Zvonko Šundov - Fenomenologija duha kao ključ za razumijevanje Hegelove filozofije

Studije

IzvorničlanakUDK141.132.165.24/HegelPrimljeno16.12.2006.

Zvonko ŠundovBaltićeva1,HR-48260Križevci

Fenomenologija duha kao ključ za razumijevanje Hegelove filozofije

SažetakU ovom članku autor pokušava razumjeti i pojmiti ulogu Hegelove Fenomenologijeduha. To djelo određuje se kao ključ razumijevanja Hegelove filozofije u cjelini. Kretanje apso-lutnog duha iskazuje se kao put kojim se filozofija re-konstruira kao povijesno mišljenje postajanja slobode i kroz koji se put može doći do navlastite bîti filozofije.

Ključne riječiG.W.F.Hegel,razumijevanje,duh,filozofija,sloboda,povijesnomišljenje

KljučzarazumijevanjesmislaipoimanjeduhaEnciklopedije filozofskih zna-nosti iHegelovafilozofskogsistema(ili,bolje,sistemafilozofije)ucjelinipredstavljanjegovaFenomenologija duha.Toje,nakonTeoloških mladenač-kih spisa,kojisuobjavljenitek1907.,dakle76godinanakonfilozofovesmr-ti,prvoHegelovodjelo.1Objavljenoje1807.godinekodJ.A.GoebhardtauBamberguiWürzburgu,alipodnaslovomSistem znanosti (System der Wis-senschaft)ispodnaslovom»Prvidio,Fenomenologija duha«(ErsterTheil,diePhänomenologiedesGeistes).2Nizjeargumenatakojiupućujunaoprav-danostzaključkadajeHegelzamislioFenomenologijukaouvodusvoju(tadavećplaniranu)Logiku.Tonaročitovažiza»Uvod«,kojijenapisanprije–na-knadnouvrštenog–»Predgovora«.No,ukolikocjelinaHegelovasistema(sEnciklopedijom, Logikom iFilozofijom pravakaostožernimsastavnicama)odudaraodsistemafilozofijekakavjeimpliciranuFenomenologiji,ondato,svakako,upućujenapromjenukontekstaukojemuHegelkaofilozofdjeluje,

1

MilanKangrgadajeuvezistimprvimobjav-ljenim Hegelovim djelom slijedeću formu-laciju: »Uoči Napoleonove bitke kod Jene1806.dovršava(Hegel)svoječuvenoimoždanajznačajnije djelo Fenomenologija duha«(»Hegelovfilozofskisistem«,u:G.W.F.He-gel, Fenomenologija duha, Naklada Ljevak,Zagreb2000.,str.524).Taformulacija,»mož-da najznačajnije djelo« upućuje na stanovitioprez.Ona, u svakom slučaju, ne proturječitezi o ključnom (u smislu hermeneutičkogključatumačenja)karakteruFenomenologijegledecjelineHegelovasistema.

2

FaksimilnaslovnestraneFenomenologije do-nosiSuhrkampovoizdanje(v.G.W.F.Hegel,Phänomenologie des Geistes, SuhrkampTa-schenbuchVerlag,FrankfurtamMain1973.,str. 9). Kao što s pravom zapažaju uredniciovog izdanja,EvaMoldenbauer iKarlMar-kusMichel, tajnaslovpokazujeda jeHegelzamislio Fenomenologiju duha kao prvi diosvojegsistemafilozofije(nav.djelo,str.595).Svi citati iz ovog izdanja (kao i sva upući-vanja na spomenuto Suhrkampovo izdanje)označavajusekraticomPh.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA108God.27(2007)Sv.4(915–944)

Z.Šundov,Fenomenologija duhakaoključzarazumijevanjeHegelovefilozofije916

alinemora–uzodgovarajućuinterpretacijskustrogost–nužnoukazivatiinafundamentalnupromjenuilipreinakuHegelovetemeljnepozicije.Upravose u tom sklopu smije govoriti o Fenomenologiji kao o »hermeneutičkomključu«Hegelovasistema.Prvi,posvenesporan,momenttogključasadržanjeupravouuvodnomdi-jelu»Uvoda«.Hegeltupolažeračunaometodi,tvrdećidaseprijeprelaskanazbiljskospoznavanjeonogaštoistinskijestmoramo,kakotoproizlaziiz»jedne prirodne predodžbe« (eine natürliche Vorstellung), sporazumjeti ospoznavanju,itozatojersespoznavanjesmatraoruđemovladavanjaonimapsolutnimilisredstvompomoćukojegaseonosagledava(usp.Ph,str.68).Hegel,međutim,neslijedituprirodnupredodžbu,većupućujenabesmisle-nostpokušajadaseonoštojeposebisteknesvijesti,jerjetouvlastitompoj-mubesmislica.3Naime,uspostavljanjeapsolutnegraniceizmeđuspoznava-njaipredmetaspoznaje(aufilozofijijetoonoapsolutno)nevodiračunao:1.tomedaprimjenaoruđananekustvarneostavljatustvaronakvukakvajeonabilaposebiprije teprimjene,negonanjoj izvodinekooblikovanjeimijenja je;2. tomeda,akospoznavanjenijeoruđenašedjelatnosti,negonekakavpasivnimedijkrozkojidonasdospijevasvjetlostistine,ondastvarnakojusespoznajaodnosinedobivamoonakvukakvajeonaposebi,negoonakvukakvajeonapotomemedijuiunjemu.Objenavedenemogućnostizasnivaju sena tomedakoristimo sredstvokojeneposrednoproizvodi su-protnoonomečemujeononamijenjeno.Stogaje,zaključujeHegel,»štovišebesmislenodasemiuopćeslužimonekimsredstvom«(Ph,str.69).Međutim, gnoseologija znade za odgovor na tu primjedbu. Istina je da seturadiostanovitojneprilici,alinjojsemožedoskočititakoštoćemoupo-znatinačinučinkatogoruđaspoznavanja,takodaćenamtimpoznavanjembitiomogućenodaučinkuspoznavanjaodbijemoonajdiokojipripadaoruđuspoznavanja.No,Hegelimadeiodgovornatugnoseološkudoskočicu.Akobismopostupilinaovajnačin, tobinaspoboljšanjezapravodovelonatragonamogdjesmoibiliprijetoga:

»Akoodnekeoblikovanestvariponovooduzmemoonoštojeoruđeizvršilonanjoj,ondanamjetastvar–ovdjeonoapsolutno–upravoponovoonoistoštojebilaprijetognapora,kojijetimesuvišan«(isto).

Stogaseprirodna(usvojojosnovirazumska,dapače,zdravorazumska)pre-dodžbanakojojsetemeljiiizkojeizviresvakagnoseologija(naročitoonavrstagnoseologijekojasepostavljakaoutemeljujućadisciplinasvakemo-gućefilozofskespoznajeisvakogmogućegfilozofskogspoznavanja,tetakoikaoutemeljujućadisciplinacjelokupnefilozofije)imadeodbacitikaopred-rasudaipukazabluda.Onaništanedoprinosi,nisadržajno,nimetodičkinikvalitativno,vrsnoćifilozofskogspoznavanja.NatajnačinHegel jesasije-kaonovovjekumetafiziku(ionuracionalističkog,ionuempirističkogkaoionukantovskogpredznaka)usamomnjezinukorijenu.No,onsespravompribojavadabiučinaktogopovrgavanjametodičkogfundamentametafizikemogaobitiširenjenepovjerenjauznanost(dakako,kaoštojetoekspliciranoi uEnciklopediji filozofskih znanosti i na nizudrugihmjerodavnihmjesta,Hegelovpojamznanostijestspekulativnenaravi,takodaganetrebabrkatisascijentističkimpojmom).Stogaonraščlanjujeuzrokeodatleproizlazećegnepovjerenja u znanost. Suočen sa zbiljskom znanošću, koja s naznačenihdvoumica prelazi na sam svoj posao, pa zbiljski spoznaje, strah koji pro-izvodi to nepovjerenje – a riječ je o strahuda bez izvjesnosti gledeoruđaspoznavanjasamospoznavanjeinjegoviučinci,spoznajakakvaseformirauznanosti,lebdeunesigurnom,zrakopraznomprostoru–iskazujeseisamkao



predmetnepovjerenja.Zaštonebismotrebaliimatinepovjerenjausamotonepovjerenjeipribojavatisedajevećtajstrahodzabludesamposebizablu-da?,retoričkisepitaHegel(v.Ph,str.69),alineostajenatompitanju,negonudi i argumentaciju koja govori u prilog predložene solucije odbacivanjatogapriornognepovjerenjaugnoseološkineutemeljenu(itimegnoseološkineosiguranu) znanost.Strahokojemu je tu riječpretpostavljamnogo togakaoistinu.Unaprijedneštopretpostavljatikaoistinuznačiunaprijedsuditi,daklegajitipred-rasude.Akojesutopredrasudeodkojihsehraniinačijemtlurastegnoseologističkabojazan?Prvajepredrasudatadasupredodžbe o spoznavanju(VorstellungenvondemErkennen)nekooruđeimedij.Druga–dasemikojispoznajemorazlikujemoodnašegspoznavanja.Trećainaj-važnija–dajeonoapsolutnonajednojstrani,adajespoznavanjeodvojenoodapsolutnog,tedajespoznavanjeipakneštorealnoiistinito.Akakoneštomožebitiistinitoakojeodvojenoodapsolutnogaitimeodistinekojajeuap-solutnomesadržana?StogaHegelzaključujedajeonoštosenazivastrahomodzabludezapravo strahpred istinom (Ph, str. 70).Polazišteovog izvodasastojiseupojmovnojidentifikacijiapsolutnogasistinitim:akojeapsolutnoodistaapsolutno(anenekaproizvoljnakonstrukcijavoluntarističkiuzdignutanarangapsoluta),ondajeonopodefinicijiistinito.Aakotoapsolutnodržimoodvojenimodnaskojispoznajemo,akoga,dapače,označavamokaoneštosdrugestranenassamih,daklekaoneštoonostrano,ondasmomiodvojeniodistineiustrahuprednjome.Akonas,kojismoodistineodvojeni,označavamounašemspoznavanjukaoonekojidopirudoistineikojiposjedujurealnost,ondaupadamounerazr-ješivukontradikciju.Međutim,gnoseologijaznadezatuteškoćuinudinamuvjerenjepremakojemu»nekospoznavanje,kojekaoštotohoćeznanost,nespoznajedodušeonoapsolutno,ali ipakmožebiti i istinito,aspoznavanjeuopće,akojedodušeinesposobnodashvationoapsolutno,ipakmožebitisposobnozadrugu istinu« (isto).Na tudoskočicuHegelodgovara izvođe-njemkonzekvencijekojuonanužnoimplicira:atojerazlikovanje»apsolut-no istinitoga«od»sporedno (sonstigen) istinitog«, štoznačiuspostavljanjemutnezbrke,ukojojsuriječilišenestvarnogznačenja.Itimesedospijevado»praznepojaveznanja«(Ph,str.71).Znanostse,Hegeljeturezolutan,moraoslobodititepraznineitogprivida,neistinskogspoznavanja,kojejelošnačinbitkaznanosti.Polazištetogoslobađanjasastojiseuuviduutodajeprirodnasvijestsamopojamznanja,štoznačidaonanije realnoznanje,kolikogodonasebiuobražavaladajestupravotorealnoznanje(v.Ph,str.72).Prirodnasvi-jestnijenikakvoiskonskozloilištogodtomeslično,onaniječaknineštoposebideficijentno,nekasvijestsugrađenomsistemskomgreškom.Onapostajeproblematičnomtekkadasebepočnesmatratineposrednorealnimznanjem.Timprekoračenjemvlastitihdosegaonagubisebesamu,svojproduktivnipo-tencijal,tenatomputugubisvojuistinuiosuđujesebenatakvuvrstusumnjekojauosnovipredstavljaočajanje,izazvanouvidomuneistinitostznanjaste-čenoganeposrednopomoćuprirodnesvijesti.Toočajanjerezultiraskepticiz-mom.Lažnaalternativaočajavajućemskepticizmusastojiseudogmatskomprepuštanjuautoritetudrugih.No,niskepticizamnidogmatizam4nemogu

3

»DieseBesorgnismußsichwohlsogarindieÜberzeugungverwandeln,daßdasganzeBe-ginnen,dasjenige,wasansichist,durchdasErkennen den Bewulßtsein zu erwerben, inseinenBegriffewidersinnigsei,undzwischendasErkennenunddasAbsoluteeinesieschle-chthinscheidendeGrenzefalle«(Ph,str.68).

4

Hegel u »Uvodu« ne koristi pojam dogma-tizam, mada je očigledno da se pod prepu-štanjem tuđem autoritetu nemože podrazu-mijevatiništadrugonegoonošto seobičnooznačavaspomenutimterminom.



dovestidotogadanamjestozabludestupiistina.Ipak,uskepticizmuimadeneštoplodonosno:

»Skepticizamusmjerennacjelokupniopsegpojavnesvijestiistomosposobljujeduhzaispitiva-nještojeistina,timeštodovršavaočajavanjenadtakozvanimprirodnimpredodžbama,mislimaimnijenjima,zakojajesvejednodalisenazivajuvlastitimailituđima,ikojimajesvijestštoideupravonaispitivanjejošuvijekispunjenaiopterećenja,alitimezapravonesposobnazaonočegasehoćeprihvatiti«(Ph,str.73).

Uskepticizmunetrebavidjetisamonjegovneposredanrezultat,atojeap-straktnočistoništa,negoiodređenostisadržajnostteništavnostiukojojskep-ticizamzavršava.Iakoonapstrahiraodputaisadržajaonogaštonaposljetkuoznačavakaoništavno,ipakjeutomprocesuapstrahiranjasadržanjedanniznegacija,itoodređenih,negacijakojeniječuneštoodređeno,anisubesadr-žajnoibespredmetnonijekanje.Usvakojsenegacijivršiprijelaz,autimpri-jelazima»samoseodsebenadajenapredovanjekrozpotpuninizlikova«(Ph,str.74).Opovrgavanjezabludajestnapredovanje,kolikogodononeposrednonevodilodotzv.pozitivnogznanja,ajošmanjedopotpuneistine.Jednako,naravski,važiizaopovrgavanjeparcijalnih,jednostranih,djelomičnihiline-savršenihlikovaistine,stečenihnaosnovioneprirodnesvijesti.Prekotakvoguvidauproduktivnikarakternegacijasvojstvenihskepticizmu,dospijevasei istinskognapredovanja, koje rezultira timeda »predmet odgovara pojmuipojampredmetu«(isto).Tujenadjeluiskorakizpukeprirodnosti, izne-posrednogopstanka,kojiseukidateksmrćuprirodnogbića(usp.isto).No,Hegelsenećesložitishipotetičkimnihilistomkojibislaviosmrtzatoštoonaništiposebiništavanopstanakpukoprirodnogbića.Nedospijevasesmrćudopodudarnostipredmetaipojma.5Prvi,temeljnimodustepodudarnostijestsvijest,kojajezasamusebepostalapojam.Timeštosvijest prelaziusamo-svijest,onajeneposrednoiskoračilaizograničenjaiutolikoiskoračilaprekosebesame.TuHegelgovorionasilju (Gewalt)svijestinadsobomsamom:onajeisubjektiobjekttognasilja(usp.isto).Osjećajućitonasilje,svijestsemožeprepustitiodatleproizlazećemstrahu,tetimeustuknutipredistinom,paseprepustitibiloapsolutiziranomskepticizmu,bilopaknekomdogmatizmu.Uobaslučajaradiseo težnjisvijestida»zadržionočemuprijetigubitak«(Ph,str.75).Štoznačiovanaizgledteškorazumljivamisaodastrahtežioču-vanjuonogačemuprijetigubitak?Prvadimenzijajestpsihološkoobjašnjenjeprepuštanjasvijestizdravomrazumuinjegovimantitetičnimopredmećenji-ma,skepticizmuidogmatizmu.Naime,suspostavljanjemsamosvijestirušisesamorazumljivostprirodnogporetkastvari,iščezavaudobnasmještenostusamoniklostprirodnostiopstanka.6Zatojeprijelazodsvijestiusamosvijestbolankorak,kojemuseodupireprirodnasklonostnemisaonojtromosti.No,kakojestrahnesamoizvor,negoisvojstvobijegaodistineskojomsenasta-jućasamosvijestsuočava,astrahnužnoimpliciranemir(paseoniskazujeiusvakomkonzekventnomdogmatizmu,kaoštotopokazuješirokrasponmisli-lacakojisuprigrlilidogmu,daspomenemosamoonucrtuzapadnjačkogmi-šljenjakojaideodAurelijaAugustina,padoKierkegaardaidonašihdana,akojajeupravobolnoimpregniranaosjećajimapoputstraha,strepnje,tjeskobe,vječnognemira,itd.),tosetimeotvaraidrugadimenzijatežnjezaočuvanjemonogačemuprijetigubitak.Budućida»misaoonemogućujenemisaonost,anemirmislismetatromosti«(isto),adasamstrahnikakonemoženaćimira,ondaseprikrivanjestrahataštinomkojaosujećujesvakuistinuiskazujekaotemeljitpromašaj,kaosamozavaravanjelišenomoćioslobađanjaodstrahainemira.Slijedilobidajeboljeodvažnosuočavanjesizvoromstraha,prepu-štanje(alinetromo,jertobibilo»drvenoželjezo«)nemirumišljenja,umjestosamozavaravajućegnaslađivanjanadvlastitimrazumom.



