7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
1/96
UVOD U HISTORIJU I IZVORE
BOSANSKOG PRAVA
1
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
2/96
Pojam bosanskog prava
Pojmom bosanskog prava, u historijskom smislu rijei,obuhvata se cjelokupno pravo koje se jo od ranogsrednjeg vijeka do danas primjenjivalo i primjenjuje nateritoriji Bosne i Hercegovine. To pravo se stoljeima
razvijalo i oblikovalo tako to su se na bosansko-slavensku podlogu slijegali razliiti pravno-politikinanosi i uticaji. Tih je nanosa i uticaja bilo ve ubosanskom srednjovjekovnom pravu, gdje se uz staroslavensko obiajno pravo sreu elementi
srednjoevropskog feudalnog prava, dubrovakog imletakog prava, te germanskog rudarskog prava koje jeu Bosnu stiglo sa dolaskom Sasa, kao rudara.
2
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
3/96
Ovakav model razvitka bosanskog prava nastavljen je uosmansko i dalje u moderno doba. Osmansko pravo jesamo po sebi predstavljalo komplikovanu mreu pravnihsistema i podsistima, koji su u Bosni, u meusobnom
preplitanju, inili jedinstven sistem bosanskog prava. Uzosmansko vojno-upravno, agrarno i zemljino pravo to jebilo erijatsko pravo, kanonsko pravo katolike i pravo-slavne crkve, sa jevrejskim obiajnim pravom. Krajemosmanske vladavine u bosansko pravo, putem
tanzimatskog zakonodavstva, prodiru principi i institutimodernog evropskog prava
3
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
4/96
Taj razvoj nastavljen je i dovren zavrijeme austro-ugarske uprave kada
bosansko pravo dobija sve oblikemodernog evropskog prava. Progresivnom
zakonodavnom i openito normativnom
ekspanzijom dviju jugoslavenskih drava,posebno poslije 1945. bosansko pravo se
potpuno diferencira obuhvatajui praktino
sve oblasti drutvenog ivota.
4
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
5/96
Bez obzira na brojnost svojih sastavnih komponenti,bosansko pravo nije bilo ni u jednoj etapi svog razvitkamehaniki zbir propisa razliitog porijekla i namjene. Ono
je uvijek predstavljalo izvjestan sistem, manje ili viepravno-tehniki razvijen i moderan, ali sa jasnim odlikama
jednog pravnog sistema. Jedan pravni sistem se prijesvega odlikuje povezanou pravnih propisa po prirodimaterije koju regulira i po odreenoj mjesnoj i stvarnojnadlenosti sudova i drugih organa vlasti. Moderni pravnisistemi se, pored toga, odlikuju postojanjem hijerarhijepravnih normi, odnosno nadreenosti i podreenosti raznihpropisa, zavisno od njihove pravne snage.
5
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
6/96
Sve ove odlike sreu se, manje ili vie izraene,u sistemu bosanskog prava u svakoj konkretnoj
fazi njegovog razvitka. Sistem bosanskog pravaje, jednako kao svaki drugi pravni sistem,predstavljao sam u sebi savrenu cjelinu. Za
jedan pravni sistem se kae da je savren onda
kada moe rjeavati i rijeiti svako konkretnopravno pitanje koje se pred njim pojavi. U tomsmislu bosansko pravo je kao sistem uvijek bilosposobno djelovati i izricati pravdu u skladu sa
pravnim shvatanjima date historijske epohe.
6
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
7/96
S obzirom na raznolikost komponenti kojesu obuhvaene pojmom bosanskog prava,to se u posljednje vrijeme u njegovom
prouavanju koristi komparativno-pravnimetod.
7
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
8/96
Komparativno pravo
Komparativnim ili uporednim pravom obino seoznaava svako prouavanje putem poreenja dva ilivie pravnih sistema, grana prava ili pravnih institutaunutar istog pravnog poretka. U najirem smislu to je
prouavanje prava dvije ili vie zemalja njihovimporeenjem i uporednom analizom. Komparativno pravonije posebna grana prava, kao to su, primjera radi,graansko, krivino ili ustavno pravo, nego se timterminom u sutini oznaava primjena uporednog
metoda u prouavanju pojedinih pravnih oblasti idisciplina. Tako se govori o uporednom ustavnom,uporednom graanskom ili uporednom krivinom pravu,ukljuujui tu i uporednu historiju prava.
8
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
9/96
Izvjesni principi korienja uporednog metodamogu se sresti jo u antiko doba, kao i usrednjem vijeku. Sistematska primjena ovog
metoda vezana je za XIX stoljee i pojavunacionalnih zakonodavstava te opi razvojpravne nauke, u okviru koje se sve eeprouava strana legislativa i openito razliiti
pravni sistemi. Taj razvoj je dobio takav razmahda je 1900. u Parizu odran Prvi meunarodnikongres za komparativno pravo.
9
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
10/96
Poslije Prvog, a posebno Drugog svjetskog ratadolazi do formiranja raznih meunarodnihorganizacija, na prvom mjestu Ujedinjenihnacija, koje sa svojim agencijama daju snaanpodsticaj primjeni uporednog prava. Izradanjihovih brojnih normativnih i regulatornih akatane bi bila mogua bez primjene uporedno-pravnih i uporedno-historijskih studija. Posebno
su evropski integracioni procesi predstavljali ipredstavljaju veliki podstrek uporednim pravnimprouavanjima.
10
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
11/96
Danas se na nivou Evropske unije vri vrloiroka unifikacija prava usaglaavanjemzakonodavstava pojedinih drava sa evropskimpravnim standardima. U svemu tome primjena
metoda komparativnog prava ima vrlo znaajnuulogu. Bosna i Hercegovina u tim procesima imatakoer svoje mjesto, koje uslovljavakomparativni pristup u prouavanju njenog pravau njegovom historijskom razvitku. Taj pristup
daje nemjerljiv doprinos prouavanju kako opepravne kulture, tako i fonda strunih znanjastudenata prava.
11
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
12/96
Pravna priroda feudalnog posjeda uBosni
U Bosni su statusna pitanja regulirana na osnovuslavenskih obiaja i srednjoevropskog feudalnog prava koje
je stizalo posredstvom Ugarske. Po tom osnovu je sva
vlastela u Bosni bila u punom posjedu svojih feuda kao
batina. To znai da su feud uivali kao svoju oevinu,odnosno kao posjed koji su batinili ili naslijedili od svojihpredaka. U Bosni, ustvari, nosioci prava svojine na
vlastelinskim batinama nisu bili pojedinci nego cijeli
vlastelinski rodovi ili cijela bratstva, odnosno najeegrupa krvnih srodnika (brae). Odatle su se vlastelinskebatine obino nazivale "plemenita batina", "plemenito" ili"ple-mentina", to sve jasno podsjea na nekadanjukolektivnu rodovsku ili plemensku svojinu.
12
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
13/96
Sve je to imalo posebne posljedice na drutvene ipolitike odnose izmeu vlastele i vladara. Ta je okolnostdavala posebnu snagu bosanskoj vlasteli. Jednom
darovanu plemenitu batinu vladar vie nije mogao
povratiti. Vladar je mogao oduzeti batinu samo ako nekivlastelin izvri nevjeru (izdaju). Ali ak i u tom sluajuizdajnik je samo odgovarao "glavom svojom ili blagom",
a ostalim se lanovima njegove porodice batina nije
dirala. Osim toga, vladar je izdajniku mogao oduzetibatinu samo uz saglasnost ostale vlastele, tj. pristanakfeudalnog ili dravnog sabora.
13
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
14/96
Jedino je tzv. odumrtna (odumrla) batina pripadalavladaru. Kako rod u naelu ne propada, to su se njegovabatinska prava nad odreenim zemljitem trajnoodravala. Ipak se usljed estih ratova dogaalo da
batina ostane bez gospodara. Takva se batinasmatrala "odumrtnom" i pripadala je vladaru, kako se to
izriito kae u jednoj povelji kralja Stjepana Ostoje iz1400. godine
14
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
15/96
Sistem vazaliteta u Bosni
Odnos vladara kao seniora i njegovih feudalaca nazivase vazalitetom ili vazalnim odnosom. Openito gledano ufeudalnim su dravama postojala dva sistema vazaliteta:krunski vazalitet i hijerarhijski, odnosno sistem tzv.
feudalnih ljestvica. Krunski je vazalitet postojao tamogdje je centralna vlast bila jaka i gdje su svi feudalci bili
direktno vezani za vladara (krunu) kao svog seniora.
