Žmigavac 61

Broj 61/21. svibnja 2014.

�� Ž��

��

��Đ�� su akcije

Autokluba Rijeka i

Županijskog savjeta.

»Žmigavac« je pratio

stotinu akcija i

projekata koji su

promet činili

sigurnijim.

Upozoravao na

probleme, donosio

priče s asfalta

2/3

Ima li smisla

ograničenje brzine koje

ne poštuje 97 posto

vozača?

6

PGŽ

4 Jurnjavu na

motorima ostavite

za pistu

1 0godina broj poginulih na cestama uPrimorsko-goranskoj županijipao je s 58 na 25 u deset godina

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

DESETLJEĆE ČASOPISA KOJI SU POKRENULI AUTOKLUB RI

POVIJEST ŽMI

Autokluba Rijeka

P R I M O R S KO -GORANSKI ŽU PA NZLATKO KOMADINAPut do sigurnijih

prometnica je

kontinuirani

preventivni rad

Prije točno 10 godina, u svibnju2004. godine javnosti je predsta-vljen prvi broj časopisa o kulturi i

sigurnosti prometa »Žmigavac«, kao za-jednički projekt Županijskog savjeta zasigurnost prometa na cestama Primor-sko-goranske županije i Autokluba Ri-jeka. Zahvaljujući distribuciji putem ri-ječkog dnevnog lista taj dvomjesečnik,kojem je primarni cilj informiranje ši-roke javnosti o mjerama i aktivnostimaza podizanje prometne kulture i sigur-nosti prometa, njegov je doseg prešaožupanijske granice i prisutan je u ve-ćem dijelu Hrvatske. Taj časopis danasima svoju publiku koja potvrđujeopravdanost ovog izdavačkog projekta.

Ono što nas posebno raduje su podacikoji govore kako već punih deset godinaopada broj nesreća u prometu na cesta-ma Primorsko-goranske županije. Tajpozitivni trend zabilježen je lani gdje seu svim mjerljivim elementima »crne sta-tistike« bilježi pad. Tako je za 2,3 postozabilježeno manje prometnih nesrećanego u godini prije, za 3,8 posto manjeje poginulih, 2,43 posto manje je teško te4,76 posto lakše ozlijeđenih osoba.

Upravo to nam je i bio cilj kada smojoš 1998. godine osnivali Županijski sav-jet za sigurnost prometa na cestama Pri-morsko-goranske županije. Naime, sh-vatili smo da se razina sigurnosti cestov-nog prometa ne može podići samo re-presijom te da je pravi put do sigurnijihprometnica kontinuirani preventivnirad sa svim sudionicima u prometu, na-ročito najmlađima za koje već godinamaorganiziramo akciju »Prvi koraci u pro-metu«, a od brojnih projekata Savjetameđu prepoznatljivijima je i akcija Mo-tociklom u život te projekt praćenja pro-metnih nesreća u GIS tehnologiji.

Vjerujem da smo kroz sve te aktivnostiodgojili generacije koje danas s većomz re l o šću i odgovornošću sudjeluju uprometu što dokazuju i navedeni pozi-tivni trendovi. Značajnu ulogu u eduka-ciji i prevenciji imao je upravo časopis»Žmigavac« te se ovom prilikom zah-valjujemo uredništvu kao i svim autori-ma koji su stručno i predano svih ovihgodina dali nemjerljvi doprinos u redo-vitom izlaženju časopisa.

PREDSJEDNIK AUTOKLUBA RIJEKA PROF.DR. SC. MARIJAN ĆURKOVIĆ

Kultura i sigurnost idu

ruku pod ruku

Autoklub »Rijeka« u svojoj dugotrajnoj povijesti (68 godina) po-sebnu pažnju posvećivao je ostvarenju interesa svojih članovai svih vozača s područja svoga djelovanja, posebno onih koji se

tiču sigurnosti prometa na cestama, što je uključivalo i preventivno irepresivno djelovanje na izbjegavanju nesreća i smanjenju šteta. Uostvarenju tog cilja koristio se raznim sredstvima i poduzimao razneakcije, što mu je, kako je poznato, priskrbilo i titulu autokluba s naj-boljom preventivnom politikom u okviru krovne asocijacije vozača –Hrvatskom autoklubu. Zato je i pokretanje »Žmigavca« i njegovo de-setgodišnje izlaženje, u suradnji sasuizdavačima: kroz informacije oprometu, kroz upoznavanje s propi-sima iz oblasti prometa, osiguranjanaknade štete pretrpljene u prome-tu, novostima iz svijeta automobila islično, trebalo poslužiti istom cilju.Kao što mu i podnaslov govori, temesu »Žmigavca« vezane uz »kulturu isigurnost u prometu« jer je jasno dakultura i sigurnost idu ruku pod ru-ku. »Žmigavac«, koji je nastavio tra-diciju sličnih izdanja Autokluba Ri-jeka iz ranije povijesti tijekom vre-mena se identificirao s AutoklubomRijeka, postao stalna poveznica iz-medju članova Autokluba; afirmi-rao se kao njihova točka susreta… Naravno da to ne bi bilo mogućebez podrške Primorsko-goranske županije i Savjeta za sigurnost pro-meta Primorsko-goranske županije. Ali ni bez nesebičnog ulaganjatruda brojnih suradnika koji su volonterski radili i rade na pripre-manju materijala, obradi tema, distribuciji (posebna zahvala pripa-da »Novom listu«)... Zato je desetogodišnjica »Žmigavca« prigoda daim, uz čestitke na upornosti, stručnosti i entuzijazmu koje su poka-zali kroz (prvih) deset godina »Žmigavca«, najsrdačnije zahvalimo,uz nadu da će se izlaženje »Žmigavca« nastaviti s još većim žarom, snovim temama od interesa za vozače i sigurnost prometa.

Kad god se pokrene dis-kusija koliko je preventi-va utjecala na podizanje

razine prometne kulture i ko-liko je spasila ljudskih ži vo t a ,decidirani odgovor je nemo-guće pružiti. Slična je priča isa našim časopisom za kultu-ru i sigurnost prometa »Žmi-gavac« koji ovaj mjesec obilje-žava desetu godišnjicu izlaska.Prije no što je 2004. godinestartao »Žmigavac« na jednomod sastanaka moglo se čuti pi-tanje koliko će »Žm i g a va c «doprijeti do sudionika u pro-metu, koliko će utjecati na nj-ihovu svijest i prometnu kul-turu. Niti danas, nakon desetgodina, nemoguće je doznatikoliko je »Žmigavac« utjecaona vozača da se zaustavi predpješacima pred pješačkim pri-jelazom. Teško je dokučiti ko-liko je puta netko skinuo nogus gasa nakon teksta u »Žmi-gavcu«, a nema statistike kojaće otkriti koliko se ljudi počelovezati u automobilima nakonšto su pročitali tekst u »Žmi-g a vc u « .

Ipak, statistike postoje. Na te-melju njih i sudimo koliko je uči-njeno na povećanju razine sigur-nosti prometa. I statistike će namotkriti da su desetljeće nakon po-kretanja našeg časopisa ceste uPrimorsko-goranskoj županijiumnogome sigurnije. Ako je»Žmigavac« u smanjenju najcrnjeprometne statistike sudjelovalo is najmanjom crticom, misija je is-punjena. Prije deset godina bolnosmo prihvaćali podatak da smoizgubili 58 života na području Pri-morsko-goranske županije. U sa-mo jednoj godini. Danas takonešto crno izgleda kao nešto ne-moguće. Prošle godine broj smr-tno stradalih pao je na 25. Dakle,u samo jednom desetljeću više jenego prepolovljen broj tragičnihstradavanja. Iz godine u godinucrna statistika se smanjuje.

