Žmigavac 67

Izdanje za:01-Novi list 20.05.2015 Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:15.05.2015 11:32:45 Printao: arel

�

PGŽ

Policija još efikasnija odnadzornih kamera naNovoj cesti na Krnjevu

� ��

��

,

� � �Ć�� Š� ��

Izdanje za:01-Novi list 20.05.2015 Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:15.05.2015 11:32:39 Printao: arel

� �

ZANIMLJIV PROJEKT ŽUPANIJSKOG SAVJETAZA SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

�� Š ��

brzine su se kretale između 5 i6 sati, između 14 i 15 sati i iz-među 18 i 19 sati. Indikativnoje izrazito povećanje pošti -vanja dozvoljene brzine kre-tanja u vremenu od 12 do 13sati. Postoci kod brzina u noć-nim satima ne ukazuju nastvarno ponašanje sudionika uprometu zbog malog broja vo-zila detektiranih u sat vreme-na. Nazočnost ekstremnih br-zina (iznad 100 na sat) najviše

��Organizacija TISPOL ute-

meljena je sa strane prometne

policije u Europi sa ciljem po-

boljšanja sigurnosti prometa na

cestama, kao i poštovanje za-

konskih normi, a glavni priori-

tet je smanjenje broja stradalih

osoba na europskim cestama.

Nit vodilja je povezivanje pro-

metne policije u zajednički rad i

razmjenu pozitivnih iskustava.

je detektirana između 10,30 i14,45 sati (osim u vrijeme iz-među 12 i 13 sati) dok je najve-ća brzina kretanja od 114 nasat detektirana u 21 sat.

��č�� »��«

U vremenu od 12-13 sati op-hodnja Postaje prometne poli-cije Rijeka nadzirala je brzinukretanja neposredno do zonenadzora brzine uređajem Cor-don. Djelatnici su namjerno

Na Novojcesti naKr njevu

komparirale su sebrzine kadasnima samokamera i kad sepolicija postavi dabude vidljivavoz a č i m a .Prosječna brzinaje pala sa 62 na54 na sat

114 �� !ć� �!�!�� #��

, 3% ��č� ��$ž��#� ��!

Županijski savjet za si-gurnost cestovnog pro-meta Primorsko-go-ranske županije provo-

di pilot projekt nadzora pro-meta automatskim multifun-kcionalnim uređajem Cordoninstaliranim u Rijeci, na Novojcesti. Uređaj ima mogućnostnadzora prometa na četiriprometne trake i pri tome bilj-eži vrijeme, smjer kretanja,prometnu traku kretanja, re-gistarsku oznaku i brzinu sva-kog detektiranog vozila. Ciljakcije je dobiti podatke o vo-zilima i doći do spoznaja oponašanju vozača te ih kom-parirati sa kvalitativnim cilje-vima određenim Nacionalnimprogramom sigurnosti cestov-nog prometa Republike Hr-vatske 2011- 2020. godine, anaročito sa točkom 4.3.»Kvantitativni ciljevi« pošti-vanje dopuštene brzine kre-tanja vozila na cestama u op-timalnim prometnim uvjeti-

ma kod 90 posto vozača.«Organizirana je zanimljiva

akcija. U sklopu provođenjaakcije TISPOL-a1 »Pan Euro-pean 24-hour speed enfor-cement marathon 0600"2,ophodnja prometne policijenadzirala je brzinu kretanjavozila neposredno do mjestana kojem se nadzire prometu sklopu spomenutog pilot-projekta. Time je omoguće-na komparacija i analiza po-dataka za jednu mikroloka-ciju obuhvaćenu akcijom.Drugim riječima, moglo seanalizirati razliku u pona-šanju vozača kada je policijanazočna i kad nije nazočna.

Zahvaljujući suradnji sa tvr-tkom Metis koja je zastupnikproizvođača uređaja za nadzorbrzine kretanja u cestovnomprometu Simicon, Županij -skom savjetu za sigurnost ces-tovnog prometa ustupljen jemultifumkcionalni uređaj Cor-don. Svi podaci spremaju se u

no je prometnica s najvišimpostavljenim ograničenjem napodručju Grada Rijeke.

Tijekom čitavog dana u ko-jem se provodila akcija prošloje 10.405 vozila kojima je de-tektirana brzina kretanja. Usmjeru Zameta 4.853, a usmjeru Turnića 5.552 vozila.Najveće opterećenje prometaje između 7 i 8 sati odnosno iz-među 17 i 18 sati, upravo u vri-jeme odlaska i dolaska s posla.Prosječna brzina kretanja vozi-la kroz čitav dan u oba smjerabila je 62 kilometra na sat dokje 85 posto brzina kretanja biladozvoljenih 70 na sat.

Brzinama do brzine ograni-čenja kretalo se 85 posto od-nosno 8.860 vozila. U gotovo12 posto (1.228) slučajeva vozi-la su se kretala brzinom iznadbrzine ograničenja koja jošuvijek ne spada u kažnjivu br-zinu. Tri posto (317) vozila kre-talo se kažnjivom brzinom. Iz-nad dnevnog prosjeka kažn j i ve

memoriju uređaja. U pilot-projektu podaci služe za utvr-đivanje ponašanja sudionika uprometu. U sklopu projektatvrtka Energo omogućila je in-ternet prijenos podataka sauređaja do korisnika, kao i na-pajanje samog uređaja.

��%�!�� &' (��

Uređaj Cordon instaliran jena stup javne rasvjete kod To-plane Krnjevo i nadzire kre-tanje vozila na sve četiri pro-metne trake. Mjesto nadzora jeu neposrednoj blizini pješač -kog prijelaza odnosno mjestakoje je Policijska uprava pri-morsko-goranska detektiralakao naročito ugroženo mjesto,zbog neprimjerenih brzinakretanja vozila prilikom pribli-žavanja nesemaforiziranomobilježenom pješačkom prije-lazu. Brzina kretanja na mjestunadzora ograničena je posta-vljenim prometnim znakovimana 70 kilometara na sat i ujed-

bili vidljivi vozačima. U vrijemedok je ophodnja policije vršilanadzor, nadziranim područjemp ro šla su 573 vozila. Prosječnabrzina bila je 54 na sat dok je u85 posto slučajeva brzina kre-tanja bila 62 kilometra na sat.Uspoređujući navedene brzinesa prosječnim i 85 posto izmje-renih brzina tijekom čitavogadana (62 km/h, odnosno 70km/h) vidljivo je da su brzineznačajno manje u vrijeme pro-

vođenja nadzora brzine kad sunazočni policajci.

Iako je policija nadzirala tekpromet u jednom smjeru,smanjena je prosječna brzinakretanja i u drugom pravcu. Toukazuje na vozačku »solidar-nost« jer su očito vozači koji suse kretali u smjeru mjesta na-dzora bili upozoravani od ko-lega koji su prošli mjesto na-dzora na nazočnost policijskeo p h o d n j e.


� �

�� Š�Ć

Na 23. izdanju županij-skog i gradskog natje-canja učenika osnov-nih škola iz pozna-

vanja prometnih propisa i si-gurnosnih pravila te vještineupravljanja biciklom »Sigurnou prometu« ekipnu pobjeduuzela je Osnovna škola Trsat. Iu gradskoj i u županijskojkonkurenciji. U pojedinačnojkonkurenciji, među 56 natje-catelja, na gradskom i župa-nijskom natjecanju pobijedilisu također Trsaćani. RobertaPehar u konkurenciji djevojči-ca i Matija Gajski među dječa-cima koji je ujedno i pobjed-nik u ukupnoj konkurenciji.