Ukolikosekrenetimputemkojizapočinjesasamosviješću,ondaćebitimo-gućepostavitipitanjeoodnosuznanostipremapojavnomznanju,kaoipi-tanjeoistraživanjuiispitivanjurealnostispoznavanja.Hegelsepitajelitapitanjamogućeapsolviratibeznekakvepretpostavkekojabiseuspostavilaufunkcijikriterija.No,kakojemogućepostavitimjeriloznanstvenogispitiva-njaprijenegoštojeznanostuopćeuspostavljena?Mjerilo(biloonoodređenokaoznanostilidrukčije)predstavljalobibit ilionopo sebi–ali,čimesetabitilitaposebičnostsmijeapriornoopravdati?Suočavajućisesprotivurječ-jemkojeodatleproizlazi,Hegelprelazinanjegovouklanjanje.Uklanjanjerečenogproturječjazapočinjesupozorenjemnatodasvijestdajeapstraktneodredbeznanjaiznanosti.Svijestrazlikujeodsebeononaštoseonaodnosi(to se iskazuje formulacijomda je nešto za svijest), pri čemu je određenastranatogodnošenjaznanje(taodređenastranaujednosedefiniraikaobitaknečegazanekusvijest).Odtogbitka – za – svijest razlikujesebitak – po sebi(bitakzadrugorazlikujeseodbitkaposebi,ukojemujesadržanaistina).No,akopojavnoznanjeuzmemokaonašpredmet,ondanjegoveodredbeuzima-moonakokakoseoneneposrednopružaju,dakleonakokakosushvaćene.Ako,međutim,istražujemoistinu znanja,istražujemolištoonojestpo sebi?Poteškoćajeutomeštotoposebičnokojebiproizašloizistraživanjanijeništadrugodolibitakodnosnogpredmetazanas,austanovljenabittogpredmetanipoštonijenjegovaistina,negosamonašeznanjeonjemu(usp.Ph,str.76).Mismotiokojimaoviseispomenutomjeriloibitpredmeta,odnosno,kakoHegeltoformulira,»bitilimjerilopalobiunas,dokbionoštobisetrebalosnjimeusporeditiiočemubitomusporedbomtrebaloodlučiti,nebiganužnomoralopriznati«(isto).Međutim,Hegelneizvodiodatlenikakvesubjektivističkekonzekvencije(usmisluoveilionemetafizikesubjektivnosti),negoidedalje:svijestdajesvojemjeriloposebisamoj,alinatemeljuistraživanja(atojezapravousporedbasvijesti sa samomsobom)nešto što jestu svijesti jestneko jednozanešto

5

PromašenaAdornovainterpretacijasukladnokojoj bi Hegelovo poimanje smrti predstav-ljalo afirmativno projektiranje nacističkogkoncentracijskog logora protivurječi samojsebiuAdornovojformulaciji»Auschwitzpo-tvrđujefilozofijuočistomidentitetukaosmr-ti«(TheodorW.Adorno,Negative Dialektik,Suhrkamp, Frankfurt am Main 1984., str.335),itonaprostozatoštoAdornonevodira-čunaotomeda»čistiidentitet«nitipredstav-ljapodudarnostpredmetaipojma,nitiznačineštoštobiHegelpostavljaokaosvrhu,ciljilismisaopovijesnogprocesa.Čisti identitetodistajestsmrt,aliuHegelaćemouzaludtra-gatiza takvim identitetom,osimnapočetkuLogike,gdjeseonformulirakaoistovjetnostčistogbitkainičega.Ustvrditidajetajpoče-tak(boljereći:pretpočetak)dijalektičkogkre-tanjaujednoionočemumišljenjeipovijesniprocesstremeznačiduboko nerazumijevanjesmislaHegelovefilozofije.Vidimodanizna-čajni mislioci poput Adorna nisu imuni odtakvognerazumijevanja.

6

PremaMilanuKangrgi, na toj liniji rađanjasvijeta koja polazi od prelaženja svijesti u

samosvijest, a u tome se korijeni i povijestklasičnanjemačkafilozofija,dolazi»dospo-znajenajunutrašnjijeganerazlučivajedinstvačovjekaisvijeta,ukojemsejedannedapo-staviti bez drugoga čime… svijet i postaje moguć,patimeidospijevamo(umodernoeu-ropskodoba)doistinskogpojmasvijetakaonečegšto jemenikaomojavlastitamoguć-nost(horizontslobode)bitno pripadno;tojeotvorenavremenskadimenzijamojegsamo-odjelovljenjaisamopotvrđenja,tj.historijskiprokrčeno polje mojih vlastitih povijesnihmogućnosti. Ono, dakle, što je za životinjuprirodna okolina (Umwelt), s kojom je onaidentičnakaovrsta u svojoj gotovosti, to jezačovjekasvijet(Welt)kaoprocesiproizvoduspostavljanja bitnih pretpostavki za životprimjerenčovjekukaostvaralačko-samostva-ralačkombićuunjegovojbitnojnedovršeno-sti« (Milan Kangrga, Praksa-vrijeme-svijet,Nolit, Beograd 1984., str. 485). O važnostiKangrgina podsjećanja naHegelovopoima-nje svijetavidjetinpr.ocjenuMilanaPolića(Život i djelo Pavla Vuk-Pavlovića,HFD,Za-greb2001.,str.109).



drugo.Toznačida svijest imadena sebiodređenostmomentaznanja, a todrugonijesamozasvijestiliisključivouodnošajusasviješću,negoiizvantogodnosa.Utomejesadržanmoment istine(dasMomentderWahrheit,Ph,str.77).IzsvegatogaslijedibitnaHegelovamisao:

»Dakle,naonomeštosvijestunutarsebeproglašavaonimpo sebiilionimistinitim imademomjeriloštogaonasamapostavljauciljumjerenjasvojegaznanja timmjerilom.Akoznanjenazovemopojmom,abitilionoistinitopostojećimilipredmetom,ondaseispitivanjesastojiurazmatranjuodgovaralipojamsvompredmetu.Akobit ilionoštopredmet jestposebinazo-vemopojmom,apodpredmetom,naprotiv,podrazumijevamonjegakaopredmet,naimeonakokakoonjestza nešto drugo,ondaseispitivanjesastojiurazmatranjuodgovaralipredmetsvo-jempojmu…Pojam i predmet,onobiti za nešto drugoionobiti po sebi samome padajuusamoznanjekojeistražujemo«(isto).

Stoganijepotrebnodasasobomdonosimomjerila,nijepotrebnodauistra-živanjukoristimonašeumotvorine,negonamjenatemeljuizloženogjedin-stvenogutemeljenja ibitne istovjetnostipojmaipredmetaomogućenoraz-matranjestvarikakvaonajestiposebiizasebesamu.NatajnačinHegeljeizbjegaodvoje:prvo,spoznajnoteoretskoilignoseološkoutemeljenjesistemafilozofije,7te,drugo,subjektivističkupozicijuiliostajanjenarazinimetafi-zikesubjektivnosti.Ništanijedano,kaoštojetobioslučajuklasičnimvari-jantamastaremetafizike(injihovimnovovjekimimodernimobnavljanjimaiponavljanjima),alinitije,sdrugestrane,svijet(kojićesenatimupravopred-stavljenimpretpostavkamauopćeimoćioblikovati,kaopovijesnonastali inastajućisvijet)pukasolipsističkafikcijaizoliranogsubjekta.Tematizirajućidinamički identitetpojma ipredmeta,Hegel tuoblikujebitnepretpostavkekojeomogućujuodlučaniskorakizmetafizike.Svijestjeusvomkretanjukojedovodidoznanjabitnoodređenakaodijalek-tička.Onaistodobnoistražujeiznanjeimjeriloistraživanja(kakosvijest»nasvompredmetunalazidanjezinoznanjeonjemunijenjemuodgovarajuće,neodržavasenisampredmet;ilisemijenjamjeriloispitivanja,ukolikoonočijejeonmjeriloimaobitinezadovoljiprilikomispitivanja«,Pb,str.78).Utomsvomdijalektičkomkretanjusvijeststječeiskustvo,atonijeništadrugodolizadobivanjenovihistinitihpredmeta.Hegeltuintegrirabaštinunovovjekogempirizma,alioslobađajućijeodapsolutizacijerazumatetimeiodplitkoćezdravorazumskogrezoniranja.Nijestoganimaločudnoštosunovijisljedbe-nicitvrdokornog(tj.nazdravomrazumubezikakvihostatakautemeljenog)empirizmatolikoogorčeninaHegela,pagailioptužujuzakojekakvebesmi-sliceiligapaknaprostoignoriraju.Tàonimjeoteonjihovubaštinuiinkorpo-riraojeusistemfilozofijekojijebitnonadmoćanodonogadočegajenjimatolikostalo:naime,odzdravorazumskogrezoniranja,kojeodčinjenice,lišeneirazumijevanjaipoimanjaisvakemogućesmislenosti,činifetiš,ukojegsebespogovornovjerujeiobožavaseupravoreligioznimfanatizmom.8

Empirističkiili,bolje,pozitivističkishvaćenačinjenicarastvaraseuHegelo-vuizvodu,gdjeonpokazujekakosepredmetsvijestikaoonoposebikojejestzasvijest,atojeuprvomredurefleksijasvijestiusamusebe(predočivanjesvogznanjaopredmetuposebi,anepredočivanjesamogpredmeta),mijenjautomsmisluštosampredmetposebinijevišeonoposebi,većsepretvaraupredmetkojijesamozasvijestneštoposebi.9Arezultattogasastojiseuzadobivanjupredmetasvijestikaobîtiilionogaistinitoga,pričemutajnovipredmetsadržiništavnostprvobitnogpredmeta,ukolikojeononjemusteče-noiskustvo(usp.Ph,str.79).Naravski,tunijeriječoonomeštozdravirazumpodrazumijeva pod iskustvom. Nepodudarnost Hegelova pojma iskustva sovimpodrazumijevanjem(izčijeseapsolutizacijerađaspomenutifetištzv.



»činjenice«)zavisiodtogaštoseprijelazodprvobitnogpredmetaiznanjaonjemunadrugipredmet(nakojemujeproizvedenoiskustvo)zbivatakoštoznanjeoprvompredmetu(oonomeštojezasvijestprvoposebi)postajesamdrugipredmet,daklenovipredmetnastajepreokretanjem same svijesti,anepotragomzadrugimstvarima,kojebimoglepokazatineistinitostnašegprvogpojma(usp.isto).Umjestolutanjazanovimpredmetima,kojenalazimovišeilimanjeslučajno,ostajućinapovršiniinavanjštini,iskustvooneistinitostionogaprvobitnogpredmetazadobivamoupreokretusvijesti,isamojetakomogućaistinskaspekulativnaznanost.Timsepreokretomuspostavljamomentbitkaposebiibitkazanas.Tajsemo-mentneprikazujezasvijestonakokakojeonapojmljenausamomiskustvu,asadržajonogaštonamtunastajejestzasvijest,takodashvaćamosamoonoformalnonatomsadržajuili,štojeisto,samonjegovočistonastajanje.Odatleslijedidase»tonastalopojavljujeza svijestisključivokaopredmet,a za nasistodobnoikaokretanjeikaopostajanje«(Ph,str.80).Timejeizborenputdoznanosti,alitajputdoznanostiisamjevećznanost,ito–usadržajnompogledu–znanost iskustva svijesti.Njezinjepredmetcjelina,kojuHegelde-finirakao»cjelokupnisistemilicjelokupnocarstvoistineduha«(isto).Dabina tajnačinuspostavljenaznanostodista ibilaznanošćuustrogomsmisluriječi,nužnojeizbjećiiskušenjedasemomentiistinekojenaputuznanostioblikujemoilinatemeljuistraživanjasrećemo,prikazujukaoapsolutneistineili,Hegelbitorekao,»kaodasuapstraktni,čistimomenti«(isto).Svisutimomenticjelinelikovasvijesti,krozkojeonaprodužavasvojhodusmjerenpremanjenojistinitojegzistenciji.Ituseoblikujeprostorkretanjapravezna-nostiduha.Fenomenologija duhamoglabiseodreditiupravokaoeksplikacijaovihbit-nihpostavki»Uvoda«.JednombiseriječjuHegelovpothvatbezpreuzetnostismio imenovatikaorazaranjesvih likova(naročitonovovjekih injemusu-vremenih)metafizike,kojesmjeraoblikovanjupretpostavkipovijesnogmi-šljenjaikojeutomdjelatnomsmjeranjuujednoipredstavljarazvijenoblikpovijesnogmišljenja.Analogijakojasetukoristijestonakojasepozivanainicijalnu(u»Uvodu«ekspliciranu)odredbukrčenjaputakznanosti,atokr-čenjejeujednoiznanostsamanadjelu.Hegelovorazaranjemetafizikeočitujesetakoiprinjegovojraščlambineposredneizvjesnostiiopažanja.Svojstvojeopažanjatodaonouzimaonoštojezanjegapostojeće(»predmetopažanja«)kaoneštoopće,ali jeonosamoteknepostojanoinužnostiopstankališenogibanje,gibanjekojeHegelodređujekaokretanjepokazivanja(usp.Ph,str.

7

NaHegelove zasluge zaprevladavanjekon-templativnepozicije, izkojeserađa isvakognoseološko utemeljenje sistema filozofijeukazao je i György Lukacs (usp. npr.Etika i politika,Fakultet političkihnauka–Liber,Zagreb1972.).

8

PrimjersuptilnijeisofisticiranijekritikeHe-gela,motiviraneupravokoncepcijomapsolu-tiziranograzuma,daojeDarkoPolšek,optu-žujućiHegela što ne priznaje da je njegovakoncepcijapovijestitekjednaod(valjdarav-nopravnih i podjednako istinitih) teorija, tepravećiprividnuravnotežutimeštoPopperuiHayekupripisuje loše imitiranje»hegelija-nizma«(usp.DarkoPolšek,»Koncepcijepo-

vijestiK.R.PopperaiF.Hayeka«,Filozofska istraživanja, 50 (1/1993), naročito str. 577–578i580).Hegelbi,očigledno,biovelikimi-slilac samopoduvjetomda skromnopriznakakojenjegovomišljenjejednaodbrojnihte-orijakojesenatječuokoistinitosti.Kakobitoautorelativiziranjepraktičnomoglo izgledati–ostajenamsamodanagađamo!

9

UmjesnoprimjećujeMilanPolić,očito ima-jućiuvidupozitivističkofetišiziranje»činje-nice«,kakodnevnogibanjesuncasistokanazapadniječinjenicanegoprividzasnovannaizoliranjujednepojaveinjenomodvajanjuizcjeline(usp.M.Polić,Život i djelo Pavla Vuk-Pavlovića,str.150).



93).Apstraktno razlikovanjeopažanjaodpredmetadovodido razlikovanjabitnogodnebitnog,gdjesesampredmet,bezobzirajelionpredmetopažanjailine(tj.bezobziranatojelionuopćepredmetilinijenikakavpredmet,jernemožebitipredmetonoštonijepred-metnuto,tomožebitinekakvastvar,ovakvoilionakvobiće,itd.–alineipredmet!),bivaodređenkaobit,čimeseotvaraprostorzaoblikovanjekojekakvihesencijalističkihobličja.Zastajanjepritomapstraktnomrazlikovanjuinjegovohipostaziranje(uovomilionomobliku,sovakvimilionakvimpredznakom)jestrodnomjestometafizičkogesencijalizma(kojisemožečak i–unekimempirističkimkonotacijama–proglasitine-metafizičkom,paiantimetafizičkompozicijom).Hegel,međutim,nezastajenatommjestu,aliganitinepreskače,većseusre-dotočujenaonoobiljeosjetilnogznanjaštopripadaopažanju,dabirazmotrioprirodutogznanja.Obiljeimplicirarazlikuimnogovornost,atamogdjeima-derazlike,prisutnajeinegacija.Ovoserazlikujeodonoga,iliHegelovimriječima:

»Ovojedaklepostavljenokaone-ovoilikaoukinuto (aufgehoben),tetimenijeništa,negojenekoodređenoništailiništa nekog sadržaja,naimeovoga«(Ph,str.94).

