Žmigavac 72

Izdanje za:01-Novi list 09.03.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:04.03.2016 14:48:36 Printao: arel

�

PGŽ

� �� Ž� ��

� �� Č�� Č�� Ž� �� Č��

�� ž��

Izdanje za:01-Novi list 09.03.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:04.03.2016 14:48:31 Printao: arel

� �

REALIZACIJA PROJEKTA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJAPROMETOM U GRADU RIJECI JOŠ UVIJEK U TIJEKU

�� Č�� ŠČ�� Ž�

gradnji I. i II. faze.

�� ž��

Is t ra živanjem provedenim2002. godine i dobivenim po-dacima bilo je vidljivo da sta-vljanje svih parkirnih površi-na u užem središtu grada podnaplatu nije bitno smanjilopotrebu za parkirnim mjesti-ma, te se pristupilo izgradnjinekoliko garaža da se rastere-ti parkiranje na nogostupimai drugim javno prometnimp ov r šinama. Isto se tako uka-zala potreba za projekti-ranjem i izgradnjom uputnog a ra žnog sustava uz intenziv-niju primjenu i drugih mjerakao što su: unapređenje jav-nog gradskog prijevoza,

p re m j e štanje nepropisnoparkiranih vozila, ugradnjaprepreka i drugo. Autobusnipromet, kao primarni oblikjavnog prijevoza, prema pre-dloženoj strategiji GUP-a,morat će preuzeti ključnuulogu u funkcioniranju pro-meta kroz središte grada. UStrategiji, jedna je od smjer-nica uvođenje brze gradskeželjeznice, koja bi mogla po-vratiti izgubljenu atraktivnostjavnog gradskog prometa. Udaljnjoj fazi, planerski se težika uspostavi modela tzv. inte-griranog javnog prijevozaprema uzoru na europske isvjetske urbane aglomeracije.U slučaju grada Rijeke, pri-marnom autobusnom prije-

60-65 ��ć� �� đ !� �� " ��# ��$ % ��

Za v r šetaks u s t a vaplanirao se

krajem 2009.godine. Međutim,zbog nedostatkafinancijskihs re d s t a vasporadično seu re đ i va l opojedinačnaraskr ižja. Od 90semafor iziranihraskr ižja napodručju grada, usustavu AUP su62 raskrižja

,

vozu putnika pridodali bi sealternativni podsustavi: grad-ska željeznica i uspinjača naTrsat. Čak se prema uzoru nagradove smještena na moruspominje i akvatorij Kvarnerakao neiskorišteni medij zaobavljanje javnog prijevoza.

U svakom slučaju, sudbinasvih stremljenja i dubioza ufunkcioniranju prometa nam re ži gradskih i prigradskihprometnica vezana je uz pos-tojeću infrastrukturu i izba-lansiranu eksploataciju jav-nih i individualnih cestovnihmobilnih kapaciteta. U ciljuostvarenja harmoniziranihpješačkih tokova na zadovo-ljavajući način potrebno je ri-ješiti više točaka kolizije na

obodima pješačkih zona Kor-zo i Stari grad s motornimprometom na semaforizira-nim i ostalim raskrižjima.

�� #� �� &' ��!��

Početkom 1998. godineGrad Rijeka imao je izgrađe-nu mrežu semaforiziranihraskr ižja s prosječnom staroš-ću opreme od 25 godina.Prestankom rada tvornice Ni-kola Tesla, kao jedinog doma-ćeg proizvođača opreme, na-metnula se potreba da se do-trajali sustav što prije zamjeninovim. U razdoblju 1997.-1998. godine, svjestan proble-ma, Grad Rijeka naručujeprojektnu dokumentaciju zaizgradnju sustava nove gene-racije temeljenom na ITS teh-nologiji od tvrtke Semafor Za-greb. Iste godine Grad osnivai trgovačko društvo Rijekapromet, koji je kao jedan ods t ra t e ških ciljeva preuzeo ob-vezu realizacije projekta AUP.Za provedbu cjelokupnogprojekta sastavlja se stručnitim od predstavnika investi-tora i renomiranih stručnjakaiz područja upravljačke pro-metne tehnologije. Stručnitim je predložio, a investitoriprihvatili tehničko rješenjekoje omogućava automatskoreguliranje prometnih tokovau ovisnosti o realnim optere-ćenjima, prvi put sustavnoprovedeno u Republici Hrvat-skoj. Nakon ishođenja sve po-trebne dokumentacije 2001.godine usvojen je investicijski

�� č��ć��

Grad Rijeka i Primor-sko-goranska župa-nija u posljednjihdvadeset godina bilj-

eže stalan rast broja cestov-nih motornih vozila od kojihvećina svakodnevno prolazekroz grad Rijeku. Iz tog je ra-zloga bilo nužno uvesti sofis-ticirano gospodarenje posto-jećom mrežom gradskih pro-metnica temeljeno na prim-jeni novih generacija tehno-logija ITS-a (inteligentnihtransportnih sustava). Uva-žavajući specifičan geomor-fološki položaj Rijeke s na-glašenim ograničenim koris-nim prometnim površinama,logičan je bio institucionalniodgovor na povećane zahtje-ve u kontekstu optimiziranja

prometnih parametra namatrici cestovnih koridora.

Osnivanjem tvrtke Rijekapromet 1998. godine, specija-lizirane gradske tvrtke, uči-njen je prvi korak k tom cilju.Djelatnosti tvrtke jesu izgrad-nja i gospodarenje parkirališ-tima pod naplatom, održa-vanje nerazvrstanih cesta ijavno prometnih površina, teupravljanje i regulacija pro-meta.

�� ž� !�� ()) %#

Grad Rijeka premrežen je sviše od 300 kilometara pro-metnica, a primarni cestovnipromet se odvija kroz dvacestovna koridora smjera is-tok-zapad s većim brojempoprečnih veza. To je I kori-dor: Krešimirova – Žabica –Riva – Ivana Zajca – Cindriće -va (smjer zapad - istok), Stro-ssmayerova – Fiumara – Ada -mićeva – K re šimirova (smjer

istok - zapad). II. koridor : Vu-kovarska – Viktora Cara Emi-na – Fiorello la Guardia – Po -merio – Žrtava fašizma – Cin -drićeva (smjer zapad-istok);Strossmayerova – Iva n aGrohovca – Žrtava fašizma-Pomerio – Viktora Cara Emi-na – Vukovarska (smjer istok-zapad) na koji se nadovezujuokomite veze za središte gra-da i to: Franje Račkog –Orehovica – riječka obilazni-ca; Matka Laginje – Kozala –Drenova; Prvog maja – Osječ -ka – Škurinje – riječka obilaz-nica.