Vazali su prema svom senioru imali uglavnom dvije
obaveze. Prva se sastojala u plaanju odreenoggodinjeg danka u znak priznavanja njegovog vrhovnogprava vlasnitva. Druga je bila vojna obaveza.
15
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
16/96
U Bosni je u pravilu samo krupna vlastela bila direktnovezana za vladara kao svog seniora. Obina vlastela ivlastelii su zavisili od krupne vlastele. Kao to suvladari davali batine krupnoj vlasteli, uz odreene
obaveze i uslove, tako su velikai, raspolaui dalje sasvojim plemenitim batinama, darivali obinu vlastelu ivlastelie, ime su ih stavljali u poloaj svojih "sluga"(vazala). Pripadnici nie vlastele i vlastelii su kao
"sluge", tj. vazali "gospode bosanske" (velmoa) biliobavezni na "vjernu slubu", koja se sastojala prije svegau vojnoj obavezi ili u sluenju na dvoru svog gospodarakao seniora, ili vrenju raznih misija u njegovu korist.
16
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
17/96
Tako je u Bosni postojao cijeli hijerarhijski ureen sistemfeudalnih vazalnih ljestvica i odnosa. U tom je sistemu
vailo pravilo, da "vazal mog vazala nije moj vazal". Toje znailo da je vladar sa niom vlastelom mogao
komunicirati samo posredstvom krupne vlastele. Nadrugoj strani, krupna vlastela je niu vlastelu ivlastelie, kao svoje vazale, koristila za jaanje svojepolitike moi.
Postojanje feudalne hijerarhije u Bosni je vodilo i dovelodo velikog uticaja i moi krupne vlastele i sve veegslabljenja centralne vlasti.
17
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
18/96
Imunitetska prava vlastele
Prava feudalca na posjedu obino se nazivajuimunitetima ili imunitetskim pravima. Svaki
feudalac je u pravilu uivao trojaki imunitet nasvom posjedu: ekonomski, administrativnii
sudski.
18
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
19/96
Ekonomski imunitet sastojao se u pravu vlastelina da odnaseljenika svog posjeda, odnosno od zavisnih seljaka
ubire feudalnu rentu. Historijski gledano feudalna renta se
javlja u tri oblika: radna (kuluk), naturalna i novana renta.
Radna renta se sastojala u obavezi seljaka da odreeni brojdana u nedjelji ili godini kulue na imanju svog feudalnoggospodara. Kasnije se prelo na obavezu seljaka da svomzemaljskom gospodaru daju odreenu koliinu ili postotak
od svih poljoprivrednih proizvoda. Obino su radna inaturalna renta kombinirane. Na kraju se sa razvojem robneprivrede prelo na novanu rentu koja je znaila negacijufeudalnih odnosa koji su u osnovi imali naturalni karakter.
19
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
20/96
Administrativni imunitet se sastojao u pravuvrenja upravno-policijske vlasti feudalnoggospodara nad naseljenicima njegovog posjeda.
U uskoj vezi s tim je i sudski imunitetkoji jesadran u pravu zemljinog gospodara da sudisvim naseljenicima svog vlastelinstva.
20
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
21/96
S obzirom na prirodu prava svojine na plemenitoj batini, to suimunitetske povlastice bosanske vlastele bile veoma irokopostavljene i regulirane. One se u vlasteoskim poveljama rijetko
izriito navode i nabrajaju. Iz povelja proizlazi da je bosanskavlastela imala na svom posjedu vrlo snaan i samostalan poloaj. U
tom smislu je ekonomski imunitet najire postavljen u povelji kraljaStjepana Tomaa iz 1446, kojom sinovima vojvode IvaniaDragiia, knezovima Pavlu, Marku i Jurju, poklanja odreenegradove, upe i sela. Kralj Stjepan Toma izriito kae da sve tegradove, upe i sela i "sve prihode koji od njih pristoje, dukate i ine
dohotke" daje i dariva svojim "virnim i dragim slugama", navedenimknezovima (Pavlu, Marku i Jurju) i "njihovim ostalim", u "vijek
vijekova za plemenito".
21
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
22/96
Obim administrativnog imuniteta bosanske vlastelenajbolje je izraen u povelji kojom je 1325. ban Stjepan IIKotromani darivao posjede knezu Vukoslavu Hrvatiniu.Ban Stjepan tu izriito kae da su svi oni koji ive na tom
posjedu pod vlau kneza Vukoslava. Najzad, sudskiimunitet je veoma jasno formuliran i normiran u ugovoru ili
povelji kojom je ban Stjepan II Kotromani 1333. ustupioDubrovniku Stonski Rat, Prevlaku i neke otoke. Tu se
navodi, da e Dubrovani na ustupljenoj teritoriji uivati"sudstvo i globe i krvi u miru", (suenje, ubiranje globa iumira ili vrade). To im ban Stjepan ostavlja na volju i"htijenje", "kao od svoje batine" do "vijeke vijekova".
22
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
23/96
Jednako kao to su imunitetska prava bosanske vlastele bilanormirana u najirim potezima, tako su i formulacije o njenimobavezama prema vladaru bile neodreene i labave. Vojna obavezavlastele je svakako postojala ali je u poveljama navedena u dosta
neodreenim terminima. Tako se u poveljama bana Stjepana II iz
1322. i 1323. navodi da je vlastelin duan sluiti vladaru("gospodinu"), "orujem kako moe najbolje", odnosno sluiti mu"titom ili maem". Sa slabljenjem centralne vlasti te formulacijepostaju jo neodreenije. Tako kralj Stjepan Toma veli 1459. u
jednoj povelji nedorasloj djeci Ivana Jurinia, da mu imaju "pravo i
vjerno" sluiti kao i "ini plemeniti ljudi rusaga (drave) bosanskog odsvojih batina" kada dorastu i budu mogli "biti s nau slubu".
23
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
24/96
Obaveza vlastele da vladaru daje bilo kakvu odreenu godinjudabinu u Bosni oito nije postojala. U feudalnim dravama sa
jakom centralnom vlau, svaka je vlastelinska i kmetska kua bilaobavezna da plaa vladaru odreenu dabinu, obino jedan dukatgodinje, ili odreenu mjeru ita u naturi, u znak priznavanjanjegovog vrhovnog prava svojine na zemlju. Takva se obaveza upravnim izvorima srednjovjekovne Bosne nigdje ne spominje, nego
vladar to ostavlja na volju svakom vlastelinu. Ve je ban Kulinpoveljom od 1189. odredio da se dubrovaki trgovci mogu kretatinjegovom zemljom, slobodno i bez ikakvog nameta, osim ako mu
neko od njih da poklon "od svoje volje". Slino i ban Stjepan IIKotromani preputa 1325. na volju knezu Vukoslavu Hrvatiniu damu neto da "kad hoe".
24
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
25/96
Zavisni zemljoradnici
Nasuprot vlasteli kao feudalnom staleu stajalo jeseljatvo, ija je osnovna karakteristika kao drutvenogsloja njegova vezanost za zemlju, odnosno
poljoprivrednu proizvodnju, u prvom redu zemljoradnju.
Pravni poloaj seljaka u srednjovjekovnoj Bosni je, zbogoskudice u izvorima, nedovoljno poznat. On se dijelom
moe rekonstruirati na osnovu posrednih, uglavnomdubrovakih izvora. Znaajna je injenica da su se u
Bosni jo i u XV stoljeu odrali slobodni seljaci. Tako ihdubrovaki izvori spominju kao "homo liber" ili "homo suiiuris". U nekim se pravnim vrelima spominju "polovnici" i
"tretjanici", takoer kao slobodni seljaci.
25
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
26/96
Veinu su seljatva, kao i drugdje u srednjem vijeku,inili feudalno zavisni seljaci, u koje su spadali zavisnizemljoradnici, stoari (Vlasi) i robovi. Svi zavisni seljacisu imali isti socijalni, potlaeni poloaj, ali nisu imali isti
pravni poloaj, to znai da nisu imali iste dunosti iobaveze. Najbrojniji sloj zavisnog stanovnitva bili suzavisni zemljoradnici. Oni su se u Bosni obino nazivalikmetovima ili "kmetiima". Mnogo je, meutim, ei
naziv samo "ljudi", odnosno "ovjek". Ovi se terminiuvijek koriste u znaenju neiji ljudi ili neiji ovjek kojiuvijek ide kao pripadak zemlje.