Sigurnije ceste

Nacionalni program sigurnosticestovnog prometa prije četirigodine je zadao cilj da se broj po-ginulih prepolovi. Kako je 2010.na području županije izgubljeno35 života, očekuje se da će 2020.

godine okončati sa 17 poginulih.Za Primorsku-goransku županijucilj nije utopija. Dokazuje se to izgodine u godinu. U svim seg-mentima su ceste sigurnije kadse usporedi početak »Žmigavca« injegov deseti rođendan. Čak i u

najrizičnijim skupinama. Moto-ciklistima. Prije deset godina naprometnicama je na dva kotačaizgubljeno 15 života. Prošle godi-ne se crni niz zaustavio na brojcišest.

Vrijedi pravilo da se ništa nijedogodilo ako nije zabilježe n o.»Žmigavac« je bilježio sve pozi-tivne korake, a posebno se posve-tio preventivnim akcijama svojih»roditelja«. Autokluba Rijeka iŽupanijskog savjeta za sigurnostprometa na cestama Primorsko-goranske županije, koji zajednič-ki izdaju »Žmigavac«. I nije bilolako zabilježiti mnoštvo akcijadviju institucija koje su sinonimza preventivu u cestovnom pro-metu. Ne samo u Primorsko-go-ranskoj županiji već i širom Hr-vatske. Bitno je naglasiti da je»Žmigavac« ostao jedinstven ča-sopis u Hrvatskoj. Bilo je želja dase nešto slično pokrene u drugimsredinama, no pokazalo se da za-jednički projekt Autokluba Rijekai Primorsko-goranske županijeodnosno Upravnog odjela za po-morsko dobro, promet i veze, kojilogistički podupire Savjet, nije je-dnostavno čak ni kopirati.

Pažnja motociklistima

Povijest »Žmigavca« dobrim jedijelom povijest preventivno-edukacijskih akcija Autokluba Ri-jeka i Županijskog savjeta za si-gurnost prometa na cestama. De-setak je najprepoznatljivijih akci-ja dviju institucija, no u desetlje-će »Žmigavca« Savjet i Autoklubpotpisali su stotinjak akcija, pro-jekata, elaborata i događanja. Sveje to bilježio »Žmigavac« koji je usvih deset godina kao predsjed-nik izdavačkog savjeta vodio prof.dr. Hrvoje Baričević, kao urednikAnto Ravlić, kao grafički uredniciMara Nezirović i AnamarijaReljac. Tekstove je potpisivalo vi-še od 20 suradnika, a isto toliko ifotografije. Čitavo desetljeće»Žmigavac« izlatzi svaka dva mje-

broj »Žmigavca« jeizašao od 2004. godine61

1 0godinamotociklista sudjelovalou akciji »Motociklom uživot« u 10 godina

300

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*


3

IJEKA I ŽUPANIJSKI SAVJET ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA PGŽ-a

IGAVCA SU AKCIJE

i Županijskog savjeta

PREDSJEDNIK IZDAVAČKOG SAVJETA ŽMIGAVCA PROF. DR. SC. HRVOJE BARIČEVIĆ

Časopis komunicira sa sudionicima u prometu

Vrijedi pravilo da se ništa nije dogodilo ako nije zabilježeno. »Žmigavac« je redovito pratioprepoznatljive akcije svojih »roditelja«, Autokluba Rijeka i Savjeta, ali i više od stotinu akcija iprojekata koji su promet činili sigurnijim. Upozoravao na probleme, donosio priče s asfalta

seca kao prilog »Novog lista«,u čijoj se rotaciji i tiska.

Županijski savjet najpre-poznatljiviji je po tri projekta.Jedan od njih je »Motociklomu život«. Nakon što je 2004.

godine život na prometnica-ma i na dva kotača ostavilo15 ljudi, Savjet je pokrenuooriginalnu edukativno-pre-ventivno akciju »Motociklomu život«. Kroz akciju koja se

kontinuirano održava na au-tomotodromu Grobnik od2005. godine prošlo je više od300 motociklista. Sudioniciakcije prolaze kroz teoretski ipraktični dio. Slušaju izla-

o konzumentima, ovaj časopis izravnoje okrenut prema širokoj čitateljskojpopulaciji, bez obzira na širinu pro-metnog odgoja i obrazovanja. Njegovizdavački savjet kroz odabir i načinobrade pojedinih tema stalno pokuša-va naći ravnotežu između ekspertnog ipopularnog načina u predstavljanjustatističkih analiza, događaja, vizija,savjeta i svega drugoga što cestovnipromet čini crnom stranom ži vo t a .Pojednostavljeno rečeno, u okviru nje-govog medijskog djelovanja svojemjesto u autorskom radu imaju in-ženjeri, projektanti, psiholozi, liječni-ci, pravnici, ekonomisti, povjesničari,pedagozi i svi drugi stručnjaci kojispecijalistički ili na interdisciplinarannačina prilaze analizi uzročno-poslje-dičnih sveza u svim prometnim situa-cijama, pa i onima s najtežim isho-dom.

Kroz proteklo desetgodišnje razdo-blje časopis je uglavnom zadržao po-četnu formu i uz neke manje korekcijemože se smatrati etabliranom tiskovi-nom. Nadamo se da je »Žm i g a va c «opravdao trud i uložena sredstva upromicanju ideja i stvaralaštva u do-meni kulture i sigurnosti prometa, ka-ko na području Primorsko-goranskežupanije, tako i širom Lijepe naše.

ganje predstavnika policije, skojim analiziraju stradavanjau prometu. Rješavaju pro-metne testove da bi doznalikakva su im teoretska znanja.Upoznaju se sa najčešćim

ozljedama motociklista. Su-dionicima akcije najzanimlji-vije praktični dio akcije, nagrobničkoj pisti. Akcija »Mo-tociklom u život« vjerojatnoje najprepoznatljivija i naj-prihvaćenija akcija Županij -skog savjeta. Od 2009. godineslična akcija se provodi i zavozače mopeda pod nazivom»Mopedom do cilja«.

Akcija »Prvi koraci u pro-metu« živi još od studenog1998. godine. Svrha akcije jeobuka i upoznavanje djeceprvih razreda svih osnovnihškola na području Primorsko-goranske županije s temelj-nim prometnim pravilima ipropisima uz usvajanje pozi-tivnog ponašanja na cestama.Na području Grada Rijeke ak-cija se odvijala u prostorimaDoma mladih. Za nastavakakcije »Prvi koraci u prometu«u Primorsko-goranskoj župa -niji odnosno u ostalim opći-nama i gradovima izvan gradaRijeke sačinjena je terenskaekipa koja je terenski posjeći-vala škole i u njima ostvarivalaprograme predviđene planomakcije. Akcijom je u proteklomrazdoblju ukupno obuhvaće-no gotovo pet tisuća učenikaprvih razreda u svim osnov-nim školama naše Žu p a n i j e.

Državni prvaci

Treći bitan projekt koji Sav-jet kontinuirano vodi je pra-ćenje prometnih nesreća uGIS-u. Naime, vrlo brzo na-kon osnivanja Savjeta uočilase slaba upotrebljivost poli-cijskih podataka o točnommjestu prometne nesreće.

Rodila se ideja da se svi poda-ci o nesrećama vode na je-dinstvenom sustavu i na je-dinstven način na nivou Pri-morsko-goranske žu p a n i j e.Primjenom tehnologije Glo-balnog pozicijskog sustava(GPS) i Geografskog informa-cijskog sustava (GIS) točno selocira mjesto nesreće, što po-maže policiji kod analizeopasnih točaka, ali i svimakoji brinu o cestama. Iz godi-ne u godinu sustav se dogra-đ u j e.

Funkcioniranje AutoklubaRijeka čvrsto se veže uz pre-ventivu i brojne akcije. Jednaod njih je natjecanje »Sigurnou prometu« za učenike petih išestih razreda koji pokazujusvoje teoretsko prometnoznanje, ali i spretnost na bici-klu na poligonu. Autoklub Ri-jeka organizira natjecanje već20 godina. Kroz akciju je pro-šlo dvije tisuće djece. Najvećiuspjeh postignut je 2012. uSlavonskom Brodu kada jeekipa Autokluba Rijeka odno-sno Primorsko-goranske žu-panije pobijedila na držav -nom natjecanju te predsta-vljala Hrvatsku na europ-skom prvenstvu.

