uzgajati sjeme samooplodnih vrsta u koje spadaju: grah, rajica, paprika, salata

Za stranooplodne vrste plodnost ovisi od insekata, vjetra koji mogu prenijeti polen sa mukih cvjetova jedne biljke na tuak enskih cvijetova druge biljke iste vrste. Tu lako dolazi do krianja i zato je ponekad potrebno primjeniti izolaciju koja moe biti:

vremenska izolacija, prostorna izolacija, izolacija vreicama, izolacija kavezima

Pri tom je jako vana selekcija, da izaberemo biljke sa najboljim svojstvima. Treba voditi rauna da prije cvatnje odstranimo biljke sa loim i netipinim svojstvima.

Zrelo sjeme skuplja se po sunanom vremenu, a jako je vano voditi rauna u kojoj grupi biljaka se radi i skupiti sjeme lisnatih biljaka u dane za list, sjeme biljaka ploda u dane za plod, posebno kad se mjesec nalazi ispred zvije