Natjecanje su organiziraliAutoklub Rijeka u suradnji sAgencijom za odgoj i obrazo-vanje, Domom mladih, Policij-skom upravom primorsko-go-ranskom. Pokroviteljstvo supreuzeli Primorsko-goranskežupanija, Grad Rijeke i TIA par-tner d.d. Natjecanje je održanou Domu mladih i dvorani Din-ko Lukarić na Kozali. Nastupiloje deset osnovnih škola. Brajda,Čavle, Bakar, Pehlin, GornjaVe žica, Trsat, Rudolfa Strohalaiz Lokava, Kozala i Mrkopalj.

Cilj i svrha provedbe promet-nog odgoja u školama te održa-vanja natjecanja s dugom tradi-cijom su odgoj i osposoblja-vanje učenika osnovnih škola zasigurno kretanje u cestovnomprometu kao pješaka i vozačabicikla. Poznavanje prometnih isigurnosnih pravila kao i vješti -ne upravljanja biciklom odmje-rili su učenici osnovnih škola

23. �� š�� Š� ��

�� – �� ž� ��1. OŠ Trsat, mentor: prof. Neven Jerčinović

2. OŠ Gornja Vežica, mentor: prof. Vladimir Došen

3. OŠ Čavle, mentor: Mira Fafanđel

��č�� č�� – �� ž� ��1. Matija Gajski, OŠ Trsat

2. Dino Kovačević, OŠ Trsat

3. Mihovil Poropat, OŠ Kozala

��č�� č�� – �� ž� ��1. Roberta Pehar, OŠ Trsat

2. Mojca Jereb, OŠ Brajda

3. Magdalena Tuvaljević, OŠ Trsat

�� – �� 1. OŠ Trsat, mentor: prof. Neven Jerčinović

2. OŠ Gornja Vežica, mentor: prof. Vladimir Došen

3. OŠ Kozala, mentor: prof. Dolores Šegota

��č�� č�� – �� 1. Matija Gajski, OŠ Trsat, Rijeka

2. Dino Kovačević, OŠ Trsat, Rijeka

3. Mihovil Poropat, OŠ Kozala, Rijeka

��č�� č�� – �� 1. Roberta Pehar, OŠ Trsat, Rijeka

2. Mojca Jereb, OŠ Brajda, Rijeka

3. Magdalena Tuvaljević, OŠ Trsat, Rijeka

��ž�� Mentor pobjednika Neven Jerčinović kaže da se puno toga treba

poklopiti da bi se osvojilo prvo mjesto, no ističe višegodišnji konti-

nuirani rad u školi.

– Zadnjih godina smo dosta dobri. Lani smo pobijedili i na držav-

nom natjecanju u ekipnoj konkurenciji, što će biti malo teže pono-

viti. Naš učenik Nino Šafar je bio drugi pojedinačno i predstavljao je

Hrvatsku na europskom prvenstvu u Norveškoj. Stvarno se dosta

trudimo, nastojim koliko god mogu educirati djecu, dati im nova

znanja. Nije samo natjecanje smisao, već razmišljamo o educiranju

što većeg broja učenika, a najbolji idu na natjecanje. Uključujemo i

četvrte razrede koji još ne mogu na natjecanja, ali upijaju znanja,

kaže mentor Jerčinović.

ŽUPANIJSKO I GRADSKO NATJECANJESIGURNO U PROMETU

�� !�Ć�#�#�$%&�$��&�� Š�

Teoretski dionatjecanjaprovodi se na

računalima,testovima Hrvatskogautokluba

,

starosti između 10 i 12 godina.Teoretski dio natjecanja provo-di se na računalima, testovimaHrvatskog autokluba, a praktič-ni dio natjecanja na poligonu zavo žnju biciklom održao se podbudnim okom komisije sasta-vljene od prometnih policajacai volontera Autokluba Rijeka.Tako su učenici najprije pristu-pili rješavanju ispita u informa-tičkim učionicama Doma mla-dih, a zatim se zaputili ka dvo-rani Dinko Lukarić gdje je pos-tavljen poligod i proveden prak-tični dio natjecanja. Školskeekipe čine po dvije učenice idvojica učenika pod vodstvomm e n t o ra .

Matija Gajski iz OŠ Tr s a tnajuspješniji je sudionik ovo-godišnjeg natjecanja te je napoklon dobio bicikl koju je da-rovao Županijski savjet za si-gurnost prometa. Nagradu suMatiji uručili dopredsjednikSavjeta za sigurnost cestovnogprometa Primorsko-goranskežupanije Livio Hubička te taj-nik Zdravko Lisac.

Matija Gajski, Dino Kovače-vić, Roberta Pehar i Mojca Je-reb čine ekipu Autokluba Rije-ka koja će predstavljati Pri-morsko-goransku županiju nadržavnom natjecanju koje seovih dana održava u Zadru.

OŠ Trsat odnijela je ekipnu pobjedu na gradskoj i županijskojrazini. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji opet Trsaćani.Roberta Pehar u konkurenciji djevojčica i Matija Gajski među

dječacima koji je ujedno i pobjednik u ukupnoj konkurenciji

OŠ Trsat odnijela je ekipnu pobjedu na gradskoj i županijskojrazini. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji opet Trsaćani.Roberta Pehar u konkurenciji djevojčica i Matija Gajski među

dječacima koji je ujedno i pobjednik u ukupnoj konkurenciji

,


� �

RIJEKA I AUTOKLUB RIJEKA SEUKLJUČILI U GLOBALNU AKCIJU

500 ��

�� Č�� Č�� Ž��

Protekli tjedan bio jeposvećen djeci kojapredstavljaju jednu odn a j u g ro ženijih skupi-

na u prometu kroz akciju #Sa-veKidsLives - »Čuvajmo dječježivote«. Stradanja djece naglobalnoj razini poprimila suz a s t ra šujuću razinu pa je po-krenuta kampanja kojom sepozivaju građani da svojimpotpisom podrže Dječju de-klaraciju kojom djeca traže ododraslih da ih podrže, zaštite ipoduzmu odlučne mjere zanjihovu zaštitu.

��!�� "� �"��#

I Autoklub Rijeka, koji usvom djelovanju veliku pažnjuposvećuje radu s djecom i pre-venciji, je tim povodom u su-radnji s HAK-om organiziraopromociju svog programa za

unapređenje sigurnosti ces-tovnom prometa te prikupljaopotpise podrške Dječjoj dekla-raciji #SaveKids Lives. Auto-klub Rijeka skupljao je potpisena Jadranskom trgu u Rijeci, apeticija se potpisivala i na Kor-zu, kod Bazarigovog prolaza.

Akcija nije pokrenuta bez ra-zloga. Svakog dana u svijetu500 djece izgubi život u prome-tu, a tisuće ih ostaje ozlijeđeno.Akcija je pokrenuta povodom 3.globalnog tjedna sigurnosti nacestama Ujedinjenih nacija kojise održao od 4. do 10. svibnja.Kampanja poziva na akciju ka-ko bi se spasili dječji životi di-ljem svijeta i provodi se u skla-du tzv. Desetljeća sigurnosti nacestama 2011.-2020. UN-a.

K re šimir Viduka iz Hrvatskogautokluba je naglasio da Ujedi-njeni narodi, odnosno Svjetska

zdravstvena organizacija dija-gnosticiraju cestovni promet os-mim uzrokom smrtnosti u svije-tu, a prvim krivcem smrtnostimladih do 25 godina radi čega jeUN pokrenuo ovu akciju kako bise postrožili zakoni i smanjilastradanja djece u prometu.

