Zrilic, S. - Djeca s Posebnim Potrebama u Vrticu i Nizim Razredima Osnovne Skole - Skripta 1

7/24/2019 Zrilic, S. - Djeca s Posebnim Potrebama u Vrticu i Nizim Razredima Osnovne Skole - Skripta 1

1/31

- DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U VTIU I NIIM RAZREDIMA-OSNOVNE KOLE

(Smiljana Zrili)

UVOD

1. Djeca s tekoama (Salamanca 1994 mantalni, motorni, senzorni, soc- emocrazvoj):

- djeca sa snienim intelekt!alnim s"oso#nostima

- a!tisti$na djeca- slije"a i sla#ovidna djeca- %l!& i na%l!&a djeca- djeca s "oremajima %ovora, %lasa i jezika

- djeca s motori$kim "oremeajima i kroni$nim #olestima- djeca sa smetnjama ! "onaanj!- djeca s "oremeajem "anje- djeca sa s"eci'$nim tekoama ! !$enj!

. djeca s "ose#nim "otre#ama djeca s tekoama darovita djeca

- kom"etentnost !$itelja (seminari, "raenje literat!re, !zrci oteenja, metodika)

- najja$e izraeno izoliranje od strane vrnjaka ! do#i adolescencije

Do#ra "raksa ovisi o:

- do#ri odnosi me*! !$iteljima i str!$nim s!radnicima- do#ra kom!nikacija- di+erencijacija za&tjeva- raznoliki modeli !$enja- tretiranje djeteta kao "ojedinca- kvalitetna "oma%ala- koordinator sa djec! sa

TKO SU DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

-Svako dijete koje ima tekoe ! !$enj! znatno vee od svoji& vrnjaka z#o% $e%atre#aj! "odrk! i darovita djeca koja "osti! nat"rosje$en rez!ltate (vlastites"oso#nosti, motivacija, vanjski "oticaji) kojima je "otre#na "ose#na "odrka

rijentacijska lista:

1. oteenje vida. oteenje sl!&a. "oremeaji %ovorno %lasovne kom!nikacije i s"eci'$ne tekoe ! !$enj!4. tjelesni invaliditet i kroni$ne #olesti

/. mentalna retardacija

1


2/31

0. "oremeaji ! "onaanj! !vjetovani or%anskim +aktorima ili "ro%rediraj!im"si&o"atolokim stanjem

. a!tizam2. "ostojanje vie vrsta i st!"njeva tekoa ! "si&o'zi$kome stanj!

Promjene u pristupima O i O djee s pose!nim potre!ama

-3 "rolosti s! se djeca s "ose#nim "otre#ama smjetala ! s"ecijalizirane!stanove %dje s! se os"oso#ljavala sa ivot se#i sli$nima (tzv. kate%orizacija)

ozitivne strane kate%orizacije:

- "laniranje tretmana- zatitni$ki odnos- #olja kom!nikacija me*! str!$njacima

- mo%!i "ose#ni o#lici o#razovanja- !smjeravanje "ozornosti javnosti

e%ativne strane kate%orizacije:

- na%laavanje djetetovi& nedostataka- "ostavljanje niski& ciljeva- nisko samo"o!zdanje i od#acivanje od dr!%e djece- sti%matizacija se teko #rie- mo%!nost krivo% svrstavanja (n"r djeca iz dr!%i& k!lt!ra)- o"ravdanje za izdvajanje djece iz redovni& razreda

Deklaracija o "ravima $ovjeka 1942. demokratizacija o#razovanja

Deklaracija o "ravima oso#a s mentalnom tekoom 191., 3

5onvencija o "ravima oso#a s "ose#nim "otre#ama 19/., 3

5onvancija o "ravima djeteta, 1929., 3

- deklaracija i konvencije !tje$! da se o#razovanje ozakonj!je kao inte%riranokolovanje djece s tekoama i djece #ez tekoa (6rvatska 1927.)

Salamanca 1994. 38S:

- o#avezno "r!anje "rava djetet! na o#razovanje- Svako dijete ima jednake karakteristike, interese, s"oso#nosti i "otre#a!$enja

- #razovani "ro#rami i sistemi moraj! #iti im"lementirani i sa$injeni kako#i mo%li od%ovoriti "otre#ama (crtica iznad)

- Djeca s "" moraj! imati "rist!" redovnim kolama sa "eda%o%ijom djeca ucentru

- edovne kole sa inte%racijom r!e "redras!de, omo%!!j! o#razovanjeza sve, itd.

