PodjelaPodjela
• Sjemenjače ili cvjetnice obuhvaćaju tri pododjeljka:
1. CONIFEROPHYTINA (PINICAE)2. CYCADOPHYTINA (CYCADICAE)3. MAGNOLIOPHYTINA (ANGIOSPERMAE).• Prva dva pododjeljka pripadaju skupini
golosjemenjača ili gimnospermi.
ZajedniZajedniččkeke osobineosobine
• Kao i većina papratnjača, cvjetnice imaju korijen, stabljiku i list. Provodnisustav je poboljšan, sastoji se od traheja ili sitastih cijevi. Stabljika ima sekundarni rastu debljinu.
• Razvijaju se cvijet, sjemenka i plod.
RazvojniRazvojni ciluscilus sjemenjasjemenjaččaa
• U rasplodu se izmjenjuju sporofit i gametofit (otkriventek 1851.g.).
• Mejozom nastajuheterospore. Mikrospore supeludna zrnca, a megaspore embrionske vreće.
OpraOpraššivanjeivanje
• Oprašivanjeprethodi oplodnji.
• Da bi se izbjeglaautogamija, prostorno se odvajaju muški odženskih cvjetova, ilidozrijevaju u različito vrijeme.
GrađaGrađa palinomorfapalinomorfa
• Stijenka peludnih zrna i spora je dvoslojna, sastoji se od intine i eksine, a načinjena je odrezistentnog materijala -sporopolenina.
• Na mjestu gdje ćepeludno zrno proklijatinalazi se apertura.
TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora
• Katatremnazrna imajuaperturu naproksimalnompolu. Imaju ihpaparatnjače.
TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora
• Anatremna zrnaimaju aperturu nadistalnom polu. Imaju ihgolosjemenjače.
TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora
• Zonotremnazrna imajuveći brojaperturaraspoređenih u zonama.
TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora
• Pantotremnazrna moguimati i više od100 apertura. Imaju ihkritosjemenjače.
MuMušškiki gametofitgametofit
• Muški gametofitsu višestaničnapeludna zrnca, koja nastajunajmanje jednomstaničnomdiobom(mejozom).
OplodnjaOplodnja
• Peludno zrno naaperturi klije u peludnu mješinicu.
• Oplodnja može bitizoidiogamna(pokretnispermatozoid) ilisifonogamna(nepokretnaspermalna stanica).
SjemenkaSjemenka i plodi plod
• Između oprašivanja i oplodnje može proćiod nekoliko sati ili dana, pa i više od jednegodine (golosjemenjače).
• Sjemenka se sastoji od embrija, hranjivogtkiva (endosperm) i sjemene lupine.
• Plod je organ koji služi rasprostiranjusjemenki (zoohorija, anemohorija, hidrohorija).
PorijekloPorijeklo i i sistematikasistematika
• Nastale su od predaka sličnih prapapratima i razvijale se paralelno papratnjačama.
• Golosjemenjače su postale dominantnesredinom perma, a od sredine krededominantna skupina su kritosjemenjače.
• Danas živi 600 vrsta koniferofitina, 200 vrsta cikadofitina , i 147 000 vrstamagnoliofitina.
CONIFEROPHYTINA CONIFEROPHYTINA (PINICAE)(PINICAE)= RAŠLJASTE (IGLIČASTE)
GOLOSJEMENJAČE)
Građa: • korijen• stabljika s gusto poredanim
traheidama• trofofili - viličasti ili
ljuskasti
SporofiliSporofili, , sjemenkesjemenke
• sporofili se dijele namikrosporofile, koji nose peludnice i megasporofile, koji nose po jedan sjemenizametak. Često su grupiraniu cvatove.
• Sjemenke imaju sočne, ljuskave listove s kožicomza letenje
1. 1. RazredRazred : GINKGOATAE: GINKGOATAE
• Poznati su od gornjegdevona, maksimumrazvoja su imali u juri i kredi, a danas su živifosili.
• Rod Ginkgo datira izdonje jure (190 000 000 god.) i najstarije ježivuće drvo.