$��!š%� ��! �š�

Spor taši Autokluba Rijeka,Igor Vičević, Dejan Kopajtić, Si-niša Krainc, Ivan Pavlović,Marko Ćoza i Tomislav Šepićtakođer su se uključili u akcijudajući podršku sigurnosti djecete promovirajući ideje i porukeTrećeg tjedna globalne cestov-ne sigurnosti. Ujedno su na Ja-dranskom trgu predstavili svo-ja natjecateljska vozila HondaCivic, Zastava Yugo, Ford Es-cort RS Coshworth, RenaultClio RS i Citroen C2R2 Max.

U Ri info na Korzu tom jeprilikom organizirana konfe-rencija za medije na kojoj je bi-lo riječi o planovima i aktivno-stima kluba vezanim za sport,nadolazećoj automobilističkojsezoni koja ja je otpočela utr-kom na Sljemenu a nakon kojevozači AK Rijeka zauzimaju 1.mjesto u konkurenciji klupskihekipa.

Podsjetimo da je lani na hr-vatskim cestama smrtno stra-dalo osmero djece, što je na ra-zini 2013. godine. Zadržan jetrend smanjenja broja teško ilakše ozlijeđene djece. Prošlegodine četvero djece je izgubi-lo živote kao putnici, a četverokao pješaci. Godinu ranije po-ginulo je petero djece kao put-nici, a troje kao pješaci. U2014. teško je ozlijeđeno 137djece, a lakše 827.

�� ć

Provjera ispred dječjeg vrtića Drenova pokazala je da roditelji u

gotovo 50 posto slučajeva ne prevoze djecu ispravno. Zabrinjava-

juće i alarmantno.

Iako statistike govore o osjetnom smanjenju broja stradale dje-

ce u prometu u posljednjih nekoliko godina, treba napomenuti da

većina djece danas stradava u automobilima. Dakle, ne kao pje-

šaci ili biciklisti, nego u automobilima gdje su pod punom kontro-

lom svojih roditelja. Ili bi bra trebalio biti pod punom kontrolom.

To je i ponukalo preventivce iz Autokluba Rijeka na provjeru. Po-

stavljen je jednostavan zadatak: vizualno pored vrtića slučajnim

odabirom utvrditi vežu li roditelji ispravno svoju djecu u automo-

bilima. Provjera je obavljena od 7 do 8,15 sati. U sjedalici je do

vrtića stiglo 52 djece. Roditelji su 50 djece doveli na nesiguran

način. U čak 33 slučaja sjedalice uopće nije bilo u vozilu. U 12

slučajeva sjedalica je uzaludno stajala u vozilu. Dvoje djece stiglo

je do vrtića vezano tek sigurnosnim pojasom, bez sjedalice. U dva

slučaja djeca su sjedila u sjedalici, ali nisu bila vezana. Jedno di-

jete stiglo je u dostavnom vozilu na prednjem sjedalu.

Što kaže zakon?

Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cesta-

ma prijevoz djece u automobilu više nije određen prema dobi dje-

ce već prema njihovoj visini. Tako se sada djeca viša od 150 cm

mogu voziti na prednjim sjedalima bez obzira na starost (do sada

s navršenih 12 godina), djeca visoka od 135 cm do 150 cm mo-

gu se prevoziti na stražnjem sjedalu bez da su smještena u sigur-

nosnoj sjedalici ili postolju, ako su pravilno vezana sigurnosnim

pojasom za odrasle osobe. Djeca do 135 cm visine u svakom se

slučaju moraju voziti u posebnoj sigurnosnoj sjedalici (mogu i

sprijeda uz obveznu deaktivaciju suvozačkog zračnog jastuka) ili

na postolju.

Do sada je bilo izričito određeno da se djeca do pet godina staro-

sti moraju voziti u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, a nakon pete go-

dine mogla su i na postolju. Prema novoj odredbi ta obveza više ne

postoji. Problem je što zakonodavac sada roditeljima prepustio da

biraju da li će, do navršene pete godine života djeteta, dijete prevo-

ziti u sjedalici, koja je mnogo sigurnija, a kada samo na postolju.

St r a d a n j adjece naglobalnoj

razini poprimilasu zastrašujućurazinu pa jep o k re n u t akampanja kojomse pozivaju odraslida potpisimapodrže Dječjudeklaraciju kojomdjeca traže ododraslih da ihpodrže i zaštite

,��č� �� !

Zašto u prometu diljem svijeta tisuće djece svakodnevno pogiba ili je

ozlijeđeno? Zato što nije učinjeno dovoljno! Vi, naši vođe, morate sluša-

ti i djelovati.

Mi smo djeca. U budućnosti ćemo imati pravo glasa, ali sada u ovom

trenutku morate nam pomoći da nas se čuje. Djelovati morate odmah.

U protivnom, mnogobrojna djeca neće imati priliku odrasti dovoljno da

se njihov glas čuje.

Vi, naši vođe, i druge odrasle osobe, možete pomoći. Pridružite se

našem pozivu i podržite akciju kojoj je cilj sigurno putovanje svakog

djeteta.

Svi mi zaslužujemo sigurno putovati od našeg doma do škole i na-

zad. Ceste moraju biti sigurne kako bi djeci omogućile putovanje bez

rizika. Želimo sigurne nogostupe i biciklističke staze, želimo „ležeće

policajce“ da uspore promet, želimo sigurne pješačke prijelaze… Že-

limo se obrazovati bez straha, bez povreda.

Pozivamo sve vozače vozila koja prevoze djecu, ma gdje bili, da vode

računa o njihovoj ispravnosti i sigurnosti. Svi automobili i autobusi treba-

ju imati sigurnosne pojaseve. Kada se vozimo na motociklu ili skuteru,

moramo imati kacigu kako bi nas štitila od povreda. Mi znamo da kaciga i

sigurnosni pojas mogu sačuvati ljudski život.

Vožnja je u alkoholiziranom stanju opasna. Divljanje je opasno. Ljudi

kojima je stalo do djece ne bi trebali činiti takve stvari. Nitko ne bi tre-

bao. Policija treba činiti više da nas zaštiti. Treba onemogućiti da vozači

voze u alkoholiziranom stanju ili da jure po cestama. Mi moramo biti si-

gurni uvijek, baš uvijek – kada smo sa svojom obitelji, kada se igramo ili

kada idemo u školu. Zakone treba poboljšati. Naši se glasovi moraju čuti!

Moraju se poduzimati akcije kako bi se osigurale sigurne prometnice za

svu djecu, bilo gdje u svijetu.

Stoga, pozivamo vas svjetske vođe da se uključite u akcije preven-

cije smrtnog stradavanja na cestama s novim ciljevima u globalnom

razvoju. Gdje god živimo želimo i očekujemo sigurnost u prometu za

naše prijatelje, obitelji te nas same.

Mi smo samo djeca. Naš glas se ne čuje uvijek. Dakle, trebamo vas da

nam pomognete. Radite! Ako nam sada osigurate sigurne ceste, mi ćemo

biti izvrstan primjer generacijama koje dolaze. Zato vas molimo, posluša-

te nas i djelujete.