U"enii s pp # R$ propisi%


3/31

ravilnik o osnovnokolskom i !$enika s tekoama ! razvoj! ($lanci 4, /,0,,17)ravilnik o !"is! djece ! osnovn! kol! ($lanci 1, , 9)ravilnik o #roj! !$enika ! redovnom i kom#iniranome razrednom odjel! !osnovnoj koli ($lanci , 4, )

ravilnik o osnovnokolskome i daroviti& !$enika6S, acionalni "lan i "ro%ram za ;5

Postupa& peda'o(&e opser)aije- 5ada "otre#e djeteta nis! !o$ene "rije dolaska ! kol!, a ako je tekoa !o$enaranije (n"r vrti), roditelji donose kom"letn! dok!mentacij!

- on%it!dinalno "raenje djeteta, na temelj! to%a korekcija i

nado"!na "ro%rama

?a&tjev za o"servacijom "okree: roditelji ili "ovjerenstvo, o"servacija najd!ljetraje mjeseca

ilj o"servacije: #olje !"oznavanje !$enika te nje%ovi& "otencijala, s"oso#nosti,o%rani$enja (@) radi izrade "ro%rama kolovanja i !kl!$ivanja ! socijaln! %r!"!

"servacijski "ro%ram !klj!$!je:

- raenje !s"jenosti- =z#or metoda i rada s djetetom- raenje "si&, 'z, soc i $!vstveni& oso#ina djeteta- S!radnja roditelja i !$itelja- Arijeme trajanja o"servacije

?a ostvarenje "ed. o"servacije:

- 3vaavanje "ed, standarda- 3$itelj ne "o$etnik ! "ro+esiji- eda%o%, "si&olo% i s"ecijalizirani s!radnici ! koli- eda%o% koordinator- odrka roditelja- "servacija ! razli$itim sit!cijama- ez!ltate o"servacije "romatrati kroz !k!"ne s"oznaje o

djetet!- aljivo donositi zaklj!$ke

akon o"servacije se "redlae model kolovanja ili se izra*!je "rila%o*eni"ro%ram sa individ!aliziranim "ost!"cima i dodatnom "omoi re&a#ilitacijski&str!$njaka (ako kola nema str!$njake, na ras"ola%anj! s! joj mo#ilni timovi)


4/31

Mode*i (&o*o)anja u"ein&a s pp u redo)itom (&o*s&ome susta)u

+, Indi)idua*i-irani OO pro'rami ./ IP0- rimjena metoda koje "od!"ir! "" djeteta- St!"njevito "r!anje "omoi- ojedina$no zadavanje zadataka- 3smena "rovjera ili davanje mo%!nosti !$enik!- ?ajedni$ko "laniranje rada s djecom- Dovoljna %lasnoa, "reciznost, jasnoa- ?a&tjevi s o#zirom na "rostor- S"eci'$na o"rema i materijali

=ndivid!alizirani "ro%rami imaj! razli$ite razine, i imaj! ciljeve, sadraje, metode,rokove, vrednovanja i oso#e zad!ene za "roved#!. =zra*!je i& !$itelj i str!$nis!radnici "ri $em! roditelji "" djeteta tre#aj! #iti !"oznati. mo%!ava i Bonus

nastavu (zamjenske aktivnosti)

8ta"e rada =: inicijalna "rocjena, odre*enje "redmeta i sadraja i nji&ovo%!svajanja, vremenske dimenzije, iz#or metoda i "ost!"aka, sredstva i "oma%ala,eval!acija.

= na!$iti i& !$iti, motivirati, iskoristiti "otencijale.

1, Pri*a'o2eni OO pro'rami- Sadr3ajna i metodi"&a pri*a'od!a- =zra*!je se za "redmete ! kojima dijete ima tekoe

- #!&vaa sadraje koje dijete moe savladati- ose#no se izra*!je za svako%a !$enika- 3$itelji i str!$ni s!radnici, a vijee %a !svaja- cjenj!je se o"isno i #roj$ano (1-/) o !s"jenosti savladano% "ro%rama- Dost!"an roditelj!