Autokub Rijeka autor jeprojekta »Sekunda koja mi-jenja život« kojim učeniketrećih razreda srednjih školaupozorava na opasnosti uprometu. Računalna simula-cije vožnje kroz Rijeku »Ur-ban Jungle« također je dio ra-da Autokluba Rijeka na pre-ventivi. Dani prometne pre-ventive dio je programa Au-tokluba.

Svoj jubilej »Žmigavac« slavi kao ri-jetka tiskovina, koja dokazuje en-tuzijazam, zajedništvo i misiju ši-

renja prometne kulture - od strane nje-zinih pokretača Autokluba Rijeka i Pri-morsko-goranske županije. Svojimimenom simbolizira akciju, potrebu zavećom pozornošću, što se u pokazalokao dobar izbor, jer je način uobičaje-nog komuniciranja između sudioni-ka u prometu. Prvi broj predsta-vljen je javnosti 5. svibnja 2004.godine. Izlazi redovito kao prilog»Novog lista« i u elektronskomobliku, u formi dvomjesečnika.Ovo, upravo objavljeno 61. iz-danje nije samo svečarska prigo-da, nego i prilika da se iskre-no iskaže mišl j e n j e,kritika, sugestija…Sve u cilju pobo-ljšanja kvaliteteinformiranja okulturi i sigurno-sti prometa napodručju Pri-m o r s k o - g o ra n s k ežupanije. Narav-no, zahvaljujućidistribuciji riječ-kog dnevnog listapo cijeloj Hrvat-

skoj njegov doseg je prešao županijskeokvire. Ta činjenica utjecala je na nje-govu prepoznatljivost na širem planu,kao i na pokušaje izdavanja sličnogpriloga u drugim sredinama.

Misija »Žmigavca« je iznošenje ko-risnih informacije o sigurnosti prome-ta i prometnoj kulturi na afirmativan i

popularan način. Naime, sve slič-ne tiskovine uglavnom imaju

komercijalni karakter i ciljaneskupine čitateljske publikenpr. kupci automobila. Ovaedicija je stoga pravo mjestoza iznošenje širokih spoznaja

o svim segmentima prometnesigurnosti od strane priznatih

stručnjaka, kao i svih sudio-nika u prometu čija

iskustva i saznanjaIzdavački savjet ra-do prihvaća. Nj-ihova znanja i ko-mentari čitatelj-stvu moguodaslati važneporuke i savje-te iz svijetaprometa nanašim cesta-ma.

Kad je riječ

godina akcije»Sigurno u prometu«20

motocikli od 2009. godine smrtnostradalo 49 motociklista imopedista u županiji

izdanje akcijeMotociklom u život9



4

LJUBITELJI VOŽNJE NA DVA KOTAČA NAJAVLJUJU MOTOCIKLOM U ŽI VOT

JURNJAVU NA MOTORIMA

ostavite za pistuLucio Slama kaže kako promidžba o sigurnoj vožnji jača svijest i spašava živote, Šajeta je zaljubljenu »easy ride« i onima koji jure na cesti na dva kotača preporuča da zakupe pistu. Pomoćni trener

Rijeke Vjeko Miletić kaže da niti pet metara ne prijeđe motorom bez kacige

��

Danas će se na Automo-todromu Grobnik odr-žati preventivno-edu-

kativna akcija »Motociklomu život« čiji je glavni organi-zator od 2005. godine Župa-nijski savjet za sigurnostprometa na cestama Primor-sko-goranske županije. Akci-ja je postala izuzetno popu-larna i prepoznatljiva i izvanpodručja Primorsko-goran-ske županije, a osnovni joj jecilj edukacija vozača motoci-kalas obzirom na njihovu iz-nimnu izloženost u prome-tu. Naime, podaci MUP-a zapodručje Policijske upraveprimorsko-goranske govoreda je, unatoč naporima svihsudionika u prome tuda sepreveniraju nesreće, od2009. godine do posljednjegdana travnja ove godine, up ro m e t n i m n e s re ć a m a s m o -pedimaimotociklima pogi-nulo 49osoba. Stoga i akci-ja»Motociklomu ži vo t « i n z i s -tira na edukaciji vozača mo-tora i prevencijia redovno se-održava na proljeće, uočimotociklističke sezone. Nai-me, prvi lijepi dani nakon zi-

me i ove će godine zasigurnona ceste izmamiti velik brojmotociklista te će stoga i si-tuacija u prometu biti puno-složenija.

Svakodnevno na cesti

Na cestu će sa svojim mo-tociklom i poznati glumac izRijeke, član Talijanske drameHNK »Ivan pl. Zajca« LucioSlama koji se na dva kotača-vozi već 15 godina. Slama je-kreator motociklističke klup-ske scene u Primorsko -go-ranskoj županiji, pokrenuo jeudr uživanje riječkih bajkera iosnovao Motoklub »Flumi-nense riders«.

– Na motoru napravimo 12tisuća kilometara godišn j e,po suncu, kiši, vjetru, po svimvremenskim uvjetima, svako-dnevno sam na cesti, kažeSlama čije je motorističko is-kustvo golemo.

Ističe da se posljednjih ne-koliko godina puno radilonaosvješćivanju svih sudioni-ka u prometu o prisutnosti-motorista na cestma.

– Pro m i d žba je dobra, uposljednje tri godine u orga-nizaciji Udruge Karavana zaživot »Bikerina cesti« skupe

se svi motociklisti Hrvatske-na jednom m jestu.Nakonštosmo se dvije godine susretaliu Karlovcu, ove godine, po ja-ko ružnom vremenu 1.600motociklista iz cijele Hrvat-ske došlo je u Zagreb, na Ja-run. Namjesto okupljanja do-pratila nas je policija s kojomdobro surađujemo. Na našimsusretima saznajemo o pro-blemima iz prometa, razgo-varamo kako poraditi na si-gurnosti, sugeriramo pogoto-vo mladima da obavezno no-se kacige i zaštitna odijela.Mlade skuteraše pozivamona takve događaje, pokušava -mo ih uključiti i prenijeti imiskustva s cesta nas starijih,kaže nam Lucio Slama po-sebno naglašavajući potrebu-da se upravo mladima stalnogovori o prometnojk ulturi,jer, veli, biti bajker nije samo-voziti motor, to je način živo -ta.

– Mi smo obični ljudi koji-vole motore, želimo biti rav-nopravni u prometu. Tomladiozači moraju shvatiti ako su-već zaljubljeni u kretanje nadva kotača.

»Easy rider«

Glumac Slama dodaje da jesuradnja njihovog kluba iudruge s policijom dobra,nastoje sudjelovati u svim-preventivnim aktivnostima, akada statistički podaci kažu-kako je u prometu bilo manjestradava nja motociklista, toih čini zadovoljnima.

Svoj motociklističku pričuispričao nam je i glazbenik ikolumnist »Novoglista« Dra-žen Turina Šajeta. I on vozimotor, odosno skuter pet-naestak godina, a kaže i da je-ranije imao bicikl s pomoć-nim motorom.

–Na početkus am imao ve-

liku prometnu nesreću, biosam jako razbijen.S motoromsmo se moja sadašnja supru-ga i ja zabili u jedno drvo na-Biviu. Velika sreća u nesreći-bila je što sam imao kacigu ,no pak oporavak nakon teš-kih ozljeda bio je jako dug.Nakon nesreće postao samveliki propagator sigurnevo žje, obaveznog nošenja ka-cige, a i u automobilu se stal-no vežem. Kada je već netko-napisao takve propise, mis-lim da su oni napisani spa-metnim ciljem. Uvijek klinci-ma koji imaju motocikle i ko-je srećem kako se junače go-vorim da moraju nositi kaci-gu,kolikojeto važn o. Na žalost,kada se dogodi nesreća čov-jek se opameti, shvati da se-mora zaštititi. Motociklist jena motociklu kao gol, ne štitiga kabina automobila, ia koje na cesti puno nesmotrenihvozača, nesreća se može do-goditi, kaže Šajeta.