Uvodise,vidimo,zaHegelabitanpojamukidanja.10Ukidanje(dasAufheben)nijepukoponištenje,kaoštobimoralobitipoznato,negoonojestočuvanje prisutnosti ukinute osjetilnosti,alineuoblikuneposredneizvjesnostinečegapojedinačnoga,negokaoneštoopće.Toopćejestsvojstvo(dieEigenschaft).Natajnačinukidanjeseiskazujeusvojojdvojakosti,kaonegacijaiujednoikaoočuvanje.Osjetilnostuzdignutado razineopćega, tj.postavljenakaosvojstvo, i to kao diferencirano i određeno svojstvo, implicira oblikovanjemnoštvaodređenosti,asvakatakvarazlikovanaodređenostilisvojstvood-nosisepremadrugimsvojstvimakaonjihovanegacija,alisuonameđusobnoindiferentna,utolikoštosuslobodnajednaoddrugih.Sveseteodređenostiprožimajuumedijučistogodnošenjanasebesame,alitoprožimanjeneznačiinjihovomeđusobnododirivanje.TajapstraktniopćimedijsamoodnošenjasvojstavaHegelzovestvarnost (dieDingheit),štojeistovjetnosčistom bîti(dasreineWesen),atonijeništadrugodoovoovdjeisada,skupsastavljenodmnoštva,adijelovitogskupa(»mnogi«,vielen)»u svojoj su određenosti sami jednostavno ono opće«(Ph,str.95).Riječjetuopluralizmu identiteta,atajsepluralizamneodnosisamonasloženetvorbeljudskogapovijesnogsvijetanegoinanajjednostavnijepojaveizsvakidašnjice.Hegeltakonavodiprimjersoli,kojanijesamobijela,nijesamooštra,samokockastooblikovana,samoobilježenaodređenomtežinom,negojeonasveto,aujednoisabranausvojojnazočnosti(»jednojednostavnoovdje«),ukojojseprožimajusvatasvojstvaadaseujednomeđusobnoneaficiraju.Stvarnostsezasnivanatomtakođer svojstava,onojetakočistaopćostilimedij.Mehaničkaaplikacijanavedenogprimjerasasolinapovijesnisvijetnijesmi-slena,nitiseonamožeprovestibezupadanjauozbiljne(iposvenerazrješive)teškoće.Takonešto,međutim, inijeHegelova intencija. Ipak,pitanjekojese–vodeći računaosvimnužnimogradamagledeproblematičnosti svakemehaničkeaplikacije–ovdjemožepostaviti,intendiranajošjednudimenzijuHegelovarazaranjametafizike:akose,naime,čakniobičnasolnemožesve-stinajednoodsvojihsvojstava,većonapredstavljaskuprazličitihsvojstava,kakoseondaidentitetbilokojeljudsketvorbe(iličakibilokojeosobe)možesvestinaneku jednoznačnuodredbu?Utolikobise–premda tekna razinioslabljeneanalogije–smjelogovoritioHegelovoj(anticipativnoj)destrukci-jinajzloćudnijihinajdegeneriranijihplodovazakašnjelihiposveizopačenihformimetafizike(metafizikaNacije,metafizikaRase…).Općostkaomedij



ilistvarnostnesvodisenaapsolutnuravnodušnostmnogihodređenihsvoj-stava(kaonaonomprimjerusasoli).Tovažitekukolikojeriječopozitivnojstraniopćosti.No,imadejošjednadrugastrana,kojasekorijeniutomeštobiisključivoodnošenjesvojstavanasebesameonemogućilonjihovorazlikova-njeimeđusobnosuprotstavljanjepojedinihsvojstava.Njihovorazlikovanjenužno uključuje i negiranje: jedno svojstvo isključuje i negira druga svoj-stva,tetimeizlaziizvanjednostavnogmedija,pozitivnoodređenestvarnosti.Itusejavljamomentnegacije,istovjetansjedinstvomkojeisključujedrugo.Timesestvarnost određujekaostvar(Ding):

»Posvojstvujenegacijaodređenost kojajeneposrednojednosneposrednošćubitka,aonajekroztojedinstvosnegacijomopćost;kaojednojeona,međutim,takvakakvajestposebiizasebeioslobođenajeodtogjedinstvasoprekom«(Ph,str.96).

Stvarsetimeuspostavljakaoistina opažanja.Svijestkojaopažaznadedajemogućaobmana,paonauspostavljakaokriterij istine jednakostnečegasasamimsobom,nastojećisvojimodnošenjemshvatitištozanjujestjednako,kakobiizbjeglabrkanjeneistinitogopažanjasneistinompredmeta.Stekavšiiskustvooopažanju,svijestdospijevadotogadaopažanjenijejednostavnočistoshvaćanje,negodajeonausvomshvaćanjuujednoizistinitogareflek-tiranausebe.Drugimriječima,svijestsevraćausamusebeionatimemije-njaistinu(»mijenjaonoistinito«,Ph,str.98).11Spoznajućineistinukojasejavljauopažanju,svijestjeustanjuukinutituneistinu,tekorigirajućisvojeshvaćanjeistinitoga,onauspostavljanovuistinu,pričemutouspostavljanjenijerezultatnikakvogvoluntarističkognasiljanadpredmetom,negodosljed-naprovedbatokaodnošenjasvijestipremaosjetilnombitku.Samojesvijestustanjudarazličitasvojstvastvari(kojačinenjenupredmetnubit,asvakoodtihsvojstavanadilazipojedinačnustvar,jersejavljaidrugdje,izvantestvari,teimadekarakternečegaopćega)stavljaujedno,objedinjujeihupredmetu,ujednoihodržavajućiirastavljenima:

10

Hegelovpojamukidanjaizazvaojemnoštvonesporazuma. Jedne je motivirao da Hegelauvrstenavidnomjesto»sumenesposobnostinašeepohe« (Hans Jonas,Der Gottesbegriff nach Auschwitz, Insel Verlag, Frankfurt amMain1987.,str.39idalje),gotovogapretva-rajućiupretečuilibaremprorokanacističkoguništavanja; drugi su ga – zlonamjerno, jerteškodauovomslučajumožebitigovoraoin-telektualnojnedoraslosti–uvrstiliukontekstfilozofijeapsolutakaoapologijegrabežljivo-stiiisključivosti.KakotoformuliraAbdulahŠarčević uHegelovoj filozofiji apsoluta do-gađaseslijedeće:»Uimeuniverzalnogstje-canja,prisvajanjabitka,svijetaisopstva,uki-dajusesvipredjelistranog idrukčijeg,kojese razumije kao vrisak prirodnog, divljine,nepromiljenog i neslobodnog, kao nešto štoneznačiuvođenjeiprovođenjeduhaiživotauzbilji«(AbdulahŠarčević,Iskustvo vreme-na, HFD, Zagreb 1993., str. 23). Hegelova»filozofskajednadžba«usvakomslučajunijepremaŠarčevićuu stanjupromišljati tuđost,štoinetrebačuditiakouzmemouobzirdajezadotičnogautoraHegeluzTomuAkvinsko-ganajznačajnijipredstavnikneoaristotelizma(usp.isto,str.127)!

11

Naravski,u takvompoimanju istine sadržanje Hegelov otklon od tradicionalne aristote-lovsketeorijeistinekaoadekvacijeilikores-pondencije,čijujekritikuzapočeojošKant,aHegeltuteorijunanizumjestaieksplicit-nopodvrgavarazornojkritici.GajoPetrovićupozoravadaneki interpretiHegelaoznača-vajuzastupnikomtzv.‘ontološketeorijeisti-ne’,dokgadrugiuvrštavajuukontekstmo-derneepistemologije,držećigapretečomtzv.teorije koherencije. Sam Petrović s pravomupozoravadasuobjeinterpretacijeuosnovineutemeljene,budućidauHegelauopćenijeriječonekojposebnoj(gnoseološkojilitomesličnoj) teoriji (usp.GajoPetrović,Praksa / istina, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske,Zagreb 1986., str. 128). U osnovi Hegelovapoimanja»istinekaojedinstvasvihodređenjanalazi se njegovo shvaćanje pojma filozo-fije kao jedinstva svih filozofskih sistema«,umjesnoprimjećujeMarinkoLolićučlankupod naslovom »Hegelovo shvatanje jezika iproblem identiteta« (Filozofija i društvo, sv.XVI,2000,str.12).



»Svijestzapravotektakopreuzimanasebeonobiti jedno(Einssein)takodaseonoštojebilonazvanosvojstvompredstavljakaoslobodna materija.Stvarjenatajnačinuzdignutadoonogistinskogtakođer«(Ph,str.101).

Svijestnekonstruirastvari,alisamojeonaustanjuda,insistirajućinaonom»također«(okusibojasurazličiti,aujednopripadajuistojstvari,bijelanijesamoovastranicapapira,negojetakođerjošmnogotogabijelo…),pokazujedvojakostistinitostistvari,atadvojakostnijenikakavrelativizam,negojedinimogućipristupstvari.Natojsepretpostavcistvariskazujeujednoikaostvarzasebe,kaoizaneštodrugo,onaposjedujedvostrukirazličitibitak,alijeonatakođerjedno:identitetirazlikaseneisključuju.Ododredbestvarikojaje»postavljenakaobitak za sebe ilikaoapsolutnanegacijakojaseodnosisamonasebe«,ali»negacijakojaseodnosinasebe(i)jestukidanjesame sebeilitodasevlastitabitimadeunečemdrugom«(Ph,str.103).Hegelprelazinaodređenjepredmeta.Potomodređenjupredmettrebaposjedovatinekobitnosvojstvokoječininjegovjednostavnibitakzasebe,alipritojjednostavnostiujednoinužnurazličitost,koja,međutim,nečininjegovubitnuodredbu(usp.Ph,str.103–104).12Posredstvomnegacijesebesamaukidaserazdvojenostbitkazasebeodbitkazadrugo,asamsepredmetispostavljakao»ujednomteistompogledusuprotnostsamomesebi:zasebe,ukolikojezadrugo,azadrugoukolikojeonzasebe«(Ph,str.104).Tujenadjelubitakzasebekojijeobuzetbitkomzadrugo,aobojesuubitnomjedinstvu.Dospjevšido toguvida, svijest istinskiulaziucarstvo razuma.Hegeldajevažnuformulacijuuvezis time:»Svijest tekovdje istinskiulaziucarstvorazuma«(isto).Valjazapaziti:tek ovdje.Opažanje,dakle,uzetosamoposebi,bezrefleksijekojazapočinjesdijalektičkimkretanjemneposredneizvjesno-stiidospijevadoosjetilneopćosti,jošnijerazum,usvakomslučajunepri-pada»istinskomcarstvu razuma«.RazornaHegelovakritika senzualističkevarijantemetafizikekojajeovdjenadjelu(ne,naravski,uforminekesamo-svrhovitepolemikeprotivjednetakveniževrstemetafizike,negoufunkcijiizgradnje sistema filozofije)možda i ne zahtijeva neki iscrpniji komentar.Apsolutizacijaopažanjajesvakakodefinitivnostavljenaad acta. No,senzua-lizamsenepredaje!Hegelgovori(usp.Ph,str.105)o»sofistiserijiopažanja«koja proturječje istinite pojedinačnosti i pojedinačnosti suprotstavljene (alinjomeuvjetovane)općostipokušavališitikarakteraprotuslovnostiiodržatiihpomoćurazlikovanjanebitnogaodbîti.Timesepokušavaspriječitiobmanu,aliučinakjeupravosuprotan:

»Onoistinitoštosetomlogikomopažanjaimalopostićipokazujeseujednomteistompogledukaosuprotnost,temujetimenjegovabittakvaopćostkojajelišenarazlikovanjaiodređenja«(isto).

Naime,svetebîtiinebitnostiteksupukeapstrakcije(Hegelbirekao:prazne apstrakcije, IeerenAbstraktionen)inanjimasezasnivatzv.zdraviljudskira-zum.Zdravirazumsebesmatrapravomrealnomsviješću,alizbiljskionnijeništadrugodoliigratihpraznihapstrakcija.Prazninasvakeapstrakcijeznačiitodajeapstrakcijaoskudnausvomsadržaju,posvesiromašna,štodovodidotogadajerazum,kojimislidajenajbogatijikadaraspolažemnoštvomtzv.činjenica,ustvarinajsiromašnijitamogdjemisli(boljereći:gdjesebiutvara)dajenajbogatiji.Rezultatjetajdasezdravirazumnužnobaviproizvođenjemzabluda(»trudećisedanaizmjencečvrstodržiitvrdisadjedno,aondapotomneštoupravosuprotnoonsesuprotstavlja istini«,Ph, str.106),nedospije-vajućidosvijestiotomedasubitnostikojimaseonbaviprazneapstrakciječistogbitka,13nego,naprotiv,vjerujekakouvijekraspolažeposvesolidnomgrađomisadržajem.



Utimjeapstrakcijamasadržanjedanproduktivnimoment.One,naime,tjerajurazumdamislioopćostiipojedinačnosti,oonomtakođerioonomjednom,onužnostinebitnoga,tedamislionebitnomesastaviitimeihukine.Međutim,tzv.zdravirazum,kojisetujavljakaonekakavotpadakilizastranjenjehodamišljenja,kaonekavrstaslijepogputa,odupiresetojproduktivnojmoći»ne-istinitihbîti«,odbijajućidaseuzdignenarazinuspekulacije,tepostajepli-jenompodivljalihapstrakcija,kojegaokolonaganjajuuvrtoglavomkrugu.Najvećijeproblemstimrazumomštobitnoodvajaodnebitnoga,nevidjevšida jenebitnonužnobitnomedabi onouopćeneštobilo.Suprotstavljajućinebitnomebitno,kojeproglašavanjihovomistinom,tajrazumproizvodisebineistinu,asamuistinunemožespasitiodosamostaljenihapstrakcija,lažnihfikcijaštoihzdravirazumdržiistinom(usp.Ph, str.107).Tuseposvegubimogućnostrazlikovanjaistineodobmane.Malosegdjeupovijestifilozofije(akouopćeigdje)možesrestinekasustavnoizvedenakritikazdravograzu-makojabisemoglauspoređivatisovomHegelovom.Odutemeljujućemoćizdravograzumanijetuostalosavršenoništa.Međutim,postavljasepitanjedaliseodatlesmije(može,trebailičakimora)izvestizaključakpremakojemuHegelodbacujerazumkaotakav.BitrazumanijepremaHegeluovaapsolutizacijazdravograzuma,kojomsemišljenjeskrećesputaistineucarstvoiluzijaifikcija.Razumsetomapsolu-tizacijommožedegenerirati,štosefaktičkiidogađa,nesamousvakidašnjicinegoiusamojfilozofiji,udegeneriranimlikovimametafizikerazuma,naro-čitouonimakojisebeproglašavajuidoživljavajukaotemeljituemancipacijuodsvakemetafizike,vjerujućidasudosljednonatraguBaconovekritikeido-la–azapravoproizvoderaznovrsneoblikerobovanjanajsmješnijiminajkob-nijimidolima,iluzijamaifikcijama.Danasćemotakosrestifilozofe(baremu formalnom i akademskom smislu profesionalce svog filozofskog zanata,kakoonivjerujudajesuikakoihijavnostdoživljavaiuvažava)kojisebave»korisnim«stvarimapoput racionalne (dakako,zdravorazumske)argumen-tacijeusmjerenenaopravdavanjenpr. reklamiranjanajbesmislenijih,posvebespotrebnihi–nerijetko–posvimmjerilimaštetnihproizvoda–ipritomjošvjerujudasuiskoračiliizobzorjametafizike,dazastupajupravuznanstvenufilozofiju,itd.Naravski,takvifilozofiodbacujusmislenostrazlikovanjarazu-maoduma,zdravirazumimjesasvimdovoljan.Međutim,oniujednoodba-cuju–češćeprešutno,gotovonikadaizričito–iHegelov pojam razuma.Razumse,naime,uHegelanesvodinaonudegeneracijukojarezultiraap-solutizacijomzdravograzuma.Spomenutajevećonaproduktivnamoć»pra-

12

Ernst Bloch upozorava da promjena pred-metaspromjenomsvijestikulminiraupravou teorijski svjesno postalom maksimalnomposredovanju,čegasunesvjesnipredmeti(iliprirodniobjekti) lišeni;onipostajupredmetitekpraktičkim(tj.ljudskim,djelatnim)posre-dovanjem,automsesklopuFenomenologija otkrivaikaonastajućesjedinjenjesubjektaisupstancije(usp.ErnstBloch,Subjekt-objekt,Naprijed,Zagreb1975.,str.63).