26
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
27/96
Tako kralj Stjepan I Tomaevi poklanja 1461. svomstricu Radivoju "est kmeta i vinograde". Kralj StjepanOstoja ustupa 1399. Dubrovniku neke zemlje "sa svim
selima, zaseocima i ljudima". Vojvoda Sandalj Hrani
prodaje 1420. svoj dio Konavla Dubrovanima "sa svimselima i zaseocima i s ljudima, ispaama, s drvima idubravama" (umama). Sedam godina kasnije 1427.vojvoda Radoslav Pavlovi je prodao svoj dio Konavla
Dubrovanima "sa pravim meama i s ljudima, s gorom isvodom".
27
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
28/96
Kmetii ili "ljudi" u Bosni su bili vezani za zemlju. Izdomaih povelja i dubrovakih spisa jasno se vidi da jebosanskim i humskim kmetovima izriito bilo zabranjenonaputanje vlastelinskih posjeda i samovoljno prelaenje
s jednog vlastelinstva na drugo ili na teritorijuDubrovnika. Ban Tvrtko I Kotromani u povelji koju je1353. izdao u korist kneza Vlatka Vukosavlia izriitokae da u njegovoj dravi niko ne moe primiti "Vlatkova
ovjeka", pa ni on sam kao ban, "ni njegov brat knez Vukbez volje kneza Vlatka".
28
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
29/96
Obaveze bosanskih kmetova prema svojim gospodarimaizriito nisu poznate, ali se o njima posredno moe suditi.Zavisni zemljoradnik u Bosni vjerovatno je bio obavezan
da na imanju svog vlastelina radi (kului) oko 90 dana
godinje. To je bilo neto manje nego u Srbiji, gdje je,prema lanu 68 Duanovog zakonika, zavisnizemljoradnik (zvani meropah) bio obavezan raditi na
imanju svog gospodara 106 dana u godini. U
donacionalnom feudalnom sistemu koji je vaio ususjednoj Slavoniji taje obaveza iznosila oko 150 danagodinje.
29
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
30/96
Osim radne rente, kmetovi u Bosni su imali svakako i drugihobaveza kako prema svom vlastelinu tako i prema dravi. Moe sepretpostaviti da su imali obavezu zalaznim (priselice u Srbiji,
decenzusa u Slavoniji) po kojoj su bili duni davati smjetaj i hranusvom vlastelinu, vladaru i njegovoj pratnji, te stranim poslanicima
kad putuju kroz Bosnu. U vrijeme ratnih pohoda protiv Bosne,kmetovi su sigurno imali obavezu vojevanja, izgradnje i popravke
tvrava ("gradozidanije") i njihovog uvanja nou ("gradobljudenije").Ima naznaka da je vladar imao pravo da od svake seljake kueubire u svoju korist jedan dukat godinje. Od kraja XIV stoljea
seljaci su tu dabinu plaali velmoama.
30
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
31/96
U svakom sluaju bosanski kmetovi su vrlo teko ivjeli.Oni ne pruaju skoro nikakav otpor Osmanlijama.Posljednji bosanski kralj Stjepan I Tomaevi alio se upismu papi Piju II, da u borbi protiv Osmanlija nema na
koga da se osloni, a najmanje to moe na svoju"prostotu", tj. na seljake, poto su zavedenipropagandom od Turaka i simpatiziraju ih.
31
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
32/96
Vlasi (stoari)
Pored kmetova kao zavisnih zemljoradnika (ratara), glavnu seljakumasu u feudalnoj Bosni sainjavali su zavisni stoari, openitopoznati pod imenom Vlasl. U svim relevantnim pravnim izvorima
srednjovjekovne Bosne, Dubrovnika i Srbije, zavisni se stoaroznaavao imenom Vlah. Rije Vlah, odnosno Walch je
starogermanskog porijekla koja znai Rimljanin ili Roman. Tom surijeju Juni Slaveni prvobitno nazivali sve romanizirane stanovnikeBalkana. Ovo se romanizirano stanovnitvo pred slavenskomnajezdom povlailo u planine gdje se po prirodi stvari moralo bavitistoarstvom. Vremenom se to romansko, tj. vlako stanovnitvo
slaviziralo. Istovremeno je tako jedan prvobitno etniki pojampostepeno dobio znaenje odreene ekonomsko-socijalnekategorije feudalno zavisnih stoara.
32
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
33/96
U meuvremenu je doseljeno slavensko stanovnitvosve vie prelazilo sa stoarstva na zemljoradnju, ime serijei "dobri Bonjanin" ili "ovjek" sve ee identificirajusa zemljoradnikom. Odatle se u izvorima pod rijeima
"dobri Bonjani" ili "ljudi" i Vlasi podrazumijevaju ustvarizemljoradnici i stoari.
Tokom vremena u Bosni se vrio proces postupnognastanjivanja Vlaha, koji od nekadanjeg nomadskog
naina ivota prelaze na ivot u katunima u kojimaprovode zimske mjesece. Kasnije se spominju i stalna
stoarska sela.
33
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
34/96
U ranofeudalnom periodu Vlasi su bili u direktnomodnosu prema vladaru, sa obavezom da mu daju dio
svojih proizvoda, obino u stoci. Osim toga Vlasi su imaliobavezu da vre komordijsku slubu u ratu i da za
"ponos" vladaru daju tovarne konje za prenos soli izdalmatinskih gradova u Bosnu. Kasnije su i Vlasi bili
zahvaeni procesom feudalizacije, pa su uz zavisnezemljoradnike doli u posjed vlastele.
34
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
35/96
Vlasi su kao stoari ipak imali znatno laki poloaj odzemljoradnika. Oni su prirodom svog posla bili vezani za
udaljena planinska ispasita, gdje su po katunima imaliodreenu samoupravu sa svojim vlakim starjeinama,
zvanim knezovima ili primiurima na elu. Sa jaanjem feudalne anarhije u Bosni i nadiranjem
Osmanlija dolazi do sve vee imovinske i pravnenesigurnosti, pa mnogi zemljoradnici nastoje prelaskom
na stoarstvo i polunomadski nain ivota spasiti sebe isvoju imovinu. Odatle se vlako, tj. stoarsko stanov-nitvo u Bosni od kraja XIV i poetka XV stoljeapostepeno stalno poveavalo.
35
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
36/96
Robovi
Bez obzira na to to se bosanska vlastela prema svomseljatvu, kmetovima ili "ljudima" odnosila krajnje grubo,ona nikad nije drala robove ili ropkinje (servi et andllae),kao kunu i drugu poslugu, to je bio redovan sluaj meu
"prosvijetljenom" evropskom gospodom u Dubrovniku idrugim mediteranskim gradovima. U Bosni je trgovina
robljem smatrana "nedostojnom i sramnom" pa su se
njome zanimali uglavnom razni stranci, ali ponekad se tu
susreu i pojedini pripadnici domae vlastele. Tako semeu onima koji su se bavili prodajom robova spominjeak i Stojislava, kerka kralja Dabie. Kupci su uglavnombili stanovnici primorskih gradova, kako sa dalmatinske
tako i italijanske obale Jadrana36
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
37/96
Katolika crkva je zabranjivala dranje robova katolikevjere, ali poto se u ovom sluaju radilo o pripadnicimaCrkve bosanske kao hereticima, to je trgovina
bosanskim robljem tolerirana.
U XV stoljeu se poveao obim trgovine bosanskimrobljem. Seljaci su i sami prodavali svoju djecu u
ropstvo, posebno u sluaju "gladnih vremena" (temporefamis). Na stalne proteste bosanskih kraljeva,
dubrovake vlasti su u tri maha 1400., 1413. i 1416.zabranjivale ovu "gadnu trgovinu" (turpis mercantia).
37
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
38/96
Ove zabrane u praksi niko nije potovao. Dubrovani sumogli za svoje potrebe (pro usu suo) drati robove, pa setrgovina robljem otvoreno nastavljala i obavljala. Od
1465. u dubrovakim se spisima spominju posebni ljudi
koji idu u lov na ljude, odnosno nove robove. To su bili"ropci" (raptores hominum), koji su preteno utrebinjskom kraju, kao neposrednom zaleu Dubrovnikahvatali ("lovili") ljude i dalje ih prodavali kao robove.