� �

Akcija jep o k re n u t a2004. godine

kada je na područjuPr imorsko-goranskežupanije od ukupno48 poginulih, ži vo t eizgubilo čak 15motociklista

Sutra će se na Automoto-dromu Grobnik održatip re ve n t i v n o - e d u k a t i v n aakcija »Motociklom u ži-

vot«. U prepoznatljivoj i origi-nalnoj akciji sudjelovat će 25vozača motocikla koji su senajbrže prijavili za poučnodr uženje za koje se uvijek tražimjesto više. Posebnost akcije,osim dobro osmišljene eduka-cije, svakako je i mogućnost dasvi kandidati koji sudjeluju upraktičnom dijelu programanakon završetka akcije imajupriliku vožnje pistom. Osimtoga osmišljena je i interesan-tna nagradna igra u kojoj sud-jeluju svi učesnici po specifič-nim pravilima. Naime, nagra-du može dobiti samo onaj po-laznik koji nije napravio niti je-dan prometni prekršaj od po-četka akcije do dana izvlačenjanagrada. Nagrade koje čine:motociklističku kacigu, jaknu irukavice sretnim dobitnicima

�� Č� �

DANI TEHNIČKEISPRAVNOSTI MOTOCIKALA��

Sukladno dosadašnjim

akcijama za ostale vr-

ste vozila, u organiza-

ciji stanica za tehnički

pregled, Hrvatskog autokluba

i Centra za vozila Hrvatske u

travnju se provela preventiv-

no-sigurnosna akcija nadzora

tehničke ispravnosti motoci-

kala i mopeda pod nazivom

"Dani tehničke ispravnosti

motocikala 2015". Akcija je

organizirana jer su motoci-

klisti i mopedisti posebno

ugrožena skupina motorizira-

nih sudionika u prometu.

Nažalost, odaziv je bio

uzuzetno skroman. Akciji se

odazvalo tek 168 motociklis-

ta i mopedista. Ispravnim se

pokazalo 120 vozila, a nesi-

pravnim je ocijenjeno 48 mo-

tocikla i mopeda, što je goto-

vo 30 posto.

Akcija se provodila šest da-

na potkraj travnja na području

cijele Hrvatske, u svim stani-

cama za redovni tehnički pre-

gled vozila. Dani tehničke is-

pravnosti motocikala 2015

imali su isključivo preventivno-

sigurnosni karakter i temeljeni

su na spoznaji da je tehnička

ispravnost neophodna za sigur-

no prometovanje. Akcija je u

potpunosti dragovoljna i težište

akcije je na pružanju savjeto-

davne pomoći radi uklanjanja

eventualno utvrđenih nedosta-

taka na motociklima i mopedi-

ma te se nikakve represivne

mjere neće primjenjivati.

Pregled motocikla i mope-

da bio je besplatan za sve

vlasnike vozila, odnosno vo-

zače koji se izvanredno poja-

ve na pregledu sa zamolbom

da im se njihov motocikl ili

moped pregleda i utvrdi teh-

nička ispravnost ili neisprav-

nost. Besplatni pregled vozila

u sklopu ove akcije ne zam-

jenjuje redovni tehnički pre-

gled. Tijekom akcije policija

je informirala motocikliste na

mogućnost besplatnog teh-

ničkog pregleda. Očigledno,

sve je bilo gotovo uzaludno

jer je odaziv bio vrlo skro-

man. Može li se zaključiti da

su vozači nezainteresirani za

svoju sigurnost, ili da imaju

dovoljno kuna u džepu da

negdje mogu sami platiti pre-

gled. Očito bi trebalo poraditi

i na promidžbi akcije.

u pravilu se uručuju krajemgodine na nekom od prigodnihmanifestacijama na kojim sud-jeluje Županijski savjet za si-gurnost prometa na cestama.

Akcija je pokrenuta 2004.godine kada je na područjuPrimorsko-goranske županijeod ukupno 48 poginulih, živo -te izgubilo čak 15 motociklista.Za s t ra šujuća statistika ponu-kala je Županijski savjet da

2005. godine posebnu pažnjuposvetiti edukaciji motociklis-ta te je prije deset godina prviput provedena akcija. Zbog ve-likog interesa i dobrih rezulta-ta odlučeno je da se s akcijomnastavi svake godine. Kroz de-set godina održavanja akcija jepostala izuzetno popularna iprepoznatljiva i izvan područjaPrimorsko-goranske županijete je inicirala pokretanje slič-nih akcija širom Hrvatske našto smo posebno ponosni.

Učesnici na praktičnom di-jelu obuke na AutomotodromuGrobnik Na jednodnevnombesplatnom seminaru polazni-ci se kroz zanimljiv i dinami-čan program upoznaju od stra-ne stručnjaka iz pojedinih po-dručja s važnim temama u ci-lju povećanja njihove sigurnostu prometu. U dijelu teoretskogpredavanja kandidati se upoz-naju sa značajem nabavke od-govarajuće opreme za motoci-

kl i vozača, tehnikama sigurnevo žnje, od strane medicinskihstručnjaka prezentiraju se teš-ke posljedice stradavanja uprometu, predstavnici policijeupozoravaju na najčešće inajopasnije prekršaje, a HAK-ovi ispitivači kroz prigodne tes-tove polaznike upoznaju što susve zaboravili od prometnihpropisa i sigurnosnih pravila.

U drugom dijelu program sa-drži praktični dio u kojem vr-hunski vozači-instruktori, po-put aktualno najuspješnijihmotociklističkog asa LorisaValjana i Krešimira Erdeca Ke-ca, dugogodišnjeg natjecatelja iosvajača zlatne kacige u prven-stvu Hrvatske i osnivača moto-ciklističke škole sigurne vožn j e,demonstriraju simulirane izne-nadne opasne situacije kojemotociklisti susreću na cesti tedaju stručne preporuke kako iz-bjeći odnosno prevladati opas-nosti bez neželjenih posljedica.

SUTRA NA AUTOMOTODROMUGROBNIK P R E P O Z N AT L J I VAPREVENTIVNO-EDUKATIVNA AKCIJA

�� !"#�� $Ž!%�� &$'!��!"�

,


��

Pro j e k t»Promet uakciji« sastoji

se od predavanja zaroditelje i radionica zadjecu. Dok djeca ujednoj prostoriji učekako se ponašati uprometu, roditeljislušaju predavanje orizicima za djecu up ro m e t u

PROJEKT »PROMET U AKCIJI« ODRŽAOSE U VRTIĆU NA GORNJOJ VEŽICI

��

�� Š�Ć �� Ć

Svjesni važnosti promet-nog odgoja djece odnajranijih dana u kruguvlastite obitelji i utjeca-

ja ponašanja roditelja na po-našanje djece u prometu, Au-toklub Rijeka provodi pro-gram namijenjen djeci i rodi-teljima. Upravo jedan takavprogram proteklih dana pro-veden je u Dječjem vrtićuMorčić na Vežici.

Roditelji, kao moralni auto-ritet u stvaranju stava premabudućem ponašanju djeteta uprometu, imaju veoma značaj-nu ulogu. Treba također napo-menuti da djeca najviše stra-daju kao putnici u vozilimasvojih roditelja. Svrha ovogprograma je stjecanje promet-nog znanja i prometne kulture,te prihvaćanje temeljnih nače-la pravilnog ponašanja u pro-metu djece i roditelja.

��

Projekt »Promet u akciji«sastoji se od predavanja za ro-ditelje i radionica za djecu, ko-je se odvijaju istovremeno utrajanju od dva školska sata.Nakon uvodne igre i upozna-vanja, djeca su nastavila dru-ženje na radionicama s poli-cajkom Petrom Bosilj. Sa dje-com se kroz igru, filmiće, cr-tanje, razgovor uči o pravil-nom kretanju kolnikom, o pra-vilnom prelasku preko kolnika,o značenju pješačkog prijela-za, semaforskim znacima, ka-ko se djeca pravilno prevozekao putnici u automobilima,koji prostori su namijenjena zadječju igru, a koji za parkiranjevozila i odvijanje cestovnogp ro m e t a . . .

