Analiza poslovanja u malim i srednjim preduzećima
Doc. dr Saša Petković[email protected]
Studij II ciklusaAkademska 2011/2012. godina
2
Termini nastave
Petkom od 16:45-21:00 i subotom od 08:30-13:00,
Sala 6
I dio – 01-02.06.2012. godine, dr Saša Petković
II dio – 08-09.06.2012. godine, dr Nikola Vukmirović
III dio – 15-16.06.2012. godine, dr Vlade Milićević
Polaganje ispita
Studenti sa parnim brojevima indeksa će polagati ispit kod doc. dr Saše Petkovića.
Studenti sa neparnim brojevima indeksa će polagati ispit kod prof. dr Nikole Vukmirovića.
6/1/2012
3
NastavniciNastavnik –nosilac predmeta:Dr Saša Petković, doc.
Nastavnik:Dr Nikola Vukmirović, red.prof.
Gostujući predavač:Dr Vlade Milićević, vanr. prof. Univerzitet u Beogradu, Ekonomski fakultet
6/1/2012
4
Cilj predavanja
• Predstaviti studentima ciljeve izučavanja predmeta, ishode učenja, sadržaj kursa, način rada i polaganja ispita.
• Upoznati studente sa karakteristikama MSP, sa akcentom na preduzetničke firme.
• Predstaviti osnovne alatke analize interne i eksterne sredine MSP.
• Osposobiti studente da samostalno i u timu primjenjuju alatke poslovnih analiza
• Upoznati studentkinje i studente sa osnovama metodologije pisanja naučno-istraživačkih radova, sa posebnim osvrtom na izradu pristupnog rada.
6/1/2012
5
Cilj predmeta je da studentima omogući produbljivanje stečenih znanja na prethodnim nivoima dodiplomskih studija u oblasti poslovne ekonomije i ekonomske analize, i da spoznaju značaj mikroekonomske i makroekonomske analize za planiranje i realizaciju poslovnih aktivnosti u MSP.
Specifični ciljevi su: razvoj sposobnosti kod studenata koje omogućavaju ovladavanje mikroekonomskim kategorijama i fenomenima koji su neophodni za mikroekonomsku analizu, s naglaskom na mala i srednja preduzeća; uviđanje uzročno-posledičnih veza i odnosa koji egzistiraju u poslovanju takvih preduzeća na domaćem, regionalnom i inostranom tržištu koje egzistira u globalnom okruženju.
6/1/2012
6
Ishodi učenja (stečena znanja):
Studenti će biti osposobljeni za samostalni rad i rad u timu koji se bavi istraživanjem i mikroekonomskom analizom privrednih subjekata i njihovom pozicijom na tržištu sa osvrtom na specifičnosti mikroekonomske analize u malim i srednjim preduzećima.
Takođe, studenti će imati specifična znanja iz upravljanja malim i srednjim preduzećima, te će biti u mogućnosti da implementiraju znanja u privredi.
6/1/2012
7
Sadržaj predmetaI dio (Doc. dr Saša Petković)
⇒ Karakteristike MSP. ⇒ Performanse male preduzetničke firme u odnosu na klasično
malo preduzeće. ⇒ Osnovne karakteristike preduzetničkog menadžmenta u
MSP. ⇒ Analiza internih i eksternih faktora poslovanja MSP. ⇒ SWOT analiza. PESTEL analiza. Sektorska analiza. ⇒ Analiza faktora individualne i agregatne tražnje. ⇒ Analiza tržišta dobavljača. ⇒ Analiza konkurencije. ⇒ Primjena marketing informacionog sistema(MIS) u MSP. ⇒ Mogućnosti primjene modernih informaciono-
komunikacionih tehnologija u tržišnom komuniciranju MSP. 6/1/2012
8
Sadržaj predmeta
II dio (prof. Dr Nikola Vukmirović)⇒ Specifične karakteristike menadžmenta u MSP. ⇒ Funkcije menadžmenta u malom preduzeću.⇒ Značaj izbora lokacije za različite tipove MSP. ⇒ Specifičnosti marketinga u MSP. ⇒ Tipovi i struktura tržišta MSP. ⇒ Uticaj makroekonomskih kretanja na MSP:
kratkoročne i dugoročne ekonomske fluktuacije. ⇒ Upravljanje rizicima i osiguranje. ⇒ Izrada i ocjena investicionih elaborata u MSP. ⇒ Priroda potrebnih finansijskih sredstava za
funkcionisanje MSP. 6/1/2012
9
Sadržaj predmetaIII dio (Prof. dr Vlade Milićević)
⇒Sadržina i struktura finansijskih izvještaja MSP. ⇒Pravila finansiranja i imovinsko-finansijski
položaj MSP.⇒ Profitabilnost MSP. ⇒Analiza efekata finansijskog leveridža MSP. ⇒Razmatranja mogućnosti i granice zaduživanja
MSP. ⇒Problemi upravljanja troškovima i problemi
internog izvještavanja.