38
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
39/96
Gradovi i gradsko stanovnitvo
U Bosni su ve u doba bana Kulina postojala tri veatrga sa utvrdama. To su bili Vrhbosna, koja se u XI
stoljeu spominje i kao Civitas Bosna, Visoko i Drijeva(Narenta) u donjem toku Neretve. Dugotrajna i preko tri
decenije mirna vladavina bana Stjepana II obiljeena jekako politiko-teritorijalnim irenjem Bosne tako i njenimprivrednim usponom. Razvoj rudarstva u Bosni na bazi
eksploatacije plemenitih metala dao je razmah
bosanskoj trgovini sa dalmatinskim i prekomorskimgradovima.
39
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
40/96
Na toj se osnovi proiruju postojei i formiraju novi trgovii rudarska naselja kao to su Srebrenica, Olovo,Kreevo, Fojnica, Busovaa i drugi. Od cjelokupnog togpolitikog i privrednog razvoja i uspona najveu korist
imaju vladari i krupna bosanska vlastela. Oni trguju iudruuju se u poslovnim poduhvatima sa dubrovakim,trogirskim i drugim trgovcima, a ban Stjepan II, na
osnovu svojih fiskalnih prava, kuje prvi bosanski srebreni
novac pod nazivom dinar.
40
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
41/96
Glavni uvozni artikl bila je so, koja se najvie uvozila izdubrovakih solana, zatim s otoka Raba, iz Ulcinja iDraa. Ostala strana roba uvozila se uglavnom zapotrebe vlastele, a sastojala se od raznih luksuznih
tkanina, oruja, posua, nakita, junog voa, egzotinihzaina, vina, slika i drugih umjetnikih predmeta. IzBosne su se pored ruda i metala u veoj mjeri izvozililovaki i stoarski proizvodi.
41
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
42/96
Politiki uspon Bosne u vrijeme Tvrtka I praen je jedno-vremenimprivrednim napretkom koji je poeo jo u vrijeme bana Stjepana IIKotromania. Uz brojne kolonije stranih trgovaca razvijaju se domairudarski i trgovaki centri i gradovi sa vie carinskih postaja. Poredspomenutih javljaju se Foa, Jele, Jajce, Konjic, Janjii kod Zenice,
Cernica kod Gacka, Dobrun kod Viegrada, Zvornik, Srebrenik,Usora kod Doboja, Rogatica, Prozor, Trebinje, Praa, Borac i Nerezikod apljine. Radi razvitka pomorstva i pomorske trgovine kraljTvrtko I je podigao grad Novi na ulazu u Bokokotorski zaljev. On je
istovremeno u Brteniku kod Opuzena podigao brodogradilite kao
osnovu za razvoj bosanske flote. Svi su ovi centri vladaru i krupnojvlasteli, s obzirom na njihova fiskalna i regalna prava, donosili
znatne prihode.
42
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
43/96
Stanovnici bosanskih gradova su preteno po zanimanju bili trgovci,zanatlije i rudari. Po etnikom sastavu, veinu gradskogstanovnitva su inili stranci, uglavnom Dubrovani kao trgovci iSasi kao rudari. Meu iteljima gradova sretali su se, takoer, umanjem broju Mleani i stanovnici drugih dalmatinskih i italijanskih
gradova. Dubrovani su vie ili manje bili stalno nastanjeni pobosanskim gradovima, gdje su njihove kolonije brojale od nekoliko
desetina do preko dvjesta lanova. Ove kolonije dubrovakihtrgovaca su uivale iroku upravnu i sudsku autonomiju. Takvuorganizaciju i autonomiju od stranaca su u poetku imali jo jedino
Sasi kao rudari. Oni se vremenom slaviziraju i stapaju sa domaimbosanskim stanovnitvom, koje preuzima rudarske poslove.
43
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
44/96
Domae gradsko stanovnitvo je u prvim stoljeimabosanske drave bilo malobrojno. Vremenom se udio iuloga domaeg stanovnitva u strukturi gradova itrgovakom poslovanju sve vie poveava. Srebrenica je
tako sredinom XV stoljea brojala oko sedam stotinakua, meu kojima je na strance otpadao sasvimneznatan dio. Bez obzira to je vremenom jaalo i u XVstoljeu brojno nadmailo strance, domae bosansko
gradsko stanovnitvo se nikad nije oformilo kao posebangraanski stale. Odatle gradsko stanovnitvo nije u poli-tikom ivotu srednjovjekovne Bosne igralo nikakvuposebnu ulogu.
44
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
45/96
PRAVNI SISTEM
Sudovi Osnovni oblik sudova u Bosni su bili vlastelinski ili "patrimonijalni"
sudovi kakvi su postojali i u ostalim balkanskim i srednjoevropskim
feudalnim dravama. Svaki vlastelin je na osnovu svog sudskogimuniteta imao pravo da sudi zavisnim ljudima sa svog posjeda.
Vlastelin je obino sudio tako to je sjedio na nekoj kamenoj stolici,
odakle je pratio raspravu i izricao presude. Naeno je vie takvihstolica, meu kojima su najpoznatije, ona u Kosoru na Buni kodBlagaja, stolnog grada Hercega Stjepana, zatim u Donjoj Bukovici
na Neretvici kod Konjica sa natpisom, "Sije stol Pavlovia Ivana", i uKleku kod Prozora koja je pripadala banu, odnosno kralju Tvrtku I
Kotromaniu.
45
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
46/96
Mjesto gdje se nalazi ova stolica narod naziva Banov stoili Kraljev stolac. Pored toga, kamene su stolice naenena vie drugih lokaliteta, kao to su Vratar kod Redep-paine kule u epi, Viegrad, zatim Hrtar kod Viegrada,
Samobor kod Gorada, Kovin na Limu kod Prijepolja,Sokol na Sepan Polju gdje se sastaju Piva i Tara,Kulina i Dura kod Miljevine, Osip kod Kalinovika, Jele iToevac kod Foe, Fojnica, Jasenik, Brajin Laz i Klju
kod Gacka, Zovi Do kod Nevesinja, Gornji Turani kodTrebinja, Oanii kod Stoca i Grab kod Ljubukog.Veina ovih stolica pripadala je velikim vlastelinskimporodicama Pavlovia i Hrania-Kosaa.
46
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
47/96
Sporovi izmeu bosanskih podanika i Dubrovanaraspravljani su i rjeavani na jednom mjeovitompograninom sudu koji se nazivao stanak. Sastav,djelokrug i nain rada ovog suda bio je reguliran
lanovima 51 i 52 Dubrovakog statuta iz 1272. godine.Sud se sastojao od po dvanaest porotnika i po jednog
pristava (sudskog izvritelja) s obje strane. Na stanku sunajee rjeavani zemljini i slini sporovi izmeu
dubrovakih graana i humskih seljaka u neposrednomzaleu Dubrovnika.
47
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
48/96
Sami Dubrovani su u Bosni imali svoje konzule koji surjeavali njihove meusobne sporove nastale iztrgovakih i drugih poslova i odnosa po Bosni. Usluajevima takvih sporova izmeu Bosanaca i
Dubrovana nadlean je bio, prema ugovorima MatejaNinoslava iz 1235, 1240. i 1249, sud tuenika. Tako, akoBosanac tui Dubrovanina, nadlean je dubrovaki sud.U suprotnom, kada Dubrovanin tui Bosanca, nadlean
je bio bosanski ban.
48
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
49/96
Sasima i drugim stanovnicima bosanskih gradova sudioje knez koga je imenovao vladar i koji je smatran
predstavnikom centralne upravne i sudske vlasti. Pored
kneza u nekim je gradovima, primjera radi, u Srebrenici,
postojalo i gradsko vijee (Curia Purgarorum)sastavljeno od dvanaest "purgara" (graana) koje jepored upravne vrilo i sudsku vlast.
49
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
50/96
U Bosni nije bilo posebnih dravnih sudova ili sudova nadvoru vladara, kakvi su po pravilu postojali u drugim
feudalnim dravama. Vlasteli u Bosni najee su sudilivlastelinski kolegiji sastavljeni od predstavnika same
vlastele i Crkve bosanske. U vie vlastelinskih povelja segarantira da vladar (ban ili kralj) nee poduzimati nitaprotiv nekog vlastelina dok njegovu krivicu (najeenevjeru ili izdaju) ne "ogledaju" dvanaest ili etrnaest
plemia koji su bili zakleti svjedoci na datoj vjerovnojpovelji.
