•

Broj 8.

\la nik i izdavatelj: Marko Stojić

Šibenil, dne 8. of.LIJ1a 1919.

Upozoravamo nav e čitatelje, da u rij cdu nije izišao >Glas naroda " razloga, koji toj e van na· e snage i volje.

Jfolimo ih, da. uvaže ove te~ke prilike pa. dn. na tim jače podupru "- ireći i čitajući

li t, koji im jedini može da nadomjesti i is· puni O\~u prazninu prouzrokovanu naredbom, da ne smiju dolaziti k nama nikakve druge novine na na ~em jeziku.

>Glas naroda«.

Dani ođluke. Kroz najkraće vrijeme možda kroz 20-25

dana pasti će od luka o vim najtezim pit::mjima svjetske politike - odluka, koju lako nervozno iščekujemo skupa s o ·t:Jlim velikim i malim n arodi m a.

koji provejava cije­lim svijetom i skoro svim odlučujućim lično­stima na mirovnoj konferenci. Ko što smo za vrijeme rata vjerovali, da će C<.-nlralne vlasti sa svom svojom vojničkom silom pod l eći baš tom novom duhu vremena lako i sada vjeru­jemo, da će svi zakljucci mirovne konference biti nailjepši plod i najjači izraz tog istog duha. To je opća vjera svih onih, koji su znali ela shvate današnje doba. Ako imade i takvih, koji još klimaju glavom i čekaju kao sv. Toma da zabodu prst svoj u rane Isukrstove - lo nas ni malo ne čudi! To je jedna prirodna pojava a dobrim dijelom i posljedica onih prilika, u !(oj ima ti lj udi ž i v e.

Mi imamo neprestano pred očima cijelu sliku log razvitka i što ju više promatramo, više se uvjeravamo, da je ljudski duh našao pravu i jedinu stazu, kojom mora da ide i da je na tom svom pulu tako čvrsta J<orakn ela se ne lr~bamo bojali ela bi mogao c_;krenuli i za lu­tali jer ga predvodi jedno veliko i lijepo svijetlo - sjajnn zvijezda prethodnica - ve­lika misao pravde, koja će zavladali svijetom mjesto dosadašnje si le, ko ja ga je podržavala u tami i vječi toj bo rbi.

Steeđ. Cz \\':lsonovo ime treba da vaki naš

čovjek znade i pamti još jedno - skoro jed­nako vazno i drago l<no ono \\'ilsonovo. To je imc Stcecl, a čita se Štid.

Steed je sada blavni urednik i upraviteU velikih engleskih novina "Timesu, koje izlaze u Londonu a smatra e pred tavnikom cijelog engleskog javnog mnijenja osobito u vanjskoj politici. Steed je naš najbolji zagovornik i bra­nitelj u raspravi s Talijanima. Osobni je pri­j a telj s našim m in istrom vanjskih posala D.rom Trumbićem .

Vijesti • t z Splita . Od osoba , koje dolaze iz plila, dozna­

jemo, da su sve vijesti o okupaciji i i ln·canju talijanske vojske neistinite. Prema zakUučku savezničkih admirala ureduju uz srpsku vojsku samo zajedničke pi.l lrul mornara, koji su inače stacijoni t·ani na svojim brodovima. Do okupa­cije nije došlo i neće doći radi toga, što se je dokazalo, ela su neredi zadnjih elana bili očito izazvani od splitskih Talijana. Oni su znali da dolaze četiri admirala, da se uvjere na svoje oči o pravom stanju, u kojem se nalaze ti to­božnj i mučenici pa su naravno htjeli izrabili lu priliku, da dokažu kako nesno ne prilike vladaju u Splitu. Za lo je n;oralo da dodje do nemira. Po što po lo log su dani\ mat·a li iza­zvati kaknv nered. I izazvali su ·ga - . nereda je bi lo i sad su mislili , da je stvar golova. ,Ta­lijanska će vojska okup ira ti Split, a drugo im ne treba. ~ego - ko svaki račun bez krčma ra - morao e je i taj po drugi pul učiniti. Odbor je admirala zakUučio, ela se imaju od re­diti samo savezničke patrule, koje će se bri­nuli za red i mir u Splitu. I to je sve.

