Upload
pasko-budisa
View
93
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
princip rada istosmjernog stroja
Citation preview
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
1
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
Mr. sc. Stjepan Golubi, dipl. ing [email protected]
Visoka tehnika kola u Bjelovaru
E. Kvaternika 4,Bjelovar
www.vtsbj.hr [email protected]
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
2
Uvod
ELEKTRINI STROJEVI
Elektrini strojevi su ureaji koji mehaniku energiju pretvaraju u elektrinu i obrnuto. Strojevi koji mehaniku energiju pretvaraju u elektrinu energiju zovu se elektrini generatori, dok se strojevi koji elektrinu energiju pretvaraju u mehaniku zovu elektromotori.
Elektrini strojevi mogu biti:
1. Strojevi istosmjerne struje
2. Sinkroni strojevi
3. Asinkroni strojevi
4. Posebne vrste motora
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
3
Uvod
Rotacijski elektrini strojevi uobiajeno imaju: - nepomini dio, stator (eljezna jezgra, namot,
prikljuci i kuite), - pomini dio, rotor (eljezna jezgra, namot, klizni
kontakti, osovina i ventilator), - zrani raspor izmeu statora i rotora. Najee su izvedbe sa rotorom unutar statora,
iako ima i suprotnih izvedbi. Kod nerotacijskih izvedbi (linearni motori) pomini dio stroja ostvaruje
translacijsko gibanje.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
4
Istosmjerni stroj
OPIS
Istosmjerni stroj je elektromehaniki ureaj
koji kada radi kao generator mehaniku energiju pretvara u istosmjernu struju, a kada radi kao motor istosmjernu struju pretvara u mehaniki rad.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
5
Istosmjerni stroj
Najjednostavniji istosmjerni motor otkrio je 1821. godine Michael Faraday. Taj se motor sastojao od slobodnog zavoja ice koji je slobodno plutao na sloju ive, a u ijem se sreditu nalazio magnet. Kada se kroz zavoj propustila istosmjerna struja oko zavoja se stvorilo magnetsko polje usljed ega se ica poela okretati oko magneta.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
6
Istosmjerni stroj
Istosmjerni motor (eng. DC motor) kakvog danas poznajemo 1873 godine otkrio je Znobe Gramme kada je na dinamo koji je proizvodio struju spojio drugi dinamo koji se poeo okretati kao motor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
7
Istosmjerni stroj
Shematski prikaz istosmjernog stroja
a = protjecanje armature
m = uzbudno protjecanje
= kutna brzina
N, S = magnetski polovi
Prikaz istosmjernog stroja
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
8
Istosmjerni stroj
Klasini istosmjerni motor sastoji se od rotirajue armature koje je oblikovana u obliku ekektromagneta s dva pola i od statora kojega ine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski prekida, komutator, koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajui tako moment koji zakree rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz vodi koji se nalazi u magnetskom polju stvara se (prema pravilu lijeve ruke) sila koja zbog svog hvatita, koje se nalazi izvan osi rotacije rotora, stvara moment koji
zakree rotor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
9
Istosmjerni stroj PRAVILO LIJEVE RUKE
Pravilo lijeve ruke glasi: postavimo li dlan lijeve ruke tako da silnice na njega ulaze, a smjer ispruenih prstiju tako da se podudara sa smjerom struje, isprueni e palac pokazati smjer sile koja djeluje na vodi.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
10
Istosmjerni stroj
Elektrina veza izmeu rotora i izvora istosmjerne struje ostvaruje se tako da se izvor istosmjerne struje spoji na grafitne etkice koje kliu po komutatoru. Prilikom prelaska etkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju zbog ega dolazi do iskrenja etkica. Iskrenje etkica je glavni nedostatak ove vrste motora jer dovodi do polaganog unitavanja etkica, do oksidacije i troenja komutatora i do stvaranja ujnog i elektrinog uma.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
11
Istosmjerni stroj