50
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
51/96
Upeatljiv primjer ove sudske ustanove nalazi se upovelji koju su 1353. zajedniki izdali Tvrtko I i njegovotac knez Vladislav knezu Vlatku Vukosavliu. Tu Tvrtkoi Vladislav izriito kau da su "dali viru svoju gospodsku"
i prisegli sa "dvanaest dobrih Bonjana" knezu Vlatku damu se "ne moe vira svri" dok se "ne ogleda", tj. nepresudi. U vie se drugih povelja u slinom sluajupredvia sud Crkve bosanske, tj. njenog "dida" i njenih
strojnika. Pri kraju postojanja bosanske drave predviase u dva sluaja uee predstavnika katolike crkve(vikara i fratara) u suenju vlasteli.
51
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
52/96
Sudski postupak
Podaci o suenju, odnosno o postupku pred sudovima malobrojni sui veoma fragmentarni. Moe se rei da je u pogledu odreivanjamjesne nadlenosti u sporovima izmeu Bosanaca i Dubrovanakao ope pravilo vrijedilo naeloActor sequitur forum rei, to znaida se tuba podnosila sudu nadlenom za tuenu stranu. To je
naelo ve bilo predvieno ugovorima bana Mateja Ninoslava saDubrovnikomStjepana II Kotromania sa Dubrovanima 1332.godine. Tu se kae da ako Dubrovanin "ima koju pravdu naBonjanina", "da ga pozove pred gospodina bana". "Ako li govoriBonjanin na Dubrovanina", da ga pozove pred dubrovakog
kneza.
52
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
53/96
Ovim ugovorom iz 1332. uglavnom su regulirana i ostala dokaznasredstva i naela sudskog postupka. Od dokaznih sredstavakoritenih na sudovima srednjovjekovne Bosne najvie i najee sespominje zakletva. Stranci u sporu su pri zaklinjanju pomagali
sakletvenici, zvani rotnieiili porotnici. Sud je dosuivao optuenom
ili jednoj od stranaka u sporu da se zakune kao "samesti" ili"samsedmi", to je znailo sa jo pet ili est rotnika kaosakletvenika. Tako je, primjera radi, ugovorom 1332. odreeno dase Bosanac koji porie svoj dug Dubrovaninu mora zakleti,odnosno dati "samoestu" prisegu. Isto je tako Dubrovanin u sporu
sa Bosancem oko konja za kojeg nije znao rei od koga ga je kupio,bio duan da "prisee" tj. kune "samoest".
53
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
54/96
Znaajna ustanova u sudskom postupku u Bosni bila jepravo azila, odnosno utoita za politike krivce. Pravoazila u Bosni je bilo razvijeno i esto koriteno unemirnim vremenima, politikim previranjima i sukobima
vladara i vlastele, te izmeu same krupne vlastele.Vladari su u ugovorima sa Dubrovnikom u pravilu
osiguravali za sebe i pravo utoita u ovom gradu. Takoje meu ostalim i kralj Tvrtko I osigurao 1387. za sebe
pravo utoita u Dubrovniku, ako se "slui" takvo vrijemeda bi "on, gospodin kralj" morao ili "htio doi u gradDubrovnik".
54
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
55/96
Dubrovani su pravo utoita u svom gradu u naelu davali ibosanskoj vlasteli. Dubrovani tako piu 1406. velikom vojvodiSandalju Hraniu, izmeu ostalog, da svako ko bjei "pred Bosnom"(tj. pred drugom vlastelom) moe doi u grad i tu "stajati slobodnopo zakonu".
Od veoma je velikog znaaja bila injenica da je Crkvi bosanskojtakoer pripadalo pravo azila. U njenim su kuama (hiama) moglinai utoite politiki, a vjerovatno i drugi krivci. Dubrovani su takopisali 1404. kralju Stjepanu Ostoji da se jedan od njegovih politikihprotivnika i suparnika, vojvoda Radii nalazi usred Bosne u jednoj
patarenskoj kui gdje jede kraljev hljeb. On je slobodan, napominjuna kraju Dubrovani, na osnovu sloboda, tj. prava azila koji uivajupatareni, kako su Dubrovani redovno nazivali sljedbenikeBosanske crkve.
55
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
56/96
Krivino pravo i sistem kazni
- Na osnovu vrlo oskudnih podataka koji se tiu krivinog prava umodernom smislu rijei, moe se vidjeti da se u srednjovjekovnojBosni svaka protivpravna radnja, tj. svako krivino djelo nazivalorijeju krivina. Ovaj termin sree se ve u ugovoru bana MatejaNinoslava sa Dubrovnikom 1240. godine. Pojmu krivine
suprotstavljala se rijepravina, kao oznaka svakog ponaanja kojeje u skladu sa pravom, odnosno pravdom. Tako u istom ugovoru sa
Dubrovnikom ban Ninoslav kae da se uinjena krivina "s pravinomispravi". Od krivina, odnosno krivinih djela u Bosni se obino sreuubistvo, kraa i nevjera ili izdaja, mada se nijedno od njih ne
spominje osobito esto u izvorima. U kaznenom sistemusrednjovjekovne Bosne preovladavale su imovinske kazne obinonaplaivane u naturi, a rjee u novcu. Imovinska kazna primjenjivalase ak i u sluaju krivinog djela ubistva. Za krivino djelo ubistva uBosni se prakticirala globa, zvana "vrada" ili umir.
56
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
57/96
Primjenjivanje globe za krivino djelo ubistva pokazuje da je i meuSlavenima u Bosni nekad bila poznata krvna osveta, odnosno
sistem taliona. Krvna osveta je kasnije zamijenjena otkupom ili tzv.
kompozicijom. Otkup, odnosno "umir krvi", bila je stvar privatne
nagodbe oteenog sa krivcem ili krivcima. Tek ako nagodba ne bi
uspjela predmet spora se iznosio pred sud. Tako je 1447. izvjesniRadosav Ivanovi iz Trebinja podigao pred dubrovakim sudomtubu protiv ubica svog brata Radia. On je tom prilikom izjavio dase s jednim od ubica, Jakom Radetiem, "nainio", tj. nagodio iovaj mu je platio "svoj etvrti dio". Poto ostala trojica krivaca ne
pristaju na nagodbu, to ih Radosav u svoje ime i ime itavog svogbratstva tui da "plate to na njih stoji".
57
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
58/96
U srednjovjekovnoj se Bosni u pravilu nije pribjegavalo krvnoj osveti,to su i vlasti nastojale suzbiti. Tako trebinjski vlastelin LjubiaBogdani pie 1412. dubrovakoj vladi da u sluaju jednogubistvagoni krivce kako se oni i oteeni ne bi poubijali. Drava jevremenom otkup ili kompoziciju ozakonila u vidu globe. Vrada ili
globa je obino plaena u novcu i iznosila je 500 dukata. Za razliku od drugih, posebno okolnih feudalnih drava, u Bosni nisu
postojale niti su bile poznate razne tjelesne kazne u vidu batinanja,
muenja i sakaenja u raznim vidovima (odsijecanje ruke,oslijepljivanje, paljenje brade i slino). U feudalnim dravama ove su
kazne obino primjenjivane kod krivinih djela krae i razbojnitva.Kada je Bosna u pitanju, ve spomenuta povelja bana Stjepana IIKotromania iz 1332. predviala je za ova krivina djela samonaknadu tete i imovinsku kaznu. Ova kazna je naplaivana ustarom obliku, tj. u naturi, tako to je svaki uhvaeni krivac
(kradljivac ili razbojnik) morao platiti, odnosno dati banu est volova.
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
59/96
Brak i porodica
Vladajui oblik porodine zajednice usrednjovjekovnoj Bosni bila je velika
patrijarhalna porodica, kasnije, u XVIII i XIX
stoljeu, nazvana zadrugom. Njeno glavnoobiljeje je kolektivna svojina nad zemljom i vlastoca obitelji, posebno kada je u pitanju sklapanje
braka i raspolaganje porodinom imovinom.