13

DokThomasKesselring(usp.»Voraussetzun-gen und dialektische Struktur des AnfangsderHegelschenLogik,Zeitschrift für philo-sophische Forschung, Bd.35,1981,str.569)smatra da se u Hegela bitak može odrediti

isključivonegativno,tj.via negationis,dotleBranko Despot vidi i mogućnost pozitivneodredbebitka,alinepolazećiodsamogbitka,negopolazećiodmišljenjakao slobodeiodmišljenjado slobode,pričemuseuFenome-nologiji duhabitaksamooslobađaumišljenjuizamišljenje,dabisekasnije,uZnanosti lo-gikeslobodaispostavilakaoistinamišljenjaibitka(usp.BrankoDespot,»Hegel,filozofijareligijeusistemuslobode«,u:Filozofija kao sistem?, HFD, Zagreb 1999., str. 83). Uko-liko se pod bitkom ovdje ne podrazumijevaklasičnimetafizičkipojamonogavječnoga ipostojanoga,štobićimadajedauopćebudu,ondaizmeđutedvijeodredbebitkauHege-lovoj filozofiji nema nikakve nerazrješiveproturječnosti.



znihapstrakcija«svojstvenihrazumu.No,ukolikosehoćepojmitiHegelovopostavljanjerazuma,bitćenužnorazmotritijošjedanaspektHegelovaizvo-đenjapojma‘predmeta’.Svijestkojasvojpredmet(onobezuvjetnoopće)jošnijeshvatilapojampredmetakaopojam (usp.Ph, str.108) reflektirasamopredmetnubit,aneisamusebe.Natajnačinrazumukidavlastituneistinuineistinupredmeta,dospijevajućidopojmaistinitoga,čemurazum–kojijošnijedospiodosamosvijesti–puštanavoljudatobude.Bitrazumatočinisamazasebe,onanesudjelujeutome,negosamopromatraishvaćaono»po sebipostojeće istinitokoje jošnijepojam iličemunedostajebitak za sebesvijesti«(isto).Kadamioblikujemoonoštojesadržanourezultatu,tj.onajpredmet koji se svijesti nudi kao nešto postojeće, dospijeva se domoguć-nosti poimanja. Time svijest negira svoje jednostrane pojmove, ali ujednosetuuspostavljaijedinstvobitkazasebeibitkazaneštodrugo.Razumsetuiskazujekaoneposrednojedinstvoširenjasamostalnihmaterijainjihovapotiskivanjanatrag(učemuseoblikujesnaga),alikojiterazličitemomentenosikaorazličite.Misaonokretanjedovodidooblikovanjapojmasnage,kojisekaobitodržavausamojsvojojzbiljnosti,azbiljskasnagadolazinavidjelousvomizlaženjuizvansebesame,štojeujednoinjezinosamoukidanje(usp.Ph,str.115).Realiziranjesnageujednojeigubitakrealnosti,snagatupostajeopćost.Ulogajerazumautomedatuopćostneposrednospoznajekaonjezinubit.Razumpakpromatraipoimatuopćostkaoneposrednostkojabitrebalabitipredmetzasvijest, ili,drugimriječima,njegovojepoimanjeisključivopoimanjepozitivnestrane,aneinegativnestrane(kojuHegelodređujekao»unutrašnjost istovjetnuspojmomkaopojmom«,Ph, str.116).Na tomseputuoblikujepredmet kaonaš predmet,kojisesastojioddvaekstrema,razu-maiunutrašnjostistvari,tesredine,atojepojava(usp.Ph,str.117).Razumje,dakle,jedanodkonstitutivnihmomenatapredmeta,alinijejedininjegovtemelj.Bezrazumanijemogućedospjetidopredmeta,nezamislivojeine-izvedivo uspostaviti bilo koji predmet u njegovoj predmetnosti, ali razum,premdanužan, nije i dovoljan, nužna je i unutrašnjost stvari.Razumvaljaograničitiunjegovimambicijama,uprotivnomprijetionoizrođavanjeoko-jemujevećbilogovora.Npr.toštosesvestalnorazlikujeodnečegadrugogarazumćeproglasitiopćimzakonomkojiizražavaopćuzbiljnostkaotakvu,azapravojeuvidrazumautuopćuatrakciju»samopojam samog zakona«(Ph,str.121).Ukolikosezaključcirazumauzimajunekritički,prijetirealnaopasnostpadaunemisaonopredočivanje.Razumiskušavakretanjekojeoblikujerazlike i tuondospijevadozakonasamepojave,kojisesastojiunastajanjurazlikakojetouistinunisuikojeseposebiukida(usp.Ph,str.126).Razum,nadalje,ukidarazlikekojepostojeuzakonuikojesuunjemupostalečistima,alisujošravnodušne,teihpo-stavljaujedinstvu(ukojemujesadržananovarazlika).Isamabeskonačnostpostajeutommisaonomkretanjupredmetomrazuma,alirazumtudospijevadosvojihgranica.Onnemoženavaljannačinzahvatitibeskonačnost,pajepromašuje,itoutolikoštoonrazlikuposebi(vlastitoodbijanjeistoimenogai nejednakoga što se privlače) opet dijeli na kretanje i predikate, dakle nadvarazličitasupstancijalnaelementa(usp.Ph,str.134).14Ituueminentnomsmisluriječizapočinjeznanost,itoutolikoštoshvaćanjerazlikekakvaonaodistajest,ideprekorazuma,prekoračujegauonomedokleonmožedoseći.No,tunastupajošnešto,zaHegelovsistemfilozofije,anaročitozanjegovopovijesnomišljenje,kojejebitfilozofijekakvuHegeloblikuje,odpresudnogiodlučujućegznačenja:samosvijest.15Hegelinicijalnodefinirasamosvijestkao svijest koja je sama za sebe, »razlikovanje nerazlikovanoga« (Ph, str.134).Naime,ja(onoistoimeno)serazlikujemodsamogasebe,iutomejene-



posrednozamenetodaonorazličitonijerazličito.Spoznajućisebesamoga,razumuspostavljapodudarnostčisteunutrašnjostiiunutrašnjostikojamotritučistuunutrašnjost,tetimeukidanesamoonajranijeekspliciraniekstrem,unutrašnjost,negoisebesama,aipojavukaoneštoštobibilorazličitoodunutrašnjosti iod razuma. I sasamosviješćustupamou»zavičajnocarstvoistine«(Ph,str.138).Tuseapstrakcije,apstraktnerazlikeiskazujukaoništav-ne.Usvojojseništavnostiponajprijeiskazujesvakojednostavnosamostalnopostojanje.Uskladustimeibitaknarazinisamosvijestigubiznačenjeapstrakcijebitka,kaoštoibitnostivišenisuapstrakcijeopćosti.Naprotiv,bitakopćostiiskazujesekao»upravoonajednostavnatečnasupstancijačistoggibanjausamomesebi«(ebenjeneeinfacheflüssigeSubstanzderreinenBewegunginsichsel-bst«,Ph,str.140).No,»tekućasupstancija«(učemujeimplicirankontinuitetanorganskeprirode)prelaziodvajanjemodkontinuiranostianorganskepriro-deuživotkaoproces.Utomejekorijenoneprocesualnostikojaćeomogućitineštotakvokaoštojepovijesnost,mogućauspostavljanjemindividualnosti(a individualnost se uspostavlja razdvajanjem bezrazlikovnog kontinuiteta,iskorakomizpukoprirodnekontinuiranostiudinamičkuprocesualnost).In-dividualnostsesučeljavasiskustvomsamostalnogpredmeta,pričemujesa-mosvijestsigurnadajetodrugoništavno,tegaona»za sebepostavljakaosvojuistinu,uništavasamostalnipredmetitimezadobivazasebeizvjesnostsame sebekao istinite izvjesnosti, kao takvekoja je samoj sebi nastala napredmetni način«(Ph,str.143).Toje‘žudnja’(dieBegierde),aližudnjanijeništadano,žudnjazaHegelanijenikakavprirodniiliprirodnimputemstečeninagon,negoježudnja,jednakokaoipredmet,proizvodsamosvijesti.Važnojenapomenutidanitižudnjanitipredmetnisunikakvijednokratniproizvodi,negoihsamosvijestuvijekiznovaproizvodi.No,istinskozadovoljenjesamo-svijestproizvodisamounekojdrugojsamosvijesti(usp.Ph,str.144).Samoopredmećenjemdrugesamosvijestidospijevasamosvijestdoduha:

»Onoštozasvijestdaljenastajejestiskustvotogaštojeduh,onaapsolutnasupstancijakojaupotpunojslobodiisamostalnostisvojesuprotnosti,naimerazličitihzasebepostojećihsamosvi-jesti,čininjihovojedinstvo:JakojejeMi iMi kojejeJa.Tekusamosvijestikaopojmuduhaimadesvijestsvojutočkuobrata,nakojojonaizšarenogsjajaosjetilneovostranostiiizpraznenoćinadosjetilneonostranostiulaziuduhovnidansadašnjosti«(Ph,str.145).

VažanjeovomomentzarazumijevanjebîtiHegelovamišljenja.Srećućisesdrugomsamosviješću,samosvijestuspostavljaduhkaozajedništvoindividu-

14

Kao što upozorava Milan Kangrga, razumkaomoćusmjerenanaonoštojepostaloištoje ukočeno, u svrhu njegova iskorištavanja,predstavljasamubit metafizike(usp.Etika ili revolucija,Nolit,Beograd1983.,str.239).

15

Pojam samosvijesti nije, naravski, izvorniHegelov pojam. U izravnom smislu on gapreuzima od Fichtea i Schellinga, pri čemuje od posebne važnosti Fichteov pojam su-bjekt-objekta kao povijesnog događanja usvom totalitetu do kojega se dopire tek narazini samosvijestikao samodjelatnosti isto-vjetnesaslobodom(usp.M.Kangrga,Prak-sa-vrijeme-svijet, str. 489). Hegel ide daljeodFichteauprodubljenompoimanjusmislai značenja samosvijesti, što jeDieteruHen-

richudalopovodazakritikuHegela.Naime,premaHenrichu,Hegel se nikada nije oslo-bodiodalekosežnogutjecajarefleksivneteo-rije,kojabolujeodtogaštoustrajnoopisujesamosvijestkaodolaženjedosebenečegaštoje već samoodnošenje (usp.DieterHenrich,Hermeneutik und DialektikI,Mohr/Siebeck,Tübingen1970.,str.281).Dakle,nasuprotFi-chteu,avjerojatnoisuprotnosvojimintenci-jama,Henrichsvodisamosvijestna–danost,jerakodonjenetrebadoći,akosmoserodili(avaljdaizačeli)kaosamosvjesnabića,ondatoštoposjedujemosamosvijest jestnašaza-sluga,neštoza što smose izborili,neštodočega smodošli, u jednakojmjerikao inašesposobnosti davidimo, čujemo ili osjećamotoplinu i hladnoću. Ukratko, samosvijest bibilatekjednaodprirodnihdanosti!



alnogaigeneričkog,zajedništvokojeneukidaindividualnost,alipredstavljanjezinnužanuvjet.Kaoštonemaljudskogbićaizvannekezajednice,izvannekogaMi (jošjeAristoteldobroznaodaječovjekizvanzajedniceiliživoti-njailibog,apripovijestoRobinzonunapustomotokutekjepričaojednomodsamoćepoživotinjenomčovjeku,kojegaoddefinitivnogpadauživotinj-skostanjespašavasamosusretsdrugimčovjekom,drugimidrukčijimusva-komsmislu, surođenikomPetkom), takonemanikakve ljudskezajednice,nikakvogaMi uemfatičkomsmisluriječi,akotazajednicanijeskupsamo-svjesnihindividualnosti:ovcečinestado,vukovioblikujučopor,pčele–roj,aguske–jato,alitunikakvezajednicenema,nitisemožegovoritiotomedastado,čopor,rojilijatopredstavljajubilokakvoMi.AnemogubitiMi zatojertunemasamosvijesti,panemoženastatiniduh,ona»supstancija«kojaindividuesabireunjihovujedinstvu,jedinstvukojeneukidaindividualnostindividue,negoje,naprotiv,neukidljivopretpostavljaizahtijeva.Kolikosupokušajisvihautoritarnihporedaka(injimaodgovarajućihideo-logija) do ljudske zajednice svedu na stado ili čopor na čelu s pastirima iovnovima–predvodnicimailipakshijerarhijskiustrojenimvođamačopora(najstarijim ili najsnažnijimmužjacima), pokušaji koji su stari valjdakoli-ko i ljudski rod i koji uvijek iznovazadobivajunove likove,u suprotnostipremabîtiduha,onogaštočovječanstvo temeljitorazlikujeodživotinjskihformiopstanka!Tosemoždanajboljemoževidjetiupravoukolikosepro-misle konzekvencijeHegelova pojma duha.Duh, koji će do ranga pravogduhadospjetiuobičajnosti,16dabiseondaprekoobrazovanosti,moralnosti,religijeiumjetnostiprobiosvedoapsolutnogznanja,omogućenjetimeštosepredmetsvijestiuzdigaodopojmauma(usp.Ph,str.324).No,dabiseuopće imogloelaboriratinešto takvokaošto jeum,nužna jesamosvijest,omogućena susretom s drugom samosviješću. Naime, samosvijest jest posebiizasebetakoštopredstavljaneštozadrugusamosvijestdakletimeštobivapriznata.Upriznanjusamosvijestinijenadjelutekudvostručenostsamesamosvijestinegoibeskonačnosti,beskonačnostikojaserealiziraupravousamosvijesti(usp.Ph,str.145).Procespriznavanjapredstavljapredmetnaro-čiteHegelovepažnje.Onsezasnivaudvosmislenostirazlikovanjakojaležiubîtisamosvijesti,asastojiseutomedajebeskonačnosuprotnostodređenostiukojojjesamosvijestpostavljena.Priznavanjezapočinjeistovremenoikaootuđenjesamosvijestiikaoprepoznavanje:otuđenjezatošto,izlazećiizvansebe,ususretdrugojsamosvijesti,onasamusebegubi;no,ujednoonavidisebeudrugome,prepoznajesebeudrugojsamosvijesti (usp.Ph, str.146).Međutim,tunastajeproblem:samosvijesttežiukidanjusvogdvosmislenogdrugobitkaudrugojsamosvijesti,alitatežnjarezultiraistotakodvosmisle-nimpovratkomusamusebe.Dodatnukomplikacijuizazivatoštotadrugasamosvijestnijenikakavpasivanobjekt,većisamaposjedujeistasvojstvaijednakutežnjukaoionaprvasamosvijest.Njihovojekretanjeoznačenokaočin(dasTun),aličinjednesamosvijestiposjedujedvostrukoznačenje,jerjeonkolikonjezinčin,tolikoičindrugesamosvijestiitostogaštojetadrugasamosvijest»istotakosamostalna,usebidovršena,iništanijeunjoj,štonebibilopomoćunjesame«(isto).Prepoznajućidrugusamosvijestkaojednakusebi,samosvijestnjupriznaje,aliujednotime(tektime!)priznajeisebesamu(usp.Ph,str.147).Daklesa-mosvijestmožesebepriznatisamotakodapriznadrugusamosvijest!Ili,kakotoHegelformulira:»Onipriznajusebepriznavajući se uzajamno«(isto).Na-ravski,samosvijestiokojimajeovdjeriječnisunikakveapstraktnebitnostinitibestjelesniduhovi(uvulgarnom,nefilozofskomznačenjuteriječi),negoživiljudi,jernemasamosvijestibezčovjeka,itonečovjekakaoidejeljud-



skosti uopće, nego živog, u vremenu i prostoru smještenog ljudskog bića,kojekaotakvouopćemožeposjedovatisamosvijest(ili,bolje:kojemožebitiikojejestsamosvijest).Utomjesklopuodbitnevažnostipolazišnaodredbasamosvijesti.Samosvijestjeponajprije»jednostavnibitakzasebe«(einfachesFürsichsein)kojijesebijednaktimeštoizsebeisključujesvedrugo,apritomsubitijedinipredmetsamosvijestionoJa (usp.Ph,str.147–148).Onajeutojneposrednostizasebepojedinačnost.Onodrugokojebitaksamosvijestiisključujeizsebetuseiskazujekaoneštonebitnoisvakakoneštonegativno(u smisluFichteovane-Ja, neu smislunekakvogvrijednosnogodređenja).No,akojetodrugotakođersamosvijest,dakleakoseradiodrugomljudskombiću,ondadinamikaodnosaJaine-Janipoštonijeistovjetnaonojdinamicikojabibilanadjelukadasesamosvijestsrećesprirodnimstvarima,snečimne-ljudskim.Naime,itadrugasamosvijestjestindividua,ionaisključujeizsvojegaidentiteta(ilisvojegajednostavnogbitkazasebe)svedrugo,patakoidrugusamosvijest,kojusrećekaodrugost.Ili,kakotoHegelformulira:»Je-danindividuumnastupanasuprotdrugomindividuumu«(Ph,str.148).Utomstadijusamosvijestisujošuvijekdijelomzarobljeneapstrakcijomneposred-nogbitka,jeronesadaimaduizvjesnostsvakaosebi,alijošnemaizvjesnostodrugojsamosvijesti,pastoga–naglašavaHegel–jošnemaistine.Naime,prikazujući bitak za sebe kao apstrakciju, samosvijest djeluje dvostruko, ito kao djelovanje drugoga i djelovanje samim sobom. Djelovanje drugogajesttežnjazauništenjemonogadrugoga,alidjelovanjesamimsobomznačistavljanjevlastitogopstankaiživotanakocku.Itudolazidosukobaizme-đu samosvijesti. »One se same imeđusobnoobistinjuju borbomnaživot ismrt«(Ph,str.149).Samosvijestitimepotvrđujusvojusloboduiuzdižusedoistine,dospijevajućidostatusa»samostalnesamosvijesti«(einselbständigesSelbstbewußtsein).Individuumkojisenijepotvrdiokaotakvasamostalnasamosvijestmožesepriznatikaoosoba,alineikaoslobodnaiistinomobdarenasamosvijest.AakouzmemouobzirdaHegeldefinira individuukojasepotvrdilakaosa-mostalnasamosvijest(tj.individuukojanijetekosoba,negoineštovišeodtoga)timeštojesvojživotstavilanakockuištotežizasmrćudrugoga,izčega proizlazi – baremnaizgled čudovišna, u svakom slučaju zastrašujuća– odredba obistinjenja kroz smrt (Bewährung durch denTod – isto), ondabinamsemoglonametnutipitanjeokakvomtočovjekugovoriHegel?Dali je istinski(obistinjen) iodistaslobodančovjeksamoonajkojiagresivnoponištavasveokosebe,onajkoji,doduše,riskirasvojživot,alisamozatodauspostavivlastitugrabežljivunadmoćnaddrugima?UčemuseuopćesastojidiferencijaizmeđuHegelovanaukaoprocesuuspostavljanjasamostalnesa-mosvijestiiučenjaThomasaHobbesaoratusvihprotivsviju(bellumomnescontraomnia)?17

16

UvezisrazlikomHegelovapojmaobičajnostiodAristotelovaethosa iKantovemoralnosti(preuskedabipokrilapraktičkopodručjefi-lozofije):usp.MilanKangrga,Etika,GoldenMarketing–Tehničkaknjiga,Zagreb2004.,str.307–308.