Prema najnovijim mjerenj-ima koja se konstantno pro-vode od 2003. godine putemsustava automatskog upra-vljanja prometom (u dalj-njem tekstu AUP), kroz sre-dište grada svakog radnogdana prosječno prolazi izme-đu 60 i 65 tisuća vozila, s naj-većim intenzitetom u perio-

du od 7,30 do 21 sat. Ova či-njenica upućuje na perma-nentno vršno opterećenjekoje praktički traje cijelog da-na, tj. na granici propusnemoć. Grad Rijeka bilježi sta-lan rast broja vozila koja pro-laze njegovim prometnica-ma, te je broj registriranihvozila u Gradu Rijeci rastaopo prosječnoj stopi od jedando devet posto sve do 2009.godine. Od 2010. do 2014. go-dine bilježi se pad od 0,2 doosam posto, ali to je još uvi -jek visoki stupanj motoriza-cije. U Rijeci je registriranogotovo 62 tisuće vozila dok jena području Policijske upra-ve primorsko-goranske od-nosno na području koje nosiriječke registarske pločice re-gistrirano 156 tisuća vozila. Izsvega navedenog proizlazi daje sustav AUP bio nužno po-treban, odnosno da su oprav-dana uložena sredstva u iz-

� � � � � �


� �

očekivati da će se planirati inadamo se realizirati ove go-dine. Nota bene, osim predvi-đenih pet milijuna kuna za2015. godinu potrebno jošoko pet milijuna kuna za do-vršenje kompletnog sustavaAU P.

��

Sustav AUP komercijalnogje naziva „EC TRAK“ a proiz-vod je korporacije PEEK sasjedištem u Nizozemskoj.Sustav omogućava najvišu ra-zinu automatskog rada–„prometno ovisno upra-vljanje“. Kao dopunu sustavunadzora, osmišljen je i izgra-đen poseban video monito-ring s kamerama postavlje-nim na 13 ključnih lokacija,što omogućava izravan na-dzor operatera u Gradskomprometnom centru, prvomtakvom centru u Hrvatskoj.Ugrađena tehnologija omo-gućava preprogramiranja ra-da semafora na pojedinim

raskr ižjima ili prometnim zo-nama, odnosno i druge inter-vencije od strane dežur nogoperatera. Operateri pokriva-ju razdoblje od 06,30 do 15.30sati, dok u noćnim satimaAUP radi samostalno. Te-meljem obrađenih podatakaprati se i analizira prometnaopterećenja i sačinjavaju seizvješća koja se dostavljajuzainteresiranim službama iinstitucijama. Sustav AUP au-tomatski popunjava bazu po-dataka o broju i vrstama vozi-la i to je ključni alat za istraži-vanja i planiranja kojima sebavi Sektor prometa u Rijekaprometu. Iskustvo je pokaza-lo da se Prometnoj policijitreba omogućiti uvid u stanjeprometa, pa je od samog po-četka rada AUP-a usposta-vljena stalna suradnja i raz-mjena informacija.

Metodologija funkcioni-ranja AUP-a omogućuje na-dogradnju prometnih pod-sustava iz raznih područjaprometa, a Rijeka promet isti-če dva bitna koje smatra odpresudnog utjecaja na ukup-no odvijanje prometa u sre-dištu grada i to su:

Projekt uputnog sustava(UPGS), te Projekt davanjaprednosti vozilima javnoggradskog prijevoza (JGP).

Is t ra živanjem se utvrdiloda čak 30 posto vozila u sre-dištu grada cirkulira u potraziza slobodnim parkirnimmjestom pa je izgrađen pod-sustav UPGS koji izravno ut-ječe na rasterećenje gradskihprometnica. Tijekom 2007.

godine izrađena je tehničkadokumentacija a 2014.godinesu na zapadnom prilazu sre-dištu grada – K re ši m i rovo julici te Ulici Fiorello la Guar-dia postavljeni promjenjiviznakovi koji daju informacijeo statusu četiri lokacije: par-k i ra l i šta Putnička obala i Del-ta te garaže Zagrad B i Ciotti-na. Za transfer podataka ko-risti se GPRS bežična tehno-logija. Cilj je bio da se te-meljem dobivenih rezultataispitivanja u praksi odredeparametri za uvođenje UPGSpodsustav na sve glavnepravce.Pilot projekt uspješnoje dovršen te je izrađena pre-poruka da se sustav primjenina svim glavnim prometnimp ra vc i m a .

� ��

Tvrtka Rijeka promet raz-matrala je i razne projekte ve-zane za unapređenje grad-skog autobusnog prijevoza uzpotporu i suradnju komunal-nog društva Autotrolej. Odlu-čeno je da se provede pilotprojekt vođenja autobusnogJGP koji ima za cilj davanjeprednosti JGP-a na semafori-ma, čime bi se povećala nje-gova brzinu i protočnost. Pro-jekt je eksperimentalno reali-ziran na dvije točke koje susmatrane prioritetima i to:raskr ižje ulice Fiumara i Jela-čićevog trga te raskrižje UliceNikole Tesle i Ulice ViktoraCara Emina. Projekt je poka-zao dobre rezultate ali se ta-kođer pokazalo da se prijenjegove pune primjene mora

30% �� ž�ć� ��

trajno riješiti problem nepro-pisnog parkiranja na trasamakretanja autobusa javnoggradskog prijevoza.

U 2005. godini proširen jesustav informiranja o stanjuu prometu priključenjem vi-deo sustava na internetupreko web-portala Grad Ri-jeke, te na GPRS mreži mo-bilnih telefona. Od 2012.go-dine putem mobilnih tele-fona i internet aplikacijemože se provjeriti stanjezauzetosti svih gradskihp a rk i ra l i šta. Grad Rijeka iHrvatske ceste privode krajuizgradnju sustava AUP-a iispituju nove telematičketehnologije u cilju rješa-vanja sve većih prometnihgužvi na prometnicama ali ipoboljšanju javnog grad-skog prometa, kao i sigurni-jeg kretanja pješaka. Pose-ban problem predstavlja iparcijalno izveden „ze l e n iva l “, zbog nedostatne kabel-ske umreženosti perifernogdijela ulične mreže.

Zaključno, treba naglasitida primjena AUP-a ima bitnopozitivno, ali održivo i ogra-ničeno djelovanje. Cjelovitakvaliteta funkcioniranja pro-meta u Gradu ovisna je ne sa-mo o naprednim informatič-kim sustavima kakav je u pri-mijenjen u Rijeci, već i o ka-pacitivnim sposobnostimaprometne infrastrukture. Sto-ga primjenu takvih sustavatreba maksimalno prilagoditimogućnostima izgradnje irazvitka ukupne prometneinfrastrukture u gradu Rijeci.

tehnološki riješena centralnazona grada Rijeke. Vrijednostinvesticije iznosi oko osammilijuna kuna.

��ž��

Projekt se nastavlja 2006.godine 3.fazom, tj. opre-manjem raskrižja u 4. Pro-metnoj zoni (Osječka ulica) sinvesticijom od 5,4 milijunakuna i dovršenjem u travnju2007. godine. Tada se plani-rao završetak cijelog sustavakrajem 2009. godine. Među-tim, zbog nedostatka finan-cijskih sredstava širenje sus-tava AUP-a nije provedenokroz investicijske zahvate, većsu sporadično uređivana po-jedinačna raskrižja, bilo krozzahvate sufinancirane odstrane Grada i Rijeka prome-ta, bilo kroz druge prateće in-vesticije (izgradnja Towercentra Rijeka, Zapadnog trgo-vačkog centra, izgradnja cesteŽ-5025...). Od 90 semaforizi-ranih raskrižja na području

grada Rijeke, u sustavu AUPukupno je danas u funkciji 62raskr ižja ili 73 posto.

Od r žavanju svjetlosne pro-metne signalizacije također jeposvećena dužna pažnja, ia-ko se struktura nadležnostiperiodično mijenjala. U raz-doblju od 1998. do 2012. go-dine održavanje je organizi-rano na način da su vlasnicicesta sufinancirali trošk ovepo unaprijed utvrđenomključu: Hrvatske ceste 42 pos-to, Grad Rijeka 31 posto teŽupanijska uprava za ceste 27p o s t o.