No, čini mi se da je danas-kultura prometa bolja negoprije,vozači automobilaprimjećuju motcikliste, uva-žavaju ih u prometu i čini mise da imaju prema njima do-bar odnos.

–Na žalost ima im otociklis-

ta koji znaju juriti po cesta-ma,što nije dobro. Ti ljudi se-ponašaju kao da su na pisti.Njima poručujem da ako želetakvu rekreaciju, neka odu-platiti termin na Grobnik.Uglavnom, svi bi trebali malousporiti, ne divljati po cesti.Ja sam »easy rider«, uživam -na motoru, daleko je ljepšiosjećaj voziti se na motorunego u atuomobilu, kaže Ša-jeta kojij e »puno puta osta-vio motor i kući došao pješi-ce, ako bi bilo što popio«, što -prepručuje i drugim vozači-ma.

Stalno kopamo

Šajetu kao vozača motora-brine loše stanje hrvatskih-cesta, o čem u je puno puta-pisao i u svojoj kolumni.

– Uglavnom, mi stalno neš-to kopamo, dovoljno je po-gledati cestu kod mojekuće,tamo je valjda250 tisućazakrpanihrupa, sva-ka vlast jeostavilaneoliko svo -

jih zakrpa na cesti. Građevin-ski semafori stalno su po ces-tama, pijesak je velika opas-nost za motocikliste i zaistatreba bitij ako oprezan. Uvo žnji uvijektreba gledatiunaprijed, jer ako letiši ne os-taviš si vremena za reakcijumože biti fatalno, govori namsvoja iskustva Dražen TurinaŠajeta.

Vozeći svoj skuter Yamahu-max 250, prometne situacijeuvijek unaprijed nastojipredvidjeti i pomoćni trener-HNK »Rijeci« Vjeko Miletić.

– Vozim skuteve15godina-tijekom kojih nekih negativ-nih iskustava u prometu ni-sam imao. Imao sam jednu-malu nesreću, ništa strašn o.Kad već imaš neko iskustvo ikada je glava smirena, ne vozise brzo niti divlja po cesti.Uglavnom ne ugrožavam os-tale sudionike u prometu, ali-niti oni mene.U gradu se niti-ne može voziti brzo, uvijek sepazi, možda se na nekoj rav-nici može brže voziti ali je touvijeumjereno. I uvijek imamkacigu, ona je obavezni dioopreme. Ne može mi se do-goditi da je ne nosim, ako tre-ba i samo pet metara, govori-nam Miletić koji dodaje i da uvo žnjii ne uživa pretjeranoskacigom, ali ona je uvijek naglavi.

Kao u automobilu

Miletić ističe da je skuterodlično prijevozno sredstvo-za grad, prednosti su velike,od toga da se brže dođe dobilo kojeg odredišta, parkingauvijek ima, a i ekonomski jeisplativije. Ceste?

– Ceste su takv kakve jesu,mogle bi biti bolje, ali ako se-vozi smireno i sporije, uvijekostane vremena da se predvi-

de brojene situacije u pro-metu, pa i stanje pro-

metnice. Što se vo-začkekulture os-talih sudionika uprometu tiče onajeu redu, moždapo koji putmaloagresivnijim mo-tociklisti vozači-ma dolaze s objestrane vozilazbog čega ondavozači znajuburnije reagirati.

Kad vozim motor,u prometu se pona-

šam kao da sam u au-tomobilu.

Na Grobniku kroz teoriju i praksudo sigurnije vožnje

Tijekom današnje akcije »Motociklom u život« polaznici

će se upoznati sa značajem nabavke odgovarajuće opreme za

motocikl i vozača, tehnikama sigurne vožnje, medicinski

stručnjaci prezentiraju teške posljedice stradavanja u prome-

tu, predstavnici policije upozoravaju na najčešće i najopas-

nije prekršaje, a HAK-ovi ispitivači kroz prigodne testove

polaznike upoznaju što su sve zaboravili od promet-

nih propisa i sigurnosnih pravila. U praktičnom dijelu voza-

či-instruktori demonstrirat će simulirane iznenadne opasne si-

tuacije koje motociklisti susreću na cesti te dati preporuke kako

izbjeći odnosno prevladati opasnosti bez neželjenih posljedica.

motocikligrađani isprobavali pijane naočalekoje simuliraju pijanstvo

drugo izdanje prometnopreventivne akcije



5

OPREZ: MOTOCIKLISTI NA CESTAMA

DJEČJI VRTIĆ MORČIĆ NA VEŽICI PRIMJER U PROMETNOJ PREVENTIVI

Ježići ucrtali svoju zebru

�� Š��Ć

Topliji dani i lijepo vrijemeznače i pojavljivanje mo-tociklista u većem broju

na našim prometnicama. Po-vodom toga na riječkom Kor-zu organizirana je prometnopreventivna akcija »Sigurnona dva kotača« koju već drugugodinu zaredom zajedničkiorganiziraju PU primorsko-goranska, uz pomoć Autoklu-ba Rijeka, Javne vatrogasnepostrojbe Grada Rijeke, Zavo-da za hitnu medicinu Primor-sko-goranske županije i Oldti-

mer kluba Rijeka.Cilj i misija akcije je pove-

ćanje sigurnosti motociklista uprometu kroz preventivno dje-lovanje Razvojem prometnekulture i tolerancije želi sesmanjiti broj prometnih nesre-ća s najtežim posljedicama, ukojima vozači na dva kotačaimaju vrlo velik udio. Učestaloupozoravanje i senzibiliziranjesvih sudionika u prometu tejavnosti uopće može i mora do-vesti do cjelokupne promjenestavova i ponašanja u prometu.

Predstavnici organizatora;načelnik Odjela za sigurnost

cestovnog prometa PU pri-morsko-goranske Boris Skele-džić, tajnik Autokluba Rijekamr. sc. Mile Perić, ravnatelj Za-voda za hitnu medicinu Pri-morsko-goranske županije dr.

med Davor Vukobrat, pred-stavnik JVP Grada Rijeke upoz-nali su javnost s aktivnostimakoje se provode povodom po-novnog pojavljivanja većegbroja motociklista u prometu.

Glavni dio manifestacije»Sigurno na dva kotača« odr-žao se na riječkom Korzu.MUP je izložio je svoja vozila(presretač, vozilo za uviđajeprometnih nesreća, motocikl)koja su građani mogli razgle-dati. Postavljen je simulatorvo žnje motocikla te info pultgdje su svi zainteresirani mo-gli dobiti uvid u stanje svojihprometnih prekršaja i even-tualnih kaznenih bodova.

Autoklub Rijeka je montiraosimulator prevrtanja kojeg susvi zainteresirani mogli ispro-bati i vidjeti što znači prevrnutise na krov u sigurnim uvjeti-ma. Postavljen je i poligon sprezentacijom pijanih naočalagdje su se Riječani mogli uvje-riti kakve su perspektive al-koholiziranih sudionika u pro-

metu. Na Korzu se smjestila islužba članstva AutoklubaRije-ka gdje su vozači mogli višedoznati o pogodnostima član-stva u HAK-u odnosno AK Rije-ka koji je parkirao i vozila služ-be tehničke pomoći na cesti.

Javna vatrogasna postrojbaGrada Rijeka i Zavod za hitnumedicinu izložili su svoja in-terventna vozila te zajedničkigrađanima kroz dvije pokaz-ne vježbe pokazali kako se iz-vlače unesrećeni iz vozila uprometnoj nesreći. Održanasu predavanja o prometnimnesrećama, kako se ponašatii kako postupati u slučajuprometne nesreće.