17

Usp. Thomas Hobbes, Levijatan, Jesenskii Turk, Zagreb 2004. Posebno su vrijednenapomene Borislava Mikulića dane u po-govoru pod naslovom »Dorečena metafora.Ambivalencija,metafora imodeludiskursu

teorijeugovora«,str.495idalje.PremaErn-stuBlochu,uHobbesovojjekoncepcijiriječo tome da monarh, kao prvi ili najsnažnijivuk, koji se na temelju društvenog ugovorapostavlja iznad zakona (pa je on exlex), us-postavljaprimatvoljenadrazumom,autoritetdaje zakone, a ne razum (der Verstand), pričemumonarh nemora bezuvjetno biti nekaosoba, nego je on sinonim za državu (usp.ErnstBloch,Vortesungen zur Philosophie der Renaissance,Suhrkamp,Frankfurt amMain1977.,str.148).



Prijeolakogpotvrdnogodgovoranaovajnizpitanja(kojase,naravski,mogumaštovito varirati, pa i radikalizirati) vrijedilo bi, ipak, razmotriti karakterHegelovihizvodanatemeljukojihonoblikujesvoje,čestoreferirano,čestokomentirano,arijetkorazumljenoipojmljeno,učenjeogospodstvuiligos-podarenju(dieHerrschaft)iropstvu.Ponajprije,smrtnijealternativaživota.UtomjepogleduHegelsasvimodređen:život jeprirodnapozicijasvijesti(samostalnostlišenaapsolutnenegativnosti),alijesmrtjednakotakoprirodnanegacijaživota(negacijabezsamostalnosti),tusenemožedospjetidaljeodapstraktnenegacije,onoštosesmrćuukinulonemožesesačuvatiniodržatiuukinutomobliku.Iskustvootojograničenostiigreživotaismrtidovodisamo-svijestdotogadajojježivotjednakotolikobitankaoičistasamosvijest,pasestogaporedčistesamosvijestinatemeljutogiskustvapostavljajošijednasvijestkojaniječistozasebe,negojezanekudrugu.Tudrugu,nesamostalnusvijestHegelimenujekao»postojećusvijestilisvijestuobličjustvarnosti«(Ph,str.150).Natajnačinoblikujusedvijemeđusobnosuprotstavljenesvije-sti:samostalnasvijest,čijajebitbitakzasebe,nasuprotnesamostalnesvijesti,kojojjebitak(istovjetansaživotom)zaneštodrugo.Samostalnasvijestjestsvijestgospodara,nesamostalna–svijestroba.Dapače,prvasvijestpoHege-lovojdefinicijijest gospodar,dokdrugajest rob(usp.isto).18

Doksegospodarodnosipremarobuposredno,prekosamostalnogbitka,koje-gaserobpridržava,dokjezasamoggospodaraonneštopukonegativno(zatojersegospodarizboriozatakvupoziciju,ukojojjeiskazaosvojunadmoćuodnosunasamostalnibitakiza sebeukinuonjegovusamostalnost),apremastvariposrednoprekoroba(kojistvarobrađuje,alinezasebenegozagos-podara),dotlejerobobuzetsamostalnimbitkomisamostalnošćustvari.Rob,obuzetdanošću,takođerjestsamosvijest,alitakvasamosvijestkojanemožeizaći nakraj sa samostalnošću stvari, te jemoženegirati samo tako što jeobrađuje–itonezasebe,negozadrugoga,zanadmoćnusamosvijestgospo-dara.Onoštorobčini,toonnečinizasebe,negozagospodara;odatleslijedidajenjegovodjelovanjezapravodjelovanjegospodara(usp.Ph,str.152).Udijalektičkomseobratu,međutim,upravonatemeljuuvidautodagospodardjelujeposredstvomroba,ispostavljadajeistinasamostalnesvijesti–ropska svijest(dasknechtischeBewuntsein–isto)!Osjećajapsolutnemoćipovezansažudnjominjezinimzadovoljavanjemposredstvomrobovaradanepomažegospodarudospjetidobitkazasebe,jersvijestdolazidosebesame(dosvo-jegabitkakaobitkazasebe)tekradom.Dakle,samosvijestsestvarauroba,onogakojiradi(makarneradizasebenegozadrugoga,imakarjeobuzetstrahomodgospodara),tj.kojisvojimnegativnimodnosompremapredmetupretvaranjegovoblikuneštotrajno,atajaktivniodnospremapredmetupred-stavljaobuzdanužudnjuizaustavljenoiščezavanje(usp.Ph,str.153–154).Atooblikovanjepredmetanemasamonegativnoznačenje,onokojejepoveza-nosprethodnonaznačenimropskimstrahomodgospodara,negoipozitivno:»Svijestkojaslužipretvaraseutome(uoblikovanju,op.a.)kaočistibitak za sebeupostojeće«(Ph,str.154).Timeseoblikovanjepredmetaiskazujekaorazaranjetuđenegativnostiiprisvajanjevlastitostionogatkoradećioblikujepredmet, onoga tkona taj načinpostavlja sebekaonešto trajno i tko timepostajesamzasebeneštoštopostojizasebe.Istinskamoćjesttakonastraniroba.MoglobiserećidaHegelurazmatranjunastajanjasamosvijestiima-deuuvidudvijedimenzijepovijesneprocesualnosti.Prvadimenzijazahvaćajedanodbitnihmomenatafaktičkehistorije:sukobokouspostavljanjairas-podjelemoći,posebnomoćiusferikontroleproizvodnjesredstavapotrebnihzaopstanak izaužitak.To jeonajmomentukojemuseHegelpodudarasHobbesom;nijeHobbes,uostalom,izmislioratsvihprotivsvijunitiLevijatan



kaoputizlaskaizkaotičnogsukobasuprotstavljenihljudskihmoćiiinteresa.NijeuHegelariječobilokakvojapologijižudnjezauništavanjemipodvr-gavanjemdrugoga,negoo–narazinuspekulativnoguzdignutoj–deskripcijifaktičkoghistorijskogoblikovanjapovijesnogprocesanastankaljudskogsvi-jeta.Drugasedimenzijaodnosinadijalektičkiobrat,ukojemuikrozkojegarobpostajenadmoćangospodaru.Tunijeriječsamooproduktivnomznačajuradakaooblikovanjapredmeta,većiotomedaonajtkooblikujepredmetuneštotrajnodospijevadozrenjasamostalnogbitkakaosvijestiosebisamo-me;samosvijest je stogaonoštodjelujućinapredmetuzadobiva rob,anegospodar.Tuđismisaoradapreobražavasesamosvijestiuvlastitismisao,tenatajnačinupravodjelatnirob(aneuživalačkigospodar)dospijevadoistine,upravojeonoblikovaoiprisvojioistinu:samosvijest»ponovnimnalaženjemsebesamepostajevlastitim smislom,upravouradu,ukomejeizgledalodajesadržantektuđi smisao«(Ph,isto).Natajsenačinuroba,čijijevlastitismi-saojošuvijeksamovolja,»nekaslobodakojajošzaostajeunutarropstva«,itostogaštoumijećeoblikovateljapredmeta»ovladavasamonekimstvarima,aneopćommoćiicjelokupnompredmetnombîti(dasganzegegenständlicheWesen)«(Ph,str.155).Slijedidaseslobodaoblikujekrozropskirad,samo-svijestimadesvojeizvorišteutakvompodređenomsluženjudrugomekojejemotiviranostrahom–aligraniceslobodenisuomeđenetakvimradom,nitijeistinasamosvijestiograničenaropskasloboda.Tosutekhistorijskepretpo-stavkepočetkapovijesnogprocesaoslobađanja, koje će, konačno, dospjetidoukidanjaigospodarairoba–kolikogodHegelizrijekomneekspliciratajbitansmisaosvojespekulativnerekonstrukcijegenezesamosvijesti!

Samosvijestdospijevadovišegstupnjaslobodenarazinimišljenja:»Umišljenjujajesam slo-bodan,jernisamunečemudrugome,većnaprostoostajemprisebi,apredmetkojimijebitjestunerazriješenomjedinstvumojbitakzamene«(Ph,str.156).

Takva,stoičkarazinaslobodenije,međutim,zaHegelavrhunacslobode.Višarazina definirana je kao ona sloboda samosvijesti koja se postiže refleksi-jomsamosvijestiu jednostavnumisaoosamojsebi,čimesemisaopretva-ra u »potpunomišljenje koje razara bitakmnogostruko određenog svijeta,anegativnost slobodne samosvijesti postajeu tom raznolikomoblikovanjuživotasebirealnomnegativnošću«(Ph,str.159).Tojeskeptičkoozbiljenjeonogaštojeustoičkomstupnjusamosvijesti(iliustupnjusamosvijestištoga izražavastoicizam)bilo tekpojmom.Upravoseuskepticizmu iskazujedijalektičkokretanjekoje je tupostalomomentomsamosvijesti.No, skep-tičkasamosvijesttakođerimadesvojaograničenja.Iskušavajućiupromjenisvegaonogaštoseuznjuhoćefiksiratisvojuslobodu,sloboduzakojuseonasamaizborila,onaseusvojojizvjesnostiiskazujekaodijalektičkinemir,alitajnemirjestrazapetostizmeđujednakostisamojsebiislučajnostisvojeeg-zistencije;tuslučajnostHegeloznačavakao»zbirku«(eineVermirrung),isto-vjetnus»jednimzapravoživotinjskimživotom«(inderTattierischesLeben)i»izgubljenomsamosviješću«(Ph,str.162).Utolikoseturadiosvijestikojaproturiječisamojsebikojajeusebirascjepljena,pastogainesretna svijest

18

Brojne su rasprave o Hegelovoj dijalekticigospodara i roba.Međunjima suvjerojatnonajutjecajnijiodgovarajućiodlomciizpozna-togdjelaAlexandreaKojèveaKako čitati He-gela,V.Masleša,Sarajevo1964.OdnovijihinterpretacijavrijedispomenutiradHermannaSchwengela »VonLuhmann zuHegel, Zum

WandelpolitischerKonstellationen«(u:BertvanderBrink,MarcusDüwell,HermanvanDoorn,WolfgangEßbach/ur./,Geschichts-Po-litik-Philosophie,W. Fink Verlag, München2003.,str.144),ukojojsenaglašavakakojeizgradnjasamosvijestiupravonastranisluge,anegospodara.



(usp.Ph,str.163).19Možemozapazitidanapredovanjesamosvijestiusmislunjezinauzdizanjanavišerazinenipoštonijepodudarnosrastomzadovoljstvaisrećeukolokvijalnomznačenjuriječi.To,naravski,nijeslučajno.Povijesnaprocesualnost jest sveprije negoli nešto idilično, a još jemanjeonaneštopravocrtno. Prosvjetitelji, naročitoTurgot i Condorcet,mogli su vjerovati,kaoštosufaktičkiivjerovali(dabisetonaposljetkurazotkrilokaoiluzijavjereunapredak,kaonaivnovjerovanjelišenopotkrjepljenostizbiljskimsta-njemstvariiuzbiljskopovijesnojprocesualnosti),dasenapredakusvijestiiznanjupodudarasnapretkomuzadovoljstvuisreći.20Hegelnedijelitakveiluzije.Ondobroznadedajezbiljnostkontradiktorna,uskladusčimeseisamosvijesttegobnoiprotuslovnoprobijadovlastiteistine.Nesretnasvijest,kakvuunajrazgovjetnijemoblikuočitujeskepticizam,jestcijenakojusamo-svijestmoraplatitinasvomputudopronalaženjasebesameidoistine.Nesretnasvijestnije,međutim,konačnariječtoghoda.Samosvijestnijeosu-đenananesreću.Pojedinačnost,koja jenosilacsamosvijestiunjezinu likunesretnesvijesti,oslobađasekaosvjesnobićedjelovanjaiužitkakaosvojegadjelovanjaivlastitogužitka.Itudolazidorazrješenjaodnosagospodaraislu-ge.Oslobađajućisedjelovanjaiužitka,gospodar(aonje,morasenaglasiti,nosilacnesretnesvijesti)prebacujevlastitostisloboduodlučivanjanaslugu,atimenanjegaprebacujeiodgovornostzavlastitodjelovanje(usp.Ph,str.175).21Odričućisenatajnačinodsebe,svijestseoslobađaiodnesreće.No,tu se zbiva jošneštovažnije, neštoupravoepohalno: time što jegospodarprepustiosvojuvoljurobu,anijerobaemancipiraoodnjegovapodređenogpoložaja,samajevoljazadobilakarakteropće volje(derallgemeineWillen):

»Napuštanjevlastitevoljenegativnojesamosjednestrane,po svom pojmuilipo sebi,alijeistodobnoonoipozitivno,naimepostavljanjevoljekaonečega drugogaiodređenjevoljekaonečegaštonijepojedinačno,većjestopće«(Ph,str.176).

Touspostavljanjeopćevolje,kojanadmašujeekstemegospodarairoba(ilisluge),ujednopredstavljairodnomjestouma,definiranogkaoizvjesnostsvi-jestidausvojojpojedinačnostibudeapsolutnoposebiilidapredstavljasvurealnost(usp.Ph,str.177).Itusesvijestvraćasamojsebi,oslobađajućiseodsvojegasamootuđenjaunesretnojsvijesti.Bitanjemomenttogpovratkauspostavljanjeuma.Tusesamosvijest,oslobođenahipotekenesretnesvijesti,očitujekaoum,odnosnokao»izvjesnostsvijestidajeonasvarealnost«(Ph,str.179i181).Dali toznačidaizvansvijestinemaničega?Značili todajeonoštonijesvijest–utvarasvijesti?Znači li todajesamsamoja, tedaporedmenenemaničega?TakobizdravirazuminterpretiraoHegelovuupra-vocitiranuodredbu,takoje,on,uostalom,ulikutzv.realizmaiinterpretira.Međutim,morasevoditiračunadaHegelnacitiranommjestugovorioreal-nosti,»cjelokupnojrealnosti«(alleRealität),štoneimpliciranistvarnostnitizbiljnost.Onoštonijeusamosvijestinijerealnost(toštojeneštoizvansamo-svijestijošmanjezbiljsko,akoseojošmanjemodništavnoga,uopćeimožegovoritidrukčijenegoumetaforičkomsmislu)neupućujenanikakavtobo-žnjiHegelovsolipsizam,negosamonatodaonoštojeizvansvijestinemožebiti(nipostati,nitiostati)predmetom,jerjepredmetuvijekpredmetsvijesti,asamoonoštojestpredmetmožebitiodređenokaoneštorealno.Imadelinadrugimsvjetovimakakvihstvarikojesurealne–ovisiotomeimadelitamokakvihbićadospjelihdosamosvijesti(ilibaremdosvijesti)kojatakvestvariposjedujukaosvojepredmete–alitosupredmetizatabića,zatesvijesti,anezanas;timsusvijestimaonirealni,anenama.Mikrobisunampostalirealninakonotkrićaiprimjenemikroskopa.Rećidasumikrobibilirealniiprijenegoštosupostalipredmetommedicinskogimikrobiološkogistraživa-



njaimplicira:1)opstojnostnekognadmoćnogbićakojeimadetemikrobezasvojepredmeteimimobilokakvouvećavajućegpomagala,te2)uspostavlje-nidogovorizmeđunaskojitvrdimopredmetnost(patimeirealnost)dotičnihmikrobaneovisnoonašempostavljanjunjihkaonašihpredmetanajednoj,tedotičnognadmoćnogbićanadrugojstrani,daonoštojestrealnotombićuaprioribuderealnoinama,kolikogodmiotojrealnostiimaliilinemalipojma(pojmaunajkolokvijalnijemznačenjuriječi).Ukratko,proglašavanjeHegelazasolipsistaapsurdnojekolikoivjerovanjeuzdravljerealističkogzdravograzuma,kojidopojmarealnostirealnoganemoženinačelnodoći!Samosvijestjenaputupostajanjarealnošću,atajjeputobilježenprelaženjemoddijalektikemnijenja,opažanja i razuma(ukojemuiščezavaposebičnostdrugobitka),prekosamostalnostisvijestiugospodstvuiropstvu,prekomislioslobodi iprekoskeptičkogoslobađanja iborbezaapsolutnooslobođenjeiznutra rascjepljene svijesti (gdje iščezava drugobitak za nju samu), pa dotogadabitimadezasvijestodređenostbitka,atojeodređenostsamozanju.TadvojakostodređenostisvodisenajednuistinukojauHegelovojformula-cijiglasi:

»Onoštojest ilionopo sebijestsamoukolikojeonozasvijest,aonoštojestzanjujesttakođeripo sebi«(Ph,str.180).