GinkgoataeGinkgoatae
• Cvjetovi su odvojena spola,dvodomni, smješteni postrance, ili terminalno na dugim osima, te nemaju sterilnih listova.
• Oplodnja je zoidiogamna.
GinkgoGinkgo
• Ginkgo jelistopadnodrvo, kojeima lepezastelistove s dihotomskomnervaturom.
• Stabla suvisoka do 30 m.
GinkgoGinkgo
• Od oprašivanja do oplodnje prođe i ponekoliko mjeseci, te se oplodnja često vršikad sjemeni zametakotpadne sa stabla.
• Plod je kuglast i neugodnog mirisa, koji potječe od maslačne kiseline .
GinkgoGinkgo
• Danas se smatra dafosilna vrsta G. adianthoidesodgovara recentnojG. biloba, što značida je preživjelakatastrofu na krajukrede.
GinkgoGinkgo
• Iz Amerike je Ginkgo nestao prije 7, a iz Europe prije 2.5 milijuna godina.
• U Hrvatskoj su nađeni fosilni listovi u Cabuni krajVirovitice u pliocenskim sedimentima.
• U Japanu je preživio dijelom i zbog trudabudističkih svećenika.
• U Europi se sadi u parkovima kao ukrasno drvo.
GinkgoGinkgo
• U rod Ginkgo uključeni su i neki drugi fosilni “rodovi”, kao npr. Ginkoites i Baiera.
• Danas se od prodajefarmakoloških preparata nabazi ginka godišnje zarađujeoko 280 milijuna $.
2. 2. RazredRazred PINATAEPINATAE
• Najstariji fosili potječu izgornjeg devona, a žive i danas.
• Muški i ženski cvjetoviimaju skraćenu os, teimaju sterilne listiće.
• Ženski su cvjetovigrupirani u cvatove u obliku rese ili češera.
PodrazredPodrazred CORDAITIDAECORDAITIDAE
• Osobito su važni zakarbon i donji perm.
• Stabla su visine do 30 m, s razgranjenomkrošnjom, te imajusekundarni rast u debljinu.
CORDAITIDAECORDAITIDAE
• Listovi su kopljasti, s paralelnomnervaturom, zavojitoraspoređeni, te imajudjelomiceizdiferenciranspužvasti i palisadniparenhim.
CORDAITIDAECORDAITIDAE
• Muški i ženskicvjetovi skupljeni suu resaste cvatove, teimaju brojne sterilnelistiće - brakteje.
• Sjemenke susrcolike.
CORDAITIDAECORDAITIDAE
• Kordaiti su bili važansastavni diokarbonskih šuma.
• Rod Cordaites nađenje i u Hrvatskoj, u Lici.
PodrazredPodrazred PINIDAE PINIDAE
• Poznate od gornjegkarbona do danas.
• Ženski su cvjetovi sujako reducirani. Sjemene ljuske susrasle s pokrovnimbraktejama u cvatovetipa češera.
• Muški su cvjetovičešerasti.
PINIDAEPINIDAE
• Oplodnja jesifonogamna.
• Prevladavaju stabla, rjeđe su grmolike.
• Listovi imajuparalelnu nervaturu i najčešće suvišegodišnji.
• Ženski gametofit jevišegodišnji protalij, koji može nositi do 60 arhegonija.
• Muški gametofit jepeludno zrno s dvijenepokretene spermalnestanice.
PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales
• Najčešći su u rasponuod karbona do gornjegtrijasa, a neke familije su živjele i u juri, kredi i paleogenu.
• Sterilni ljuskavi listovi i plodni listovi još nisusrasli u sjemenu ljusku.
• Sekundarno drvo imaaraukarioidne traheide.
PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales
Familia LEBACHIACEAE (WALCHIACEAE)
• Lebachia - vitko stablo sličnoaraukariji, iz karbona i perma. Iglice duge do 2.5 cm. Ženskičešer je cvat, stoji uspravno i dug je 4-10 cm. U pazušcimabrakteja se vide pojedinicvjetovi. Muški češer je cvijet.
PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales
Familia VOLTZIACEAE
• Voltzia je živjela odperma do donje jure, a česta je u trijasu. Imasvojstva araukarijacejai taksodijaceja. Imadva tipa ljuski i listova.
PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales
Familia VOLTZIACEAE
• Pagiophyllum je rod koji je živio u mezozoiku i paleogenu. Nađen je u gornjokrednimsedimentima Hvara.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinales
FamiliaARAUCARIACEAE
• Važne za trijas, a žive i danas.
• Imaju drvenaste češere odsraslih pokrovnih i sjemenih ljuski, koje nose po jednu sjemenku.
• Danas se uzgajaju i kaoukrasne biljke.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
• Razvili se iz protopinaceja.• Poznate od jure do danas.• Zimzelene, igličasti listovi ostaju na stablu od 3 do
9 godina.• Geografski su rasprostranjeni samo na sjevernoj
hemisferi.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
• Drvenasti ženski češeriimaju brojne sterilne, zavojito poredane ljuske, te po jednu sjemenuljusku s dva sjemenazametka. Zreli češeri vise prema dolje, pa sjemenkeispadaju, a ako suuspravni, gube ljuske.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
• Muški cvjetovi imajuna bazi osi nekolikoljuskavih listića. Iznadsu brojni zavojitoporedani prašnici nakratkom dršku, sa podvije peludnice. Odoprašivanja do oplodnje prođe i pogodinu dana.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
Abies - jela• Ima plosnate iglice s
dvije bijele pruge nadonjoj strani.
• Jako je osjetljiva nauvjete u okolišu.
• Poznata je odmiocena.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
Picea - smreka, omorika
• Ima šiljaste, četverouglasteiglice.
• Poznata je odkrede.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
Larix - ariš• Listopadno
drvo.• Poznat je od
paleogena.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE
Pinus - bor• Može imati različite
oblike krošnje i različitbroj iglica u pršljenu(2-5).
• Najstarije živo stablo naZemlji “Metuzalem”pripada ovom rodu, živiu Kaliforniji i staro je4723 godine.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAE PINACEAE -- PinusPinus
• Od smolejantarnog boraPinus succiniferanastali su u Baltičkom područjuoligocenski jantari.
• Brojni ostaci, najčešće iglica i sjemenki, te češeranađeni su u sarmatu okoliceZagreba.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE
• Sjemene i pokrovneljuske su jako srasle.
• Nose više od dva sjemenazametka.
• Peludna zrnca nemajuzračne mjehuriće.
• Žive u močvarnimokolišima pa su bile važne za produkcijupaleogenskih i neogenskih ugljena.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE
Sequoiadendron• Obično je visoka 76-84
m, promjera 5-7 m, a najveći poznati primjerakje visok 95 m, s promjerom stabla 11 m. Može doživjeti više od3000 g.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE
Sequoia• Poznata od
krede, a česta u paleogenu i neogenu.
• Živi i danas, kadpojedina stablamogu narastiviša od 100 m.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE
Glyptostrobus• Čest u Europi u kredi,
paleogenu i neogenu, pa jenađen i u Hrvatskoj.
• Živi i danas.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE
Taxodium - močvarničempres
• poznat od krede do danas• Živi u močvarnom
okolišu, ima zračnokorijenje
• ujesen odbacuje iglice• kod nas je nađen u M i Pl
sedimentima.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE
Cunninghamia• Poznata od gornje krede
do danas.• Nađena u gornjokrednim
sedimentima Hvara.Sphenolepidium• Živio od kraja trijasa do
kraja krede. Nađen naHvaru.
TaxodiaceaeTaxodiaceae -- CupressaceaeCupressaceae
• Na temelju analizedna 1994.g. Preporučeno je dase spoje familijetaksodijaceje i kupresaceje.
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia CUPRESSACEAECUPRESSACEAE
• Poznate su od jure do danas.
• U Hrvatskoj su nađenifosili kredne i miocenske starosti.
Cupressus - čempres
PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia CUPRESSACEAECUPRESSACEAE
• Juniperus - borovica