Akcija »Sigurno na dva ko-tača« završila je moto defile-om moto udruga Primorsko-goranske žu p a n i j e.

Na Korzu se postavio simulator prevrtanja, vatrogasci ihitna su pokazali kako se izvlače unesrećeni iz vozila, MUP

i Autoklub Rijeka predstavili su svoja vozila

Sigurno na dva kotača

��

Kako se kultura uči odmalih nogu, tako se iprometna kultura uči

od malih nogu. Najbolje tomemogu posvjedočiti u Dječjemvrtiću Morčić na Vežici. MaliJe žići, djeca od tri do šest godi-na, već sve znaju o prometu.

Povjerili su nam da znajuda se ne mogu voziti ako sene vežu pojasevima, da zna-ju da mogu izletjeti iz autaako se ne vežu, da je sigurnoda neki ljudi voze brzo pa ihpolicajac kazni. Znaju za AKRijeka, a još im je poznatiji

Preluk gdje se nalazi stanicaza tehnički pregled. Pripre-mili su izložbu slika o pro-metu u vrtiću. Sviđa im sepredstava »HAK-ove pro-metne pustolovine«. Posjetilisu prometni poligon u Do-mu mladih.

Ipak, najviše ih je oduše-vio novi pješački prijelazpreko ceste ispred vrtića. Ze-bra nije niknula tek tako.Djeca i njihove tete su primi-jetili da nema smisla vježbatip re l a ženje ceste bez pješač -kog prijelaza. Osim toga, niti

put do parkića nasuprot vr-tića nije siguran bez zebre.Mjesni odbor Vežica izašaoje u susret željama djece iinicijativa je urodila plodom.Pred vrtićem je osvanula ze-bra. Može se vježbati prijelazceste preko mile volje, a putdo parkića je puno sigurniji.

Poanta je da su djeca krozigru puno naučila. Odgaja-teljica Tea Hržić smatra dasu djeca izvrsno prihvatilausvajanje prometne kulture.

– Djeca su zadovoljna i pu-no su naučila. Naš je cilj sa-

čuvati djecu, naučiti ih kakoda se sami čuvaju. I zato namje trebao pješački prijelaz, damožemo svladati prometnapravila. Nedostatak zebre ni-je mogao biti izgovor, stvorilismo zebru, kaže odgajatelji-ca Hržić zahvaljujući MO Ve-žica i »Rijeka prometu«.

Pedagoginja Jasminka Pri-banić ističe da je poticanjeprometne kulture dio svako-dnevnog obrazovnog rada uvr tiću.

– Iskustvo je djeci jako bit-no, naglašava pedagoginja.

Voditeljica vrtića MilenaVuletić smatra da su malimprojektom koji je iznjedrio ze-bru zadovoljni i u zajednici ukojoj živi vrtić. Tomislav Šepićiz Autokluba Rijeka je nagla-

sio da primjer vrtića na Vežicitrebaju slijediti i ostali vrtići. Išto se tiče rada s djecom naprometnoj preventivi i što setiče ucrtavanja pješačkih pri-jelaza u susjedstvima vrtića.

Djeca su primijetila da nema smisla vježbati prelaženje ceste bez pješačkogprijelaza. Niti put do parkića nije siguran bez zebre. I zahvaljujući

razumijevanju MO Vežica i Rijeka prometa, zebra se pojavila

60 km/hčak 47 posto vozila kretalo sebrzinom koja je kažnjiva

kilometra na sat uprosjeku vozevozači na vijaduktu

80,4



RIJEČKA OBILAZNICA U FOKUSU STRUČNOG SKUPA CESTE 2014.

Na vijaduktu Mihačeva draga ograničenje brzine iznosi 60 na sat. Stručnjaci ističuda se ograničenje ravnalo po metodologiji iz sedamdesetih godina koja ne uzima u obzirnapredak tehnologije i povećanu sigurnost

�� Č��Ć�� Š��

Savjetovanja iz područjaprometne sigurnosti je-dna su od događanja

koja doprinose razmjeni is-kustava i spoznaji o najnovi-jim tehnološkim postignući-ma. Jedan takav stručni skupzabilježen je u Poreču naStručnom skupu o signaliza-ciji, opremi, obnovi, održa-vanju cesta i sigurnosti uprometu pod jednostavnimnazivom Ceste 2014. Ovogo-dišnji skup, 38. po redu, bioje mjesto na kojem su se re-zimirali rezultati postignutina području razvitka, održa-vanja i gospodarenja cesta-ma, sigurnosti u prometu,kao i aktualnosti iz područjaprojektiranja infrastrukturete posebno primjene tzv. in-teligentnih transportnih sus-tava (ITS). Bilo je to mjestosusreta renomiranih znan-stvenika i stručnjaka te ope-rativaca i menadžera u do-maćoj cestogradnji. Ispu-njen je tako i jedan od te-meljnih ciljeva ovog struč-nog skupa u organizaciji za-grebačke tvrtke »Tom-si-gnal« d.o.o, okupljanje do-maćih i stranih eksperata ko-ji svojim raspravama nastojeosigurati kvalitetnu podloguza kreiranje strategije gospo-darenja i inovativnih iskora-ka u primjeni sofisticiranecestovne opreme. Na skupusu predstavljeni stručni ra-dovi o revizorima cestovnesigurnosti, o klasterizaciji ivizualizaciji opasnih mjestageoinformacijskim tehnolo-gijama, o integriranom odr-

žavanju cestovne infrastruk-ture geoprostornim bazamapodataka, o projektiranjuturbokr užnih raskrižja itd.

Jedan od najzapaženijihradova aktualizirao je proble-matiku ograničenja brzine naobilaznici grada Rijeke, podnaslovom »Analiza mjerenjabrzine kretanja vozila na vija-duktu Mihačeva Draga na au-tocesti A7«, autora B. Huzja-na, R. Mišana, S. Babića i Ž.Borkovića. Uvodno je nagla-šeno da se radi o vrlo važnojprometnici na kojoj je pros-ječni godišnji dnevni promet(PGDP) veći od 28.000 vozila.U javnosti je percipirana kaoproblematična glede ograni-čenja brzine na nekim njezi-nim dionicama. U svrhu is-t ra živanja je od strane konce-sionara tj. Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. u studenom 2013.godine na lokaciji vijaduktMihačeva Draga instaliran jeuređaj (kamera) za analizu

brzine prometnog toka.

Rezultati mjerenja

Iako je brzina kretanja nanadziranoj dionici određenasukladno Pravilniku o osnov-nim uvjetima kojima javneceste izvan naselja i njihovielementi moraju udovoljavatisa stajališta sigurnosti pro-meta (NN 59/96), predmet-nom analizom se dokazalo davozači gotovo uopće ne poš-tuju postavljeno ograničenjebrzine kretanja (čak 97 pos-to). Također, gotovo 50 postovozača kretalo se brzinom ve-ćom od 20 na sat od dozvolje-ne brzine, čime ulaze u kate-goriju tzv. kažnjive brzine.

Naime, Zakonom o sigur-nosti prometa na cestamanepropisnom brzinom sesmatra svaka brzina kretanjakoja je veća od brzine ograni-čene prometnim pravilom ilipostavljenim prometnimznakom. Međutim, nije svaka

nepropisna brzina ujedno ikažnjiva brzina, a obzirom dase mjerenje provelo na cestiizvan naseljenog mjesta, čla-nak 54. ne predviđa kaznu zanepropisne brzine koje su za10 kilometara veće od dopuš-tene ili prometnim znakomograničene brzine.

Sukladno tome, ako se vo-zač kreće brzinom od 70 nasat na djelu ceste izvan na-seljenog mjesta gdje je ogra-ničenje 60 na sat, kreće se ne-propisnom, ali i nekažn j i vo mbrzinom. Nadalje, tolerancijazbog pogreške mjerača brzi-ne predviđena Pravilnikom omjeriteljskim zahtijevima zamjerila brzine vozila u ces-tovnome prometu (NN11/94) određuje sigurnosnurazliku i definira je kao vrijed-nost brzine izražene u kilo-metrima na sat ili u postoci-ma te iznosi dodatnih 10 ki-lometara na sat.