3$itelj mora smanjiti o#aveze:- =zdvaja one sadraje koje !$enik moe savladati- #o%atiti sadraje "rimjereno za&tjevima- 3kl!$iti sadraje koji e olakati raz!mijevanje i !svajanje

%radiva

Dijelo nastavno% "ro%rama koji !$enici ne mo%! savladati id! "o "ose#nomnastavnom "lan! i "ro%ram! !$enika s mentalnom retardacijom

otre#no %a je dovriti ! r!jn! i !svojiti %a na vije! te "riloiti ! dnevnik

3vjeti:

3tvrditi realn! razin!, odrediti %odinji cilj, !tvrditi "" !$enika, !tvrditi o"se% ivrijeme, o#jektivne kriterije, str!$njake,

?a kvalitet!: interdisci"linarnost, trajno str!$no !savravanje, kontin!irana i

do#ra s!radnja s roditeljima, stalna "omo i "ot"ora str!$njakaDidakti$ko metodi$ka "odrka

4


5/31

Kompetenije od'ajate*ja i u"ite*ja u radu s djeom s pp

adi stvaranje "ozitivno% ozra$ja, si%!rnosti ! !s"je&, "ri&vaenosti i "otovanja.

?adaci !$itelja:

- 3o$avanje i "re"oznavanje tekoe- Bemeljito "ro!$avanje dok!mentacije o tekoi- ravilan "rist!o djetet!- ri"rema dr!%e djece- remanentno o#razovanje- S!radnja sa str!$njacima- S!radnja s roditeljima i roditeljima dr!%e djece

DJECA I UENICI S OTEENJEM VIDA

Gubitak vida odnosi se samo na one tekoe koje se ne mogu ispraviti odgovarajuim

pomagalima. Omjer takvih uenika u kolskoj populaciji je !""". #enik koji u$ pomo pomagala

vidi na jedno oko se u obra$ovnom smislu ne smatra osobom oteena vida. Slijepe i slabovidne osobe

se ukljuuju u redovite odgojno%obra$ovne programe ukoliko nemaju i$ra&ajnijih dodatnih smetnji. Za

slijepu i slabovidnu djecu je sluh primarno osjetilo te su tako i metode rada usmjerene na slunu

percepciju. Ona mogu ravnopravno sudjelovati u svim aktivnostima te ih je vrlo va&no ukljuivati u

njih. #$ slunu percepciju' vrlo va&na je uloga taktilno%kinestetske percepcije.

Oteenja vida po svome u$roku mogu biti endogena ili eg$ogena. ndogena su nasljedne

anomalije koje se mogu maniestirati u bilo kojem &ivotnom ra$doblju' a pod eg$ogena spadaju i$ika

oteenja oka. Oteenja tako*er ra$likujemo na slabovidnost i slijepou. Slabovidna osoba je ona

koja na svom boljem oku u$ najbolju moguu korekciju ima "%+", ostatak vida dok je slijepa osoba

ona koja ne ra$likuje svjetlo od tame. -ajee anomalije vida su dalekovidnost' kratkovidnost'

astigmati$am' strabi$am' dikroma$ija' monokroma$ija i daltoni$am. #enici oteenog vida mogu

imati odre*ene tekoe u kognitivnom ra$voju (posebice apstraktno miljenje). +, slijepih osoba kao

dodatnu tekou imaju mentalnu retardaciju. /ako*er mogu imati tekoe na podruju

motorike(tekoe u oblaenju' $akopavanju i slino) te komunikacije.

-ajei simptomi koji mogu uka$ati na smetnje vida ukljuuju esto trljanje rukama'

okretanje lica i pogled u stranu' napeto tijelo' podi$anje lica i gledanje prema gore. Za vrijeme itanja

tako*er se mogu primijetiti simptomi oteenja vida kao to su konstantno treptanje' mijenjanje

polo&aja knjige' nepa&nja $a vrijeme itanja' pokrivanje ili $atvaranja jednog oka' naginjanje glave u

stranu' kiljenje prilikom itanja i slino.

0ako bi se pomoglo slabovidnim uenicima u koli potrebno je prikladno osvijetliti uionice'

po$icionirati uenika to bli&e nastavniku i ploi. -astavnik mora sav sadr&aj i$nositi i$ra&ajnim

/


6/31

govorom' konkretnim' preci$nim i kratkim uputama. 1a&no ga je ukljuiti u sve aktivnosti ra$reda te

imati na umu da dodir i sluh $amjenjuju vid kao glavno osjetilo.