Temeljem utvrđene razdio-be sufinanciranja Rijeka pro-met je sklapao zasebne godiš-nje ugovore o održavanju stvrtkom Ceste-Rijeka, a većidio održavanja obavljao je Ri-jeka promet kroz vlastituslužbu održavanja semafora.Za specijalističko održa va n j e(informatički softver i har-dver, programski paket EC-Trak i video sustav) sklapao jeugovore s kooperantima su-

kladno Zakonu o javnoj na-bavi. Glede činjenice da jeGrad Rijeka od studenog2012. godine preuzeo upra-vljanje bivšim županijskim ilokalnim cestama na područ-ju Grada, izmjenjena je i raz-dioba sufinanciranja: Hrvat-ske ceste 42 posto, Grad Rije-ka 58 posto (svojih 31 postoplus 27 posto od ŽUC-a).

�� š ��

Posljednjih nekoliko godi-na izgrađeno je i opremljenonovom semaforskom opre-mom, te uključeno u sustavAUP-a nekoliko novih raskriž-ja (cesta Rujevica – Mar inići),cesta D404, raskrižja kod Za-padnog trgovačkog centra...).Iz v r šena analiza zatečenogstanja ukazala je na novu pre-raspodjelu financijske podr-ške po tzv. ključu:

Grad Rijeka 64 posto i Hr-vatske ceste 36 posto.

Zbog ograničenih financij-skih sredstava za 2013. i 2014.godinu izvršeni su samo naj-nužniji zahvati koji su imaliza cilj postupnu zamjenu sta-re semaforske opreme na dvaraskr ižja i zamjenu starih mo-nitora u Prometnom centru.Tijekom 2014. i 2015. godineprema prometnim projekti-ma predviđena su sredstva uvisini od oko pet milijuna ku-na za zamjenu postojeće se-maforske opreme novom,prema standardima i uvjeti-ma definiranim u već predvi-đenim fazama AUP-a za po-dručje Grada Rijeke na slije-dećim raskrižjima:

R1 – Zvonimirova – HP, R2 –Zvonimirova – Zametska, R4– Zvonimirova – Rikarda Ben-čića, R48 – Liburnijska – Pio -nirska, R49 - Liburnijska – Ve -re Bratonje, R52 – čvor Dirač-je – zapad te R53 - čvor Dirač-je – istok.

Predviđeno je postavljanjenove semaforske vanjskeopreme, nosača signala i se-maforskih uređaja. Kao te-meljno polazište pri izradip ro m e t n o - t e h n o l o škog rje-šenja ulične mreže pošt i va nje aktualni prometni režim ipostojeće regulacijske meto-de. Ovaj projekt se zbog ne-dostatka sredstava u GraduRijeci (Rijeka prometu, d.o.o.)nije uspio realizirati, pa je za

program s procjenom ula-ganja većim od četiri milijunaeura koji se sukladno dužiniprometnica i broju raskrižjaraspodijelio među investitori-ma i to: Hrvatske ceste 42 po-sto, Grad Rijeka 31 posto teŽupanijska uprava za ceste 27p o s t o.

Provedba izgradnje i planrealizacije cijelog projekta bioje predviđen u fazama do2006. godine. Međutim, faznaizgradnja sustava u predviđe-noj dinamici ostvarila se sa-mo dijelom i to: 1. faza – puš-tanje u probni rad 1. prosinca2002.godine. Nekoliko mjese-ci kasnije upravljanje susta-vom preuzelo je TD Rijekapromet. Ukupno ulaganje u1. fazi iznosilo je oko šest mi-lijuna kuna (bez PDV-a). Istegodine nastavlja se s izradomprometno tehnološkog pro-jekta 2. faze, a u veljači 2005.godine završeni su svi radovi,čime je ujedno prometno-

� � � � � �


� �

BROJANJE PROMETA OTKRIVA ZANIMLJIVEPODATKE O CESTAMA U ŽU PA N I J I

600 ��č� ��

cestama koje ne pripadaju sus-tavu autocesta? Izuzev Rijeke.

Najveći promet »trpi« Opati-ja. I to obje opatijske ceste. Sje-verni koridor ima PGDP 16 ti-suća vozila, južni 12.700. U Pri-morsko-goranskoj županiji sli-jedi Krčki most s 9.800 PGDP.Četvrta najopterećenija točkaje u susjedstvu, kod Omišljagdje je PGDP 8.800. U top petje i Kastav (8.300). Slijede Crik-venica (7.800), Rab (7.700),Novi Vinodolski (7.600), Viško -vo (6.300), a na desetom mjes-

tu pod intenzitetu prometa suMučići s PGDP od 5.800 vozila.Na listi slijede Pasjak (5.500),Delnice i Krk (5.400), Medveja(4.300), Kostrena (3.500), Gor-nje Jelenje (2.600), Plomin(2.100), Barbat (1.500) te Bregi iSkrad sa PGDP od 1.200 vozila.

��

Ljeti promet raste. Uglav-nom dvostruko. Na vrhupo PLDP je opet Opatija,sjeverni koridor (20.100) ijužni koridor (17.600), a sli-

jede Krčki most (19.000),Om i šalj (16.500), Crikveni-ca (15.400), Novi Vinodol-ski (14.200), Rab (13.000),Pasjak (10.000), Krk (9.600)Medveja (7.300). Prometraste i u Gorskom kotarupa tako u pomalo izolira-nom Skradu promet ljetiraste s 1.200 na 1.700 vozi-la. Zanimljivo, Gornje Je-lenje ima identičan promettijekom cijele godine, izvansezone 3.500 vozila, a usrpnju i kolovozu 3.900 vo-zila dnevno.

Šest brojača pokriva cestepod ingerencijom Županijskeuprave za ceste. Najprometnijeje na Mavrincima (11.300 pros-ječni dnevni promet), slijediKastav (7.600), potom Višk ovo(5.800) i Rab (5.700) te Drivenikkoji je ima prosjek od 550 vozi-la dnevno. Spomenuti prometisu snimani u zimskim mjeseci-ma. Slika je potpuno drugačijaljeti. Rab, primjerice skače na12 tisuća vozila. stvarni prometi realna slika prometa umno-gome ovisi o (ne)adekvatnojpoziciji brojača.

Uskoro će stići ažur iranoizvješće o brojanju prometana hrvatskim cestama. Bit ćezanimljivo promotriti gdjepromet raste, što nam otkrivapuno toga. Od iskorištenosticesta, opravdanosti investici-ja, ali i gospodarskih kretanja.

met raste, ne samo uz more veći na pravcima koji vode ka mo-ru. Tako se čvorovi Ravna Gora,Delnice i Vrata dižu na prometod 21-22 tisuće vozila.

Što je s prometom na držav -nim, županijskim i lokalnim

��Č� ��

PGDP načvor uRu j e v i c a

iznosi 26 tisuća, aljeti brojač načvoru Rujevicabroji 33.600 vozila.Opatija jeo p t e re ć e n ap ro m e t o m ,sjeverni koridorima PGDP 16tisuća, a južni12.700

,

Č�� Š�� !��Č"� � ��"��

� �ž� ��č�

ŽUC će uskoro dobiti

još 12 brojača koji će si-

gurno upotpuniti sliku in-

tenziteta prometa. Na po-

pisu su Permani, Škalni-

ca, Ravna Gora, Dražice,

Fužine, Donji Zagon, Pu-

nat, Krasica, Sunger, Ru-

beši, Kuželj na granici sa

Slovenijom te Nerezine.