NatemeljutogaHegelćesedistanciratiod»lošegidealizma«,kojijejedno-stranikojistogajedinstvubićasuprotstavlja»stvarposebi«,alijednakoćetakopodvrćikriticionoštodefinirakao»sramotuznanosti«,kojaseočitujeuisključivomoslanjanjunarazum:»Gdjebitorazumjošimaopokazatinekunužnost,akotonijeustanjuučinitinasebisamome,načistojnužnosti?«(Ph,str. 182), pita se on, naravski s retoričkom intencijom, te onda podvrgavarazornojkriticiidealističkooslanjanjenakategorije,kojenevodi,međuosta-lime,računaotomedasuone(kao»čistekategorije«)upućivanjenavrsteštoprelazeunegativnukategorijuilipakupojedinačnost.Ukratko,neodrživojesvakoonobaratanjekategorijamakojenevodiračunaonjihovojproizvede-nosti. KonzekvencijaHegelovekritike»lošegidealizma«sastojiseuuviduunerazrješivoproturječjesadržanouuvjerenjudajeapstraktnipojamumaonoistinito.Obilježjejetakvogidealizmadamu»realnostneposredno…nastajekaotakva,atarealnostnijepakrealnostuma,dokbiumistovremenotrebaobiticjelokupnarealnost«(Ph,str.185).Toštosetudržiistinitimumomtekjeizvjesnostjošnedospjeladoistine.Tojošnijezbiljskium.Ajelizbiljskiumonajpromatračkiilimotriteljskium,kojisebenaslućujekaodubljubitikojizahtijevadaraznolikostbitkabudeprisvojenautojbîti,dasemotrikaozbiljnostidaseuprisutnjujekaoobličjeikaostvar?Utom

19

Za razliku od Miodraga Živanovića, koji usvojoj interpretaciji nesretne svijesti ostajenapovršini,svodećinesretnusvijestnaAnak-sagorinu filozofemu, »a sve nakon toga jenužnost«(Kraj marksizma,Glas,BanjaLuka1989.,str.102),ErnstBloch(usp.nav.djelo,2,66)ukazujenatodadvostrukostgospodar-sluga(kojajeiinačeudvostručenasamosvi-jest, što ne dolazi sebi) u nesretnoj svijestipostajesasvimdualistička,oblikujućinepre-laznunespojivostovostranostiionostranosti.

20

Uvezistimeusp.LinoVeljak,»Usponikri-zaidejenapretka«,Helios,br.1,1998.,te,od

istogautora,poglavlje»Znanost,tehnika,na-predak«,uknjiziOd ontologije do filozofije povijesti,HFD,Zagreb2004.

21

Toprebacivanjeodgovornostinasluguimadekao konzekvenciju to da »povijest nastaje ikrećesenalinijiradnogčovjeka,kojiosvajaprirodu,prerađajućiimijenjajućijeuprocesu,ukojemprirodatekpostajezačovjeka(pred-met) i on sam postaje čovjekom kao samo-svjesnisubjekt«(MilanKangrga,Filozofija i društveni život,HFD,Zagreb1988.,str.23).



promatračkomstavusvijestikaoumasadržanjejedaniskorakuodnosunaum»lošegidealizma«kojizastajepriapstraktnompojmu.Tajumpromatraprirodu,alinedospijevadospoznajenužnosti,onzastajepri interesantnimpovezanostima,asamsetajinteresiskazujekaopukomnijenjeoumu,čemuHegelpridajekarakternečegdjetinjastog(usp.Ph,str.226).Umokojemuje riječpromatra i samosvijest,uspostavljajućizakone logike ipsihologije.Tosuzakonikojesačinjavajusjednestraneindividualnost,asdrugestranezatečeneokolnosti.No,svijetindividualnostijest»površinakugle«(dieKu-gelfläche),učemujesadržanadvosmislenost,rascjepizmeđuindividue,najednoj,tevanjskezbiljnostikojasepredstavljakaoneštoštopostojiposebiizasebe.Nemogućnostdasenarazinipromatralačkepsihologijeukinetajrascjep dovodi do toga da »psihološka nužnost postaje jednom toliko pra-znomriječju,dazaonoštojetrebaloimatitajutjecaj(utjecajzbiljnostinaindividuu,op.Z.Š.)imadeapsolutnamogućnostdagainema«(Ph,str.232).Promatralačkiumnezastajenatojprepreci,većidedaljeusredotočujućisenamotrenjeodnosaizmeđusamosvijestiinjezineneposrednezbilje.No,onodospijevatekdo»bespojmovnogpromatranja«,kojesebeshvaćaiizričepro-stodušnomidentifikacijomobjekatafiziognomikeifrenologijekaozbiljnostisamosvijesti(usp.Ph,str.261),paproizlazibesmislenatvrdnjapremakojojjebitakduha–kost(usp.Ph,str.260).Amrtvipredmetinemogu,dakako,važitikaobitakduha.Konačanjerezultattajdaseumtushvaćananeumninačin,jerseon,kojijebitnopojam,neposrednorazdvajausamosebeiusvojusu-protnost.Tosugranicepredočivalačkesvijesti,čijeseneznanjesastojiutomeštonijeustanjuizaćinakrajspovezanošćuvisokoginiskog,kojaobilježavaživotživoga(usp.Ph,str.262).Pozitivan jeučinakpromatralačkoguma taj što jeprekonjega samosvijestpronašla stvarkao sebe samu te sebekaostvar, susrela se sa sobomkaospredmetnomzbiljom.Ili,kakobitoformuliraoMilanKangrga,

»…čimpostanemosamo-svjesninaševlastite moćiprodukcijestvariizvannas,tj.produkcijenjihovarealiteta,mise–napuštajućipri tomstanovišterazuma–nalazimona putukojinasmožeodvestis onu stranumetafizike,jersmoukazalinamogućnostpostajanjanjezina,samimtimevećukinutog,temeljaulikuposebipostojećegisamostalnogbitka,kojikaorezultatfiksi-ranostirazumanastojidaistrajeilidaseodržiutojsvojojgotovosti,podignutondačaknarangapsolutailipočetkasvegaštojest«.22

Um,čakidokjejošpromatrački,doknijedospiodosvojeistine,atojeumkaopraktički um,predstavljaiskorakizmetafizičkoghipostaziranjaproduka-tarazuma.Tuzapočinjeprisvajanjepovijesnogsvijetaunjegovojpovijesno-sti.Ikadasekaoantitezapovijesnomsvijetudanasideološkinamećepoželj-nostkrajapovijesti.23Ondasetakveideološketvorevinelegitimiraju,dakako,razumom;većbiipromatračkiumbioustanjurazotkritidaseizaidejemiratukrijestrah(iliunajboljemslučajupax romana,aunajgorem–mirgroblja),izaidejedemokracije–zbiljnostnamnipulacijeiličakprikriveneiliotvore-nediktature,odnosnotiranin(akojimodernivlastodržacnijezasebetvrdiodajedemokratskiusmjeren?),aizaidejeblagostanjazasnovanoganatržištu–neizvjesnost,oskudicaibijedazanajvećidiostanovništva.Umseistinskiozbiljujepostajućipraktičkim(nevišepukopromatralačkim)umom,atopo-stižepostajući»nazočnimživimduhom«(gegenwärtigerlebendigerGeist),ukojemuindividuanalazisvojuodredbu,sukladnodrevnojmudrostipremako-jojsemudrostivrlinasastojeutomedaseživiuskladusobičajimavlastitognaroda(usp.Ph,str.266).Hegel,međutim,odmahnastavljanaglašujućidajesamosvijestvećizišlaizsrećekojasesastojiuspomenutojodredbiiuživotusukladnomnarodnimobičajima,zatoštojeonaduhtekneposrednoiposvom



pojmu,učemujesadržanatekdjelomična(aneapsolutna)istina(usp.Ph,str.267).Iztesrećeživotauobičajnostiummoraizićiizatojerpojedinačnasvijestštosvojuegzistencijuimadeurealnojobičajnostineznadedajeonaza sebe,aakojetospoznala,ondajeizgubilasvojeneposrednojedinstvosop-ćimduhom.Razrješenjetekontradikcijenalaziseutomeštoćesamosvijestprijećinastanovištemoraliteta:

»Samosvijest…iskušavadasepojedinačno bićepritomnemožeodržati,negodaseonodobromožeizvestisamonatajnačinštoćepojedinačnobićežrtvovatisebeitimepostativrlinom«(Ph,str.269–270).

Zarazlikuodoneindividualnostikojasvojeozbiljenjeshvaćasamoupozitiv-nomznačenju,ostajućipriuživanjuuzadovoljstvu,ikojapredstavljateknaj-siromašnijilikduhakojiseozbiljuje,itozatoštojeonasebi»tekapstrakcijaumailineposrednost jedinstva bitka za sebe i bitka po sebi«(Ph,str.272),alikojaipakčinivažaniskorakuodnosunapromatračkium,jernijevišeneštotuđe(nijevišepukastvarnost),individualnostusmjerenanaukidanjevlastitogzakonasamosvijestioslobađase lakoumnostiprethodnoglikasamosvijesti,kojijetežioisključivozapojedinačnimzadovoljstvom,24teseusmjeravanapotraguzadobrobiti čovječanstva.Zadovoljstvokojesepostižeutraganjuzaopćomdobrobitinijesamopojedinačnozadovoljstvo,negojeonoujednoiopćezadovoljstvo»svihsrdaca«:

»Individuumispunjava zakonsvogsrcaiovajpostajeopćim poretkom,dokzadovoljstvoposta-jejednaposebiizasebezakonomjernazbiljnost«(Ph,str.277).

Ukolikoseneizvršiovajprijelaz,ovoprekoračivanjeodsamosvrhovitepo-jedinačnostidorazineopćedobrobiti,otvarasebezdanradikalnog zla.Sa-mosvijestkojajezastalausvomrastuihipertrofiralavlastitupojedinačnost,dovodiusvojemevolutivnom(nevišedijalektičkom)rastudonametanjapar-tikularnosti općemu,ona sevišenepostavljakaogospodarnasuprot robu,negokaograbežljijviindividuumkojiništisveokosebe–aukonačnimkon-zekvencijamaisebesama.Tuvišenijeriječopovijesnoproduktivnojborbizamoćinadmoćkojaćerezultiratidjelatnimoblikovanjempredmeta,negoneproduktivnimibesciljnimuspostavljanjemvlastitogzadovoljstvakaosa-mosvrhe,u čemusepervertiranoobrću svrhe i sredstvaunihilističkoj igriapsolutnogotuđenja.25SamHegelupoglavljuosamosvijestinegovori još

22

M.Kangrga,Etika ili revolucija,str.241.

23

Porednajpoznatijeg(iunasprevođenog)teo-retičara»krajapovijesti«FrancisaFukuyame,pažnjuvrijedi obratiti na jednog suptilnijeg,sofisticiranijegi,utoliko,zloćudnijegideolo-gakrajapovijesti,koji–naizgledbesprijekor-no–izvodiidejumodernogsvijetazasnova-noganamiru,demokracijiitržištu,kojijamčiblagostanjeipredstavljakrajpovijesti(natajnačinsvedenenahistorijuratovaidrugihfe-nomena neprikrivenog nasilja). Taj je autorMichael Mandelbaum (usp. The Ideas that Conquered the World. Peace, Democracy, and Free Markets in the Twenty-First Cen-tury, PublicAffairs,NewYork2002).

24

Taj egocentrički individuum određen je kaolakoumanzato jeronsebeshvaćakaopoje-

dinačnuzasebepostojećubit,neznajućidaozbiljenje svoje svrhe postizanja zadovolj-stvaiuživanjausrećijestukidanjesvrhe,jersamosvijestnemožepostatisebipredmetomostajući na pojedinačnosti, nego samo takošto će uspostaviti jedinstvo sebe s drugomsamosviješću,ukidajućivlastitu izoliranost iuzdižućisedoopćosti(usp.Ph,str.272).

25

Govorećiotomlikusamosvijesti,Hegelna-glašavadajeposljednjimomentnjegoveeg-zistencijemisaoosvomgubitkuunužnostiilimisaoosamomsebikaoonečemuštojesebiapsolutnotuđabit(»einsichabsolutfremdesWesen«,Ph,str.274).Tajjeegocentričkiliksamosvijesti,dakle,beznadnoosuđennasa-mootuđenjeisamootuđenost.Hegel,vidimo,izrijekom spominje tuđost bîti, ali ne i otu-đenje.OotuđenjućeuFenomenologiji duha



otomzastojukaoizvoruradikalnogzla(aradikalnozlojestunačelusvakimomentdijalektičkogprocesakoji je, fiksirajućiseunekientitet,zastaouzatečenomstanjuiprodužiosvojživotkojise,uslijedtezastalosti,obilježavaneuklonjivomprisutnošćuneukidljivogproturječja),26većseusredotočujenaučinke nedijalektičkog fiksiranja težnje za proizvođenjem dobrobiti čovje-čanstva.Akose»zakonsrca«fiksirauhumanitarno»lupanjesrcazadobrobitčovječanstva«(Ph,str.280),onseodmahdegeneriraubijesludeuobraženo-sti,uljutnjunaopćiporedakkojiseproglašavaizopačenošćuzakonasrcainjegovesreće.Todegeneriranjenije tekapstraktnailiprincipijelnamoguć-nost,većHegelprepoznajekonkretnehistorijskelikoveteludeuobraženosti.KaodačitamoMarxakadsesuočimosHegelovomformulacijomkojaglasi:

»Bijesludeuobraženosti…izričedajeopćiporedakizopačenostzakonasrcainjegovesreće,štosujezaodržanjebezimenebijedeprevarenogčovječanstvapronašliiprovodejefanatičnisvećenici, razvratnidespoti injihovislugekojisvojeponiženjenadoknađujuponižavanjemiugnjetavanjemsebipodređenihslugu«(Ph,str.280–281).

Akočak i prihvatimo tumačenje da fanatični svećenici, razvratni despoti iokrutnislugenisunositeljiuobraženeludostimoralizma(evidentnokantov-skogtipa),većsamoimenovanjetihkrivacazabijeduivaranječovječanstvaposjedujeiznimankritičkipotencijal.Toštomoralnaosudafaktičkogzlanijedovoljnadabisetozlozbiljskiuklonilo–neznačidatogzlanema,jošmanjedabigaHegelrelativiziraoičakopravdao,negoznačisamotodaseononemože odstranitimoralnim apelimaniti gnjevom što stvari u svijetu ne iduonakokakobitrebaleići.Izlazjeutomedaonoopće(štojeumoralizmubiloutemeljenounemirnoj individualnosti)zadobijesvoju istinskuzbiljnostodvrline,takoštoćeseindividualnostkaoprincipizvrtanjaukinuti,čimesepo-novopreokrećeizvrnutitijeksvijetaiproizvodisenjegovapravabit(usp.Ph,str.285).VrlinuokojojjeovdjeriječHegeldefinirakao»djelovanje(Tun)borbeukojuseupušta s tijekomsvijeta;no,njezina je svrha i istinskabitpobjedanadzbiljnošćutijekasvijeta;timeizbornaegzistencijadobranatajnačinjestprekidnjenogdjelovanjailisvijestiindividualnosti«(isto).Pove-žemolioveizvodesprethodnonavedenimHegelovimukazivanjemnaogra-ničenostmoralističkogbijesa,postatćejasnodamoralnojosudizlausvijetuHegelnepostavljakaoalternativurezignaciju,apologijuilipak»umno«po-mirenjesnužnošćupostojećihidominantnihlikovasvjetskogporetka,negoupravoborbu.IvišejenegoočiglednodatuizHegelaprogovarasuvremenikisimpatizerFrancuskerevolucije,kojiseuFenomenologiji otkrivakaoonajkojijujeuspiospekulativnoipovijesnozahvatiti,dovestinarangpojma.Uborbiseodlučujehoćelivrlinazadobitisvojuzbiljnostilićeostatinemoćnimoružjembespomoćnihgnjevnihmoralista.Međutim,Hegelukazujenatodasevrlina,onodobroposebi,ukolikosenepostavikaooružjeuborbi,negokaoneštopo sebi (vrednota, reklobi seu terminimaaksiologije), iskazujekao»pasivnooruđedarovitostiisposobnosti,zbiljelišenamaterija«(Ph,str.289).Utomseslučajukaosvrhavrlineiskazujeustvarinjezinaapstraktnaiutolikonezbiljskabit,toje,naime,vrlinakojaseusvomdjelovanjusvodinapukeriječi.Nakonkritikemoralizmaslijedi,dakle,Hegelovakritikapovije-snogvoluntarizma.OnodočegajeHegeluistinskistalojest–ono zbiljsko.Azbiljskoseneuspostavljanitimoralnimapelima,nitiodlukomdaneštomorabiti ovakvo ili onakvo, nezavisno od već uspostavljenihmogućnosti, negosamotakoštodjelujućičovjektoproizvodivlastitompraksom.27Atunemamjestanizamoralizam,kaonizavoluntarizam!Ujednosetimenadmašujelažnaalternativaizmeđu(moralističkog)altruizmai(egocentričkog,istinskesvijestilišenog)egoizma:



»Kada individualnostdjelujeza sebe,onda je toupravosamoproizvoditeljskopretvaranjeuzbiljnostonogaštopostojitekpo sebi;daklesvrhabitka za sebe,kojimnijekakosesuprotstav-ljaonomeštojeposebi–iščezlisuinjegovaispraznaprepredenostinjegovafinaobjašnjenja,kojasusvugdjeustanjupokazatisebičnost,jednakokaoisvrhaonogapo sebiinjegovešupljepriče.Dakle,djelovanje i napor individualnostijesusvrha sama po sebi; korištenje snaga, igra njihovih izvanjštenja (Äußerungen)jesu onoštonjima,kojibiuprotivnomebiliposebionomrtvo,daježivota«(Ph,str.291).