# obra$ovanju slijepih va&nu ulogu ima 2raillovo pismo koje se sastoji od 3 ispupenih toaka u

ra$nim po$icijama na debelom kartonu pomou kojih se mogu napraviti 34 $naka i ra$mak. /ih esttoaka se sastoji od dvije okomice te se u lijevoj okomici pobrojane toke ' ' i 4' a u desnoj toke +'

5 i 3. 2railleovo pismo se smatrama temeljem pismenosti i uspjenog obra$ovanja slijepih.

0ao va&an dio odgojno 6 obra$ovnog procesa svakog djeteta' a tako i onih s oteenjima vida'

naglaava se igra. 0od djece s oteenjem vida va&no je kro$ igru ra$vijati osjetila sluha' njuha' dodira

te okusa.

Preporuke ! r!" #! #$%&ep%' u(e)%ko'

% 7etoda usmenog i$ra&avanja 6 uitelj mora biti siguran da ga uenik dobro uje te da koristi

gramatiki pravilan govor' mirnog tona' ist po i$govoru te dobre intonacije i ritma

% 7etoda ra$govora 6 uitelj treba provjeriti koristi li primjerenu predod&bu rijei te mogu li

pove$ati sadr&aj i$govorenog sa stvarnim iskustvom uenika. 8ojmovi s vi$ualnim

konotacijama normalno se upotrebljavaju u komunikaciji s uenicima oteena vida te se je

potrebno da je uitelj pri davanju uputa konkretan' preci$an i kratak

% 7etoda pisanih i ilustrativnih radova 6 djetetu se treba osigurati plan ploe na klupi napisan

2raillovim pismom te se sadr&aji trebaju i$govarati glasno i jasno. # viim ra$redima se

uvode prijenosna raunala prilago*ena slijepima gdje obavljaju svoju pismene $adatke i

spremaju pismene radove

% 7etoda demonstracije 6 pri demonstirranju uitelj treba koristiti stvarni predmet o kojem

govori a $atim relje' crte& ili sliku. 9emonstrirani predmet se daje ueniku u ruke u$ dodatno

pojanjenje i dovoljno vremena $a percepciju ostalim osjetilima

% 7etoda tiskanih radova 6 slijepi uenici koriste materijale tiskane na brailleovom pismu te

mogu koristiti audio knjige

% 7etoda laboratorijskih radova 6 slijepi uenici individualno uvje&bavaju manipulaciju

predmetima' alatima i instrumentima. :ad u grupi se provodi u$ pomo uitelja ili videih

uenika' a $a rad u prostoru i$van uionice potrebno je osigurati pomo vodia $a kretanje i

upo$navanje prostora

DJECA I U4ENICI S TE5KO6AMA S7U$A

3?=

8


7/31

EF3G= 3?= ;B8G8H< S>36=FA< F>36G


8/31

% sla# iz%ovor rije$i% za"itkivanje, trai "onavljanje% "ovla$enje iz dr!tva% tee !svajanje "ojma jednine, mnoine i roda% osjeaj manje vrijednosti% %r!#ost, a%resija ili "ovla$enje ! se#e

3K8=5 S ;B8G8H=E< S>36< 3 SAH ;5>=

% velika !s"jenost savladavanja redovni& "ro%rama% odst!"anja na n"r. diktati, "jevanje, sl!na analiza, strani jezik

E8BD=5o a"etit, =zraen motorni nemir dijete ! stalnom "okret!, e od%ovara na najjednostavnije "itanja djel!je kao da ne

$!je, ne raz!mije ili ne eli od%ovoriti, ema interesa za i%ra$ke, =%ra$ke raz#ac!je na sve strane, ever#alna kom!nikacija se jo !vijek ne moe !s"ostaviti,

o . Fodina: Bekoe ! raz!mijevanj! %ovora, 3s"oren %ovorni razvoj,

Bekoe ! !"otre#i i raz!mijevanj! %esta, mimika...

-

- 5riteriji


15/31

o r%anski %enetski i ne!roloki +aktor: #olesti tijekom tr!dnoe,"!enje tijekom tr!dnoe...