Brojači bi se mogli posta-

viti do sredine godine.

�� Ć

Danima, mjesecima igodinama vozimonekim svojim cesta-ma. Od rutine teško

da što primjećujemo, primi-jetimo tek gužve koje namsmetaju. Vjerojatno se čestopitamo koliko prometa te na-še ceste progutaju. Vozačiteško mogu i približno proci-jeniti koliko vozila prođe ces-tom, no zato su tu brojačiprometa koji detektiraju uvozilo broj prolaza. Svatkobroji svoj promet. Podaci Hr-vatskih cesta i Županijske

uprave za ceste otkrivaju ko-liko su naše ceste optereće-ne. U Hrvatskoj je postavlje-no 600 brojača prometa.

Brojanje prometa na raziniHrvatske otkriva da je čvorRujevica zapad sedmi na listinajprometnijih točki u Hr-vatskoj s prosječnim godišnj -im dnevnim prometom(PGDP) većim od 26 tisućavozila. Ispred Rujevice su vo-deći Stobreč s 50 tisuća vozi-la, Solin s 40 tisuća, VelikaMlaka te Lučko, Zdenčina iJastrebarsko na Autocesti Ri-jeka – Zagreb. Po ljeti Rujevi-ca zauzima tek 19. mjesto jerautoceste prema jugu zatrpa

promet. Kad je riječ o hrvat-skim autocestama, s područ-ja Primorsko-goranske župa -nije odskače dionica Rupa –Šmrika koja ima najvećiPGDP promet (14.600 vozila)od svih autocesta u Hrvat-skoj, a po PLDP-u (23.500)zaostaje za Dalmatinom(31.300) i dionicom Macelj –Zagreb (24 tisuće). DionicaBosiljevo – Rijeka s PGDP-om od 11 tisuća je četvrta au-tocesta po prometu, nakonriječke zaobilaznice i Dalma-tine, a tek jedva iza dioniceMacelj – Zagreb. Po ljeti dio-nica Bosiljevo – Rijeka imapromet od 21 tisuće vozila.

"�� #�Kako izgleda PGDP na čvo-

rovima autocesta na područjuPrimorsko-goranske županije?Dodali smo i čvor Bosiljevo kojipripada Karlovačkoj županiji,no praktično je i riječki jer su ri-ječke registarske pločice jedneod najčešćih na čvoru na ko-jem se dijeli promet za Rijeku iDalmaciju. Najživlje je, kakosmo već napisali, na čvoru Ru-jevica (26.000). Slijedi čvor Bo-siljevo zapad (22.000) koji ljetiraste na 51.400. Potom Delnice(12.000), Vrbovsko i Ravna Go-ra (po 11.500), Vrata (11.800),Oštrovica (9.500) i Naplatnapostaja Rupa (7.300). Ljeti pro-

$��" %

"�č�� –

� ��& �� '�� %

��ć� �)�*��+ +�

��*�)� ,��+��č �� '�

12

-./0.. �$ 11. 2$

03/... �$


� �

Bez obzira na kišu kojaje obilježila početakgodine, proljeće jenemoguće zaustaviti,

a sa ljepšim danima, iz gara-ža se izvlače motocikli. Uzsve čari vožnje na dva kota-ča, sa motociklima nažaloststiže i opasnost. Iako je pro-ljeće zbog buđenja motoci-klista nekako u pamćenju pobrojnim upozorenjima i pre-ventivnim akcijama, lanjskagodina je dokazala da nemapravila kad je u pitanju stra-

davanje motociklista.Od početka godine pa go-

tovo do sredine ljeta, izgu-bljen je tek jedan život namotociklu. Svaki izgubljeniživot je tragedija, no svjesnida promet nosi i rizike i crnustranu, nije se moglo ne izra-ziti zadovoljstvo statistikom.No, tada stiže kobni prijelazsa srpnja na kolovoz, kada jeu 40 dana poginulo še s t e romotociklista. Ljeto i rana je-sen ostali su na ukupno sed-mero poginulih motociklista.

Do kraja godine, izgubljen jejoš jedan život na dva kotača.Lani možemo biti zadovoljničinjenicom da nije nitko smr-tno stradao od putnika namotociklima i mopedima.No, alarm svijetli. Na raziniHrvatske lani je za 30 postopovećan broj poginulih mo-tociklista. Porast crne statisti-ke može se protumačiti i go-dinom koja je ponudila lijepovrijeme, bez kiše, no ži vo tp re v i še vrijede da bi se sigur-nost ravnala po vremenskoj

��

Godinama je rastao broj

mopeda i motocikala na hr-

vatskim cestama. Kako je

stigla kriza, stanjio se vozni

park na dva kotača. Mopeda

je 2008. godine registrirano

120 tisuća, a lani se brojka

zaustavila na 93 tisuće. Kod

motocikala je pad također

zamjetan, no ipak je manji.

Prije osam godina registrira-

no je 63 tisuće motocikala.

Broj motocikala je pao na

58 tosuća pa se lani opet

blago podigao, na 59 tisuća.

Pali su i automobili, u jed-

nom periodu i za 100 tisu-

ća. Sada je minus u odnosu

na 2008. godinu, kada je

registirano više od 1,5 mili-

juna automobila, 60 tisuća.

p ro g n oz i .

��

Lani je na području kojepokriva PU primorsko-goran-ska zabilježen pad broja pogi-nulih za čak 40 posto, što jesigurno zadovoljavajuća sta-tistika. Međutim, zabrinjavačinjenica da iz godine u godi-nu motociklisti u ukupnombroju poginulih drže prevelikipostotak. Lani je od ukupno17 poginulih na području Pri-morsko-goranske žu p a n i j e,

čak osmero motociklista.Točnije, šestero motociklista idvoje mopedista. Gotovo sva-ki drugi poginuli na dva kota-ča. I tu statistika ide na štetumotociklista. Kad se osvrnena posljednje desetljeće, mo-tociklisti su činili trećinu po-ginulih. Najnepovoljniji om-jer do lanjske godine zabilje-žen je 2012. godine, kada jeod 26 poginulih na cestamaPrimorsko-goranske župani -je, čak desetero poginulih ži-vote izgubilo na dva kotača.

Promotrimo li statistiku uposljednjih pet godina, od2010. do 2014. godine, doći će-mo do podatka o 1.700 nesre-ća u kojima su sudjelovali mo-pedisti i motociklisti. U svakoj

desetoj nesreći u igri su vozačina dva kotača. U šest godinapoginulo je 46 mopedista imotociklista, dva četveroci-klista, četiri mopedista, dvaputnika na motociklu i jedanputnik na mopedu. Ukupno55 smrti na dva kotača. Godi-ne 2010. poginulo je 13 moto-ciklista, 2011. godine devet,prije tri godine crna brojkazaustavila se na deset. Godine2013. je izgubljeno sedam ži-vota, 2014. godine devet, a laniosmero vozača na dva kotača.