..

God. l.

)ZLAZI SRIJEDOM I SUBOTOM

PO LIJE PODNE

POJEDINI BROJ 30 PARA

RUKOPI I E E RAĆAJ U

OGLASI PO CIJENIKU

Odgovorni urednik: Ivo Aničin.

Naravno da su gospoda talijanska time nezadovoljna. Split je razumio njihovu igru i i neće više da im parle na lijepak makar ko­liko iza zi vali.

RIJe~eno pitanJe Banata. Premda sluzbeno još nije najavljeno

znade se, da je komisija, koja se tim pitanjem bavi, već stvorila svoj aud i zaključak, koji će predložili vijeću desetorice. Onaj dio, koji na­slavaju Madžari, biće doznačen Madžarskoj '(predjel oko Segeclina); drugi dio, koji nasta­vaju Srbi biće doznačen kraljevstvu (to­ronlalska županija), a treći konačno koji se nadovezuje Rumunjskoj i sačinjava njez in sa-tavni dio a naseljen Rumunjima, biće doz­načen Rumunjskoj.

To je očiti dokaz, ela će kod uređenja teritorijalnih problema vrijediti isključivu na­celo o samo-odredjenju naroda. Rumunji su lim riješenjem nezadovoljni, jer su se nadali, da <-e im na temelju ugovora od 1916 godine konferenca dosuditi cijeli Banat.

Mirovna konferenril u Parizu. Sad već imademo dosta jasnu sliku rada

konference. Do na trag malo dana izgl@dalo je, da se taj rad j edva pomiče i da će se trajanje konference produljiti do bog zna kada. Iz iz­jave francuskog delegata Tardieu-a, engleskog ministra vanjskih posala Balfoura i službenih saopćenja, što ih izdava sama konferenca o svojim zaključcima, Yidimo, da će se još u ovom mjesecu raspravi li sva naj teža pitanja, a najdalje početkom svibn ja da će ugovor o miru biti potpisun.

Tm·dieu j e izjavio, da ostaju još nerije­šena samo četiri teška pitanja i Lo: uređenje francusko-njemačke granice, jadranski problem, rusko pilanje i pitanje slobode mora.

Do sada se je gledalo sa dos ta nepovje­renja prema francuskim zahtjevima misleći, da će francu ki delegati Lt·ažiti za sebe lij evu obalu Rajne uz potpunu naknadu n~ tnih troškova i slete prouzrokovane od Nj emačke.

Naprotiv sada proizlazi, da Francuska traži za sebe samo takvo uređenje lijeve obale Rajne, da ju Njemačka ne može napasti, a u čemu bi to imalo sastoja li ne zna se još. Naknadu raln ih troškova Francuska ne će uopće tražiti. Ograničava svoje zahtjeve na naknadu i po-

pravalt one štele koju je njcmacka voj ka na­pravila u okupiranim kra_jcvima ru šeći tvornice,

mostove i. t. cl. Pitanje Jadrana pretresli će sc cim stigne

Wii ·on u Pariz. O Rusiji znademo samo toliko da će sc

mir moći klopili i bez njezina sudjelovanja , a za održanje mira, da će se svakako morati urediti unutarnje odnošaje Rusije davši joj pomoći da se riješi onih elemenata , koji ada vlada;u i koji je tjeraju u ocilu propast

O pitanju slobode mora nij se do sada mnogo govorilo, j er se tice u prvom red u Engleske i Amerike, a nijesu prisutni ni Wil­son. ni Llyod George.

Ovih će dana bili produljeno konačno primirje s Njemackom. Taj će ugovor sadrža­vali sve uvjete o miru lako da ga se smatra kao ugovor o preliminarima mira, u koliko se odnose na Njemačku.