Brzina okretanja istosmjernog motora ovisi o kombinaciji napona i struje koji teku kroz armaturu, te o optereenju. Brzina vrtnje proporcionalna je naponu dok je moment proporcionalan struji. Brzina motora moe se mijenjati promjenom otpora armature, koja se izvodi dodavanjem vanjskog promjenjivog otpora spojenog u seriju s izvorom, ili koritenjem promjenjivog naponskog izvora.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
12
Istosmjerni stroj
Zbog nedostataka koje uzrokuje komutator razvijen je istosmjerni motor bez etkica, koji na rotoru ima permanentni magnet, dok se kroz statorske namote puta struja koja dovodi do zakretanja rotora. Strujom koja prolazi kroz statorske namote upravlja se elektronikim sklopom (elektronikim komutatorom ili konvertorom), koji zamjenjuje klasini komutator.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
13
Istosmjerni stroj
Graa istosmjernog stroja Dijelove istosmjernih strojeva mogue je
podijeliti na slijedee naine: - Mehaniki dijelovi kuite, osovina,
leajni titovi, leaji, ventilatori; - Elektriki dijelovi namot statora i rotora,
kolektor, etkice, prikljune stezaljke; - Magnetski dijelovi jaram statora, glavni i
pomoni polovi statora, jaram i zubi rotora, zrani raspor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
14
Istosmjerni stroj
Stator istosmjernog stroja sastoji se od kuita i od istaknutih polova s uzbudnim namotom. Na statoru su smjetene i etkice koje kliu po kolektoru rotora. Kuite ujedno ini i jaram statorskoga magnetskoga kruga. Na statoru su prigraeni i drugi konstrukcijski dijelovi kao to su nosai leaja, i nosai etkica. Istosmjerni strojevi manjih i srednjih snaga posjeduju i pomone polove s pomonim namotom. Kod najveih strojeva postoji i kompenzacijski namot u utorima glavnih polova.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
15
Istosmjerni stroj
Rotor istosmjernog stroja se sastoji od rotorskog paketa, namota armature, kolektora i osovine. Armaturni namot smjeten je u utorima na obodu rotora, i spojen na kolektor koji se sastoji od meusobno izoliranih lamela.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
16
Istosmjerni stroj
Naelna izvedba i pojednostavljeni presjek istosmjernog stroja
Na bakreni kolektor izvedeni su rotorski svici, a izvana po kolektoru kliu vodljive etkice spojene sa stezaljkama u prikljunoj kutiji.
Presjek istosmjernog stroja
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
17
Istosmjerni stroj
Princip rada
Istosmjerna uzbudna struja (ili permanentni magnet) uzbuuje magnetski tok indukcije B. Ako se rotor pomou vanjske sile odrava u rotaciji, u vodiu duine l (vodi je dio armaturnog namota spojen s dvodjelnim kolektorom) koji rotira obodnom brzinom v inducira se napon:
e = B l v
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
18
Istosmjerni stroj
Prolazei pokraj magnetskih polova vodi se izlae promjeni indukcije. Inducirani napon se mijenja kao indukcija, tj. inducirani napon je izmjenian.
Raspored magnetske indukcije u zranom rasporu i oblik Induciranog napona u vodiu
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
19
Istosmjerni stroj
Napon na etkicama koje miruju je istosmjeran jer se u neutralnoj zoni (NZ) na dvodjelnom kolektoru u trenutku promjene smjera ostvari zamjena prikljuaka. Jedan svitak daje pulzirajui napon, a vie svitaka rasporeenih u utorima po obodu rotora s izvodima na vei broj kolektorskih lamela daju napon sa znatno manjim pulzacijama
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
20
Istosmjerni stroj
Dobivanje pulzirajueg istosmjernog napona na etkicama
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
21
Istosmjerni stroj
Ako se na + i - stezaljke spojene s etkicama izvana prikljui istosmjerni napon, potei e struja I suprotnog smjera od one kod generatora, a na vodie e djelovati sila:
F = B I l
i nastaje zakretni moment, te stroj radi kao motor. Zakretni moment pokrene rotor u istom smjeru u kojem se okretao generator, ali uz suprotan smjer struje.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
22
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
23
Istosmjerni stroj
Kada vodi napusti podruje ispod jednog pola i prijee u podruje drugog, mijenja se i smjer magnetske indukcije B kojoj je vodi izloen, ali se istovremeno promijenio i smjer struje u vodiu (djelovanje komutatora s etkicama) i smjer momenta ostaje isti. Vei broj svitaka daje ravnomjerniji moment.