6/1/2012
10
Literatura• Berberović, Š.; Jelić, M. (2006). Menadžment malih i srednjih preduzeća. Banja Luka:
Ekonomski fakultet, • Vukmirović, N. (2005). Savremeno preduzetništvo: nauka i vještina poslovnog uspjeha.
Banja Luka: Ekonomski fakultet • Vukmirović, N. (2011). Specijalna računovodstva: modeliranje računovodstvenog sistema u
zavisnosti od vrste djelatnosti. Banja Luka: Ekonomski fakultet • Petković, S. (2010). Mala i srednja preduzeća u funkciji uspješnosti privređivanja
(projektovano na Republiku Srpsku) – doktorska disertcija. Banja Luka: Ekonomski fakultet.
• Malinić, D.; Milićević, V.; Stevanović, N. (2012) Upravljačko računovodstvo. Beograd: Ekonomski fakultet.
• Jablan Stefanović, R. (2009). Računovodstveni informacioni sistemi. Beograd: Ekonomski fakultet
• Salvatore, D. (1989). Ekonomija za menadžere. Zagreb: Mate• Siropolis N.C. (1990). Menadžment malog poduzeća. Zagreb: Mate• Dostić, M. (2004) .Menadžment malih i srednjih preduzeća. Sarajevo: Ekonomski fakultet, • Mankiw, N.G. (2004). Principles of Economics, 3rd Edition. London: Harcourt College
Publishers, (Izdanje Ekonomskog fakulteta u Beogradu 2006. godine na srpskom jeziku ISBN: 86-403-0754-7.)
6/1/2012
11
Struktura ocjene
• Evaluacija rada studenata će se vršiti prema važećoj Odluci o načinu praćenja i valorizovanja znanja studenata u akademskoj 2011/2012. godini, shodno članu 4. Odluke (http://www.efbl.org/upload/dokumenti/odluka-o-valorizovanju-znanja-2011-12.pdf).
• U predispitne obaveze se ubraja pismeni pristupni rad sa ukupno
48% strukture ocjene (od 0-48 poena). Obavezno prisustvo nastavi od minimum 80% prisustva predavanjima i vježbama nosi 2% (2 poena). Na završnom ispitu koji nosi maksimalnih od 0-50% ocjene, odgovor na postavljena pitanja će se vrednovati od 0-40% a uspješna prezentacija pristupnog istraživačkog rada sa dodatnih 0-10% strukture ocjene.
6/1/2012
12
Istraživački projekat – pristupni rad
Svaki student će kod nastavnika kod kojeg polaže ispit predložiti naziv teme rada elektronskim putem. Kada tema bude odobrena, student pristupa izradi rada, a konačnu verziju rada šalje elektronskim putem najkasnije 10 dana prije ispitnog roka na kojem će student polagati ispit. Pristupni rad mora da zadovolji minimum kriterija naučno-istraživačkog rada, propisanih Uputstvom za izradu stručnih i naučnih radova http://www.efbl.org/lat/ofakultetu/dokumenti. Preduslov za izlazak na završni usmeni ispit je odobren pristupni rad od strane odgovornih nastavnika.
6/1/2012
13
Istraživački projekat – pristupni rad
Pristupni rad mora imati jasno definisane: problem i predmet istraživanja, cilj istraživanja, definisane hipoteze, zavisne i nezavisne varijable, opisanu primijenjenu metodologiju istraživanja, očekivane rezultate istraživanja, pregled litetrature, ako se radi i o empirijskom istraživanju opisan metod, uzorak i
rezultate istraživanja sa diskusijom, koncizan zaključak u kojem se postavljene hipoteze potvrđuju ili
odbacuju, kao i tehnički obrađen tekst prema Uputstvu.