U usporedbi stradavanja

motociklista i vozača auto-mobila, treba uzeti u obzir či-njenicu da su automobili svesigurniji, a da s motociklimato ne može biti slučaj. Kolikoje vožnja na dva kotača opas-na, svjedoči podatak da tekčetvrtina nesreća prođe bezikakvih posljedica za motoci-kliste. U sudaru automobila imotociklista, najveća šteta naautomobilu može biti razbi-jeni retrovizor, a motociklistnaoko bezazleni kontakt mo-že platiti glavom.

��

Policija već godinama po-sebnu pažnju posvećuje mo-tociklistima koji su, uz pješa-ke, najugroženija kategorija uprometu. Prepoznata je i pre-ventivno-edukativna akcija»Motociklom u život«, koja ćese ove godine na Automoto-dromu Grobnik održati 11.put. Akciju provodi Županij -ski savjet za sigurnost prome-ta na cestama Primorsko-go-ranske županije, a namijenje-na je vozačima A1 i A katego-rije. Kroz posebno pripre-mljen program koji se sastojiod teoretskih i praktičnih pre-davanja raznih stručnjaka,motociklistima se želi pružitikorisne informacije o sigur-noj vožnji. Akcija će se održa-ti u svibnju.

Specifičnost inicijative ješto je pokrenuta u vrijeme ka-da se malo tko u Hrvatskoj ni-je bavio sigurnošću motoci-klista. Primorsko-goranskažupanija u tome je pionir.Kroz akciju je u deset godina

55 �� č� � �� č� � š��

Koju godinuunatrag ,zgraža va l i

smo se kad sumotociklisti uukupnom brojupoginulihsudjelovali s 30posto. Danas sugotovo na 50 posto

,

�� !�"#��$%&"%�� $�'�! ��%��%$%

OPREZ: VOZAČI NA DVA KOTAČAVRAĆAJU SE NA CESTE

p ro šlo 350 motociklista.Pripremaju se još dvije pro-

ljetne akcije namijenjene mo-tociklima. Dani tehničke is-pravnosti motocikala u orga-nizaciji Hrvatskog autokluba(HAK) i Centra za vozila Hr-vatske. Drugu akciju »Sigurnona dva kotača« organizirajuPU primorska goranska Auto-klub Rijeka, Zavod za javnozdravstvo Primorsko-goran-ske županije te vatrogasnapostrojba Grada Rijeke.

30%��š� �� (��


��

RAVNATELJ ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTEGEORG ŽEŽELIĆ O NAJAVAMA UKIDANJA ŽU C - e va

�� Š� ��

trom sustav. Na primjer, Hr-vatske ceste imaju 200-250nabava. Kad bi im pridružiližupanijske uprave, dobili bijoš toliko nabava. Tko bi sveto realizirao? Tko bi rješa va oprobleme cesta u gradovima iopćinama? Cesta za koje net-ko iz centrale pojma nemagdje su i u kakvom su stanju.Četiri godine sam tu i još neznam sve moje ceste, trebalobi mi osam do deset godinada bi sve znao. Što bi se dogo-dilo spajanjem našeg ŽUC-a?Dio naših ljudi, 12 nas je za-posleno, postao bi ekspozitu-ra Hrvatskih cesta koje bi uzsvojih 800 kilometara dobile inaših 2.500 kilometara cesta.Tko bi tada mogao upoznatisve ceste? Gotovo 3.500 kilo-metara. Kad bi na red došleceste u Mrzlim Vodicama,Čabru, Orlecu? Cestama kodSungera prođe 30 voziladnevno, tko bi to obnavljao, asve su to ceste koje ljudimaživot znače. Ovako čovjek javinačelniku općine, načelnikme zna i zove pa reagiramo.Koga bi zvali svi ti načelnicimalih općina, tko bi im seuopće javljao na telefon, pitase Žeželić čudeći se kako nit-ko pri spominjanju ukidanjaŽUC-eva ne pita za mišljenjepredstavnike ŽUC-eva kojinajbolje znaju stanje na tere-nu i probleme.

��š��

Ravnatelju je vrlo zanimlji-va priča da se na ukidanjeŽUC-eva ide da bi se lakšedobilo sredstva iz europskihf o n d ova .

– Nema veze s realnošću.Na še ceste nisu imovinsko-pravno riješene, a svi znaju dabez toga nema ništa od kan-didature za EU sredstva. Ces-

te bi trebalo geodetski snimi-ti, upisati ih u katastar, upisa-ti u državno vlasništvo, jerone jesu državno vlasništvo, anama su dane na upravljanje.Trebalo bi nam 20 milijunakuna da upišemo sve našeceste, svi geodeti bi trebali ra-diti na tome, upozorava Žeže-lić i podsjeća na košaricu kojuje dobila zanimljiv projekt.

– Napravili smo elaborat zacestu Fužine – Lič – Lukovo –Novi Vinodolski i spremalikandidaturu za europskasredstva. Rekonstrukcijom teceste, vrijednom 10 -11 mili-juna eura, preuzeli bi dio pro-meta iz pravca Slovenije i Za-greba. U Ministarstvu regio-nalnog razvoja i fondova Eu-ropske unije su nam rekli dane može. Bez objašnjenja.

��ć� ��

U ŽUC-u upozoravaju da

ih se puzajući ukida smanji-vanjem budžeta.

– Na početku su sve župa -nijske uprave za ceste imaleproračun od 1,2 milijardekuna, a sada smo na 690 mi-lijuna kuna. Naš ŽUC jeimao 95 milijuna kuna priječetiri godine, sada smo na69 milijuna kuna. Dio sred-stava su uzele Hrvatske ces-te, dio smo morali usmjeritiu Grad Rijeku, podrška Pri-morsko-goranske županije igradova i općina se smanjilajer ni oni više nemaju kaoprije. Kao da nas netko po-malo guši. Borimo se danam se vrate sredstva da bimogli kvalitetno obavljatiposao. Na redovno održa-vanje ode 40-45 milijuna ku-na, a ono što ostane nam jepremalo za ozbiljnije zahva-te, a oni su potrebni. Našeceste su bile dobre nekad,

kad su automobili imali 40-50 konja. Jesu li te ceste do-bre danas, kad automobiliimaju 90 KS i više. Odbojneograde su nam loše. Mi-jenjamo ih, a potrebno bi bi-lo tri puta više. Od 2003. go-dine se nije mijenjala nak-nada za uporabu javnih ces-ta. Punih 13 godina. Za autodo tisuću kubika cijena bi iš-la gore 90 kuna. Za auto do2.000 kubika 180 kuna. To sudvije litre gorica mjesečno.Zauzvrat bi vozači vozili popuno boljim cestama, ističeŽeželić i upozorava na još je -dan detalj.

– ŽUC-evi nemaju dugova,zdravi su. Naši troškovi poslo-vanja su tek pet posto, 95 po-sto vraćamo. Plaćamo u rokuod 30 dana, sigurno plaćamo,što firmama puno znači, čak ionima za koje smo mali kli-jenti, ističe Žeželić.

Ž�� !"## ��$�� %�&$� � �'Ž(�Ž��

Ideja oj e d i n s t ve n o mpoduzeću niti

je promišljena, nitiima zdravo ilogičko opravdanje,a dovela bi dokolapsa nažupanijskim ilokalnim cestama,ubr zanogpropadanja i vratilabi nas na razinuprije 1997. godine,kada smo dobiliceste u lošemstanju, upozoravaravnatelj Žeželić

,

– Ideja o jedinstvenom po-duzeću niti je promišljena,niti ima zdravo i logičkoopravdanje, a dovela bi dokolapsa na županijskim i lo-kalnim cestama, ubrzanogpropadanja i vratila bi nas narazinu prije 1997. godine, ka-da smo dobili ceste u lošemstanju, upozorava ravnateljŽeželić.