59
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
60/96
Brak je u srednjovjekovnoj Bosni imao necrkveni, laiki karakter.Zakljuivanje vjerovatno po staroslavenskim obiajima, dijelomkraom ili otmicom nevjeste, a dijelom ugovorom ili kupovinom.Prema istoj, u osnovi paganskoj tradiciji, brak se lahko i jednostavno
razvodio. U krajnjoj liniji brak je smatran dogovorom izmeu dviju
porodica. Mu je imao pravo u svako doba jednostrano raskinutitakav brani sporazum, jednostavno ako mu ena vie nije bila"ugodna". ena je takoer mogla napustiti mua. Njoj se u tomsluajuje mogao vratiti kui ili prepustiti drugome. Ova pogodnostlahkog i jednostavnog razvoda bila je vjerovatno jedan od glavnih
razloga to su bosanski krstjani odbijali da prihvate crkveni brak. Usvojim albama Rimu franjevci su upravo ovu injenicu navodili kaoosnovni problem u njihovim nastojanjima da bosanske krstjane
pridobiju za katolicizam i time ih, izmeu ostalog, obaveu nacrkveni brak.
60
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
61/96
Pri nasljeivanju nije primjenjivan princip primogeniture,nego se nasljedstvo dijelilo jednako na sve sinove.
enska djeca su imala pravo nasljeivanja pokretnihstvari, a ako de cuius nije imao mukog potomstva, onda
su imanje nasljeivale keri. U velikim patrijarhalnimobiteljima, koje su ivjele pod jednim krovom, obino jenajstariji sin postajao poslije oeve smrti glava porodice.Od njega se oekivalo da e se u svim pitanjimaporodinog ivota i porodine ekonomije savjetovati sasvojom braom. Ovu praksu potvruju bosanskisrednjovjekovni ugovori i druge isprave, na kojima se
redovno, pored imena glave porodice, kao svjedoci
javljaju "i braa".61
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
62/96
S obzirom da se velike patrijarhalne porodice nisu u srednjo-vjekovnoj Bosni raspale, to je sama njihova ekonomska osnova
oliena u kolektivnom vlasnitvu iskljuivala mogunosttestamentalnog nasljeivanja. Vii slojevi bosanskog drutva togvremena ipak su, preko Dubrovnika, poznavali testament ili oporuku
i testamentalno nasljeivanje. Bosansko pravo je uvaavaloodreenu razliku izmeu batine (oevine) i teevine kao imovinekoju je pojedinac za ivota na razliite naine sam stekao. Bio jeobiaj da se takva imovina, obino novac i razne dragocjenostideponiraju u Dubrovniku. Ta imovina je onda bila predmetom
testamentalnog raspolaganja od strane deponenta kao njenogvlasnika. Ovu praksu potvruju razliiti dubrovaki izvori.
62
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
63/96
Vlasnitvo (svojina) i obligacije
Svako vlasnitvo, odnosno svaki oblik svojine predstavlja pravniizraz odnosa proizvodnje. Njihov karakter odreuje pravnu priroduvlasnitva i u krajnjoj liniji cjelokupnog pravnog poretka. Poto suproizvodni odnosi u srednjovjekovnoj Bosni imali feudalni karakter,
to je vladajui oblik vlasnitva bila feudalna svojina. Nasuprot
rimskom privatnom vlasnitvu u kojem je svaka stvar imala jednoggospodara, svojina je u feudalizmu bila podijeljena, tako to je vierazliitih titulara (nosilaca vlasnikih prava) imalo odreenasvojinska ovlatenja na istoj stvari. S obzirom da je zemlja bilaosnovno sredstvo za proizvodnju, to je osnovni oblik vlasnitva bila
zemljina svojina.
63
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
64/96
U feudalizmu je vladar u naelu smatran vlasnikomcjelokupnog zemljita, pa je njemu kao takvom pripadalovrhovno pravo svojine (dominium eminens). Svaki
feudalni gospodar, odnosno vlastelin imao je na svom
posjedu direktnu ili pravu svojinu (dominium directum).Na kraju je seljak, odnosno zemljoradnik (kmet) imao na
svom posjedu zavisnu svojinu (dominium utile) u vidu
prava koritenja zemljita pod uslovom davanja feudalnerente vlastelinu.
64
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
65/96
Svojina na zemlju mogla se stei originarnim i derivativnim putem.Originarnim putem pravo vlasnitva stie se nezavisno od pravaprethodnika, obino tako to se pod odreenim zakonskim uslovimaprisvajaju stvari koje ranije nikome nisu pripadale ili su naputene.Najei nain originarnog pribavljanja vlasnitva u srednjovjekovnoj
Bosni bila je krevina. Seljak je mogao, uz odobrenje vlastelina naijem se imanju nalazila uma, iskriti, tj. isjei i iistiti jedan njendio i tako doi do novog obradivog zemljita. Pravo na sjeu umeza svoje potrebe imali su i Sasi kao rudari, ali bez prava sticanja
svojine po osnovu krevine. Sasi su isjeenu goru morali ostaviti
pustu da na njoj raste nova uma.
65
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
66/96
Derivativnim putem pravo vlasnitva se stie na osnovupravnog posla (kupoprodajom, poklonom, nasljedstvom i
sl.), to znai da se pravo svojine konstituirasaglasnou volja prethodnog i novog vlasnika. Svaki je
vlasnik imao pravo tako steenu stvar po svojoj voljikoristiti, uivati i na osnovu prava raspolaganja na raznenaine otuiti (prodati, pokloniti i sl.), ili pod odreenimuslovima dati drugome na upotrebu u vidu zajma,
posudbe ili posluge, zakupa itd.
66
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
67/96
Svi ovi obligacionipravni poslovi i odnosi bili su u veoj ili manjojmjeri poznati i u srednjovjekovnoj Bosni. Njihov broj se poveava sarazvitkom trgovine i openito robno-novanih odnosa u XIV, aposebno u XV stoljeu. Dubrovaki i mletaki izvori pokazuju da suu Bosni u XV stoljeu skoro svi trgovali, od vladara i krupne vlastele
do vojnika i sitne vlastele, vlakih katunara, pa ak i starjeina Crkvebosanske. U nesigurnim unutranjim i spoljnim prilikama togvremena posebno su se razvili depozitarni poslovi i odnosi izmeukrupne bosanske vlastele i Dubrovana. Pripadnici viih slojevabosanskog drutva predavali su dubrovakim vlastima i bankarima u
ostavu ("u poklad") svoj novac, srebro, zlato i druge dragocjenosti,ime su se osiguravali za sluaj da moraju bjeati iz Bosne.
67
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
68/96
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
69/96
Gost Radin je u hercegovoj slubi stekao velikobogatstvo koje je po tadanjem obiaju deponirao uDubrovniku. On je, dok je sluio hercega Stjepana,istovremeno inio razliite usluge bogatim i uglednim
Dubrovanima. Oni su mu kasnije omoguili da naeutoite u Dubrovniku, gdje je zahvaljujui svombogatstvu, okruen slugama i pratnjom, ivio kao svavelika gospoda tog vremena.
69
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
70/96
Poetkom januara 1466. gost Radin je sastavio u Dubrovnikutestament kojim je raznim nasljednicima i za razliite svrhezavjetao svoje veliko bogatstvo. Prvo je odredio da se 300 dukatapreda njegovom neaku gostu Radinu Seonianinu da ih podijeli"pravim krstjanima kmetovima i pravim kmeticama krstjanicama" da
se nedjeljom i praznikom mole za njegovu duu. Daljih 300 dukatadao je dvojici Dubrovana, Andruku Sorkoeviu i TadiokuMarojeviu, da ih "na velike blage dane" dijele "mrsnijem ljudima"; anaime "prokaenim, slijepim, hromim, gladnim i ednim, i starcima istaricama". Nakon toga, nevjesti Pavi, sestri Vukni i ostaloj blioj
familiji ostavio je preko 4.000 dukata.
70
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
71/96
Trojici krstjana i jednoj krstjanici koji su poli s njim u egzil ostavio je70 dukata, a svom komorniku (upravniku dvora) Vukasu stotinu.
Svojim i Pavinim slugama ostavio je 90 dukata, a raznim
pojedincima, meu kojima su bili njegov bratued gost Radivoje iVukoje, gost uskopaljski, daljih 650 dukata. Pored toga, podijelio je i
razne predmete line upotrebe, konje sa opremom itd. Na kraju jespomenutom knezu Tadioku Marojeviu, kao svom prijatelju, ostavio200 dukata i crvenu ubaru koju mu je darovao "gospodin kraljMatija" (Korvin). Takoer spomenutom knezu Andruku ostavio je100 dukata, te 140 dukata "za hram i greb", gdje mu "kosti budu i
legnu".