6/1/2012
14
Istraživački projekat – pristupni rad
Rad treba da sadrži između 8,500 i 10,000 riječi ili do 60,000 računajući praznine, Times New Roman, justified, font 12, spacing 1,5) uključujući sažetak, uvod, tabele, slike, spisak literature i aneks sa podacima iz empirijskog istraživanja, ako takvo istraživanje bude sastavni dio rada.
6/1/2012
15
1A. dio
Mala i srednja preduzeća – karakteristike, prednosti i nedostaci
6/1/2012
16
Teško je ocijeniti kada je nastalo prvo preduzeće, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da su prve konture malih preduzeća koje poznajemo u današnjem obliku, počele da se javljaju sa prvim zakonima koji su štitili preduzetnike.
U 18. vijeku p.n.e. vavilonski kralj Hamurabije (1728-1686 p.n.e.) je izdao zakonik sa tri stotine zakona koji štite potrošače i male preduzetnike, posebno od prevare.
Slika 1. Hamurabijev zakonik
6/1/2012
17
Najstarije porodično preduzeće
Najstarija kompanija na svijetu (koja i danas postoji) je Hoshi Ryokan iz Japana. Osnovana je 718. godine, a danas njome upravlja 46. generacija iste
Slika 2. Hotel Hoshi Ryokan
6/1/2012
18
Skup određenih poslovnih aktivnosti, kojima se zadovoljavaju potrebe vlasnika biznisa, odnosno uloženog kapitala, zaposlenih i društva, predstavlja biznis.
„Može biti formiran kao: preduzeće, farma, banka, agencija, radnja; osiguravajuća, zdravstvena, obrazovna, kulturološka ili druga organizacija“ (Božić, 1996, p. 11).
Pod biznisom se podrazumijeva i obavljanje drugih radnih aktivnosti, kao što su poslovi: -individualnih poljoprivrednih proizvođača, - rentanje zgrada, zemljišta, mašina i opreme, - turizma u domaćoj radinosti, konsaltinga, itd.
Biznis - preduzeće
6/1/2012
19
Biznis je mnogo širi pojam od vođenja biznisa u formi preduzeća.
Postoji nekoliko definicija preduzeća.
“Preduzeće je organizacioni pojavni oblik ekonomije, koji kao ekonomski (poslovni) sistem, kroz svoje poslovanje i razvoj, realizuje širok spektar različitih ekonomskih, ali i neekonomskih interesa, od pojedinačnih, do najšire obuhvaćenih opštih društvenih, tj. javnih interesa” (Nikolić i ostali 1996, p. 5).
6/1/2012
20
Preduzeće, bez obzira na broj zaposlenih ili djelatnost ima:
⇒ Vlasnika (upravu, menadžment)⇒ Cilj poslovanja⇒ Imovinu (obaveze)⇒ Organizaciju⇒ Prihode i rashode (tok gotovine ili “cash flow”)⇒ Obavlja poslovnu i finansijku djelatnost
6/1/2012
21
Ciljevi preduzeća – definisani su rezultatima koje preduzeće namjerava postići i usmjeriti svoje buduće napore
Glavni cilj: maksimalizirati profit i bogatstvo preduzeća u dugom roku
Dodatni ciljevi: dugoročna stabilnost, obezbjeđenjesolventnosti, dobri međuljudski odnosi i kvalitet radnika,inovacije, smanjenje troškova, zaštita životne sredine i dr.
6/1/2012
22
Preduzeće, kao sistem, čine međusobno povezani elementi nižeg reda (podsistemi).
Preduzeće se posmatra kao:• organizacioni sistem• otvoren sistem• složen sistem
6/1/2012
23
Podsistemi u preduzeću u zavisnosti od veličine preduzeća i djelatnosti
Npr. u poslovnom sistemu preduzeća mogu postojati sljedeći podsistemi (u zavisnosti od veličine preduzeća i vrste djelatnosti):
• IT- Istraživanje tržišnih potreba za proizvodom,• R- razvoj prototipa budućeg proizvoda,• K- konstruisanje proizvoda,• P- planiranje i priprema proizvodnje,• N- nabavka sirovina i opreme za izradu proizvoda,• TR - spoljni i unutrašnji transport materijala i opreme,
6/1/2012
24
• M- magacin za sirovine i opremu,• TE - tehnologija obrade dijelova i montaže proizvoda,• QS - upravljanje i obezbjeđenje kvaliteta proizvoda,• D- prodaja i distribucija dijelova i proizvoda,• U- ugradnja ili montaža proizvoda na mjesto korišćenja,
6/1/2012
25
• S- servisiranje ili održavanje proizvoda kod kupca ili korisnika,
• RU - rukovođenje,• PK - pravni i kadrovski poslovi,• F- finansije,• OI - obezbjeđenje ili sigurnost imovine
6/1/2012
26
Kriterijumi podјele preduzeća su:
I. osobine transformacionog procesa (proizvodna i
uslužna)
II. veličina preduzeća (mala, srednja i velika)
III. pravni oblik preduzeća (ortačko društvo,
komanditno društvo, d.o.o., a.d. i javna preduzeća)
6/1/2012
27
Mala i srednja preduzeća (MSP) nemaju sve podsisteme kao i velika preduzeća.