U Hrvatskim cestama kojeskrbe o državnim cestama za-posleno je 450 ljudi, u svimžupanijskim upravama zaceste 230-240 ljudi. Hrvatskeceste brinu o 7.000 kilometa-ra cesta, a ŽUC-evi o 18.500kilometara cesta. Žeželić po-

jašnjava suštinske razlike iz-među dva sustava.

)�*� ć� �+�$� � ��ć,

– U Hrvatskim cestama najednog zaposlenog ide 15 ki-lometara cesta, a u ŽUC-evi -ma na jednog zaposlenog pa-da 80 kilometara cesta. ŽUC-evi imaju pet puta manjesredstava za održavanje pokilometru ceste, upozoravaravnatelj ŽUC-a i niže argu-mente protiv osnivanja jedin-stvenog poduzeća ili »uta-panja« županijskih uprava uHrvatske ceste.

– Spajanjem bi dobili jed-nog mastodonta, neefikasan i

�� Ć

Prije nekoliko mjeseciosvanula je najava da seplanira ukidanje žu p a-nijskih uprava za ceste.

Kako komentira najave i što biukidanje značilo za održa va n j ežupanijskih i lokalnih cesta, po-t ra žili smo mišljenje ravnateljaŽUC-a Georga Žeželića.

Prijedlog je došao od biv-šeg ministra pomorstva, pro-meta i infrastrukture SinišeHa j d a š Dončića, pojašn j a vaŽeželić i podsjeća da su župa -nijske uprave za ceste formi-rane 1997. godine.

�� š�� Ž��

Ravnatelj ŽUC-a podržava

reorganizaciju održavanja ces-

ta koja bi išla paralelno s

eventualnom reorganizacijom

teritorijalnog ustroja Hrvatske.

– Treba nam decentralizaci-

ja, a sve ukazuje na fatalnu

centralizaciju. I podržavam da

bogatiji trebaju pomoći siro-

mašnije, da država pomogne

ŽUC-eve koji ne mogu sami

održavati svoje ceste. Desetak

ŽUC-eva dobro stoji, ali ostali

nemaju dovoljno sredstava,

upozorava Žeželić.

12��&��- � Ž��(�


��

300 �� ž� �� ( N E ) KO R I ŠTENJE I NEISPRAVNO KORIŠTENJESVJETAL A ČESTA SU TEMA MEĐU VOZAČIMA

�� Ž�� Ž�� Ž��

opasnost na cesti. Kazne zapreinake odnosno nadograd-nje na vozilu, bez homologaci-je, iznose 500 kuna.

Poglavlje zamjerki na svjetlane može se ispisati bez maglen-ki koje izazivaju niz polemika.Nema nikakve sumnje kad je ri-ječ o korisnosti maglenki za vi-dljivost i sigurnost prometa, no

diskusija započinje kada semaglenke koriste u situaciji bezmagle i u vremenu kada nemasmanjene vidljivosti na cesti.

Što kaže Zakon? Po magli namotornom i priključnom vozi-lu moraju biti upaljena kratkasvjetla za osvjetljavanje ceste,ili svjetla za maglu, ili oba svje-tla istodobno. Stražnja svjetlaza maglu na motornim ili pri-ključnim vozilima smiju seupotrebljavati samo po magli iu slučaju smanjene vidljivosti.Zakon je jasno definirao što je

tijekom dana upozoravaju damaglenke možda bolje osvje-tljavaju auto, ali što je s pješaci -ma koje maglenke ponekadsvojim blještanjem sakriju.Mnogim vozačima maglenkeipak smetaju i drže da ih nijepotrebno paliti bez potrebe.St ra žnje maglenke su nepoželj -ne danju i u uvjetima normal-ne vidljivosti te se plaća kaznaza njihovo korištenje. Naravno,policiji je teško vidljivo da li suupaljena stražnja svjetla.

Do prije pet godina u Hrvat-skoj su dnevna svjetla bila ob-vezna cijele godine. Danas suobvezna samo za zimskog ra-čunanja vremena. Argumentiza ukidanje cjelogodišnje oba-veze su bili da upaljena svjetlarezultiraju većom potrošnjomgoriva i time ugrožavaju eko-logiju. Studije su pokazale daje utjecaj upaljenih svjetala naokoliš minoran, a da upaljenasvjetla danju povećavaju uo-čljivost vozila. Struka uglav-nom preporučuje upaljenasvjetlaa tijekom cijele godine,posebno izvan gradova, a nj-ihove preporuke se pridrža vadobar dio vozača.

Svjetla su danju tijekom ci-

to smanjena vidljivost. Po Za-konu o sigurnosti prometa nacestama, uvjeti smanjene vi-dljivosti su kad zbog magle,snijega, kiše, prašine, dima i sl.vozač ne može jasno uočitidruge sudionike u prometu iliprometni znak na udaljenostiod najmanje 200 metara nacesti izvan naselja, odnosnood najmanje 100 metara u na-selju. Kazna za nepridrža va n j eZakona kad su u pitanju ma-glenke, iznosi 300 kuna.

� � � ! "��

Dakle, nema kazne za koriš-tenje prednjih maglenki podanju odnosno u uvjetima nor-malne vidljivosti, što je ranijebio slučaj. Prednje maglenkene bi trebale smetati, ističustručnjaci. Naime, svjetlosnisnop kratkog svjetla mora osvi-jetljavati najmanje 40, a najviše80 metara ceste dok ispravnopodešene maglenke sežu naj-dalje do 35 metara. Prednjemaglenke mogu zasljepljivatitek za kiše, kad se javlja reflek-sija. Upaljenje maglenke činevozilo uočljivijim, kažu zago-vornici upaljenih prednjih ma-glenki, dok protivnici maglenki

Među "detaljima"koji svakodnevnosmetaju vozače susvjetla. Neisprav-

na, nepodešena, prejaka,preslaba ili nepostojeća. Dugje popis zamjerki vozača nakolege koji ne vode računa ko-liko svojim nemarom ili egoiz-mom smetaju druge vozače iutječu na sigurnost prometa.Naravno, postoje i kazne zanepr idržavanje Zakona o si-gurnosti prometa na cestamakada su u pitanju svjetla.

Jedna od osnovnih zamjerkisu duga svjetla koja neki voza-či ostavljaju bez obzira da linetko stiže iz suprotnog smje-ra. Kako imamo sve više auto-cesta, sve su češće primjedbevozača da njihove kolege izsuprotnog smjera smatraju da

mogu konstantno voziti s du-gim svjetlima jer ne smetajuvozačima koji stižu iz suprot-nog smjera. Potpuno pogreš-no jer na uobičajeno ravnimpotezima autocesta, dugasvjetla smetaju i na daljinu. Netreba spominjati koliko dugasvjetla smetaju u retrovizoru.