5arakteristike a!tisti$ne djece

1. teenje socijalni& interakcija. teenje ver#alne i never#alne kom!nikacije. %rani$eni i stereoti"ni o#lici interesa i aktivnosti

=nte%racije ! redoviti od%ojno o#razovni s!stav

- Djelomi$na inte%racija (zajedni$ki "ro%ram iz od%ojni& "redmeta, a "ose#niiz o#razovni&)

- S"eci'$na djelomi$na inte%racija i s"eci'$ni re&a#ilitacijski "ost!"ak i"odrk!

- rivremena !klj!$enost "ri entr! za a!tizam- 3 razred! tre#a osi%!rati:

o otre#na sredstva za viz!alno ko%nitivn! "odrk!,o 5ratkotrajna isklj!$ivanja, odmore,o da#ir "rimjereno% mjesta,o arcijalna inte%racijaC mo%!nost "relaza iz jedno% ! dr!%i o#lik

inte%racije,o rod!eni str!$ni "ro%ram (S)

DJECA I U4ENICI S MOTORI4KIM POREME6AJIMA I KRONI4NIMBO7ESTIMA

azvojne zna$ajke:

- azli$iti o#lici i teina "oremeaja "okreta i "oloaja tijela- SmanjenaNonemo%!ena +!nkcija "ojedini& dijelova tijela- e"ostojanje dijelova tijela- teenje sredinje% ivano% s!stava

ose#nosti "isanja: ( neke vrlo lo%i$ne "ose#nosti):

- rikladno radno mjesto za invalidno% !$enika- Liksiranje "a"ira za radn! "ovrin!

- rila%o*avanje sredstva za "isanje- Bre#a vie vremena za %ra'$ko "isanje- ismeni is"iti se tre#aj! "rila%oditi man!alnoj s"oso#nosti !$enika

ose#nosti $itanja:

- oma%alo za drenje knj%e na o"timalnoj visini- oma%alo za okretanje stranica

ose#nosti ! izvo*enj! "rakti$ni& radova:

- mo%!iti koritenje s"eci'$ni& "oma%ala

- omo dr!%e oso#e

1/


16/31

DJECA I U4ENICI S POREME6AJIMA U PONA5ANJU

oremeaji "redstavljaj! sva ona "onaanja koja na neki na$in mo%! #iti tetna io"asna za dijete i okolin!, odst!"anja od normi !o#i$ajeni& "onaanja za t! do#,s"ol, sit!acij! i okr!enj!. oremeaj ! "onaanj! o#!&vaa raznolike o#likenedovoljno kontrolirano% "onaanja (a%resivnost, la%anje, destr!ktivnost,vandalizam, kra*a, #jeanje s nastave krenje dr!tveni& i kolski& normi tetemeljni& "rava dr!%i& oso#a)

naj#itnija kriterija ! "ostavljanj! dija%noze "oremeaja: !$estalost to% o#lika"onaanja i nje%ov intenzitet.

?ovko navodi da razlik!jemo socijalno neprilagoenu djec! smetnje "onaanjana relaciji "ojedinac dr!tvo (lijenost, nedostatak interesa za rad i !$enje,"ovrnost, "revara, kra*a, la...) te emocionalno poremeena djeca ne"ovjerljiva, indi+erentna, nervozna, nemirna...

o"ovi-Kiti i J!ni-avlovi navode nekoliko mani+estacija "oremeaja !"onaanj!:

D8A=H


17/31

neo"revdano izostaj! s nastave, ne!s"jena ! savladavanj! %radiva, "ov!$ena inesi%!rna, izolirana od vrnjaka, &i"eraktivnaNnemirna, sla#e koncentracije i"anje, a%resivna, emocionalno la#ilna

Smatra se da s! "ormeaji ! "onaanj! !vjetovani nizom elemenata:

F88BS5= = I=>;5= K=EI8== =?=5< - "erinatalna tra!ma,ne!rotoksi$nost ! tr!dnoi, alko&ol ili dro%a majke

=D=A=D3= = A;H


18/31

1) H=ASB dijete se eli istakn!ti, #iti ! "rvom "lan!, sklono"renema%anj!, #!dalastom "onaanj!, na"adno se o#la$i... 3zrok:kom"enzirani osjeaj nesi%!rnosti, lj!#omora, osjeaj nevoljenosti,razmaenost...

