8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
1/13
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
2/13
Uloga i podela mostovskih
stubova primaju i prenose na tlo sve sile i uticaje koji na
njih deluju, kako sa mostovske konstrukcije, takoi od okoline
ukoliko most ima vie od jednog otvora stubovimogu biti: krajnji srednji
krajnji stubovi, sem navedene uloge, povezujumost sa terenom u neprekidnu celinu
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
3/13
Krajnji stubovi - uloga
most moe biti reen i bez krajnjih stubova(kada?)
takvo reenje me utim treba izbegavati jerje veza mosta s nasipom jedno jakoosetljivo mesto pri dananjim uslovimasaobra aja
krajnji stub je pravo reenje veze mosta sterenom
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
4/13
Prate i elemeti krajnjih stubova
krilni zidovi mogu biti delovi stuba ili
nezavisne konstrukcije uloga krilnih zidova je
prihvatenje kosina nasipa Po svom poloaju u
osnovi oni mogu biti: paralelni krilni zidovi
kosi krilni zidovi upravni krilni zidovi
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
5/13
An eoska' krila
ako nije potrebnavelika visina krilnihzidiva, ona seprojektuju kaooslolonjena o stub
Tada nemaju svoje
temelje iine sastavnideo krajnjeg stuba
~ 1.0
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
6/13
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
7/13
Konstrukcija krajnjeg stuba
stub je evoluirao izmasivnog potpornogzida i suprotstavlja sepritisku zemljesvojom masom
nearmiran je izuzevgornjeg dela koji ine
leina greda sa eonim zidom ikrilnim zidovima
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
8/13
Armirano betonski krajnji stub
stabilnost se postieangaovanjem teinesamog nasipa radi ega se
temeljna stopa podvlaipod nasip
telo stuba je oja anokontraforima
radi smanjenja
nepovoljnih uticajapritiska tla koji rastu saporastom visine stubanastaju reenja sadelimi nim proputanjemnasipa kroz stub
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
9/13
Visoki krajnji stubovi
Deava se da krajnji stubovibudu izuzetno visoki ako setei o uvenju jedinstvaukupne konstrukcije
rade se paralelna krila dugakoliko treba da slobodnoformirana kosina nasipaizme u njih dopre dopodnoja eonog zida i na
ova krila se oslanjakolovozna konstrukcija krajnij stub je gotovo
potpuno oslobo en pritiskazemlje
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
10/13
Optere enja i uticaji koji deluju na
krajnje stubove vertikalna optere enja
sopstvena teina stuba zajedno sa teinom krilnih zidova ako su sastavnideo stuba
reakcija od sopstvene teine konstrukcije mosta odnosno stalnogoptere enja
reakcija od pokretnog optere enja na mostu uzgon u slu aju da se donja ivica temeljne stope nalazi ispod kote
podzemne vode horizontalno optere enje u pravcu ose mosta
sila ko enje u slu aju nepokretnog leita, odnosno sila trenja u leitu uslu aju pokretnog leita
pritisak zemlje seizmi ke sile u slu aju nepokretnog leita
horizontalno optere enje upravno na osu mosta pritisak vetra pritisak zemlje ( lokalno na krilne zidove) seizmi ko optere enje
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
11/13
Provera stabilnosti krajnjih
stubova sam stub bez nasipa i bez reakcije mosta stub bez konstrukcije mosta ali sa nasipom i
korisnim optere enjem od 10 kN/m 2
celokupno stalno optere enje zavrenog mosta sapritiskom zemlje ili bez pritiska zemlje
ukupno stalno optere enje mosta, najnepovoljnijakombinacija pokretnog optere enja sa pritiskomzemlje u punom iznosu i horizontalnom silomreakcije
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
12/13
Srednji mostovski stubovi od zna aja je da li se nalaze u
vodotoku ili ne Re ni stubovi :
naruavaju reim vodotoka smanjuje se proticajni profil stvara se uspor uzvodno od mosta pove ava se brzina toka u
domenu samog mosta i nizvodnood njega
erozija re nog dna je posledica mogu da budu masivni ili vitki :
masivni re ni stubovi suindicirani za reke koje supodlone zale ivanju ilikretanju leda ve ih razmera
masom se suprotstavljauudarima i pritiscima leda
8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova
13/13
Recommended