�� #$$ ��

Zakon o sigurnosti prometana cestama je vrlo jasan i pre-cizira da se duga svjetla nemogu koristiti prije mimoila-ženja s drugim vozilom naudaljenosti s koje prosudi dasvjetlom svojeg vozila zaslje-pljuje vozača vozila koje mudolazi ususret. Duga svjetla,prema Zakonu, treba ugasiti ikad vozač iz suprotnog smjeraprijeđe na kratka svjetla ili kad

naizmjeničnim paljenjem i ga-šenjem svjetala upozorava damu duga svjetla smetaju. Sveto vrijedi za udaljenosti manjeod 200 metara. Duga svjetlatreba ugasiti i kad smetaju au-tomobilu koji vozi ispred, ali ipješacima. Za nepridrža va n j ečlanaka Zakona u vezi s dugimsvjetlima kazna je 300 kuna.

Druga najčešća zamjerka sunepodešena svjetla koja udara-ju u oči kao i duga svjetla. Vrločesta kombinacija su jednosvjetlo koje luta negdje po nebui drugo svjetlo koje se jedvanaslućuje. Vrlo je opasna situa-cija kada radi samo jedno svje-tlo, posebno desno. Stvara do-jam da iz suprotnog smjera do-lazi motocikl. I pogotovo je takonešto opasno na manjim cesta-ma gdje nema puno prostora za

izbjegavanja automobila kojidijelom izranja iz mraka. Proc-jene govore da 20 posto vozilaima neispravna svjetla, u što suuključena i nepodešene svjetla.

%�&� "! �

Posebna priča su xenonsvjetla. Neupitno je da kvali-tetnije osvjetljavaju cestu, nomnogi vozači se tuže. Preblješ-tava su i smetaju, tvrde protiv-nici xenon svjetala o čijim plu-sevima i minusima se možediskutirati. Ono o čemu se ne-ma što diskutirati su jeftina xe-non svjetla koja nepodešena inekvalitetna zaista zasljeplju-ju vozače. Uglavnom se ugra-đuju u automobile koji nema-ju takva svjetla pa u kombina-ciji s nekvalitetnom ugrad-njom predstavljaju smetnju i

��

��

Postoje dvije klasične

kazne za "zaboravne". Nije

isto zaboraviti svjetla danju

i noću. Na vozilu u prome-

tu na cesti noću i u slučaju

smanjene vidljivosti mora-

ju biti upaljena svjetla.

Kazna za nepridržavanje

iznosi 500 kuna. Na mo-

tornim vozilima za vrijeme

vožnje danju moraju biti

upaljena dnevna ili kratka

svjetla, u razdoblju zim-

skog računanja vremena.

Kazna za neupaljena svje-

tla danju iznosi 300 kuna.

Pre d n j emaglenkene bi

trebale smetatijer je njihov snopkraći od snopakratkih svjetala,kažu stručnjaci,no mnogimvoz a č i m amaglenke blještei smetaju kadnema magle

, 500�� &�!š�� &ć�

jele godine obvezna u BiH,Bugarskoj, Češkoj, Crnoj Go-ri, Danskoj, Estoniji, Finskoj,Francuskoj, Islandu, Kosovu,Latviji, Litvi, Makedoniji,Nor veškoj, Poljskoj, Portuga-lu, Rumunjskoj, Slovačkoj,Sloveniji, Srbiji, Šp a n j o l s k o j,Švedskoj i Šv i c a r s k o j.


��

�� Č ��

Priletio je sasvom silomautomobil

grofa Szaparya teje projurio krozVolosko, pišunovine ovratolomnojvo žnji 1900.godine. Tada jedivlja vožnjaznačila juriti 30na sat, autima od4,5 do 20 KS

Tehnički muzej iz Budimpeš-te imao je već svoju podruž-nicu u zgradi Pošte na Korzu itu je već izlagao najnovijemađarske industrijske proiz-vo d e.

�� ž�� ć� � �!�

Premda je riječka privredabila u dramatičnom usponu,bilo je važno držati korak sostalim europskim industrij-skim centrima. Među osamrenomiranih izlagača u grupiIII. - Modeli strojeva - izlagalaje i firma »Benz & Co.« izMannheima i to benzinskimotor snage 6 KS. Riječkidnevni list »La Bilancia« na-vodi Benzov motor kao izlo-žak koji je plijenio najvećupažnju. Tijekom 45 dana tra-janja Prvu industrijsku izlož-bu u Rijeci vidjelo je 30.000posjetitelja, što je i danas res-pektabilna brojka!

Inače, Karlu FriedrichuBenzu bila je izdana prva au-tomobilska vozačka dozvolau svijetu 1. kolovoza 1888. go-dine. Benz je uspio 1896. pa-tentirati i prvi boxer motor usvijetu, koji se do danas odr-žao kod Porschea i Subarua.Godine 1899. njegova firmabila je najveća automobilskakompanija na svijetu s proiz-vedena 572 automobila! Go-dine 1902. Benz je proizvodioautomobile sa 4.5, 6, 10, 15 i20 KS i do tada je isporučioukupno 3.600 automobila.

U tom razdoblju loših maka-damskih cesta, te podjednakološih guma, uz obale Kvarneravozili su, no posve rijetko, ra-zličiti automobili. Pripadali suuglavnom najvišem plemstvuAustro-Ugarske monarhije inisu odviše marili za prometnepropise, koji su se tek uvodili.

��"��š#$� %&�'

Za b i l j e ženo je tako 2. trav-nja 1900. godine pri općiniVo l o s k o :

»Danas poslije podne u 2

sata priletio je sa svom silomautomobil grofa Szaparya,villa Keglevich, te je projuriokroz Volosko u utrci sa dva bi-cikla Takodjer grofa; na mos-tu vratili su se automobili i bi-cikli i to najvećem mogućombrzinom. Kod Standarda sus-retili su automobili i bicikli fi-jakere Jakova Polisa i FranaKrala, te je pravo čudo što senije u onom času dogodilakakova nesreća i to ima zah-valiti samo prisutnosti duhaspomenutih fijakera, koji supravočasno skrenuli sa svoji-mi vozovi...«

Grof Pal Szapary (1873.-1917.), tada 27-godišnjak, bo-ravio je u vili Keglevich, bakinoj

opatijskoj kući. Kao brat tadaš-njeg riječkog guvernera LaszlaSzaparyja, često se vozio izme-đu Opatije i Rijeke i to obično -prebrzo. Bio je poznat po lako-mislenom, raskalašenom i la-godnom životu u Parizu, gdje jebio redovan gost na konjičkimutrkama, ali i na francuskoj ri-vijeri. I u Opatiju je došao auto-mobilom iz Cannesa. Ne izne-nađuje da je taj prebrzi vozač30. studenog 1900. postao pr-vim predsjednikom tek ute-meljenog Mađarskog automo-bilskog kluba - koji je zaživio uhotelu Royal u Budimpešti.

Pal Szapary bio je pripad-nik stare mađarske plemićkeobitelji čvrsto vezane uz Rije-

Dana 30. travnja1899. bila je otvore-na Prva industrijskaizložba u Rijeci. Or-

ganizirana je u skladištu br.6, zapadno od upravne zgra-de Luke. Za postav je bio od-govoran Odbor za dekoraci-ju: dr. Adolfo de Dietrich, teslikari John Leard, GiovanniFumi i Josip Provaj. Prostorje bio podijeljen u tri većecjeline: dvorana duga 29 me-tara bila je prepuštena do-maćim proizvođačima – po-jedincima i tvornicama; dru-ga, duga 19 metara bila jenamijenje izlošcima iz Teh-ničkog muzeja iz Budimpeš-te, a treća, znatno manja, bi-la je namijenjena za izla-ganje crteža, nacrta i sitnijihpredmeta. Namjera organi-zatora - Kraljevskog tehnič-kog muzeja iz Budimpešt e,pod ravnateljstvom pošt ova -nog gospodina Otta Tabor-skog - bila je prikazati mo-derne sprave i strojeve čijaprimjena bi mogla pomoćilokalnoj privredi da se podi-gnu kapaciteti riječke indus-tr ije.