) 3? D=H8B8 mirno i "osl!no, jako am#iciozno dijete, ! koli sjedi zaknji%om, disci"linirano, tenja za isticanjem, nedr!elj!#ivost, !miljenost.3zrok: imitacija "onaanja stavova roditelja

) 5S D=H8B8 od#ijanje nalo%a, neizvravanje d!nosti, tvrdo%lavost,drskost. 3zrok: emocionalna za"!tenost, od%oj #ez lj!#avi, zlostavljanje...

4) >H=A D=H8B8 !zrok: iz#je%avanje "reteki& zadataka, kanjavanodijete, lae i &vali se da zadovolji o$ekivanja roditelja

/)


19/31

8A8=H< Wasilje ! kolama izazov lokalnoj zajedniciX najzna$ajniji "rikazdijelova kon+erencije Aijea 8!ro"e >okalno "artnerstvo za "revencij! i #or#!"rotiv nasilja ! kolama (77. %odine ! Stras#o!r%!)

% E?; "rovodi "ro%ram W


20/31

ostaj! ne"re"oznate z#o% nenametljivosti nji&ovi& smetnji, no !koliko se one navrijeme "re"oznaj! i #!d! adekvatno tretirana, mo%! na"redovati.

re"oznati "oremeaj "anje moemo ako: dijete ima tekoe s odravanjem"anje "ri o#avljanj! zadataka, ne "rate !"!te i ne dovravaj! za"o$eto,

"osve!j! "anj! detaljima ili z#o% nemara rade %reke, iz#je%avaj! i od#ijaj!zadatke koji za&tijevaj! trajniji mentalni na"or, $esto %!#e stvari, za#oravljaj!dnevne aktivnosti, za&tijevaj! staln! "omo ! o#avljanj! kolski& o#aveza isli$no.

DH8< S< =??=ASB=

=m"!lzivna djeca s! lako na%ovorljiva. Smanjena je kontola im"!lsa, adekvatni&

ili neadekvatni&. =m!lzivnost tj. rea%iranje #ez razmiljanja o mo%!im"osljedicama "onaanja.

Djeca s! sklona nez%odama i ozljedama. =m"!lzivnost moe ometati isocijalne odnose djeteta imaj! tekoa sa stvaranjem i odravanjem"rijateljstava. (!"adanje ! rije$, nametanje, %ovorenje "o%reni& stvari ! "o%rnovrijeme, ta"anje, %rljenje ili dodirivanje dr!%i& #ez razlo%a, a%resivno rjeavanjes!ko#a...)

$esto se javlja i emocionalna nesta#ilnost niska tolerancija na+r!stracije, "rovale #ijesa, socijalno osamostaljivanje, okrivljavanje dr!%i& za

vlastite "ro#leme, "retjerana osjetljivost na kritike

7


21/31

% ! koli tekoe s od%a*anjem od%ovora ($esto daj! od%ovore "rije ne%oje dovreno "itanje), nestr"ljivost (n"r. Kekanje na red), #ave se"otencijalno o"asnim aktivnostima ne razmiljaj!i o mo%!imo"asnostima, ne sl!aj!, "rekidaj! i ometaj! dr!%e, diraj! stvari koje nesmij!, imaj! tekoa sa or%aniziranjem zadataka i aktivnosti, ne "osve!j!"anj! detaljima ili z#o% nemara rade %reke, od#ijaj! zadatke kojiza&tijevaj! trajniji mentalni na"or, $esto %!#e stvari, ometaj! i& vanjski"odraaji...

oko 47 07 djece sa


22/31

e moe samo jedan str!$njak "ostaviti dija%noz! i odrediti tretman "otre#an jetimski "rist!" m!ltidisci"linarni "rist!": DH8KH= S=6=HF,8D


23/31

matematici i #io je #istro dijete Y "okazalo se da "ostoji jo takvi&sl!$ajeva- "o$eli s! se razlikovati razli$iti st!"njevi tekoa aleksija i disleksija te a%ra'ja i dis%ra'ja- spei"ne te(&o>e u u"enju nis! !klj!$eni !$enici $iji s! "ro#lemi !