Broj podsistema u MSP zavisi od: ⇦ Broja zaposlenih
⇦Vrste djelatnosti⇦Širine poslovnog asortimana⇦Ciljanog tržišta (lokalno, regionalno, globalno)⇦Organizacione strukture preduzeća⇦Pravne forme preduzeća
6/1/2012
28
Definicija mikro, malih i srednjih preduzeća (MSP)
Ne postoji jedinstvena definicija MSP
Zašto? Zbog raznih faktora, kao što su
geografska površina, broj stanovnika, društveni bruto proizvod, nacionalni dohodak per capita, društveno–političko uređenje zemlje
Prvenstveno, kao preduzeća koja su fleksibilna i koja zahtijevaju manja finansijska ulaganja u odnosu na velika preduzeća za finansiranje tekućih i razvojnih potreba, zatim kao generatori novih radnih mjesta kroz samozapošljavanje i zapošljavanje produkovano rastom i razvojem, MSP su posljednjih tri do četiri dekade, subjekat koji je u centru pažnje vlada razvijenih zemalja.
6/1/2012
Zbog svojih očiglednih prednosti, postaju i subjekat raznih vidova podrške od strane država koje su preopoznale ulogu MSP, ali ne kao pandan velikim preduzećima, već naprotiv, kao vezivni elemenat sa velikim preduzećima sa kojima treba da uspostave zdravu privrednu strukturu, privrednu strukturu kooperacije, radije nego konfrontacije.
30
Interes za MSP
Akademski interes za mala preduzeća je relativno skorijeg datuma (Shepherd i Wiklund, 2005).
Jedan od suštinskih razloga uvođenja sistematske podrške uspostavljanja i rasta i razvoja MSP u razvijenim zemljama je bilo rješavanje problema nezaposlenosti. Kooperacijom između MSP i velikih preduzeća umjesto konfrontacijom, u posljednje tri dekade uspostavlja se sasvim nova privredna struktura, gdje gotovo 99% i više preduzeća u razvijenim državama svijeta čine MSP (EU, SAD, Japan).
6/1/2012
31
• Razvijene zemlje, zahvaljujući posebno malom biznisu, ostvaruju pretežan dio svog uspješnog ekonomskog i društvenog razvoja.
• Nešto više od 2/3 zaposlenih (66,9%) iz EU-27 poslovnog nefinansijskog sektora zaposleno je u MSP u 2010. godini u ukupno 20,796,192 MSP ili 98,9% od ukupnog broja preduzeća, doprinoseći bruto dodatnoj vrijednosti u iznosu od 58,4% ukupne bruto vrijednosti (Report on EU Small and Medium sized Enterprises 2010/2011, 2011).
6/1/2012
32
U izvještaju Report on EU Small and Medium sized Enterprises 2010/2011 Rotterdam, Cambridge, 2011 ) navedene su sljedeće činjenice:
6/1/2012
33
Ovo se može objasniti sljedećim činjenicama:• male firme se lakše prilagođavaju zahtjevima tržišta; • ostvaruju veću profitabilnost u odnosu na velike firme u relativnom
smislu;• uspješnije prevazilaze nastale poremećaje u okruženju; • mogu uspješno raditi i sa relativno malim obimom uloženog
kapitala;• relativno jednostavno ulaze i izlaze iz određenih privrednih grana;• vrlo često su u rukama članova šire i uže porodice i snažno su
zainteresovana za opstanak, rast i razvoj biznisa u nekoj od pravno dostupnih formi, a najčešće u formi preduzeća, tj. privrednog društva.