Razne vijesti. Wilson je otputovao iz Amerike na 5 o.

mj. u Francusku će slignuli na 13 ili l ·t

Saveznici su poslali u ~jemačku naročite izaslanike, koji će se taviti u dogovor s nje­mačkom vl ::\dom. kako da sc provede opskrba hranom. Time će sc ojačali položaj vlade i umiriti njemački narod , koji se inače vidi usljed bloka izvrgnut gladu. Kako bi tu hranu .:-.ljc­mačka imala da plati, još nije ustanovljeno. Amerika i Engleska misle da bi morala u go­tovom, a Francuska napro tiv drži da bi mo­rala platili robom, a osobito ugUenom, kojim Njemačka raspolaže u velikim koli '- inama, a a veznici ga nužno treba j u.

U Italiji je otvoren parlamenat od l.og o. mj. :\iinistar je presjednik Orlando u svom go­voru prikazao položaj zemlje u pogledu unu­trašnje i vanjske politike. Mnogi za~;tupnici traže, da vlada podnese parlamentu zakon o izbornoj reformi . Vlada sc lome protivi.

U Magjarskoj je najavlj na agrama re­forma. ' am je presjednik republike grof Karoly pokazao dobrim primjerom, kako bi se imala

provesti. Otišo je u pratnji mnogih ministara na

svoja dobra i pozvao seljake, da rasprave i pro­vedu to pilanje. koje nije moždn nigdje tako leško kao u i\Iagjarskoj.

U Beogradu je okupljeno državno vU će ili prevremena narodna skupština od l.og o. mj. Primljen j e v ć zakon o ukinućn kmetskog odnošaja. Zemlje će bili doznačene dosadašnjim kmetovima a vlasnicima će biti plaćena vri­

jednost zemlje.

Vijesti iz grada i okolice. Ovaj broj , Glasa naroda" izlazi na jednoj

strani s razloga što nam je potpuno onemo­gućeno izlaženje u onoj mjeri i formi,· kako smo to htjeli.

U utorak nam je na vecer tigao po Ije koro pet godina naš opće liubljeni gracljanin

Dane Škarica. Koliko smo pula drhtali zn nje­gov živol. koliko pula propilivali za njegovo zdravlje! Ali e nikada nijesmo bojali, da nam neće osvjetlali obraz. Poznavali smo ga i ni­j esmo se prevarili l

Želimo mu rclan boravak u rodnom mu

Šibeniku! U fond "Glas Naroda" darovaše, da po­

č~ste uspomenu p. Tanke Škarice, Karadžole Frane K 10, Karadžolc Josip Ivin K 5· na čast uspomene pok. Vjere Dragišić i pok. Da­nila Dragišić, Marko Sinobad iz Skradina K 20, n na čast u pomene pok. kapetana Kanclijaša Mate iz Zlarina Jerko Tabulov Strello K 10.

prava najljepše zahva~juje!

Doznajemo, da je naredba o obustavi plaće činovnicima povučena. Svi ostaju u sluzbi uz iste odnošaje ko i do sada.

Preporučamo učcnicamal i učemc1ma mjesne gradjanske škole i realke, dok traje zatvor škola, da nastoje sami kod kuće, da nadoknade taj gubitak. Time će najbolje do­kazati ljubav prema nauci i prema domovini.

:\fora da poknžemo u svakom svom ko­raku najžešći otpor i nepopuslljivost u narod­nim pitanjima.

Zadnji dan poi,lada ostaće nam trajno u uspomeni. Zabava je u okolu protekla u tako veselom raspoloženju, s takvim inkasom i na zadovoljstvo sviju da možemo slobodno reći, teško da ćemo nešto sličnoga u Šibeniku ikada više imali.

Prekjučer je bLo unpšen kotarski sudac Ante Blažević. Odveden je u Zndar.

Bio je u službi u Tijesnome kao pogla-

vica suda.