Roditelji su slušali stručnapredavanja policajca Jure Jur-kovića iz Odjela za sigurnostcestovnog prometa PU pri-morsko-goranske i liječnikamr. sc. Freda Zaidlera te suimali prilike pogledati simula-ciju kretanja tijela u vozilu pri-likom sudara u situacijama kadsu putnici vezani i u situacija-ma kad nisu vezani pojasom zavezivanje, do kakvih ozljeda

dolazi i što sve mogu učiniti zasvoju i sigurnost svoje djece.Također napravljen je osvrt nakonkretne prometne situacijeu našem gradu, sigurnosti ublizini vrtića i puta do vrtića,parkiranja vozila na nepropis-nim mjestima i prijevozu djeceu automobilu roditelja.

Od samog početka koncipi-ranja programa ostvarena jesuradnja s Odjelom za sigur-nost cestovnog prometa PUprimorsko-goranske jer je pro-metna edukacija roditelja i za-daća policije. Naime, jedna ods t ra t e ških aktivnosti Nacional-nog programa sigurnosti ces-tovnog prometa Republike Hr-vatske »Desetljeće sigurnosti uprometu 2011-2020.« je zaštitadjece u prometu.

�� ž�

Dječji vrtić Morčić na Gor-njoj Vežici punu pažnju po-klanja prometnom odgoju. Po-zivu vrtića na edukativno pro-metno predavanje odazvalo se20 roditelja. Dok su roditeljislušali o opasnostima koja vre-

baju u prometu u jednoj pros-toriji, djeca su upijala znanja ususjednoj prostoriji. I nije imbilo dosadno. Zadovoljni su bi-li i roditelji i djeca.

Od djece smo pokušali doz-nati kako se njihovi roditeljiponašaju u prometu. Mene ta-ta ne veže, otkrio je jedan de-čak iz skupine Ježići. Doznalismo u povjerenju da još jednamama ne veže dijete, a jedanje dječak otkrio tajnu svog pri-jatelja. Tajna glasi: mene neve žu u autu. Ipak, velika većinaroditelja veže djecu. Ako to i neučini, opomenut će ih njihovadjeca koja puno uče o prome-tu u vrtiću.

– Već više godina dodatnupažnju posvećujemo prometu. Iviše od propisanog. Educiramose, razmjenjujemo iskustva skolegama i rezultati se kod dje-ce vide. Osim toga, izborili smose za pješački prijelaz kod vrtićazahvaljujući razumjevanjumjesnog odbora i policije, kažeodgajateljica Tea Hržić koja radis djecom zajedno s JasminomVojnović i Jelenom Milošević.

�� š� �� !�� " ��

,20��

��

��

Č� � ��Robert Margan, tata Luke

Margana, izuzetno je zadovo-

ljan prometnom edukacijom

u vrtiću.

– Super stvar. Puno rodi-

telja uopće ne razmišlja o

opasnostima u prometu. Ne

vežu djecu u automobilima

jer kažu da je vrtić samo 500

metara od kuće, a ni sami ni-

su svjesni da se radi o riziku

koji je nepotreban. Mislim da

su ipak djeca najugroženija

na pješačkom prijelazu. Ne

zbog toga jer nemaju znanja

već zbog toga što su razigra-

na i ne primjećuju opasnost,

kaže Robert Margan.

��č�

– Radionica je uvelika po-

mogla meni i mom djetetu da

se u stvarnosti vide stvari ko-

je »ne vidimo« kao pješaci,

roditelji i vozači. Liječnik

nam je ukazao kakve se

ozljede događaju prilikom

sudara. Stvarno zastrašuju-

će. Da se zapitaš kao vozač,

kaže Anita Dokmanović.

�� č��

– Pozdravljam inicijativu

dječjeg vrtića i MUP-a o edu-

kaciji roditelja u prometu. Us-

pješno su nam podigli svijest

o našoj odgovornosti i ulozi u

prometnom odgoju. Ne smije-

mo nikada zaboraviti da naša

djeca uče od nas i onda kada

nas samo promatraju. I stoga,

kada nam se jako žuri, a pje-

šački prijelaz nam i nije tako

blizu, uzmimo našeg mališana

za ruku, povedimo ga do tog

pješačkog prijelaza jer će tako

napraviti onda i on, jednog

dana kada se sam bude vra-

ćao iz škole, ističe Ana Ljubas

Žic, mama Andrije i Ivana.

Vrtić Morčićpojačano educiradjecu o prometu

,


��

��

SIGURNOST PROMETA U FOKUSUSTRUČNOG SKUPA CESTE 2015. UORGANIZACIJI TVRTKE TOM-SIGNAL

�� Č�� Ž��

larnu meteo stanicu za mje-renje vremenskih uvjeta po-moću video sustava i senzora.Mobilno modularna meteostanica za mjerenje vremen-skih uvjeta na prometnicamasastoji se od upravljačke jedi-nice (dataloggera), nekolikosenzora, solarnih ploča s aku-mulatorom koji su zaduženi zanapajanje upravljačke jedinicei senzora, video sustava te po-sebnog senzora za mjerenjestanja samog kolnika. Parame-tri koji se mjere su brzina ismjer vjetra, tlak zraka, trenut-no vrijeme i vidljivost, oborine,temperatura i relativna vlažno -st, solarno zračenje, te stanjekolnika (suho, mokro, vlažn o,snijeg, led, poledica, tempera-tura kolnika...) uz prikaz videoslike samog područja mjerenja.Njena izrazita modularnost imobilnost daje korisniku prili-ku da sam odluči koji su para-metri najvažniji za određenuintervenciju. Sigurnost i upo-rabljivost prometnica se možepovećati i korištenjem senzora,radarskih tehnika za brojanje ikategorizaciju prometa kao ivideo nadzor prometnica spe-cijaliziranom kamerom kao štoje 3G/4G UMTS bežična mo-bilna kamera koja uz program-sku analitiku daje mnogo razli-čitih podataka koji uvelike po-većavaju sigurnost prometni-ca. Bitna značajka svih prezen-tiranih sustava je njihova viso-ka sofisticiranost i modularno-st te mogućnost nadogradnjeovisno o želji korisnika. Velika

je prednost i njihova mobilno-st, brzina instaliranja te mo-gućnost jednostavnog prem-ještanja uz brzu prilagodbunovim uvjetima rada.

�� !� ��č�� #��

Postava prometnih znakova,signalizacije i sigurnosneopreme bila je učestala tema.Poseban interes izazvala jeva žnost tzv. prometnog elabo-rata. Naime, dimenzioniranje,pozicioniranje i održa va n j eprometnih znakova, signaliza-cije i opreme te turističke i os-tale signalizacije jasno je defi-nirana Zakonom o cestama.Na žalost, primjena spomenu-tog elaborata još uvijek nijepotpuno saživjela u praksi štoima za posljedicu postavu ne-odgovarajućih prometnih zna-kova, signalizacije i opreme.Primjeri s terena jasno poka-zuju da za svaku postavu pro-metnih znakova na cestama,signalizacije i opreme morapostojati odgovorna osoba ko-ja ovlaštenjem i stručnošćujamči sigurnost prometa.