Dva naziva kolektor i komutator koriste se zbog dvije uloge: kolektor skuplja napon ili struju, dok komutator komutira struju (preklapa joj smjer).
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
24
Istosmjerni stroj
Nadomjesna shema istosmjernog stroja
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
25
Istosmjerni stroj
Istosmjerni stroj zgodno je prikazati kao idealni izvor induciranog napona E, kojem je u seriju dodan otpor armature Ra i kontakt s padom napona U = 2 V. Na ovaj nain se napon na stezaljkama istosmjernog stroja prikazuje kao inducirani napon stroja E smanjen ili povean za pad napona u otporu armature i na etkicama. Vrijednost se posebno raunaju za generator, a posebno za motor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
26
Istosmjerni stroj za generator
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
27
Istosmjerni stroj
Uzbuda istosmjernih strojeva moe biti:
- Nezavisna (strana) uzbuda koja se ostvaruje prikljukom uzbudnog namota na nezavisni izvor.
- Zavisna (vlastita) uzbuda koja se ostvaruje kad su uzbudni i armaturni namot u galvanskoj vezi. Osnovni oblici vlastite uzbude su serijska, poredna i sloena (mjeovita, kompaundna) uzbuda.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
28
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
29
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
30
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
31
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
32
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
33
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
34
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
35
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
36
Istosmjerni stroj
Samouzbuda
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
37
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
38
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
39
Istosmjerni stroj
Struja armature i struja dovoda generatora
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
40
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
41
Istosmjerni stroj
Nezavisna uzbuda
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
42
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
43
Istosmjerni stroj
Serijska uzbuda
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
44
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
45
Istosmjerni stroj
Kompaundna (sloena) uzbuda
Kompaundnu (sloenu) uzbudu dobijemo kombinacijom poredne (ili nezavisne) i serijske uzbude, pri emu serijska uzbuda pojaava ili slabi djelovanje poredne uzbude, pa je rije o kompaundaciji ili protukompaundaciji.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
46
Istosmjerni stroj Vanjska karakteristika istosmjernog generatora
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
47
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
48
Istosmjerni stroj
Vanjska karakteristika istosmjernog motora
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
49
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
50
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
51
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
52
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
53
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
54
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
55
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
56
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
57
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
58
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
59
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
60
Istosmjerni stroj
Regulacija napona i brzine vrtnje
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
61
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
62
Istosmjerni stroj U regulaciji naponom armature treba se pobrinuti da se uzbuda prikljui odvojeno na napon koji se ne mijenja. Pri tome e se brzina vrtnje
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
63
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
64
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
65
Istosmjerni stroj Pokretanje motora
Istosmjerni motor prikljuujemo na mreu napona U dok jo miruje i nema induciranog napona koji bi drao ravnoteu mrenom naponu. U prvom trenutku
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
66
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
67
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
68
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
69
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
70
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
71
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
72
Istosmjerni stroj
Za vrijeme prolaska pojedinog svitka
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
73
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
74
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
75
Istosmjerni stroj Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
76
Istosmjerni stroj
Zadaa je pomonih polova da u neutralnoj zoni stvor komutaciono
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
77
Istosmjerni stroj Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
78
Istosmjerni stroj
Komutacija
Ovaj sluaj nazivamo potkomutacijom.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
79
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
80
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
81
Istosmjerni stroj
Komutacija
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
82
Istosmjerni stroj
Komutacija
ISTOSMJERNI STROJ
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
83
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
84
HVALA NA PANJI
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
85
Istosmjerni stroj
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI 2009/2010
86