• u njima se smanjuje rizik neuspješnog poslovanja i rada sa gubitkom.
6/1/2012
34
MSP u Republici Srpskoj
Prema podacima Poreske uprave u Republici Srpskoj u 2009. godini je poslovalo 14.321 preduzeća od čega je 14.266 ili 99,62% MSP.
U strukturi MSP najveći broj čine mikro preduzeća 12.049 ili 84,14%, zatim mala preduzeća 1.805 ili 12,60% dok broj srednjih preduzeća iznosi 412 ili 2,88%.
Prema strukturi djelatnosti najveći broj MSP je i dalje u oblasti trgovine na veliko i malo 42,18% i u sektoru prerađivačke industrije 20,31%.
Prema regionalnoj zastupljenosti najveći broj MSP je u privrednim područjima Banja Luka 46,96% i Bijeljina 16,56%. (Analiza stanja u oblasti MSP u 2009. godini, 2010, p. 7).
6/1/2012
35
MSP u Republici Srpskoj
Tabela 1. Broj malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj u periodu od 2007-2011. godine
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Broj malih i srednjih preduzeća
(RARS MSP) 12.391 13.433 14.321 14.321 _
Broj aktivnih malih i srednjih preduzeća
(APIF)
9.250 9.682 9.531 9.432 9.463
(Izvori: Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Republike Srpske, Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge)
6/1/2012
36
Slika 1. Mala i srednja preduzeća u Republici Srpskoj koja su aktivno poslovala u periodu od 2008-2011. godine (Izvori: Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge)
9.300
9.350
9.400
9.450
9.500
9.550
9.600
9.650
9.700
9.750
2008.g 2009.g 2010.g 2011.g
Aktivna preduzeća u Republici Srpskoj u periodu od 2008-2011. godine
6/1/2012
37
Što se tiče definisanja preduzeća prema veličini u Bosni i Hercegovini, MSP se različito tretiraju kako u Republici Srpskoj (npr. postoje dva zakona koja su kontradiktorna jer na različit način definišu preduzeća po veličini, a to su Zakon o podsticanju razvoja MSP i Zakon o računovodstvu i reviziji) tako i u Federaciji BiH, te smo u situaciji da na nivou zajedničke države nemamo međusobno usklađenu zakonsku regulativu koja tretira MSP, niti je ta regulativa usklađena sa evropskom pravnom praksom. 6/1/2012
38
Tabela 6.1. Definicija MSP u EU27, RS i FBiH.
Kriterij
EU-27 Republika Srpska* (Prema Zakonu o
podsticanju razvoja MSP)
Federacija BiH
Mikro
Mala
Srednja
Mikro
Mala
Srednja
Mikro
Mala
Srednja
Broj zaposlenih
<10 <50 <250 <9 <49 <249 <10 <50 <250
Bilans uspjeha
≤2 mil. €
≤10 mil. €
≤50 mil. €
-
≤10 mil. KM
≤50 mil. KM
≤400 000 KM
≤4 mil. KM
≤40 mil. KM
Bilans stanja (Zbir bilansa
aktive)
≤2 mil. €
≤10 mil. €
≤43 mil. €
-
≤10 mil. KM
≤43 mil. KM
≤400 000 KM
≤4 mil. KM
≤30 mil. KM
Nezavisnost
Više od 25% kapitala ili prava upravljanja ne
smije biti kontorlisano od strane javnih
institucija
Samostalnost u poslovanju u smislu ovog zakona znači da druga fizička ili pravna lica pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici kapitala ili ne učestvuju u pravu odlučivanja više od 25 % u MSP-u.
6/1/2012
39
Karakteristike MSP
Malo preduzeće osniva pojedinac ili nekoliko partnera, koji su istovremeno i menadžeri i vlasnici preduzeća.
Oni samostalno donose ključne poslovne odluke.
Vlasnik–menadžer malog preduzeća se nalazi u bliskim, ličnim kontaktima sa saradnicima, dobavljačima, kupcima, finansijskim institucijama, kao i svim pojedincima i grupama koje su preko svoje aktivnosti povezane sa preduzećem.
6/1/2012
40
Najveći broj malih preduzeća se osniva i posluje u oblasti maloprodaje, velikoprodaje i u sektoru usluga, ali značajno mjesto zauzimaju i u proizvodnji proizvoda visokospecijalizovane tražnje, kao što su:
određene vrste preciznih instrumenata,
specijalizovane mašine, hirurška oprema, kao i u proizvodnji proizvoda
koji zahtijevaju brza i česta prilagođavanja, kao npr. modna industrija.