Zaključno: na djelu obilaz-nice Rijeke gdje je ograni-čenje od 60 na sat, kažn j i vabrzina započinje od 81 na sat.Prosječna brzina prometnogtoka u predmetnom istraži-vanju iznosila je 80,4 na satdok je tzv. 85 percentilna brzi-na kretanja (kao relevantanstatistički indikator) iznosila92 kilometra na sat. Rezultatisu jasno ukazali da se svega triposto vozila kretalo brzinomkoja je manja ili jednaka ogra-ničenju brzine od 60 na sat.

Aktivnosti Savjeta

Promatra li se omjer dozvo-ljene, kažnjive i nepropisnebrzine, konačni je zaključak dase čak 47 posto svih vozila kre-talo brzinom koja je kažn j i va ,odnosno, preko 20 na sat iz-

nad ograničenja brzine. Dakle,iako je brzina kretanja na na-dziranoj dionici određena su-kladno Pravilniku o osnovnimuvjetima kojima javne cesteizvan naselja i njihovi elemen-ti moraju udovoljavati sa staja-lišta sigurnosti prometa (NN59/96), predmetnom anali-zom se dokazalo da vozači go-tovo uopće ne poštuju posta-vljeno ograničenje brzine kre-tanja (njih čak 97 posto). Tako-đer, gotovo 50 posto vozačakretalo se brzinom većom od20 na sat od dozvoljene brzine,čime ulaze u kategoriju »kaž-njive brzine«. Hipotetski, na-plaćivanje kazni za svaku zabi-lježenu kažnjivu brzinu izaz-valo bi masovni revolt korisni-ka Riječke obilaznice unatoččinjenici da je statistički vrlosigurna prometnica.

Na spomenutom stručnomSkupu razvila se vrlo živa ras-prava o potrebama izmjenespomenutog Pravilnika, uzpodsjećanje da se po tom pi-tanju prije gotovo tri godineangažirao Savjet za sigurnostprometa Primorsko-goranskežupanije. Bilo je govora o pre-pisci na relaciji Županijskisavjet - Uprava cestovnogprometa Ministarstva mora,prometa i infrastrukture -ARZ d.d. - Zg-projekt, d.o.o).

Tra žena revizija projektnogrješenja zasnivala se na zastar-jelim tehničkim parametrima,jer je Pravilnik temeljen na nje-mačkom modelu izračuna-vanja optimalnih brzina kre-tanja koji datira s početka se-damdesetih godina. U među-vremenu je tehnološka revolu-cija u automobilskoj industrijiznačajno unaprijedila aktivne ipasivne komponente sigurno-

sti, primjenjuje se sofisticiranaoprema u domeni ITS-a, kvali-tetniji je sustav osposoblja-vanje vozača i druge mjere ra-pidno su promjenile odnos narelaciji: vozač-vozilo-cesta.Kao ključni argument za izmje-nu predmetnog Pravilnika ak-ceptirana je mogućnost prim-jene novih metoda za analizupreglednosti. Kao uzor nave-den je slučaj Ministarstva pro-meta u Nizozemskoj koje koris-ti računalne sustave za potporuprojektiranja prometnica.Primjerice program ZICHT,kao dodatna funkcija Auto-CAD-a LDD-u, MX-u ili nekomsličnom programu, može testi-rati preglednost prometnice si-multano u horizontalnoj i ver-tikalnoj dispoziciji. Model zaproračun mora biti triangulira-ni prikaz okolnog terena i ceste.Rezultati vizualizacije modelaceste i 3D proračun pregledno-sti daju se tablicama, grafika-ma i tzv. perspektivnim slika-ma. Pri proračunu se dužinapreglednosti, ovisno o račun-skoj brzini, trodimenzionalnoprojektira iz točke opservacijevozača na površinu kolnika (ra-zina stop svjetla na vozilu).Mjerno vozilo i kontrolni ob-jekt se kontinuirano pomiču, sproizvoljnim intevalima, dužvoznih linija i formiraju zonepreglednosti. Navedena meto-da ima dugogodišnju tradicijus provjerenim rezultatima.

Ostaje zaključiti da se sveinicijative koje imaju za svr-hu uravnoteženje odnosabrojnih, specifičnih čimbeni-ka kvalitete i sigurnosti pro-meta potrebite i logične, a je-dnog dana će ciljevi uz mno-go uloženog napora i trudasigurno biti ostvareni.

Radar očitava registracije

Radarski uređaju »Cordon« ima mogućnost nadzora brzine

kretanja vozila, automatskog očitavanja registarskih oznaka

snimanoga vozila sa trenutnom brzinom kretanja, detekti-

ranja pojedinih prometnih traka i smjera kretanja vozila. Ob-

zirom da jedan uređaj može detektirati promet u oba smjera i

na četiri prometne trake, analitički su obrađeni rezultati za

kompletan poprečni profil. Komunikacijsko povezivanje ure-

đaja u VPN mrežu ARZ-a obavljeno je Wi-Fi komunikacij-

skim kanalom na način da je sam uređaj definiran kao kli-

jent, dok je pristupna točka bila smještena u cestovnu pro-

metnu stanicu (CPS). Uređaj je bio u funkciji i pohranjivao,

odnosno prenosio podatke o svim vozilima koja su prošla kroz

zonu nadzora u mjernom periodu. Ograničenje brzine na

predmetnoj lokaciji postavljeno je fiksnim prometnim zna-

kom B31 i iznosi 60 kilometara na sat, a period snimanja je

bio od 30. prosinca 2013. godine do 5. siječnja 2014. godine.

IMA LI SMISLA

OGRANIČENJE BRZINE

IMA LI SMISLA

OGRANIČENJE BRZINE

koje ne poštuje 97 posto vozača?koje ne poštuje 97 posto vozača?

d jecatroje Trsaćana napobjedničkim postoljima

nastupilo 15 školai 60 učenika



7

SIGURNO U PROMETU, NATJECANJE U DOMU MLADIH

OŠ Trsat najbolje pedalira

I POZNAJE PROPISEPobjednička ekipa stiže s Trsata. Drugi su bili Lovranci, a treći učenici iz OŠ Čavle.

Najbolji natjecatelj je Matija Reljanović (Trsat), a natjecateljica Petra Pavličić iz iste škole

UDomu mladih u Rijeci

održalo se 22. natje-canje učenika osnov-

nih škola iz poznavanja pro-metnih i sigurnosnih pravilai upravljanja biciklom »Si-gurno u prometu«. Pobjed-nička ekipa na razini Primor-sko-goranske županije stižeiz Osnovne škole Trsat. Drugisu bili Lovranci, a treći uče-nici iz OŠ Čavle. U konku-renciji učenika najbolji je bioMatija Reljanović iz pobjed-ničke ekipe, koji je i najboljiu ukupnoj konkurenciji. Kodučenica je pobjedu odnijelatakođer Trsaćanka, Petra Pa-vličić. Pobjednici će predsta-vljati Primorsko-goransku

županiju na državnom nat-jecanju koje je počelo jučer izavršava u petak u Rovinju.Četveročlanu ekipu Autoklu-ba Rijeka u Rovinju će činititroje Trsaćana, Matija Relja-nović, Nino Šafar i Petra Pa-vličić te Nina Simić iz lovran-ske osnovne šk o l e.

OŠ Trsat bila je najbolja ina gradskom prvenstvu. Dru-go mjesto pripalo je OŠ Koza -la, a treće Brajdi. Reljanović injegova školska kolegica s Tr-sata Pavličić osvojili su i grad-sko natjecanje u pojedinač-noj konkurenciji.