Zakonska regulativa kojadefinira postavu prometnihznakova, signalizacije i opre-me te turističke i ostale signa-lizacije obuhvaća dva zakonai dva pravilnika. Iz navedenelegislative proizlazi da je zasvaku promjenu postojećeprometne situacije, dopuneili novoprojektirano promet-no rješenje nužna izrada pro-metnog elaborata. Kako bi seukazalo na neodgovarajuću

�� č��ć

Savjetovanja iz područjasignalizacije, opreme,obnove, održavanja cestai sigurnosti u prometu je-

dna su od događanja koja dopri-nose razmjeni iskustava i spoz-najama o najnovijim tehnološ-kim postignućima. Po 39. put uistarskom Novigradu se rezimi-ralo rezultate ostvarene na po-dručju razvitka, održavanja i go-spodarenja cestama, sigurnostiu prometu, kao i aktualnosti izpodručja projektiranja infras-trukture te posebno primjenetzv. inteligentnih transportnihsustava (ITS). Učešćem renomi-ranih znanstvenika i stručnjaka

te operativaca i menadžera udomaćoj cestogradnjii ostvare-na je jedna od temeljnih misijazagrebačke tvrtke Tom-signald.o.o. - okupljanje domaćih istranih eksperata. Na skupu supredstavljeni stručni radovi s te-mama: Održivi sustav financi-ranja mreže županijskih i lokal-nih cesta u RH, Prometni pro-jektanti u prostornom i urbanis-tičkom planiranju, Analiza pro-metne sigurnosti na dvotračnimkr užnim raskrižjima, Davanjevjerodostojnih podataka o iden-titetu osobe kojoj je vozilo danona upravljanje, Napredni infor-matički alati za efikasnije pra-ćenje održavanja cesta, Postavaprometnih znakova, signalizaci-je i opreme bez prometnog ela-borata i primjeri s terena, Moni-toring oborinskih voda u čvoruŠkurinje na Rijekoj obilaznici,Prednosti i nedostaci pokaziva-ča preostalog vremena na sema-foriziranim raskrižjima, Utjecajp o g re šaka vozača u tehnici vož-nje na sigurnost cestovnog pro-meta i drugi radovi.

��$�� %��

Prvo stručno izlaganje upra-vo se odnosilo na proces izra-de Strategije prostornog razvo-ja Hrvatske te osvrt na interak-ciju strategije s razvojem pro-metnih sustava u odnosu naprioritete prostornog razvoja.Opremljenost infrastrukturomuvjet je funkcionalnog koriš-tenja prostora. Razina takveopremljenosti upućuje na po-tencijal prostora za različiti in-tenzitet korištenja ili se prema

planiranoj namjeni, uvjetuje ikapacitet opremanja prostorainfrastrukturom. Dobri infras-trukturni sadržaji su važnapretpostavka za jednake raz-vojne mogućnosti i gospodar-sku kompetitivnost područja.Pored detaljnih analiza za na-vedene izmjene i dopune, u di-jelu prometnog sektora izradanove strategije oslanja se nanovu Strategiju prometnograzvoja RH. Metodologija izra-de te strategije na način da jeizrađena bez tzv. modela pro-meta nameće oprez u primjenivišekriterijske analize. Značajcestovnog prometa u prostoruHrvatske proizlazi iz prostornerazvedenosti mreže i najpri-kladnijeg približavanja – dos -tupnosti korisnicima s poseb-nim naglaskom na prometnusigur nost.

��&�!� �� '%��

U temi s naslovom Ostvari-vanje glavnog cilja Nacional-nog programa sigurnosti ces-tovnog prometa akceptiran jenavedeni državni projekt Hr-vatske 2011. – 2020. kao te-meljni dokument za planiranjei provođenje redovnih i cilja-nih aktivnosti prometne poli-cije i drugih subjekata krozpreventivno i represivno djelo-vanje. Temeljem Moskovskedeklaracije iz 2009. godine,UN-ove Deklaracije »Desetlje-će akcije« iz 2010. godine i 4.Akcijskog programa Europskekomisije za razdoblje 2011. do2020. godine iz 2010. godine,

postavljen je ambiciozan cilj osmanjenju broja smrtno stra-dalih od 2011. do 2020. godineza 50 posto. Referentna godinaje 2010. u kojoj je u Hrvatskojpoginulo 426 osoba. Dakle,Nacionalnim programom za-dan cilj da 2020. godine nesmije biti više od 213 smrtnostradalih ili pet osoba na100.000 stanovnika. U četirigodine provođenja programa,situacija je relativno dobra. Za2014. godinu bio je očekivani

omjer 8/100.000, a stvarnostanje je 7,2 smrtno stradaleosobe na 100.000 stanovnika.Postignuti su rezultati koji nu-de zadovoljstvo, no najkritični-je razdoblje tek dolazi. Trendtreba zadržati ispod »crte«NPSCP, a to znači da taj poka-zatelj mora biti na razini od 7,5i manje poginulih na 100.000stanovnika na kraju godine.PU primorsko-goranska je do-bila pohvale za rezultate.

��(� �)�� $š��

Informacijska podrška uprogramskoj analitici koja pratiprimjenu ITS-a u cestovnomprometu tradicionalno je naj-zastupljeniji segment svih do-sadašnjih skupova. Zagrebačkatvrtka Sole-commerce d.o.o.prezentirala je mobilno-modu-

��

Pro m e t n istr učnjaciponudili su

na savjetovanju uNovigradu niz temavezanih uzsigurnost prometa.Upućene su kritikestrategijiprostornog razvojaHrvatske koja nepoklanja dovoljnopažnje prometu

,Cilj za 2015:manje od 7,5poginulih na

100.000 stanovnika

,primjenu zakonske regulativeautori su naveli brojne prim-jere iz prakse. Odgovorneosobe - upravljači cesta, pro-jektanti i djelatnici prometnepolicije još uvijek nisu u mo-gućnosti sagledati stvarnupotrebu i dosljednost u prim-jeni zakonske regulative čak iu relativno jednostavnim slu-čajevima. Loša, nesigurna ineracionalna rješenja moguse vrlo često prepoznati nasvim kategorijama prometni-ca. Jedan od klasičnih primje-ra je postava znaka »završetaknaseljenog mjesta« kojimprestaje primjena prometnihpropisa u naselju. Bez dodat-nog znaka ograničenja brzinevozačima je omogućena većabrzina kretanja, ali to u ne-kim slučajevima nije prim-jenjivo zbog (loših) uvjeta na

cesti. U praksi su prisutna ičesta stradavanja zbog izos-tanka predmetnih odgovara-jućih znakova ograničenja br-zine. Kako bi izrada Promet-nog elaborata što prije zaživ -jela u praksi, a time se smanj-io broj neodgovarajućih zna-kova potrebno je pojačatiprevenciju i edukaciju nadupravljačima cesta. U smislunadzora je nužno od stranenadležnih tijela postrožitiprimjenu prekršajnih sankci-ja. Također, potrebna je većakoordinacija između MUP-a,ministarstva nadležnog zapromet te strukovnih organi-zacija (Hrvatska komora in-ženjera tehnologije prometa itransporta) u cilju edukacije iupozorenja upravljača cestakoji ne provode navedene za-konske odredbe.