Apstraktnaseopćosttakopretvarauneposrednuzbiljnostindividualnosti.Atoznačidatuvišenijeriječo»čovjekukaotakvom«,negoozbiljskojindivi-dualnosti,kojaupovijesnomprocesu,štogasama–ne,naravski,kaoizolira-naindividualnost,negousocijalnomsklopu»intersubjektivnosti«–oblikujeiproizvodeći,stvarajućiisebeisvojsvijet,kaoljudskisvijet.Tazbiljskaindi-vidualnostnadmašujesvojuzoološkudatost(Hegelbirekao,svojjednostavnibitak»duhovnogživotinjskogcarstva«),itouspostavljajućizakonodavniumiumkojiispitujezakone.28Itektunastupaduh!Udosadašnjemjekretanjuduhovnabitjošbilališenasvijestiosamojsebi,auspostavljanjemtebîtikaopostojećeiposebiizasebe,alinetekpomišljenenegoizbiljskeitakvedasesamasebipredočuje,označenjeprijelazdorazineduha.PrvaodredbaduhakojuHegelizvodijestdefinicijaduhakaoobičajnosne zbiljnosti(diesittlicheWirklichkeit,Ph,str.325).Utomejesadržanjedanbitanmoment,kojimpovijesnomišljenjenezaustav-ljivoidenaprijed,razarajućisametemeljemetafizike.Očemuseustvariradi?Odredivši duhkaoobičajnosnu zbiljnost, koja je vlastitost zbiljske svijestiduha iučemu jepredmetnizbiljski svijet izgubiozaduhznačenjenečegatuđega,Hegelizvodislijedećistav:»Vlastitostjeizgubilasvakoznačenjene-kogodsvijetaodvojenog,zavisnogilinezavisnogbitkazasebe«(isto).Timešto jebitakza sebeukinut i kao samamogućnostda se temelj, polazište isvrhasvijetapostaveizvansvijeta,ukinutajeisupstancija(kojajeistoštoispomenutiodvojenibitak,temelj,polazišnatočkadjelovanja,svrhaicilj),aliikantovskopo sebi.Duhvišenijesupstancija(nepokolebljiviidentitetsaso-bomsamim),nijebitakposebi–većje,naprotiv,bitak za sebe(Fürsichsein),

biti najviše govora u poglavlju o duhu, i touodjeljkupodnaslovom»Sebiotuđeniduh.Obrazovanost« (Der sich enffremdeteGeist.DieBildung).No,premdaHegelootuđenjuraspravlja u najizravnijem i najkoncentrira-nijem obliku u spomenutom odjeljku, GajoPetrovićnebezrazlogadržidajeupravootu-đenjecentralnipojamivodećaidejacjeloku-pneFenomenologije duha (usp.G.Petrović,Praksa / istina,str.46).

26

Oradikalnomzluinjegovimkorijenimanaj-promišljenijejeunas(alinesamounas)pi-saoMilanKangrga.Pritomemujebitnarefe-rentnatočkaupravoHegel.UEtici (usp.nav.djelo, str. 271 i dalje, te str. 324 i dalje) onposvećujeradikalnomzlučakdvapoglavlja.Dokseupoglavljupodnaslovom»Radikalnozlo-priroda-ljudskapriroda«referirapretežitona Fichtea, zaključujući da Fichte ipak nijedospiodosamogpojma»radikalnogzla«,do-tleseupoglavlju»Bitakkaozlo«oslanjanaHegela.No,najvažnijije»Epilog«(usp.nav.djelo,naročitostr.485idalje),gdjeKangrgadaje – oslanjajući se na empirijskom planu

posebnona sociološkeanalizeDinkaToma-šića, ali filozofski ponajprije na Hegela – ihistorijskukonkretizacijuzlakaopovratkasputaugrađanskodruštvonatraguprethisto-rijučovječanstva,aštojesveutemeljenonauzdizanju partikularnoga na rang općega (uprijevoduna jezikpsihologije:namentalnojmoralnoj retardiranosti kao individualnomhabitusu).

27

Usp.AnselmBöhmer,»Re-evolutivnabuduć-nost«,Filozofska istraživanja94–95(3–4/2004),str.686.

28

Naime,duhovnabit(a to jestbit individual-nosti) u svojem je jednostavnombitku čistasvijest i tek pomišljena (još ne zbiljska) sa-mosvijest(usp.Ph,str.311),akrozumkojiispitujezakoneonadospijevadoobičajnosnesupstancije, pri čemu samosvijest sačinjavazbiljnostiopstojnostdotičnesupstancije,onajenjenavlastitost injenavolja(usp.Ph,str.323).



»razriješena,blagonaklonabitštosežrtvuje,nakojojsvatkovršisvojevlasti-todjelo,raskida(zerreißt)općibitakiuzimaodnjegasvojdio«(isto).Općibitakjest,dakle,jednoznačnorazoren,nanjegovojemjestonastupilopovije-snočinjenje,ukojemuikrozkojesvatko(ataj»svatko«nisuniživotinje,nirobovi,nianđelinibogovi)sudjelujeuoblikovanjupovijesnogsvijeta.Timejerazorensamnajdubljiinenadomjestivtemeljsvakemogućemetafizike.29Metafizika je rastvorena u povijesnommišljenju – i tu nema povratka naprethodnostanje.Akoseneshvatiepohalnoznačenje togiskoraka,osuđe-nismoda–usprkossvimdobrimnamjeramaicjelokupnomsofisticiranommisaonomaparatukojimuvećojilimanjojmjeriraspolažemo–lutamopobespućima lažnih alternativa između različitih likovametafizike, od kojihnekilikovirehabilitirajuononajgoreinajropskijeizmetafizičketradicije,adrugi, po samorazumijevanjuantimetafizičkioblicimišljenja,bespomoćnolunjajupopovršinivulgarnemetafizikezdravograzuma.Itunamništanećepomoći!Duhkaoživiobičajnosnisvijetjestduhusvojojistini.Onseočitujekaopraviduhupravona raziniobičajnosti,doknjegovodospijevanjedoapstraktnogznanjaovlastitojbîtipredstavljaputnjegovaoblikovanjauformalnojopćostiprava.Onoštoseusvijetuobičajnostinazivaloskrivenimbožanskimzako-nom,dospijevau tzv. pravnomstanjudo izlaženja iz vlastite unutrašnjostiu zbilju (usp. Ph, str. 355). Bitna konzekvencija ovog ozbiljenja vidi se ustatusuindividue:

»Uonomjesvijetuobičajnostipojedinacvažioibioneštozbiljskosamokaoopćakrv poro-dice.Kaoovajpojedinaconjebiopreminuli duhlišen vlastitosti;asadajeonizišaoizsvojenezbiljnosti«(isto).

Naraziniuspostavljenevladavinepravauspostavljaseindividua.Tupojedi-nacvišenijetoštojestzatojerpripadasvojemrodu,štojepotomakvlastitihpredaka,skojimadijelizajedničkukrv(danasbismorekli,genetskonasljeđe),štojesunarodnik,jersepri-rodiouvlastitomplemenu,negosepretvarasjed-nestraneuapstraktnientitetformalnogprava(štosemožeinterpretiratikaogubitakizvorneistineuprilogstjecanjabitnosti),asdrugestranepostajeno-siteljemsamosvijesti,30anatemeljuuspostavljenesamosvijestiindividuapo-stajeosobnost(diePersönlichkeit),kojajeistupilaizživotaobičajnosnesup-stancijedabipostalazbiljskivažećomsamostalnostisvijesti.Naovojrazini,kojuobilježavapravniformalizam(koji,naravski,imadeposlasapstraktnimopćostima),oblikujesepravnaosobnost,kojasamaposebinemasupstanci-jalnosti,jertuđisadržajtražizasebepravounjoj(usp.Ph,str.358–359).Itudolazidootuđenjaduha(dieEntfremdungdesGeistes).Duhseotuđujeuobrazovanosti,itovećtimeštoonkaosamosvjesnojedinstvovlastitostiibîtipredstavljajedinstvomomenatakojijedanzadrugogaimaduznačenjeotuđe-nja,jervećjesamavlastitostkojabiposebiizasebevažilaneposrednobilaneštobezsupstancijalnoipredstavljalabi»igrurazbješnjelihelemenata«(usp.Ph,str.360).31Duhtuobrazujesebijedandvostruki,razdvojeniimeđusobnosuprotstavljenisvijet–iupravoseutomesastojiotuđenje.Tajserazdvojeniiutolikootuđeniduhrazlikujeodsvijetaobičajnosnogduha,ukojemujeopćamoć vladanja(dieRegierung)voljakaovlastitostnaroda(proizašlogaizporodice,rodaiplemena),arazlikujeseuprvomredutimeštonazočnost (dasGegenwärtrge)predstavlja tekpredmetnuzbilju,obilježenuonostranomsviješćutetimeštosvakipojedinimomentkaobitstječesvijestizbiljnostodnečegadrugoga:»Ukolikojezbiljski,njegovajebitneštorazli-čitoodnjegovezbiljnosti«(usp.Ph,str.361).Nijeotuđensamosvakipoje-dinimomentduhaobrazovanostinegotovažiizacjelinu,kojatupredstavlja



jednusebiotuđenu realnost(dieRealität).Utojrealnostisamosvijestjeistotakozbiljskakao injezinpredmet,čemusesuprotstavljasfera (ilicarstvo,dasReich)čistesvijesti,kojanijezbiljskiprisutnanegosenalaziuvjerova-nju.Uspostavljajućisvijestkojadospijevadopojma,tetimeponištavasvakupredmetnostisvakibitakposebi,pretvarajućiihubitakzasebe(itouskladusprincipomkoristi),duhoblikujeuvid,kojisesuprotstavljavjerikaotuđemonostranomcarstvubîti.Timesedovršavaotuđenje,azbiljnostgubisvakusupstancijalnost:unjojnemavišeničegačemubisesmiopridavatikarakternečegaštojestposebi.ItuHegelpoantiraslijedećimiskazom:

»Srušenojekakocarstvovjere,takoicarstvorealnogsvijeta,atarevolucijaproizvodiapsolutnu slobodu,čimeseonajranijeotuđeniduhupotpunostivratiousebe,napustiotuzemljuobrazo-vanostiiprešaoujednudruguzemlju,uzemljumoralne svijesti(Ph,str.362).

Hegeltuopisuje,mnogoboljerečeno,dovodidorazinepojma,dijalektičkiprocespovijesnogpostojanjagrađanskogsvijeta,kojisehistorijskisituiraurazdobljeprosvjetiteljstva.Apstraktnaindividuakojajesprijelazomizobi-čajnostiuvladavinuprava,obilježenu»neduhovnomopćošću«(diegeistloseAllgemeinheitdesRechts,Ph,str.364),bilateknositeljneposredneprizna-tosti,gdjejeopravdansvakiprirodninačinkarakteraiopstanka,sadapostajezbiljska individua,kojavažipoobrazovanosti.Poobrazovanosti individuajestzbiljskaindividua,aopćostkojasetuformirastogaijestzbiljska općost,itozatoštoopćosttunijevišeništadano,negojeonaneštopostalo.Posta-lostopćostiznačikonačnuemancipacijuodprirodnesamoniklostiitusepoprviputaoblikujesvijetkaoljudski povijesni svijet.Individuanijevišerezul-

29

Akotoimademouvidu,unajmanjućerukuzačuditi stavovišto ihzastupa jedanodnaj-utjecajnijih mislilaca današnjice Jürgen Ha-bermas.On pod »metafizičkimmišljenjem«podrazumijevamišljenjefilozofskogidealiz-ma,kojepolaziodPlatona,paprekoPlotina,neoplatonizma,AugustinaiTomeAkvinsko-ga, Kuzanskog, Mirandole, Descartesa, Spi-nozeiLeibniza,sežesvedoKanta,Fichtea,Schellinga iHegela (usp. JürgenHabermas,Postmetafizičko mišljenje, Beogradski krug,Beograd2002., str. 39).Niz zastupnikame-tafizike,douključnoSpinoze,korektanje,alibodeočištoutomnizunemaocametafizikeAristotela(kojije,baremjednakotolikokoli-koiPlatonutemeljiteljmetafizike,upravousmisluodredbebitkapo sebikaonepromje-njivogivječnogtemeljasvegaštojest);akonemaAristotela,a imadeTomeAkvinskoga,ondajetonedosljednostokojojbiHabermasmoraopoložitiračuna.AodakleHegelutomnizu metafizičkih mislilaca? Odgovor nudisam Habermas, kada metafizičkom mišlje-nju suprotstavlja tradiciju antimetafizičkogmišljenja, koju reprezentiraju antički mate-rijalizam i skepticizam, skolastički nomina-lizam inovovjeki empirizam; svionipremaHabermasu,doduše,ostaju»unutarhorizontamisaonihmogućnostimetafizike« (isto).NevidjevšiHegelov odlučan iskorak izmetafi-zike, iz tog horizonta misaonih mogućnostiograničenihpojmombitkaposebikaoiskonaitemeljasvihmogućihbića,Habermasutaj

nizolakouvrštavaiHegela(kaoštotočiniisKantom,FichteomiSchellingom).Jednaodkonzekvencija takve površnosti za današnjufilozofskukulturuznakovitosemožeprepo-znatinpr.uprosudbiR.Raunića,premakojojjeHegelovpojamlukavstvaumajednameta-fizičkakonstrukcija(usp.RaulRaunić,Pret-postavke liberalnog razumijevanja čovjeka,HFD,Zagreb2005.,str.17).

30

Pravi se duh tu vraća u »izvjesnost samogasebe«,napominjeHegeluvezistime,doda-jućida jeon»supstancijakaoonopozitivno opće,alijenjegovazbiljnostdabudenegativ-naopćavlastitost«(Ph,str.355).Običajnosnisvijet,čijilikoviičijemoćitonuujednostav-nojnužnostiprazne sudbine, zadobivaovimprijelazom u vladavinu prava apsolutnu bitkojasereflektirausebe,aonanužnostsudbi-nenijeništadrugonegoJa samosvijesti(usp.isto).

31

PremaRicharduSchachtu (Alienation,Dou-bleday,GardenCity –NewYork 1970., str.35) otuđenje imade u Hegela dva osnovnaznačenja: ono, prvo, znači odvajanje ili ne-skladniodnosizmeđuindividueidruštva,alii rascjep izmeđunečijega aktualnog stanja injegove bitne naravi, te, drugo, napuštanjeili žrtvovanje partikularnosti radi ponovnoguspostavljanja jedinstva kroz prevladavanjeonogaprethodnospomenutograscjepa.



tatslučajneposebnostidane(prirođene,nasljeđene)naraviikaraktera,negoonoštojepojedinacsvojimobrazovanjem(netekstjecanjemznanjanegoiobrazovanjemusmisluoblikovanja,naposljetkuimoralnogoblikovanja)odsebeučinio.ApovijesnoznačenjetogaepohalnogskokaHegeljednoznačnoiskazujenaslijedećinačin:

»Kretanjeindividualnostikojasebeobrazujestogajeneposrednonjezinopostajanje(dasWer-den)kaoopćepredmetnebiti,tojestkaopostajanjezbiljskogsvijeta«(Ph,str.365).

Svijetkaozbiljskisvijet(netekpukasamoniklaprirodakaodanost)nastaje,dakle,takoštoseindividualnostprosvjećuje,obrazujeistjecanjemznanjaiuspostavljanjemmoralnesamosvijesti,itimesebeoblikujekao»općupred-metnubit«;svijetnastajeupravoposredstvomtakveindividualnosti,noonjezasamosvijestteindividualnostiistovremenoineštootuđenoineštoštozanjuimadeoblikpostojanezbiljnosti.Itaindividualnosttežitomedaovladasvijetom,što realiziraposredstvomobrazovanosti.OnoštoHegel tu imadeuvidujestupravonovovjekaznanostpomoćukoječovjeknastojipodreditiprirodusebiiučinitijesvojimpredmetom,tetimeisvijetsvojimzbiljskimsvijetom.32No,individuatuuspostavljamoćutemeljenunaotuđenju:»Moćindividuumasastojiseutomedaseonusklađujesnjome,tj.daseonizva-njšćuje (entäußert) svojoj vlastitosti, da se daklepostavlja kaobivstvujućapredmetna supstancija« (isto). Samosvijest imade stoga posla s dubokomrascjepljenošćupredmetnezbiljnostiikontradiktornošćusebesamei,uopće,moderneobrazovaneindividue.Onosesjećesdvijeopćepredmetnebîti,jed-najedržavna moć,adrugabogatstvo (usp.Ph,str.367).Idokjedržavnamoćkaojednostavnasupstancijaopćedjeloukojojjeindividuamaiskazananji-hovabitiukojojjeindividualnostupravosamosvijestosvojojopćosti(iakojeta»jednostavnasupstancija«proizašlaizdjelovanjaindividuaiučinakjenjihovadjela),dotlesebogatstvo,kojejetakođerrezultatradaidjelovanjasvih,očitujekaoneštojoškontradiktornije:onoseuživaindividualno–stvo-rili su ga svi, a uživajuga samopojedinci. Stoga je bogatstvoneposrednosuprotstavljenosamomesebi(usp.Ph,str.368).Svijet stvoren obrazovanjem utemeljen je na otuđenju i prožet njime.No,nemapovratkanatrag,upredsvjetovno,običajnosnoiliplemenskostanje!Ovojeteksvijet,mogućteknadubokomrascjepu,alirascjepukojinijemehaničkenaravi(kakobitohtjelopravocrtnogeometrijskiutemeljenomišljenje),negočinijednudijalektičkuprocesualnost,kojaotvaraprostorpovijesnognadma-šivanja te rascjepljenostimodernoggrađanskog svijetakakav seoblikuje sprosvjetiteljstvom.Amogućnosttognadmašivanjasadržanajeuduhuštoseovdjeoblikuje,aštoHegelformuliranaslijedećinačin:

»Duhovdje stječe tu zbiljnost, jer su ekstremi čije on jedinstvo jest isto takoodređeni takoda su za sebe vlastite zbiljnosti.Njihovo jedinstvo razdvojeno je na lomljive strane, od ko-jihsvakapredstavljazadruguzbiljski, iznje isključenipredmet.Zato jedinstvonastupakaosredinakojaseisključujeirazlikujeododvojenezbiljnostistrana;stogaonosamoposjedujezbiljskupredmetnostrazličituodsvojihstrana,paonojestza njih,tj.onojebivstvujuće«(Ph,str.376–377).