Test pa bicikl

Tradicionalna manifesta-cija u kojoj osnovnoškolcipokazuju teoretsko znanje uprometu, ali i dokazuju umi-

jeće u upravljanju biciklomna poligonu organizira Auto-klub Rijeka, uz tradicionalnu

suradnju Policijske uprave,Agencije za odgoj i obrazo-vanje i Doma mladih, a podpokroviteljstvom Grada Rije-ke i Županije Primorsko –goranske, Croatia osigu-ranja, Societe Generale-Splitska Banka, Tia Partner iŽupanijskog savjeta za si-gurnost prometa na cesta-ma.

Na natjecanju je sudjelova-lo 15 ekipa odnosno osnov-nih školas područja Primor-sko-goranske županije. Nat-jecanje je ujedno bilo i grad-sko prvenstvo Rijeke u »Si-gurno u prometu«. Svaku eki-pu činilo je četvero natjeca-telja, dvije djevojčice i dvojicadječaka koje su vodili mento-ri. Ukupno je nastupilo 60natjecatelja.

Teoretski dio natjecanjaproveo se na računalima, nakojima su se rješavali testoviHrvatskog autokluba. Prak-tični dio natjecanja na poli-gonu za vožnju biciklom odr-žao se pod budnim okom ko-misije sastavljene od promet-nih policajaca i volontera Au-tokluba Rijeka. Vjerojatno bisvatko tko čuje za natjecanjeu spretnosti vožnje biciklomza osnovnoškolce pomislioda je riječ o dječjoj igri i da jebitno znati održati se na dva

kotača. I prevario bi se. Velikavećina velikih biciklista teškobi se provela na poligonu.Treba pokazati prilično spret-nosti da bi se prošlo poligon.

»Krive« osmice

Uski koridori, osmice iz-među čunjeva među kojimaje jedva ostavljeno prostoraza trag kotača. Ništa lakše ni-su niti osmice u kojima semora lanac podići s postolja,paziti da lanac u kružnoj vož-nji ne padne i na kraju ga vra-titi na postolje. Lanac ne smi-je dodirnuti asfalt, niti smijepasti kad ga se ostavlja na po-stolju. Poligon ima deset ele-menata. Svaki put se postavidrugačiji poligon. Od ukupno30 elemenata koji su na ras-polaganju, izabere se trećinaza svako natjecanje.

– Meni je lakše kad vozim»osmicu« na lijevu stranu.Za što su baš stavili da se »os-mica« vozi na desnu stranu,pitala se dešnjakinja koja sespremala za poligon.

Najbolji su poligon odrađi-vali perfektno. Matija Relja-nović je kao najuspješniji su-dionik natjecanja na poklondobio bicikl koju je darovaoSavjet za sigurnost prometaPrimorsko-goranske župani -j e.

Re z u l t a t i :

PRIMORSKO-GORANSKA - EKIPNO:

1. OŠ Trsat, Rijeka, mentor: Neven Jerčinović, prof.

2. OŠ V. C. Emina, Lovran, mentor: Radovan Trinajstić, prof.

3. OŠ Čavle, mentor: Mira Fafanđel

PRIMORSKO-GORANSKA-POJEDINAČNO, UČENICI:

1. Matija Reljanović, OŠ Tr s a t

2. Nino Šafar, OŠ Tr s a t

3. Leon Ostović, OŠ Ko z a l a

PRIMORSKO-GORANSKA - POJEDINAČNO, UČENICE:

1. Petra Pavličić, OŠ Tr s a t

2. Nina Simić, OŠ V. C. Emina, Lovran

3. Jasna Jedriško, OŠ M r ko p a l j

GRAD RIJEKA - EKIPNO :

1. OŠ Trsat, mentor: Neven Jerčinović, prof.

2. OŠ Kozala, mentor: Dolores Šegota, prof.

3. OŠ Brajda, mentor: Igor Glavić, prof.

GRAD RIJEKA - POJEDINAČNO, UČENICI:

1. Matia Reljanović, OŠ Tr s a t

2. Nino Šafar, OŠ Tr s a t

3. Leon Ostović, OŠ Ko z a l a

GRAD RIJEKA - POJEDINAČNO, UČENICE:

1. Petra Pavličić, OŠ Tr s a t

2. Natali Polić, OŠ Gornja Vežica

3. Laura Lukašić, OŠ Brajda

NASTUPILE SU OSNOVNE ŠKO L E :

Brajda, Čavle, Bakar, Viktora Cara Emina Lovran, Gornja Veži-

ca, Trsat, Turnić, Ivanka Trohar Fužine, Rikard Katalinić Jere-

tov Opatija, Mrkopalj, Rudolfa Strohala Lokve, Kozala, Pehlin,

Jurja Klovića Tribalj, Maria Martinolića Mali Lošinj.

priče u epidemiji kolere 1873.-1874. kroz Martinščicuprošlo 119 brodova

u kolovozu 1958. godine krozRijeku je svakog dana odlazilo13.000 turistaIZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI

imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Gerhard Lemp,

Zdravko Lisac, Nada Milošević, Mile

Perić, Boris Skeledžić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Petar Fabijan, Vedran Karuza, Tomislav Šepić,

Damir Škomrlj, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

Ambiciozni urbanistički planovi

U ambicioznim urbanističkim planovima pojavio se niz

važnih zgrada.

»Tako će se uskoro graditi nova zgrada Riječke banke i šte-

dionice na Narodnom trgu (danas »Erste banka« na Jadran-

kom trgu, op. aut.), zatim nova zgrada Higijenskog zavoda

pokraj Riječke bolnice (Zavod za javno zdravstvo na Mlaci,

op. aut.), zgrada Zavoda za socijalno osiguranje u Starom gra-

du u Supilovoj ulici, uredska zgrada »Brodoopreme« u Ulici

Đure Đakovića (nekadašnji »Brodoprojekt« uz stranački

dom, op. aut.), škola učenika u trgovini s robnom kućom na

trgu Kobler u Starom gradu (robna kuća »Korzo«, op. aut.),

centralna garaža i servis za osobna vozila iza zgrade kina

»Partizan« (»Teatro Fenice«, op. aut.), nova lučka skladišta

među kojima su najznačajniji žitni silos u luci, skladište

»Exportdrva« na Delti i vinarski podrum »Istravina« na Braj-

dici.« (Novi list, 1-3. svibnja 1958.)



��š� �� Ž��

Lazaret (prihvatilište zakarantenu brodova iz ri-zičnih luka) u Martinš-

čici bio je otvoren 2. lipnja1833. godine, i to pod zašti-tom sv. Franje, čija kapela jebila na ulazu. Radi stavljanjatog objekta u uporabu izgra-đena je Dorotejska cesta pre-ko Pećina, koja je povezalas re d i šte Rijeke s Martinšći-com (danas Šetalište XIII. di-vizije). Prije toga se u Martin-ščicu išlo preko Vežice (od-vojak stare Karolinske ceste).Za veliko slavlje grad je utro-šio 800 zlatnih forinti. Na ot-vorenju je vlastitu skladbu»Eroffnugswalzer»« dirigiraoIvan Zajc stariji, a kad jeuplovio prvi brod, brigantin»Ernest« sa žitom iz Odese,njegovog je kapetana MatuLazarića gradsko vijeće pro-glasilo građaninom Rijeke.Statistike pokazuju da je od1833. do 1851. bilo izoliranou lazaretu 557 jedrenjaka. Uepidemiji kolere 1873.-1874.kroz Martinščicu je prošlo119 brodova. Lazaret je po-tom bio uglavnom prazan.