6/1/2012
41
Osnovna obilježja malih preduzeća
Prema ekonomskoj teoriji (Dickey, 1992, p. 863), mala preduzeća su pogodna u djelatnostima:
gdje je oprema djeljiva i prilagodljiva
gdje zbog geografske disperzije tržišta sirovina ili gotovih proizvoda nije moguće koristiti ekonomiju obima zbog visokih transportnih troškova, i sl.
gdje se proizvodi po porudžbini ili kada se traže razni varijeteti ili visoko diferencirani proizvodi
kada se zbog tehnoloških uslova često mijenjaju načini rada ili kada se često mijenja tražnja (modni artikli)
gdje obim proizvodnje fluktuira u vremenu,
gdje su snabdijevanja bitnim sirovinama i potencijalno tržište za plasman gotovih proizvoda relativno ograničeno.
6/1/2012
42
Slabosti malih preduzeća
Ako posmatramo zajedničke atribute MSP, ne ističući njihove slabosti, sa ekonomskog i upravljačkog stanovišta, značajno je navesti da se brojne poslovne funkcije ne mogu toliko specijalizirati, kako se to čini u velikim preduzećima (Berberović, Jelić, 2005).
• manja efikasnost u odnosu na velika preduzeća
• zavisnost od znanja i ličnih osobina vlasnika
• nema podjele rada i specijalizacije
• visok tržišni rizik• problem pribavljanja
finasijskih sredstava ...
6/1/2012
43
Osnovna obilježja srednjih preduzeća
Za razliku od malih preduzeća, koje karakteriše relativno niska specijalizacija funkcija, preduzeću srednje veličine koje je uglavnom hijerarhijski strukturirano, svojstvena je specijalizacija poslova, koja se obavlja po tzv. funkcionalnom principu.
• Komparativne prednosti preduzeća srednje veličine u odnosu na velika preduzeća dolaze do izražaja u zadovoljavanju:
• visokospecijalizovane tražnje, • obavljanju katering poslova, • proizvodnji za tržišta, koja
karakterišu brza i česta prilagođavanja, gdje preduzeća ove veličine mogu da ostvare značajne ekonomije obima.
6/1/2012
44
Osim toga, prednosti ekonomije obima preduzeća srednje veličine mogu da ostvare i u slučajevima kada snabdijevaju nekoliko velikih firmi istim proizvodom.
Prema tome, fleksibilnost, konkurentnost u granama u kojima je brzina i sposobnost prilagođavanja bitan uslov efikasnosti i manja zavisnost od propagande i publiciteta predstavljaju osnovne komparativne prednosti za preduzeća srednje veličine (Nikolić i ostali, 1996, p. 98).
6/1/2012
456/1/2012
466/1/2012
47
Performanse male preduzetničke firme u odnosu na klasično malo preduzeće
⇝ Vrlo često autori danas poistovjećuju preduzetništvo sa MSP i sa individualnim vlasništvom nad preduzećima, što može, ali i ne mora biti slučaj.
⇜ Nije svako MSP istovremeno i preduzetničko, niti je svaki vlasnik preduzeća preduzetnik.
6/1/2012
48
Preduzetničko malo preduzeće je ono koje uz zadovoljavanje uočenih i stvorenih potreba i prilika, stvaranjem novih vrijednosti u očima kupaca, doživljava dramatične promjene u vlastitom rastu i razvoju, i po pravilu ispoljava eksponencijalni rast i razvoj, mjeren povećanjem investicija, otvaranjem novih radnih mjesta i rastom profita.
6/1/2012
49
Pojam preduzetnika i preduzetništva
Termin „preduzetnik“ je originalna francuska riječ – entreprendre – što znači preduzeti.
Preduzetnik je osoba koja pomjera ekonomske resurse iz zone niske u zonu više produktivnosti i dobiti (Say, 1855).
• Jozef Šumpeter je pisao da je funkcija preduzetnika da reformiše ili revolucionarizuje obrasce proizvodnje (Schumpeter, 1934).
• Oni to rade eksploatacijom inovacija, ili više generalno, mogućnostima neisprobane tehnologije za proizvodnju novih proizvoda ili proizvodnju starih, ali na novi način, otvarajući mogućnosti novih izlaza za proizvode, reorganizujući industriju, preduzetnik kreira vrijednost kroz inovaciju.