71
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
72/96
Gost Radin sigurno nije bio jedini dostojanstvenik Crkvebosanske koji se obogatio i po svom drutvenompoloaju pribliio klasi feudalaca. Njegov sluaj pokazujeda su se pojedine starjeine Crkve bosanske, koji su
ranije odbacivali materijalna dobra i prezirali "knezoveovoga svijeta", vremenom u svakodnevnom ivotufaktiki odrekli moralnih naela vlastitog uenja. Na tajnain se Crkva bosanska pribliavala svome kraju skupasa bosanskom srednjovjekovnom dravom.
72
IZVORI PRAVA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
73/96
IZVORI PRAVA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
Izvori prava i pitanje zakona
Uz obiajno pravo, osnovni izvor prava usrednjovjekovnoj Bosni bile su povelje i druge javne
isprave, dok su u epohi ranog feudalizma postojali i neki
zakoni. Kao pomoni pravni izvor sluilo je dubrovako
pravo. U starijoj literaturi se openito smatralo da usrednjovjekovnoj Bosni nije bilo opih pravnih pravila uvidu pisanih zakona. Meutim, podaci iz glave IXLjetopisa popa Dukljanina o "slavenskoj knjizi zvanoj
Metodije" ukazuju na mogunost da je u Bosni prije XIIstoljea ipak postojao jedan pisani zakon kojem su sevremenom izgubili tragovi.
73
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
74/96
Ovaj ve legendarni ljetopis nastao je sredinom XIIstoljea, pa se smatra jednim od najstarijih knjievnihdjela meu Junim Slavenima. Ljetopisje napisao nekinepoznati sveenik iz Barske nadbiskupije. Odatle se
Dukljaninov Ljetopis esto naziva i Barskim rodoslovom,jer mu je jedan od ciljeva bio da istakne primat Barske
nadbiskupije meu Slavenima. Anonimni pisac Ljetopisasam kae da je svoje djelo na molbu sveenstva imladei u Baru preveo "iz slavenskog" (ex sclauoniealittera) na latinski".
74
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
75/96
Slavenski original nije sauvan niti je poznat kasnijimhroniarima i historiarima. Dukljaninova je hronika uopisivanju dogaaja u vremenu od V do X stoljea punanevjerovatnih vijesti i podataka koje je teko provjeriti
putem drugih izvora. Upravo zbog tih spornih vijestiLjetopis popa Dukljaninaje bio i ostao predmetom
brojnih historijskih analiza, provjera i ivih rasprava. ULjetopisu se u svakom sluaju nalazi jezgro odreenehistorijske istine.
75
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
76/96
Anonimni pisac iz Bara pria kako je neki, inae uhistoriji do sada nepoznati, kralj Budimir odluio daobnovi i utvrdi granice svog kraljevstva. On je radi toga
poslao izaslanike rimskom papi i bizantskom caru da mu
poalju stare povelje na osnovu kojih e ustanovitigranice svoje drave. Kada su ovi izaslanici stigli, kraljBudimir je naredio da se na Duvanjskom polju skupi "sav
narod njegove zemlje". Tu je odran sabor koji je trajaodvanaest dana. Osam dana se raspravljalo o
"boanskom zakonu" i "poloaju crkve".
76
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
77/96
Ostala etiri dana govorilo se o kraljevoj vlasti, o banovima ilivojvodama, satnicima (centurionima) i upanima ili knezovima.Poto se okrunio po "obredu rimskih kraljeva", kralj Budimir jepodijelio zemlju na etiri velike pokrajine, Crvenu Hrvatsku, BijeluHrvatsku, Bosnu i Rau (ili Raku) tj. Srbiju i za njihove upravnike
imenovao po jednog bana ili vojvodu. Kralj je na kraju uveo "mnogezakone i dobre obiaje, a ko hoe da ih upozna, neka ita slavenskuknjigu koja se zove Metodije, gdje e nai ta je sve dobrog preblagikralj uveo". U nauci je jo u XIX stoljeu utvreno da se pod"Metodijem" ne misli na Svetog Metodija, nego da je u pitanju grka
rije "methodios" to znai nekakav "razvod" (uredba) ili "statut".
77
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
78/96
To znai da je "methodios" ustvari "knjiga zakona, ili"kompilacija zakona" (liber legum, seu compilatio legum).
U to su se vrijeme pojmovi Crvena i Bijela Hrvatska
poklapali sa bizantskim temama Gornjom Dalmacijom sa
sjeditem u Dubrovniku i Donjom Dalmacijom sa Zadromkao najjaim gradom. Pojmom Crvene Hrvatske iliGornje Dalmacije bili su obuhvaeni i dijelovi kasnijefeudalne Srbije (Duklja, odnosno Zeta), dok je Bosna
stajala kao zasebno tijelo, kako se i spominje u
Dukljaninovom Ljetopisu.
78
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
79/96
Kako Ljetopis popa Dukljanina ima legendarni karakter, to se on,historijski uzeto, ne odnosi ni na jednu konkretnu junoslavenskuranofeudalnu dravu. Odatle podaci koje sadri Ljetopis imaju, usmislu tradicije, veliki znaaj za pravnu historiju svih junoslavenskihranofeudalnih drava. To znai da se osnovano moe pretpostaviti
da je u Bosni prije XII stoljea postojao neki pisani zakon, odnosnozbirka propisa crkvenog i svjetovnog karaktera. U to vrijeme proces
feudalizacije jo nije bio doveo do teritorijalne rascjepkanosti, pa jevladar kao nosilac centralne vlasti bio jo dovoljno moan daosigura izdavanje i sprovoenje jednog jedinstvenog zakona za
cijelu dravu.
79
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
80/96
J avne isprave ili listine
Osnovni izvor prava u srednjovjekovnoj Bosni bile su javne ispraveili listine koje je u vidu povelja vladar izdavao pojedinim fizikim ilipravnim licima. Vei broj ovih povelja imao je u odreenom smislukarakter meunarodnih ugovora, jer su njima bosanski vladari davalii garantirali trgovake i druge povlastice stranim dravama i njihovim
graanima. Sauvalo se oko ezdeset takvih povelja ili ugovora, odkojih se najvei broj odnosio na Dubrovnik i njegove graane.Poznata su i dva ugovora sa Venecijom i jedan sa napuljskim
kraljem.
80
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
81/96
Ostale javne isprave predstavljale su vlastelinske povelje od kojih setridesetak sauvalo najveim dijelom u arhivima u Veneciji i nekimdrugim stranim zemljama. Po svom sadraju ove su listine uglavnomdarovne ili vjerovne povelje. Njima su bosanski vladari darivali,
odnosno davali zemljine posjede svojoj vlasteli ili potvrivali
darivanja svojih prethodnika. Kako bosanska dvorska kancelarija nije bila osobito vrsto
organizirana, to su se javne isprave koje su iz nje izlazile u pogledu
forme prilino meusobno razlikovale. To znai da listine ili poveljenisu bile tipizirane, nego je svaka za sebe predstavljala posebnu
literarnu tvorevinu.
81
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
82/96
Bez obzira na sve to, mogu se u strukturi bosanskihisprava ili listina razlikovati tri osnovna dijela, uobiajenau svim srednjovjekovnim poveljama. To su: (1)protokol,
tj. uvod, (2) tekst, i (3) eshatokol, odnosno zavrne
odredbe.
82
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
83/96
Protokolili uvodni dio sastojao se iz invokacije, datuma izdavanja povelje i intitulacije. Invokacijaje prizivanje Boga, kojom je
poinjala svaka srednjovjekovna isprava. Ona je mogla biti verbalna,tj. izraena rijeima, ili simbolina, kada se umjesto rijei na poetakisprave stavi znak kria ili krsta. U bosanskim srednjovjekovnim
poveljama invokacija je uvijek bila verbalna i obino se koristilaformula: "U ime oca i sina i svetoga duha amin!". Poslije toga
slijedila je intitulacija, odnosno naziv, tj. titula i ime vladara koji
izdaje povelju. Tako, primjera radi, Kulin ban poinje svoju poznatupovelju rijeima:"Ja ban bosanski Kulin" itd. Intitulacija je esto
sadravala tzv. formulu devtionis. To su bile rijei kojima seizraavala vlastita skromnost i pobonost. Ban Matej Ninoslav tako ujednoj povelji iz 1234. kae: "Ja rob Boiji Matej a odmilom Ninoslavban bosanski veliki", itd.