JAVNA ZAHVALA. Naša bijedna Vjera, naša kći i sestra

rasla se od nas u doba, kad mišljasmo, e ćemo se starali za njene svatove. :\li·tvi lijes i tužna pratnja zamjeni svatovska veselje. Čedo naše plemenito, mezimče tvoje mame, klonu iza dugog i čcmernog bolovanja. Zaman bijaše brižno zauzimanje tvojih vrlih liječnika gg. D.r Špire Šeala u Zadru i D.r \ ladimira Vra­n_jicana u Skradinu, kojima nek i ovim putem svaka hvala i priznanje, jer morasmo- pored naj upornijeg otimanja - ispiti gorku čašu žuči.

Sivo nebo ·plakaše nad tvojom ranom smrti. Duplijcri bacahu na tvoj bijeli lijes svi­jello turobnosti. kao da i oni imactahu tužnog časa dušu da te žale. Građanstvo, prestavnici vih mjesnih ureda. tvoje prijateljice i vršnja­

cice i vršnjaci, ispratiše te na vječni počinak istinskim saučešćem. Pošalji im s rajskih vi­sina blagoslov, zahvali im od srca i ti ko što lo i mi činimo u ovoj bijednoj dolini. Uvala Vam svima, hvala i \ama naši sveštenici g~ O. Venedikle Kukolju i pope 13ogdane Dobro­ta koji opojaste mrtvo tijelo naše upokojene i nezaboravne Vjere. Hvala vam istinska, pope Bogdane za prijateljstvo i odanost, pokazanu i ovom prilikom našoj porodici dobrovoljnim učestvovanjem u činodjejstvovanju pri opijelu te za ono ganutljivo nadgrobno slovo koje potrese sva srca, koje izazva mnogu suzu.

Tebi1

Vjero, presjala zvijezdo naša, bila laka hladna crna raka. -

Skradinu 25 Februara 1919.

Savica ud. Dragišić, majka Uro~ i Njegoslav, braća

JAVNA ZAHVALA.

Pri_godom ~ožara, koji je mem 1 mojoj po.k. tett ?ve un(tio .. ~ajsrdačnije zahvaljujem sv1ma omm plememttm osobama, koje nam novčano_ u ;omoć_ pritekoše, a osobita hvala uglednoJ .l> ZenskoJ narodnoj zadruzi<, koja se z_at~ VOJ ki zauzela, te sav pusao prikup­lJanJa na sebe uzela.

:.leka im svima Bog plati! Amalija Tikulin.

Tisak: PUČKE TISKARE - ŠIBENIK.

-------------------------------~ Pos!. Br. 2/19. Šibenik, 22 februara 1919.

DRAŽBENI OGLAS ! Kod dolje potpisanog ovlaštenog mešetarskog Ureda

obdržavati će se javna dražba 20,000 Kg. slatkih bajama i to po nalogu Tvrdke Fran Pasquatin iz Tijesnoga a po propisu članka 343 Trg. zakona. '

Pr~daja će slijediti dne 15 marta 1919 u 9 sati u jutro. NaJmanja ponuda bltće tekuća cjena bajama u Sibe­

n~ku, a dost~tba će slije~ltl najboljem nudlocu kojemu će btti odmah tz~učena kupljena roba uz svjedočbu usljedje­ne kupoprodaje.

Predlagatelj može odustati od prodaje do časa dostatbe.

Od Ovlašlenoc Tr·govačko-Pomorskog :\le-:elarskog Urecln ~lcšctar:

J. JADRONJA v. r.

OGLAS

obzirom na sadašnje pri­like na novčanom tržištu, te usljed zaključka vanjskih nov­č~nih zavoda, obznanjuje pot­pl ana banka, da će računati do opoziva, počamši

od l. Ožujka 1919. na pologe uložnih knjižica i žiro-knjižica i na tekući račun

2°/o đva po sto kamata.

jadran ka Banka podružnica Šibenik