Ono što treba napomenuti:

ku: Ivan Peter Szapary bio jeriječki guverner od 1788. do1791. godine, Geza Szaparyod 1873. do 1883., njegov sinLaszlo Szapary, od 1898. do1903. godine, a sam Pal Sza-pary kratko krajem 1905. go-dine. Laszlo Szapary (1864.-1903.) bio je najstariji Gezynsin i veći dio djetinjstva pro-veo je u Rijeci. U vrijeme dokje obnašao dužnost guverne-ra njegov vozač Franjo Udo-vić, bio je također poznat porizičnoj i brzoj vožnji, kao dase nadmetao s guvernerovimbratom. Protiv njega bilo jepodignuto više prijava.

(! �#č� *+ �� ,�ž$ #

Zanimljiva je i vijest kojudonosi Novi list od 18. lipnja1900., pod naslovom »Pišunam iz Bakra«:

»Prvim automobilom kojije kupio vitez Oltschbauer na

�&,� -&#!� #!$�" ��đ�&�"�% ��/��"�% "��š� �� Ž��Č� �� Č��

, ��

Tek nakon Szaparove

vološćanske utrke donese-

na je »Naredba kr. hr.

Slav. dalm. zemaljske vla-

de, odjela za unutarnje po-

slove od 8. listopada

1900. broj 58.651., ko-

jom se izdaju privremeni

propisi glede vožnje auto-

mobil-kolima i motor-kotu-

rima na javnim cestama i

putevima«, gdje u članku

22. stoji:

»Brzina vožnje u mjesti-

ma ne smije bit veća od

one konja u kasu. Izvan

mjesta može se brzina um-

jereno povećati, nu samo

na širokim, ravnim i bez

zavoja cestama slabog pro-

meta.«

par iškoj (svjetskoj) izložbi,p ro šao je dana 16. lipnja krozBakar u 5 sati po podne. Gos-podin Oltschbauer sa svojomsuprugom, rođeni Bečanin,posjednik vile u Andrlićevomzaljevu kraj Kraljevice, dove-zao se na istom direktno izBeča. Taj put prevalio je za 48sati, a iz Bakra do svog posje-da trebao je 15 minuta.«

Philip Oltschbauer je 1904.sagradio u Kraljevici raskošanhotel Liburniju sa četrdesetaksoba i utemeljio ozbiljan turi-zam u tom gradu. FerdinandBudicki dovezao je, pak, prviautomobil (Opel, s jednim ci-lindrom, 3,5 KS) - u Zagreb1901., bio je jedan od osnivačaHrvatskog automobilskog klu-ba 1906. godine, a 1910. dobioje vozačku dozvolu s brojem 1.

Da shvatimo o kakvim seautomobilskim vremenimaradilo, dovoljno je navesti

njegovo sjećanje na Opel iz1901. godine:

»Pogotovu su se plašili konji,a ni s ljudima tada nije bilolahko! Nije bilo anlasera, pasmo se mučili kurblanjem. Za-rađeni su mnogobrojni žuljevidok se nije pojavila iskra. Nijebilo rezervnih kotača. Kotač semogao skinuti samo u radioni-ci. Zračnica se krpala samo nacesti. Automobili su tada troši-li puno više ulja. Uopće nisuimala stakla niti krova pa smobili mokri. Volan je bio izravnospojen s prvim kotačima. Mo-tor je imao cilindar i veliki ot-voreni zamašnjak. Najveća br-zina iznosila je 30 kilometarana sat. Prednji kotači bili sumali, a stražnji veliki.«

Te žak je bio početak auto-mobilizma, no ipak se poneštopomaklo na bolje. A Mercedesi Opel su i dalje s nama - no snešto više konjskih snaga.

Izdanje za:01-Novi list 09.03.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:16 Printano:04.03.2016 14:47:59 Printao: arel

��

�� Č�� Š��

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak:

Grafički Zavod Hrvatske d.o.o.,

Zagreb

Vozač - odgovornostza štetu, naknadaštete i osiguranje«naslov je nove knji-

ge prof. dr. sc. MarijanaĆurkovića. Izdavanje pri-ručnika je prilog konstan-tnom informiranju član-stva o svim segmentimaprometa. Predsjednik Au-tokluba Rijeka, svojedob-no i predsjednik HAK-a testručnjak na području osi-guranja svoje znanje i bo-gato iskustvo pretočio je upriručnik koji će pomoćivozačima da nađu odgovo-re s kojima se susreću kaddođe do prometne nesre-će. U priručniku se nalazekonkretni odgovori i uputevozačima kako reagirati po

pitanju osiguranja i nakna-de štete. Bez obzira na kri-vicu. U HAK-u kao poseb-nu vrijednost priručnikaističu insajderske informa-cije, upute i upozorenja našto vozači trebaju obratitipozornost kad s druge stra-ne imaju osiguravajućukuću. Koliko je problema-tika osiguranja komplek-sna, svjedoči podatak da jekrajem 2014. godine ostalootvoreno gotovo 17 tisućapredmeta s naslova nakna-de št e t e.

U priručniku se, primje-rice, mogu naći savjeti ka-ko riješiti samo naizgledrutinske probleme, kakoprijaviti štetu, od koga tra-žiti naknadu za šl e p a n j e,kako se postaviti kod to-talke, što u slučaju naletana divljač... Priručnik kojitreba svakom vozaču.

»Vozač - odgovornost zaštetu, naknada štete i osi-guranje« stići će na kućnuadresu svakog člana HAKodnosno Autokluba Rijekas članstvom dugim naj-manje 15 godina te svimakoji naprave Obiteljskočlanstvo do kraja 2016. go-d i n e.

PROF. DR. SC. MARIJAN ĆURKOVIĆ OBJAVIO NOVU KNJIGU

��

Održan je Zbor aktivnihčlanova Autokluba Rijekakoji su izabrali 21 člana

skupštine Autokluba. Skupštinaje za predsjednika Autoklubaizabrala novog i starog predsjed-nika prof. dr. sc. Marijan Ćurko-vića. Za potpredsjednika je uprostorijama Autokluba na Pre-luku izabran prof. dr. sc. HrvojaBaričevića. Izabrani su članovinadzornog odbora i suda časti.

Sk u p štinu Autokluba Rijekačine Iva Arapović, Hrvoje Bari-čević, Daniel Bistrović, Ivan Bo-čina, Ferdinand Bolić, MarijanĆurković, Dubravka Ivošević,Ljiljana Kamenar, Josip Krmpo-tić, Zdravko Lisac, Darijo Lubi-na, Ivo Marić, Vladimir Modrić,Josip Mušanović, Goran Paulin,Velimir Ružić, Boris Skeledžić,Rudolf Srića, Vinko Tomas,Branko Valenčić i josip Živčić.

impr essum

U HAK-u kaoposebnuvr ijednost

priručnika ističuinsajderskeinformacije, uputei upozorenja na štovozači trebajuobratiti pozornost

�� Č�� Č

,

Documents

Žmigavac 72