Akoznademoda su tadva ekstremačije je jedinstvoduhna jednoj stranidržavnamoć, te na drugoj strani plemenita svijest,33 onda se duh iskazu-je kaoukidanje samosvrhovitostimoći i ujednopodaničkogodnosapremamoći(»plemenitasvijest«),kojanijeapstraktna,nemoćnapobuna,negous-postavljanjenovezbiljnosti.Timeseukidaantitetičkasolidarnost34 izmeđuduha»državnemoći«kojisvojuzbiljnostihranunalazi»užrtvidjelovanjaimišljenjaplemenitesvijesti«(Ph,str.379),atamoćjestuodnosunasebe



samuotuđenasamostalnost,kojasvojuzbiljnostzadobivatekkrozdjelova-njepodaničke»plemenitesvijesti«.Napututogukidanjausebereflektiranadržavnamoć(atoje,danebudesumnje,moćapsolutnemonarhije)35posta-jemomentomsamosvijesti,nastavljajućisvojuopstojnostsamokaoukinutamoć,žrtvovanainapuštena,transformiranaubogatstvopostrevolucionarnogperiodagrađanskogdruštva.No,itobogatstvo(čijijemaksimum–maksimumusmislunjegovamoral-nogkorištenja–dobročinstvo)bolujeodukinutostiopćebîtiiodapsolutnerazdrtosti,štoiskazujeduhtogarealnogsvijeta,kojijesvjestansebeisvojegapojma,tepredstavljaapsolutnoiopćeobrtanjeiotuđenjezbiljeimisliučistojobrazovanosti(usp.Ph,str.385).Iskustvokojesetustječesastojiseutomedanimoćnitibogatstvo(alinitiodređenipojmovinjihovihbîti,dobroiloše,odnosnosvijestodobruizlu,kaoniplemenitaipodlasvijest)neposjedujunikakvufiksiranuistinu,negosesvionipreokrećujedanudrugi–isvakijeodnjihstogaoprekasamomesebi,anesamodrugimpojmovimaimomenti-ma.Natajsenačinoblikujeduhovnost,itouslijedećemsmislu:

»No,istinskiduhjestupravoovojedinstvoapsolutnorazdvojenoga,aondolazidoegzistencijeupravokrozslobodnu zbiljnosttihvlastitosti lišenihekstrema,kaonjihovasredina.Njegovjeopstanakopćegovorenjeirazarajućesuđenje,ukojemuserazrješavajusvionimomentikojibiimalivažitikaobitikaozbiljskičlanovicjeline,tejeonistotakotarazrješavajućaigrasasobomsamim.Stogasutogovorenjeisuđenjeonoistinitoinesavladivodoksesve‘savladava’;tojeonoočemuseuovomrealnomsvijetujedino odistavodi«(Ph,str.386).

IznimnosuvažnekonsekvencijeovogHegelovaizvoda.Kroziskustvootuđe-njakaokonstitutivnogmomentaizgradnje,opstankaireprodukcijepolitičke(državne)moćiiekonomskog(kapitalističkog)bogatstva,oblikujeseistinski duh,atojeduhkritičkesvijestiisamosvijesti,kojemunikakvamoćnibo-gatstvonemoguvažitikaoneštoneupitno,kaoneospornaistina,kaodanostiusudskojimsevaljapomiriti.Naprotiv,svisetilikovipolitičkeiekonom-skemoćiiskazujukaomomentitrajnogotuđivanja,ajedinojeduhsamonopostojanoutojsveopćojigripreokretanjadobrauzlo,istineuneistinuiobr-nuto.Timeseukidaona»čestitasvijest«(dasehrlicheBewußtsein),ustvari,naivnasvijestkojasvakitajmoment,apsolutističku(ilikakvudrugu)državnumoć,financijskiiliindustrijskikapital,itd.uzimakaotrajnubitnost,kojojseimademopovinovati bez suvišnihpitanja.Time je posvećeni stari poredak

32

Novovjeka znanost, zasnovana na jednodi-menzionalnosti Kartezijanske geometrijskemetode,usebisadržinerazrješivoprotivurječ-je,koje,nesumnjivo,čininužnimdakarakterljudskog znanstveno-tehničkog ovladavanjasvijetom, posebno u sprezi s kapitalističkimnačinom proizvodnje – čija je jedina svrhaprofit (odnosno kapital kao samosvrha) ne-umitnobudeobilježenotuđenjem.Aupravoje prosvjetiteljstvo izraz naivnog povjerenjau emancipatorske učinke znanosti i njezinetehničke primjene za ljudsko gospodarenjesvijetom(usp.LinoVeljak,Od antologije do filozofije povijesti,naročitostr.101idalje).

33

»Plemenitu svijest«, suprotstavljenu »podlojsvijesti«(dasedelmütigeBewußtsein)Hegeldefinirakaosvijestoodnošenjupremadržav-nojmoćiibogatstvukojanalazineštojedna-kim,kojau javnojmoćinalazi svoju jedno-

stavnubitinjezinoodjelovljenje,aubogat-stvubituodnosunasebe,papremamoćigajiposlušnostištujeje,apremabogatstvuosjećazahvalnost(usp.Ph,str.372).Ukratko,riječjeoropskojsvijesti,kojoj»podlasvijest«sa-mosvrhovitogbuntovništva čini tek apstrak-tnuantitezuiutolikolažnualternativu.

34

U vezi s pojmom ‘antitetička solidarnost’,usp.LinoVeljak,»Antitetičkasolidarnost?«,Filozofska istraživanja98(3/2005).

35

O tome govori npr. Hegelova formulacija:»Dakle,monarhsepoimenuapsolutnoodva-jaodsvih,izuzimaseipostajeosamljenim…Tojeime,dakle,refleksijausebeilizbiljnost kojaopćumoć imadepo samoj sebi;ona jenjimemonarh« (Ph,str.379).



duhovnoveć izgubio svojeutemeljenje i svoju legitimnost, ali– što je jošvažnije–samorazumljivuopravdanostizgubiojevećiporedakzasnovannaslobodnojigriskrivenihsnagatržišta(štoćeteorijskioblikovatiAdamSmith).SamHegelnećeeksplicitnodovestidokrajarevolucionarnekonsekvencijeovogmišljenja–aliotvorenjeprostorkojijeispunilomišljenjenjegovauče-nika–Marxa.SamHegelpratirazvojtogaistinskogduha,kojićeseoblikovatikaoapso-lutnasloboda:

»Onjesamosvijestkojasebeshvaćatakodajeizvjesnostsebesamebitsvihduhovnihmasarealnoginadosjetilnogsvijeta,ili,obrnuto,takodasubitizbiljnostznanjesvijestiosebi«(Ph,str.432).

Utome,kaoiuiskazukojineposrednoslijedinakoncitiranogmjesta,akojiseodnosina toda je svijetzasvijestvoljasvijesti (koja je sasvojestranedefiniranakaoopćavolja),nemanikakvogsubjektivizma,pogotovoneso-lipsizma,Hegelne razumijesvijet šopenhauerovskikaovolju ipredodžbu,niti borgesovski kao utvaru ljudske fantazije, nego je riječ o tome da svi-jet36nijeistoštoipriroda,nitijeonneštosamoniklo,zatečenoidano;svijetkaosvijet(atouvijekznačiljudskisvijetipovijesnisvijet,pričemuljudskisvijetnijepretpovijesnadžunglanasljeđenihkolektivističkihoblikaživotauzajednici,alinisređenaobičajnosnazajednica,većgrađanskisvijetmogućnapretpostavciemancipacijepojedincakaonosiocasamosvijesti)–jestpovijes-niljudskiproizvodiujednosamatastrukturiranaprocesualnostpovijesnognastajanjasvijeta.Utolikojesvijetvoljasvijesti,alituvoljunetrebabrkatinisbilokakvimvoluntarizmom–zatoonaijestopća,anefenomenindividual-neproizvoljnosti,ovakvihilionakvihprohtjevaegoističkog,egocentričkogiliekscentričkogpojedinca.Nadjelujepovijesnomišljenje,kojenetrebabrkatisnekakvomfilozofijompovijesti(iakojeHegeldržaopredavanjaofilozofijipovijesti),kojaseuvijektemeljinaovojilionojontologiji,tj.generalnojme-tafizici.37Atojemišljenjekojesetemeljinauviduutodase»nepodijeljenasupstancijaapsolutneslobode«(tj.todaonoštonastupakaodjelovanjecjeli-nejestneposrednoisvjesnodjelovanjesvakeindividue)»podiženaprijesto-ljesvijeta,adajojbilokojamoćnemožepružitiotpor«(Ph,str.433).Dakle,tujenadjelumišljenjekojejepotkrijepljenoiskustvommoćiduhaslobodedauklonipreprekestarogorganicističkogporetka–iskustvoštogaHegeltuizravnobaštini jest iskustvoFrancuske revolucije i napoleonskih ratova, ukojimaduh slobode eliminira lokalnenjemačkeknezove i slične zaostatkeevropskefeudalneprošlostiiotvaraprostorzagrađanskuemancipaciju,adaistovremenoneuvodinoveformeorganicizma.DajetomutakosvjedočiiHegelovaodredbaoprekepojedinačneiopćesvije-sti.Pojedinačnasvijestnijetuvišeutopljenauopću(kolektivnu,plemensku)svijest,kaoštojetoslučajupredsvjetovnimformamazajednice,negojeona»sama sebi neposredno to što je posjedovalo tekprivid suprotstavljenosti,onajeopćasvijestivolja«(Ph,str.434).Povijesnisvijetjestonoštomiodnjeganapravimo,jeronnijedanost,većproizvedenost,paseutolikorealnibi-takonostranostiukojisevjerujekaouisparavanjenekakvogbljutavogplina(usp.isto),razotkrivausvojojprividnostiifantazmagoričkojnaravi.To,me-đutim,neznačidajenaovomstupnjukretanjaduhakaoslobodesveskladnoiidilično.Hegeljedijalektičariunjegovumišljenjunemaprostorazanikakvuidilu.Općaslobodakojasetuuspostavljanijenikakavpozitivnientitet,kojibistupionamjesto transcendentnihentitetastaremetafizike.Ona jeusebirazdrtaizmeđuindividualnostipojedinačneslobodeivlastitanegativnogka-raktera,ukojemuseonanaposljetkurazotkrivakao»furijaiščezavanja«(Ph,



str.436).Općojslobodidijalektičkisesuprotstavljaslobodaipojedinačnostsamezbiljskesamosvijesti,na temeljučegase ispostavljadaopćaslobodakaoopćostmožeusvojojnegacijiindividueproizvoditisamosmrt.38Hegeluviđaunutarnjuproturječnostrevolucionarnogterora,aliisvakehomogenizi-rajućeitotalitarizirajućeinstitucionalizacijerevolucionarnogilipostrevoluci-onarnogporetka,itonesamoporetkakojisezasnivanadiktaturiiterorunegoiporetkazasnovanoganamanipulaciji.Izlazizteunutarnjeproturječnostiipaknijepovratakduhanaobičajnostire-alnisvijetobrazovanosti,povratakustariporedak.Izlazjeutomešto»apso-lutnaslobodaprelaziizsvojesamorazarajućezbiljnostiujednudruguzemljusamosvjesnogduha,ukojojonauovojnezbiljnostivažikaoonoistinito,učijojmisliduhuživaukolikoon jest misaoiukolikoostajemisao,teukolikotajusamosvijestobuhvaćenibitakonaznadekaosavršenuipotpunubit«(Ph,str.441).Tajnovilikduhajestliksamogasebestanovitogilimoralnogduha.Naravski,tunijeriječomoralitetuukantovskomsmisluriječi.Zarazlikuodtakvogtipamoralnostiovdjejeriječoapsolutnomduhukojipostoji(jestpo-stojeće,postojećiduh,der daseinde Geist)kaočistoznanjesamogasebekaoopćegapromatranousvojojopreci,učistomznanjusebekaopojedinačnosti,te–štojeodpresudnevažnosti–kaouzajamnopriznavanjeopćostiipojedi-načnosti.Tojeapsolutniduhkoji»ulaziuopstanaksamonavrhuncunakoje-mujenjegovočistoznanjesamogasebeoprekairazmjenasasamimsobom«(Ph,str.493).Naputuoblikovanjaapsolutnogduharazriješiloseproturječjemoralnogpogledanasvijet,itoposredstvomuvidautodarazlikakojaležiu temelju togmoralnogsvjetonazorauistinunije razlika,negose tu radiozbiljskojvlastitostikojanijeotuđenauodnosunabitnitijenekasamostalnaprirodapodvrgnutavlastitimzakonima(usp.Ph,str.469).Apsolutniduhćesepotvrditiuoduhovljenjuznanja,»krozkojejesupstancijapostalasubjektom,umrlajenjezinaapstraktnostibeživotnost,aonasamaje,dakle,postalazbiljskom,jednostavnomiopćomsamosviješću«(Ph,str.572).Duh se tu izmirio sa svojom istinskom sviješću, pri čemu upravo njihovoduhovnojedinstvopredstavljasnagutogpomirenja(usp.Ph,str.578).TimeHegelzavršavarekonstrukcijuputakojimduhodsvojeganeposrednogop-stanka,kojijeizvornodefinirankaosvijest,39dospijevadosvojeapsolutnosti,doznanjaukojemujeduhzavršiokretanjesvojegaoblikovanja,znanjakoje

36

Pojamsvijeta,mjerodavansvakakoizaHege-la(aosimtogaizravnonadahnutHegelovimmišljenjem) najsustavnije i najprodubljenijeelaboriraojeM.KangrgauzaključnomdijelusvojeknjigePraksa-vrijeme-svijet (usp.nav.djelo).

37

Hans Friedrich Fulda s pravom je uočio dase u Hegela ne radi o nikakvoj ontologiji,pogotovoneofundamentalnojontologijičo-vjekovatubitkainjegovarazumijevanjabitka(kakobitohtjeliobnoviteljimetafizikepoputMartinaHeideggera,kojiHegelastalnopoku-šavajuulovitiunjihovemetafizičkemreže),alijepropustiouvidjetidaseuHegelaneradiniobilokakvojfilozofijipovijesti,negoopo-vijesnommišljenjukojeprekoračujecjelokup-no obzorje filozofije povijesti, tog nezako-nitog ili poluzakonitog djeteta tradicionalnemetafizike(usp.»OntologiealsSchicksal«,u:

Die Weltgeschichte – das Weltgericht,Klett-colta,Stuttgart2001.,str.173).

38

Hegeltoformuliraupriličnodrastičnomiska-zukojiglasi:»Jedinodjeloičinopćeslobodestogajestsmrt,itosmrtkojanemaunutarnjegopsega i ispunjenja; jer ono što je negiranojest neispunjena točka apsolutno slobodnevlastitosti;ona jedaklenajhladnija,najplićasmrt,kojanijeznačajnijaodpresjecanjajed-neglavicekupusailiodjednoggutljajavode«(Ph,str.436).

39

U»Predgovoru«Hegelodređujeneposredanopstanak duha kao svijest koja imade dvamomenta, a to su moment znanja i momentpredmetnosti koja je negativna znanju (usp.Ph,str.38).



jeposvomkarakterufilozofija,40alitufilozofijanijearistotelovskosamosvr-hovitoznanjeoonomvječnominepromjenjivom,negomišljenjepovijesnognastajanjaslobode,mogućetekuduhuikaoduh.Tokretanjenije–svakakoneuFenomenologiji duha–neštodovršenoidovršivo,većiskazujetrajnodijalektičkonastojanjenaukidanju svakogpokušaja apsolutiziranjaposeb-nogaipojedinačnog(štojeizvorradikalnogzla),41uzistodobnuafirmacijusamosvijestiipravaindividuumanaposebnost.

Zvonko Šundov

Phänomenologie des Geistes als Schlüssel zum Verständnis der Hegel’schen Philosophie

ZusammenfassungIn diesem Aufsatz der Autor versucht die Rolle der Hegel’schen PhänomenologiedesGeistes zu verstehen und begreiffen. Phänomenologie wird als Schlüssel für Verständnis der Hegel’schen Philosophie als solche definiert. Die Bewegung des absoluten Geistes zeigt sich als Weg, dadur-ch die Philosophie zum geschichtlichen Denken des Werdens der Freiheit rekonstruiert wird und zum eigentlichen Wesen der Philosophie kommen kann.

SchlüsselwörterG.W.F.Hegel,Verstehen,Geist,Philosophie,Freiheit,geschichtlichesDenken

40

Usp. završni odjeljak Fenomenologije podnaslovom »Apsolutno znanje« (Ph, str. 575idalje).

41

Otomeusp.radikalnekonzekvencijepromi-šljanjakorijenaradikalnogzlakojeje–upra-vonatraguHegela–izveoMilanKangrgausvojojEtici.

Documents

Zvonko Šundov - Fenomenologija duha kao ključ za razumijevanje Hegelove filozofije