83
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
84/96
Tekstpovelje se sastojao od naracije, dispozicije i sankcije.Naracijaje onaj dio povelje u kojem se izje dolo do njenogizdavanja, odnosno navode politiki i drugi dogaaji usljed kojih jekonkretna isprava izdata. Lijep primjer naracije u bosanskim javnim
ispravama nalazi se u znamenitoj povelji kralja Tvrtka I Kotromania
izdatoj Dubrovniku 10. aprila 1378. godine. Tu kralj Tvrtko opirnopria o svim dogaajima i okolnostima koje su dovele do njegovogkrunisanja i potrebi da u novom svojstvu kralja Srbije, Bosne i
Primorja udovolji molbi Dubrovana i potvrdi im njihove ranijepovlastice.
84
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
85/96
Kao i svaka druga pravna norma, tako je i povelja nunopropisivala pravilo ponaanja, tj. dispoziciju, i predvialakaznu, tj. sankciju za sluaj nepotivanja ili krenja togpravila ponaanja. Odatle je dispozicija najvaniji dio ne
samo teksta, nego itave povelje. U njoj se izlae odlukaizdavaa povelje, odnosno opisuje predmet pravnogposla i time ustanovljava pravilo ponaanja. Tako banKulin, kao gospodar Bosne, dispozicijom svoje povelje iz
1189. garantira Dubrovanima slobodu kretanja itrgovine po zemlji kojom vlada. On ih pri tome oslobaasvakog nameta, osim ako mu neko od njih da poklon "od
svoje volje".
85
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
86/96
Sankcija ili kazna (formula penalis) nije nikad upoveljama bila konkretizirana, nego se svodila na
prijetnju prokletstvom onima koji bi prekrili odredbesadrane u dispoziciji povelje. Ilustrativan je u tome
primjer sadran u spomenutoj povelji kralja Tvrtka izdatojDubrovniku 1378. godine. Kralj tu kae da oni koji sedrznu da prekre "ovo slovo" (tj. rije) i "obeanje naekoje smo obeali i zapisali", "takvi da prime na sebe i nasvoju duu one kletve koje smo izrekli pred svetimEvaneljem".
86
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
87/96
(3) Eshatokolili zavrni dio povelje se sastojao od tzv.koroboracije, potpisa i peata. Koroboracijajepodrazumijevala navoenje sredstava, na prvom mjestuprisutnih svjedoka koji e ispravi ili povelji dati dokaznu
snagu i potvrditi njenu autentinost. U srednjovjekovnimbosanskim ispravama svjedoci su navoeni u pravilusamo kada su u pitanju vjerovne povelje.
87
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
88/96
Potpisiizdavaa povelje na starim bosanskim ispravama su veomarijetki. Obino se potpisivao samo pisar zvani dijak, kao ef dvorskekancelarije. Primjera radi kod bana KulinaRadoje, kod bana
Stjepana II dijak Pribisav, kod kralja Tvrtka dijak Draeslav, itd.Posljednji bosanski kraljevi Stjepan Toma i Stjepan Tomaevi su
ve lino potpisivali svoje povelje. Tako na jednoj povelji StjepanaTomaa iz 1446. pored potpisa njegovog dijaka Tvrtka Sekuloviapotpisao se lino i kralj, kao "Stefan Toma kralj Serblem, Bosni,Primorju i k tomu". Uz dijaka Branoa, na jednoj povelji iz 1461. stojii autograf posljednjeg bosanskog kralja koji se potpisao kao "Stefan
Stjepan Boijom milou kralj bosanski..." itd
88
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
89/96
Peat je dolazio na kraju javne isprave odnosno povelje,obino u vidu metalnog privjeska sa grbom i likomizdavaa.
Pored javnih isprava ili povelja, dosta podataka
relevantnih za historiju prava u Bosni sadre natpisi nastecima, koji su se kao nadgrobni spomenici sauvali uvelikom broju u raznim krajevima Bosne i Hercegovine.
Na mnogima od njih nalaze se itavi tekstovi iz kojih se
moe vidjeti kakav je bio drutveni poloaj lica koje je tusahranjeno i kakva je bila pravna priroda njegovogposjeda, odnosno batine.
89
D b k i b k
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
90/96
Dubrovako i bosansko pravo
Trgovaki promet srednjovjekovne Bosne sa spoljnim svijetom iaoje najveim dijelom preko Dubrovnika i njegovim posredstvom.Odatle je razvitak bosanskog srednjovjekovnog, posebno
imovinskog prava bio u uskoj vezi sa evolucijom dubrovakihimovinsko-pravnih ustanova. Sve do druge polovine XIII stoljea
imovinsko-pravni i drugi odnosi u Dubrovniku su regulirani obiajnimpravom koje se u izvorima naziva consuetudo. Dubrovako pravo jeu poetku predstavljalo mjeavinu rimskog i bizantskog prava islavenskih obiaja, a kasnije i prava srednjovjekovnih trgovakihgradova u Italiji. Vremenom se dubrovako obiajno pravo sve vie
izjednaavalo saius commune
(zajednikim ili opim pravom), tj. sarimskim pravom koje je primjenjivano u mediteranskoj trgovini i usvim razvijenim gradovima kasnog srednjeg vijeka.
90
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
91/96
Politika autonomija Dubrovnika manifestirala se meu ostalim odpoetka XIII stoljea kroz zakonodavnu aktivnost, donoenjemtakozvanih statutarnih odredaba. Ovim se odredbama regulirao javni
i privatni ivot, kako u odnosima meu samim prkomunalnezajednice tako i u odnosima izmeu njih i stranaca. Od poetka XIII
stoljea mnogi gradovi u Sredozemlju donose svoje statute.Kodifikacija statutarnih odredaba u Dubrovniku je izvrena zavrijeme mletakog kneza Marka Justinijana. Na gradskom zboru(consilium)je 1272. potvren statut, ime je Dubrovnik dobio svojtemeljni zakon.
91
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
92/96
Dubrovaki statut (Liber Statutorum civitatis Ragusii) se prvobitnosastojao od sedam knjiga. Prve se dvije knjige odnose na dravnoureenje. Tu su regulirana ovlatenja kneza i njegovi prihodi, zatimnain izbora ostalih organa vlasti i poloaj Benediktinskog"monastijera" (samostana) na Lokrumu. Dalje se donose tekstovi
zakletve kneza, lanova Malog i Velikog vijea, sudija i drugihdravnih slubenika, te zakletva koju su Dubrovani polagali svakedesete godine mletakom dudu, odnosno Veneciji. Trea knjigaposveena je organizaciji sudova i sudskom postupku, a etvrtaporodinom i nasljednom pravu. U petu su knjigu uvrteni razniadministrativni propisi kojima se reguliraju susjedski odnosi i razliitalokalna pitanja
92
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
93/96
esta knjiga sadri odredbe krivinog, a sedmapomorskog prava. Dubrovaki statut regulira, u petojknjizi, razne obligacionopravne odnose. Osim toga,
Dubrovaki statut sadri i odredbe o sporovima koji
mogu nastati izmeu Dubrovana i stanovnika drugihdalmatinskih gradova ili susjednih zemalja. To ukazujena znaaj tadanjih trgovakih veza Dubrovnika saBosnom, kao njegovim neposrednim zaleem.
Sve statutarne odredbe koje su donijete izmeu 1272. i1358. hronoloki su sreene i dodate Statutu kaonjegova osma knjiga
93
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
94/96
Poslije Statuta objavljen je 1277. Carinski zakon (Liberstatutorum doane), kojim se regulira plaanje carina na
uvoz i izvoz razliitih roba. Iz ovog se carinskog statutavidi da su Dubrovani trgovali sa Bosnom solju i rudama,zatim svim vrstama tekstila, drvima, stokom i svim
stonim i poljoprivrednim proizvodima, ali i robljem,
pticama dresiranim za lov, te zlatom i zlatarskimproizvodima.
94
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
95/96
95
7/29/2019 88636537 Bosansko Komparativno Pravo Uvod u Historiju i Izvore
96/96