!$enj! "osljedica "oremeaja vida, sl!&a, motorike, mentalne retardacije,emotivni& smetnji ili "eda%oke za"!tenosti- u"enii s te(&o>ama u u"enju &etero%ena sk!"ine normalnointeli%entne djece s razli$itim ko%nitivnim, socijalnim, emocionalnim idr!%im oso#inama koje "ri !$enj! imaj! znatno vee "ro#leme ne%oveina !$enika nji&ove do#i- naju"esta*ije spei"ne te(&o>e u u"enju #disleksija, dis%ra'ja idiskalk!lija

POREME6AJ 4ITANJA .DIS7EKSIJA0- dis*e&sija sk!" sim"toma koji se mani+estira s"orim, neto$nim$itanjem i slovkanjem- dijete -amjenjuje s*o)akoja sli$no zv!$e ili iz%ledaj! (#-d, #-", i-l, d-#,-, s-z, m-n, !-n) te ispu(ta s*o'o)e i*i dije*o)e rije"i- disleksija "redstavlja spei"ni poreme>aj 'o)orne a u u"enjukoje mo%!#iti "osljedica


24/31

o na ovladavanj! %ra'$kom sim#olizacijom %lasova slovimao na st!"nj! ovladavanja slo%ovnim $itanjemo "oremeena %lasovno-slo%ovna str!kt!ra rije$io te&ni$ki is"ravno $itanje rije$i ili re$enice, ali nedovoljno

raz!mijevanje smisla "ro$itano%

- tekoe ! $itanj! odnose se na #rzin!, "reciznost $itanja i na razin!raz!mijevanja "ro$itano%- djeca sa disleksijom du'o s*o)&aju i ne "itaju te"no- karakteristike:

o ne"re"oznavanje slova (velika-mala, "isana-tiskana)o "reskakanje slova ! rije$io mijeana slovao "reskakanje mali& rije$io zamjena vokala s dr!%im vokalimao zamjena slova "o o#lik! i zv!$nosti

o inverzije slova ili slo%ovao neadekvatna #rzina $itanjao nedovoljno raz!mijevanje "ro$itano% tekstao "oremeaj zadravanja reda "ri $itanj!o "oremeaj lo%i$ko%a $itanja s neod%ovaraj!om intonacijom i

na%laavanjemo d!%o slovkanje

3?= D=S>85S=H8

- smatra se da je !zrok dis


25/31

Y javljanje navedeni& sim"toma s! zna$ajni nakon . razreda- radi se o -aostajanju u )je(tini pisanja od 'odinu i po* do d)ije'odine(do kolska razreda) do razine !svajanja ostali& kolski&"redmeta i vjetina- dis%ra'$ne po're(&e su ustrajne i !rojne

- ! velikom #roj! sl!$ajeva dis*e&sija i dis'raja su istodo!noprisutne (mo%!i s! sl!$ajevi W$iste disleksijeX i W$iste dis%ra'jeX)- dis%ra'ja prema u-roima:

o nasljedna dis%ra'ja !zrokovana djelovanjem vanjski&ne"ovoljni& $im#enika

o tekoe ! "isanj!o kom#inirani o#lik

B=A= D=SF


26/31

#) dis'ramati"na dis'raja !%lavnom se mani+estira narazini re$enica

0 'ra


27/31

kazn! i sl.), o#jasniti roditeljima to zna$e tekoe ! !$enj!,osi%!rati str!$n! "omo de+ektolo%a, lo%o"eda

- o&o @ u"eni&a s umjerenom i te(&om dis*e&sijom ima o-!i*jnepote(&o>e u matematii- primjeri osta*i? te(&o>a u matematii

o sla#o "oznavanje matemati$ko% rje$nikao tekoe ! $itanj! i raz!mijevanj! "ro$itano%ao tekoe ! !$enj!, "amenj! i re"rod!ciranj! aritmeti$ki&

ta#licao "o%reno viz!alno "re"oznavanje ra$!nski& sim#ola, itd.

- mno%a djeca imaj! "ro#lem s matematikom, ali kod djece sdiskalk!lijom izraene s! neke spei"ne po're(&e

o zamjenj!j! jedan #roj dr!%imo "onavljaj! isti #roj ili radnj! vie "!ta i nis! ! stanj! "rei na

slijedei korako

zrcalno okre! znamenkeo tekoe s "rostornom or%anizacijomo velika s"orost ! rjeavanj! zadatakao ne vide zadatak kao cjelin! ne%o kao ne"ovezane dijeloveo ! $itanj! i "isanj! #rojeva se javljaj! is"!tanja, zamjene i

"remjetanja #rojevao veli$in! #rojeva "rocjenj!j! "rema d!ini (7.77771 je vee od

7.1)