Na Sušaku je krajem Prvogsvjetskog rata, 16. srpnja1917. godine, utemeljen kon-zorcij »Martinšćica-Žurko -vo«. Taj konzorcij zanosio seponajprije mišlju da će ze-mljište na morskoj obali iz-među Martinšćice i Žu rk ovaposlužiti za gradnju brodo-g ra d i l i šta. Kad se kasnije, us-lijed novonastalih prilika, topokazalo neostvarivim, kon-zorcij je namjeravao ureditiveliko i moderno kupalište splažama. Ono je trebalo slu-žiti Sušačanima i turistima,jer se planiralo u dnu zaljevaizgraditi veliki hotel s prostra-nim parkom. Napokon je la-zaret bio prodan »Jadranskojs t ra ži« iz Splita, koja ga je1926. preuredila u đačko lje-t ova l i šte. Andrija Rački, trsat-ski župnik i kroničar Sušaka,zapisao je 1929. godine:

Autokamp u

Martinščici

»Iza ljevaone Plumbum sli-jedi zaokret prozvan Cirkul, as njega se otvara oku lijepiprostrani zaton Martinščica.Jo šte koji desetak časaka, paeto te u samom mjestu. Ima-de tamo osim lazareta te no-ve pilane g. Vilhara, ukusno iudobno svratište, koje stran-ce privlači i zgodnim položa-jem i zdravim jelima i teč-nom kapljicom i umjerenimcijenama i ljubaznovosti čes-tite gospođe kućevlasnice.«(»Povijest grada Sušaka«, str.254)

Bro d o g ra d i l i šte inže n j e raSrećka Turine u Martinščiciregistrirano je 1930. godine.On je imao planove da pokre-ne veliko remontno brodo-g ra d i l i šte s 200 zaposlenih,no zapravo je tamo radilo tektridesetak ljudi na izradi ča-maca i jedrilica. Stalna urba-nistička dvojbe oko prekras-nog zaljeva: da li će postatiturističko odredište ili brodo-

g ra d i l i šte, nije bila razriješe-na ni 1958. godine.

»Ove će godine Narodniodbor Općine Sušak (Rijekudo 1. ožujka 1962. čine tri op-ćine: Zamet, Centar i Sušak,op. aut.) naročito brinuti zauređenje turističkih objekata.Jedan od prvih objekata kojiće biti uređen je izletište uMar tinščici. Prema elaboratuveć tokom ove ljetne sezone

bi trebalo otvoriti auto-kampu Martinščici i definitivnourediti veliki moderan resto-ran. Tokom cijele ljetne sezo-ne veliki broj Riječana posje-ćuje Martinščicu koja ima us-love da postane najomiljenijemjesto za odmor i razonodugrađana. Međutim trolejbusisaobraćaju samo do Plumbu-ma. Savjet za komunalne po-slove Općine Sušak radit će

na tome da se, ukoliko je tomoguće, što prije produžitrolejbusna linija do Martinš-čice. Za mjesec i pol dana ot-vorit će se kupališne kabine uMar tinščici i na drugim otvo-renim plažama na Pećinama.Svlačionice će biti uređenešto skorije.« (»Novi list«, 11.ožujak 1958.)

Problem s trolejbusom bioje u tome što, u to doba, jošuvijek nije bilo linije od cen-tra do Trsata.

Gdje s Lencem?

»Za uvođenje trolejbusnepruge na Trsat postojale sudvije varijante: linija koja biprolazila preko pruge kod Su-šačkog nebodera i druga kojabi prolazila ispod željeznič -kog mosta na početku Kumi-čićeve ulice. Kod jedne i koddruge varijante pojavljivalesu se i prepreke koje je treba-lo riješiti. Odabrana je vari-janta prolaza ispod mosta uKumičićevoj ulici... Kolnik is-pod mosta spustiti će se za 40cm, te će se tako omogućitiprolaz trolejbusima. Linija biišla Kumičićevom ulicom donogometnog igrališta na Kri-

meji, zatim Trsatom, UlicomIvana Goran Kovačića, do Pa-riza i igrališta, te Kumičiće-vom ulicom u grad. Trolejbusće prolaziti svakih deset mi-nuta.« (Novi list, 6. ožujka1958.)

Međutim, nasuprot pro-metnih i turističkih planovapojavljuju se teško-industrij -ski planovi, koji su u to dobaimali prvenstvo.

»O potrebi preseljenja bro-d o g ra d i l i šta »Viktor Lenac« izriječke luke već se dulje vrije-me govori i piše. Ovaj nekadamali kolektiv za popravakbrodova izrastao je od zavr-šetka rata u veliko poduzeće,kome je sve tješnje na sadaš-njem mjestu (na početku lu-kobrana, op. aut.). Dosad je umnogim diskusijama istak-nuto nekoliko mjesta kao višeili manje pogodna za novulokaciju. Spominjali su seuvala Preluk, prostor petro-kemijske luke, a bilo je čak imišljenja da se poduzećesmjesti u zaljevu Klimno naotoku Krku. Najviše pristaša,međutim, dosad ima prije-dlog da novo sjedište »ViktoraLenca« postane zaljev Mar-

tinščica. Prema tom projektuna ulazu u Martinščicu izra-dio bi se s obje strane po je-dan valobran u dužini od oko300 metara. Plivajući doksmjestio bi se na zapadnojobali zaljeva pred brodogra-dilištem Martinščice, koje biostalo na svom današnjemmjestu. Veliki suhi dok gradiobi se u dnu zapadnog djelauvale, a sva istočna obalazaljeva bila bi preuređena uopremnu bazu brodogradiliš-ta dugu oko 800 metara... Ur-banisti su protiv i predlažu dase poduzeće preseli na obaluKostrene između Urinja i Srš-čice (na ulazu u Bakarskizaljev, op. aut.) koje je urba-nističkim planom određenoza lociranje industrijske dje-latnosti.« (Novi list, 16. trav-nja 1958.)

Istočni izlaz

Ipak te godine pobjedu jeodnio turizam.

»Otvoreno je izletište uMar tinščici koje posjećujumnogi građani. Kao što jepredviđeno osim ugostitelj-ske radnje, otvoren je i mli-ječni restoran, u kojem izlet-nici mogu dobiti slatkiše imliječne proizvode. Posta-vljena je i tezga za prodajuvoća. Subotom i nedjeljomsvira glazba.« (Novi list, 11.lipnja 1958.)

Tijekom kolovoza 1958. go-dine iz Rijeke je svakog danaodlazilo 13.000 turista: s pe-rona željezničkog kolodvoraodlazilo ih je 6.000, brodovi»Jadrolinije« odvozili su ih vi-še od 4.000, a autobusi, s i ta-da nepostojećeg kolodovorana Žabici, više od 2.500. Ta-dašnju taxi službu sačinjava-lo je 18 automobila, od kojihje najmlađi imao dvadesetakgodina, a najstariji je bio iz1928. godine.

Već tada je veliki problembio tzv. Istočni izlaz koji jetrebao povezati centar gradas Martinščicom.

»Izgradnjom ceste od Ka-zališta do Piramide, prekoDelte, u mnogome će se ras-teretiti usko grlo prometa, jerće se sva vozila koja saobra-ćaju na obali i u pravcu Suša-ka, odmah priključiti Jadran-skoj cesti, a neće uopće pro-laziti kroz grad.« (Novi list, 6.svibnja 1958.)

Ta d a šnja Rijeka, koje jenespretno teturala izmeđuslavne austro-ugarske proš-losti i sumorne socijalističkesadašnjosti, sudjelovala je s11 posto u ukupnom jugosla-venskom izvozu, a s nekih200 televizora bila je, grad s,proporcionalno najviše tele-vizora u zemlji. Kako je, isto-vremeno, bila i grad s najvišeautomobila u zemlji, moglose zaključiti da se preko njekapitalizam počeo vraćati uJugoslaviju. Urbanizam, au-tomobilizam i proizvodi širo -ke potrošnje počeli su potko-pavati rigidan i neefikasansustav. No to nije spasilo pre-krasni zaljev Martinščice kojije, napokon, žrtvovan na pu-tu ekonomskog razvoja...

MARTINŠČICAi problemi 1958. godine

Dok se Rijeka razvijala, godinama se dvojilo hoće lipredivna uvala ostati plaža i turistička ponuda Rijeke ilib ro d o g r a d l i šte. Prevagnula je ekonomska logika

Documents

Žmigavac 61