�� Posebna pozornost posvećena je primjeni mobilne bežične 3G/4G UMTS

HSUPA kamere s jakim motornim zoomom uz softversku analitiku za pro-

met. Obuhvat njezine vrlo široke primjene obuhvaća slijedeće funkcije:

*+ � brojanje i kategorizacija vozila

,+ � prepoznavanje registarskih oznaka

-+ � prolazak kroz crveno svijetlo

.+ � prelazak iz trake u traku i preko pune linije

/+ � evidentiranje prometnih prekršaja

0+ � detekcija brzine

1+ � detekcija vožnje u krivom smjeru

2+ � detekcija incidenata

3+ � detekcija smanjene vidljivosti

*4+ � detekcija pojedinih zona i izvanrednih događaja


��

��

Rijeka je bilaveća od Zadra,Šibenika, Splita

i Dubrovnikazajedno, po prometuosma luka u Europi,u njoj je djelovalanajveća rafinerijanafte u Europi,uspješna tvornicatorpeda, najvećatvornica duhana uAu s t ro - Ug a r s k o j. . .

pretisak Rijeka 1996.). Glavnonjegovo djelo trebala je biti Re-vizija hrvatske flore, no ostaloje nedovršeno. U novije dobaobjavljene su mu knjige: NaKvarnerskim otocima (Tuftan,Rijeka, 2003.), Botanička puto-vanja Dragutina Hirca po oto-ku Cresu, 1903.-1913. (Tuftan,Rijeka, 2008.) i Stari Zagreb, I-II (Matica hrvatska, Zagreb,2008.).

��

Remek-djelo ostaje mu ras-košna monografija Hrvatskoprimorje, poetično svjedočan-stvo o ljudima i vremenu, pisa-na s beskrajnom ljubavlju i do-moljubnim zanosom, te ilus-trirana romantičnim crtežimaVaclava Anderlea. I danas oča-rava njegova vještina u esejizi-ranom izlaganju u kojemspretno povezuje povijest, et-nologiju, prirodoslovlje i opa-žanja o ljudima. Prvo djelo ko-je se u novijem razdoblju poja-vilo iz njegove obimne ostav-štine, bila je nevelika, ali lijepamonografija »Na Kvarnerskimotocima« (Tuftan, Rijeka,2003.). Tu monografiju prire-dio je Pino Tuftan, spretnokombinirajući Hircov putopis,

koji je bio objavljen u šest nas-tavaka u časopisu »Prosvjeta«1904. godine, sa šezd e s e t a kstarih razglednica Cresa i Loši-nja. Samo putovanje Hirc jepoduzeo od 22. kolovoza do 9.rujna 1903. godine, a krenuo jevlakom iz Zagreba prema Rije-ci.

»Izmedju Delnica i Skradane samo da je priroda divotna,već je tu i željeznička pruganajzanimivija. Tu su tri tunela,medju njima i Kupjak, dug1223 metra, a ime mu od brie-ga Kupjaka, koji su čovječji žu-ljevi probušili. Minuv Lokveeno te naskoro u tunelu Slje-me, koji nije zanimljiv dulji-nom (337 m), već svojom nad-morskom visinom. Tu je »naj-viša« točka karlovačko riečke

pruge, vlak se tu uzpeo 879metara nad površinu morsku,dignuo se od karlovačkoga ko-lodvora za 766 metara visoko ipokojni je Šenoa imao pravo,kad je obzirom na prirodu,gradnju i nadmorsku visinu,ovu prugu nazvao »HrvatskimSemmer ingom«.

�� ! ��"�#

Od Fužine (728 m) dolazišna postaju Lič, koja leži ugluhoj šumi bujne crnogorice ikamenih vrhova, a kad si seprimaknuo Plasi (617 m), za-gledaš duboko pod sobom sve-to naše more, u Istri velebnuUčku goru, a u moru kvarner-ske otoke: Krk, Cres i Loši n j.Kako se je željeznica od Kar-lovca do Lokava neprestanceuzpinjala i lokomotiva rek' bitežko soptila, leti prama morukao bez pare, dok na riečkomkolodvoru ne pristaje, uzdi-gnuv se samo 3 metra nad po-vršinu morsku... Prije šeste urebijasmo na Rieci, kraj luke uvrevi i tišini pomorskoga gra-da. Od »Ugarsko-Hrvatskogaparobrodarskoga družt va «priskrbio sam si »Plovidbenired«, kupio nedaleko pristaniš-ta voznu kartu i pošao na paro-

��

»Drugog dana spremih se

za Zagreb pak sam jedva če-

kao čas, da sjednem u kupe i

da krenem zelenim i svježim

krajevima Gorskog kotara.

Vlak polazi u 10 sati, a u 6 i

1/2 u večer pristane na cen-

tralnom kolodvoru u Zagre-

bu. U kupeu bio jedan klerik,

njegova sestra i majka, koji

se vraćahu sa Trsata u Karlo-

vac. Bili su prvi put u primor-

skim krajevima i prvi put vid-

jeli more. Na Trsatu sve su

razgledali, ali ne bijahu u sta-

rom gradu, jer da se po osobi

ima platiti jedna kruna ulaz-

nine! Dok bijaše grof Nugent

vlastnikom grada, nije bilo te

»petljanije«, ulazilo se slobo-

dno, a ključaricu se po volji

nagradilo za to, što je dva pu-

ta okrenula ključem: jedan

puta, kad je otvorila vrata, a

drugi puta, kad je otvorila

mauzolej, grobnicu porodice

Nugentove.« (str. 72-73)

brod, kojemu su poslije sedmeure odriešili konope, dignuli si-dra i pustili paru, da nas pone-se na otvoreno more... Nadas-mo se liepu vremenu, kojenam je i poslužilo za cielog pu-tovanja, jer kroz mjesec dananije pala ni kaplja kiše. Zaplo-vismo prema istarskoj obali, dakod Opatije (koju vole mnogizvati talijanskim imenom Aba-cija) izkrcamo putnike. Prošlismo kraj Ičića, Ike i u 8 satipristali pod ubavim Lovranom,poslije pod kamenim Brsečemi Mošćenicama i došli do Plo-minj, gdje je more stvorilo kra-san zaton, i opet pristali u 9 i3/4 pod Rabcem i pričekali,dok se roba izkrcala.« (str. 7-9)

� $�%�� &%��

Slijede poetični opisi Cresa,Osora, Nereznina, Suska, Ma-log i Velog Lošinja, te povrataku velegradsku Rijeku. To je onaRijeka koja je bila veća od Za-dra, Šibenika, Splita i Dubrov-nika zajedno(!), koja je po pro-metu bila osma luka u Europi,

u kojoj je djelovala najveća ra-finerija nafte u Europi, te nev-jerojatno uspješna tvornicatorpeda, najveća tvornicaduhana u Austro-Ugarskoj, nizbrodarskih kompanija na čelus »Adriom«, veliko brodogradi-lište Ganz-Danubius, a koja jeimala 20 hotela i 8 kina! Ne iz-nenađuje nas da je i Hirc bioimpresioniran onim što je vi-dio - iako je dobro poznavaog ra d !