5


28/31

o sistematski "rovjeravati je li !$enik raz!mio sadraj, "ojmove ide'nicije te dati dodatna o#janjenja

o iz#je%avati !$enikovo $itanje na %las ili "isanje na "lo$i "redrazredom

o koristiti "rera*ene, saetije, jednostavnije tekstoveo ! !d#enik! jasno ozna$iti mjesta koja s! #itnao koristiti mno%o konkretni& "rimjerao zadavati manji #roj zadataka, ras"orediti i& "o teini, "rvo

najlaki a na kraj! najteio itd.. (za jo "rimjera str. 19)

- vana je suradnja s rodite*jima(vano je da se adekvatno "onaaj!"rema djetet!), roditelji #i tre#ali:

o !$iti zajedno s djetetom (na na$in da m! %radivo "re"ri$aj!kao "ri$! koja e %a moi zainteresirati kao i%ra ili za#ava)

o o&ra#rivati dijete

o ne !laziti ! s!ko# s "ro+esorima

5E8B8=H8 3K=B8>H< 3 H 5


29/31

- reduirati!tjecaj "isanja na !$enje ili "okazivanje znanja- pri*a'oditiza&tjeve za #rzinom izvo*enja "isano% rada- "rila%oditi i modi'cirati vol!men "isano% rada- dopustiti!"ora#! do%ovoreni& skraenica- "rila%oditi i modi'cirati sloenost "isano% zadatka

- "odijeliti odre*ene zadatke ! +aze- jasno de'nirati ciljeve "rovjere i ocjenjivanja- #iti dos*jedan! kvalitetnom is"ravljanj! "o%reaka- dopustiti pomo>na sredst)a"isanja- do"!stiti !"ora#! lake% "isma- uo"iti i potiati ra-)ojindivid!alni& s"oso#nosti

B8;5G8 3 S=-8EB=AH =>


30/31

H, )i-ua*nospaija*na, '*a-!enoritmi"&a@, tje*esno&inesteti"&aG, interpersona*na, intrapersona*na


31/31

"oticati mat! i "erce"tivno "redo$avanje

!$itelj darovitom djetet! tre#a omo%!$iti "rist!" izvorima s"ece'$no% znanja,donose$i m! dodatn! literat!r!, $aso"ise s temama koje %a zanimaj!...

#lici rada s darovitima: ovremena ok!"ljanja na razini %rada i !"anije ! znanstvenim,!mjetni$kim i te&ni$kim kreativnim radionicama

#o%a$ivanje "ro%rama ! redovitom odjel! odnosi se naindivid!alizacij! o#razovni& "ost!"aka ! redovnoj nastavizadavanjem zadataka maksimalne teine i sloenosti

ad ! malim sk!"inama !n!tar razreda zasniva se na di+erenciranim"ro%ramima "ose#no "ri"remljenim za sk!"ine daroviti&

3vo*enje ! te&nike samostalno% individ!alno% rada ad s mentorom !$iteljem ili str!$njakom iz "odr!$ja za koje !$enik

"okaz!je interes =straiva$ki "rojekti ! koli ili ! s!radnji sa znanstvenim i k!lt!rnim

!stanovama....

astavni "lan i "ro%ram za darovite tre#a omo%!$iti:

Eaksimalno ostvarenje temeljni& vjetina Sadraj koji je iznad "ro"isano% redovito% "ro%rama =zloenost novim "odr!$jima i disci"linama Sadraje "o iz#or! sami& !$enika Ae! sloenost sadraja "seno isk!stvo ! kreativnom razmiljanj! i rjeavanj! "ro#lema azvijanje misaoni& i stvarala$ki& vjetina...

8AK7JU4AK

ad s djecom s "ose#nim "otre#ama izisk!je "!no ener%ije, str"ljenja ali i znanja.Eetodi$ki "rist!" ! rad! s djecom s "ose#nim "otre#ama dio je s!vremeno%k!rik!l!ma od%oja i o#razovanja koji, osim str!$nosti, !klj!$!je i kreativnost

od%ojitelja i !$itelja, otvorenost i s"remnost na s!radnj! i socijalne kom"etencije

Documents

Zrilic, S. - Djeca s Posebnim Potrebama u Vrticu i Nizim Razredima Osnovne Skole - Skripta 1