Preduzetnik Različitost definicija
6/1/2012
50
Preduzetništvo - pojam
Preduzetništvo se može prepoznati i u velikim preduzećima, bankama, bolnicama, univerzitetima, nevladinim organizacijama, u javno–privatnom partnerstvu u formi tzv. intrapreduzetništva.
• Termin preduzetništvo je „iskovan“ početkom 20. vijeka kao aktivnosti koje sprovode preduzetnici.
• Inovacija podrazumijeva ne samo nova tehničko–tehnološka rješenja, već i novi način korišćenja postojećih resursa, davanje resursima „ekonomske“ vrijednosti i što je najbitnije, davanje vrijednosti korisnicima proizvoda i usluga na način na koji je oni prihvataju, tj. percipiraju
6/1/2012
51
Osnovne karakteristike preduzetničkog menadžmenta u MSP.
Preduzetnik kreira resurse, a menadžer ih optimalno kombinuje.Preduzetnički menadžer –inovativni rukovodilac koji donosi odluke u uslovima neizvjesnosti i rizika.
Preduzetnik
•kreator, vizionar, katalizator promjena, živi u budućnosti
Menadžer
•pragmatičan, organizator, izražen interes za moć, živi pretežno u sadašnjosti
6/1/2012
52
Preduzetnički menadžment se vezuje za životni ciklus preduzeća i PAEI stil rukovođenja (Adižes, 1995).
6/1/2012
53
Osnovne karakteristike menadžmenta MSP.
Mala i srednja preduzeća imaju svoje snage i slabosti. Ako posmatramo zajedničke atribute MSP, ne ističući njihove slabosti, sa ekonomskog i upravljačkog stanovišta, značajno je navesti da se brojne poslovne funkcije ne mogu toliko specijalizirati, kako se to čini u velikim preduzećima (Berberović, Jelić, 2005).
Isti autori navode uporedni prikaz malih i velikih preduzeća, slabosti MSP u odnosu na velika, citirajući Rebernika (1997), s time da ćemo navesti osnovne karakteristike MSP prema nekoliko bitnih aspekata:
6/1/2012
54
Ljudski resursi
• manji broj zaposlenih;• neznatno učešće priučenih i kvalifikovanih radnika;• zaposlen manji broj radnika sa visokom spremom;• pretežno široka stručna znanja;• veliki broj radnika zadovoljan poslom.
6/1/2012
55
Vođenje preduzeća
• preduzetnik je i vlasnik biznisa;• manja znanja o vođenju biznisa–firme;• informacioni sistem nedovoljno fleksibilan;• dobro tehničko obrazovanje;• patrijarhalno vođenje firme;• rijetko zajedničko odlučivanje;• veliko prisustvo improvizacije;• planiranja skoro da nema;• preopterećenost zbog velike kumulacije funkcija i male podjele
rada;• manje mogućnosti popravki pogrešnih odluka;• rukovodni kadar teško mijenjati.
6/1/2012
56
Organizovanost
• preduzetnik ima pregled na linijski sistem sam ili uz pomoć manjeg broja saradnika;
• zajedničke funkcije, kratko i neposredno informisanje, velika povezanost;
• ograničeno delegiranje, mali koordinacioni problemi.
• Neznatan stepen formalizacije, visoka fleksibilnost.6/1/2012
57
Prodaja i nabava
• zadovoljava individualne potrebe manjeg obima i prostorno na užem tržišnom segmentu;
• vrlo rizičan konkurentski položaj;
• slaba pozicija na tržištu nabave;
• nabavke učestale i manjeg obima;
6/1/2012
58
Proizvodnja i razvoj
• radno intenzivna;• mala podjela rada;• pretežno univerzalne mašine–oprema;• manja degresija–opadanje troškova pri povećanju obima
učinaka;• dugo vezana za postojeća inovaciona rješenja;• bez stalnog razvojnog odjeljenja;• kratkoročno intuitivna usmjerenja i razvoj;• skoro da nema usmjerenog razvoja proizvoda;• kratak period od inovacije do upotrebe proizvoda;
6/1/2012
59
Finansiranje
• po pravilu zajedničko vlasništvo;
• nemaju pristupa na anonimna tržišta kapitala, pa je tržište ograničeno;
• neznatna državna podrška u krizama.
6/1/2012