»Pr istanište bijaše na Riecipuno svieta. Jedni došli i ovdjeda gledaju parobrod, a drugise spremili da krenu u Lovran,Opatiju, Bakar ili drugamo naizlet, kojih ima na Rieci svakenedjelje i blagdane i zato jeonda grad prazan, no ne samoprazan, već i dosadan. Prazanje Corso, prazne gostione, do-sadno u kavanama, dosadno iu samoj luci, gdje brodovi ležemirni. Tek u večer grad oži-vljava, sada zviždi jedan paro-brod, sada drugi, jer se izletni-ci vraćaju poznatom krikom ibukom. U večer podjem Cor-som, zavinem na desno i nad-jem tu novu gostionicu hrvat-

��&%�� &% � �'� (� )��%'� � * ��š� �� Ž�� Č� � � ��Č��

,skim napisom. Kako ju jekrstio »Gostiona k trgovačkojmornarici«, puna je puncataod uranka do mraka; hrvatskaje gostiona, Hrvat je gospoda-rom i zato zapremljena Hrva-tima. Kako ne bijaše mjesta(što sam žalio) odoh u gostio-nicu »K zlatnom jelenu«, kojanosi talijanski natpis »Tratto-ria all'cervo d'oro« i pozlaće-nu sliku jelena.« (str. 68-69).Ova gostionica pravu slavustekla je u vrijeme GabrieleD'Annunzija, tijekom 1919.-1920., kad joj je on i promije-nio ime u »Ornitorinco«, da-kle »Čudnovati kljunaš«, što jebilo u duhu njegove bizarneestetike. Osim po najboljojbuzari od škampa na svijetu,gostionica je postala slavna ipo zatvorenim kokainskim za-bavama! No, 1903. D'Annun-zio je još bio daleko od Rije-ke!

� +��! �*� +��

»Preko Adamićevog trga do-laziš u ulicu istoga imena, paonda na Molo Adamić, gdje jepr istanište parobroda. Što naRieku dolazi ili odlazi, sve to

kreće Adamićevim trgom, do-čim ulicom Andrassy juri mu-njevni tramvaj od rana jutra dokasne večeri, lupajući poonom zvoncu više od navike,nego li od nužde. Nekoje sukavane radi putnika otvoreneciele noći.« (str. 70)

Riječki električni tramvaj za-počeo je redovno prometovat1899. godine, jedanaest godinaprije zagrebačkog, a od gotovo180 gradskih gostionica, dva-desetak je imalo živu glazbu -veći dio noći.

Monarhijska Rijeka ostala jenegdje u dalekoj prošlosti - sasvojom modernom željezni -com, malim parobrodima kojise povezivali cijeli Kvarner,električnim tramvajem koji jespajao Školjić s Kantridom.Da n a šnja Rijeka posve je neza-nimljiva turistima, sa skupimjahtama bez vlasnika, s bezve-znom lukom bez brodova, beztramvaja, sa željeznicom kojaje ispod razine od prije stotinugodina. Grad bez ikakve bu-dućnosti zaboravio je čak isvoju prošlost, poput demen-tnog starčića. Senilni biserKvar nera!

3�� $��"�� &%�% �� $#�

Prirodoslovac DragutinHirc (Zagreb, 1853.-1921.) bio je dobarpoznavatelj povijesti,

te sjajan putopisac. Nakon štoje završio učiteljsku školu1873., djelovao je kao učitelj uLukovdolu, Sisku, Bakru (od1876. do 1886.), Lepoglavi,Osijeku i Zagrebu. Studirao jezoologiju u Grazu, djelovao jeu Sveučilišnoj knjižnici u Za-grebu, te u Botaničkom zavo-du Prirodoslovno-matematič-kog fakulteta - do umiro-vljenja 1918. godine. Popisanoje 1027 njegovih članaka - odtoga 75 pedagoških, 247 ze-mljopisnih, 151 botanički, 116zo o l o ški, 191 planinarski, 54životopisa i nekrologa, 25 geo-loških, 53 gospodarstvena, 63književna osvrta, 44 omladin-ska, te 9 etnoloških. Treba na-vesti da je vrlo često bio na te-renu, jer je poduzeo 651 struč-ni obilazak Hrvatske.

Objavio je knjige: Putopisi(Bakar, 1878.), Hrvatsko pri-morje (Zagreb, 1891., pretisciRijeka 1993., 1996.), Lijepa na-ša domovina I-II (1893.), Gor-ski kotar (Zagreb, 1898., pretis-ci Rijeka 1993., 1996.), te Lika iPlitvička jezera (Zagreb, 1900,

Da n a šnjaRijeka posve jen ez a n i m l j i va

turistima, sa skupimjahtama bez vlasnika,s bezveznom lukombez brodova, bezt r a m va j a

,

Izdanje za:01-Novi list 20.05.2015 Prilog Zmigavac_NL Str:16 Printano:15.05.2015 11:31:51 Printao: arel

��

impre

ssum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak:

Grafički Zavod Hrvatske d.o.o.,

Zagreb

�� Š��

Osnovna škola EugenaKumičića ima sličanproblem kao i školaGelsi. Prilaz školi za-

krcan je automobilima. Školana Krnjevu ima komotniju si-tuaciju jer se u blizini nalazisemafor koji ipak uspori pro-met, no postoje i dvije otegot-ne okolnosti. Jedna je da seautomobili konstatno zausta-vljaju da bi »skočili« u pekaru,

a druga da vozači navaljuju nap a rk i ra l i šte koje svojim kapa-citetima ne može zadovoljitipotrebe vozača. Kako spriječi-ti zaustavljanje automobilakoji ne staju samo zbog peka-re već da bi iskrcali djecu uškolu? Vrlo teško. Fizičkimzatvaranjem prostora za par-kiranje i ostavljanjem korido-ra za prolaz jednog vozila štobi onemogućilo zaustavljanje?

Ili stalnim prisustvom policaj-ca ili prometnog redara, što jeutopija. Zabrinuti roditelji pi-taju može li se premjestitiulaz na parkiralište dvadese-tak metara zapadno, čime bise barem neutralizirale gužvena ulazu u parkiralište. Je lirješenje rampa na parkiralištuili naplata parkirališta, što bisigurno uvelo reda u parki-ranje u dva reda i zatvaranje

ulaza i blokiranje parkiranihautomobila? Promet je inten-zivan, Novom cestom prođedesetak tisuća vozila. Gužvesu velike i očito je da se neštomora učiniti kako bi se osigu-rao siguran koridor za djecukoja idu u školu, ali i na igra-lište koje nakon postavljanjaumjetne trave okuplja sve većibroj djece, ali i parkiranih au-tomobila.

�� Š�� Š��

Već niz godina Osnovnaškola Gelsi u Vukovarskojulici označena je kaoproblematična u smislu

prometne sigurnosti. Dva suproblema. Jedan je pješački pri-jelaz koji po prometnim struč-njacima nije dovoljno siguran ioznačen. Drugi problem je kakoautomobilom dovesti dijete doškole i iskrcati ga da se ne ugrozisigurnost drugih učenika i nezaguši promet na vrlo frekven-tnoj cesti. Prostora u neposred-noj blizini škole nema. Roditeljise tuže i traže rješenje. Primje-ćuju da se dio roditelja zausta-vlja pred školom i na brzinu is-krcava dijete, što nije sigurno zanjihovo dijete, ali ni za ostaludjecu. Apeliraju da se nađe neko

rješenje. Također ih zanima da lije moguće na pješačkom prijela-zu kod škole primijeniti nedav-no postavljeno rješenje u Osječ-koj ulici kod benzinske pumpenadomak rotora gdje svjetlosneoznake na kolniku dodatno upo-zoravaju vozače. Situacija je vrloslična. I u Vukovarskoj i Osječkojna usponu su dvije trake. I te tra-ke vozači često koriste za pretje-canje. Pješački prijelaz u Vuko-varskoj označen je svjetlosnomsignalizacijom, na kolniku je oz-načeno da je u blizini škola, noopet se pokazalo da pojedinimvozačima niti to nije dovoljnoupozoranje da smanje gas. Čestje slučaj da se vozači zalete i niz-brdicom, a da se djeca ne videod zaustavljenih automobila.

��Š�� Š��

Documents

Žmigavac 67