7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
1/16
Medijsko Sveuilite Koprivnica
Odsjek Medijski dizajn
Seminarski rad
ELEKTRONIKO IZDAVATVO
Kolegij: Multimedija (redovni studij)
Nositelj kolegija: doc. Winton Afri
Voditelj seminara: dr. sc. Petar Miljkovi
Student: Mihael Mikloi
Ak. god: 2012/2013
Koprivnica, Travanj 2013.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
2/16
SADRAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. ELEKTRONIKO IZDAVATVO I E-KNJIGA ............................................................... 2
2.1. KRATKA POVIJEST E-KNJIGA I ELEKTRONIKOG IZDAVATVA ................ 2
2.2. DIGITALNA IZDANJA NOVINA I ASOPISA ........................................................ 3
2.3. FORMATI DATOTEKA KORITENI ZA DISTRIBUCIJU E-PUBLIKACIJA........ 4
2.4. E-ITAI I TABLETI.................................................................................................... 6
2.5. PROCES IZDAVANJA ELEKTRONIKIH IZDANJA ............................................ 9
2.6. ZATITA D IGITALNIH IZDANJA .............................................................................. 9
2.5. PROGRAMSKI ALATI ZA IZRADU E-PUBLIKAC IJA .........................................10
3. PREDNOSTI I MANE DIGITALNOG IZDAVATVA...................................................12
4. ZAKLJUAK .....................................................................................................................13
5. LITERATURA....................................................................................................................14
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
3/16
Elektroniko izdavatvo 1
1. UVOD
U ovom seminarskom radu nastojat u razjasniti to je to elektroniko izdavatvo , koji se
pojmovi veu uz tu djelatnost i kakva sve izdanja nalazimo kod ove vrste izdavatva. Takoer
u nastojati objasniti koje su to prednosti i mane digitalnog izdavatva nad tradicionalnim.
Obuhvatit u koliko se razlikuju te dvije vrste izdavatva i na kakvim se medijima
reproduciraju, koji su formati koriteni na razliitim ureajima i platformama, kakve
mogunosti distribucije i zatite imaju izdavai i pojedinci. Osvrnut u se i na povijesni aspekt
elektronikog izdavatva, ija je povijest mnogo dua nego to se to najee smatra te u
nastojati istaknuti neke od kljunih trenutaka za svijet digitalnog izdavatva. Osim e-knjiga
koje su temelj elektronikih publikacija, obradit u i magazine koje sve ee nalazimo u
elektronskim izdanjima.
Seminar se temelji na istraivanju raznih akademskih i informativnih lanaka vezanih za
temu, ali i osobnom iskustvu.
U zakljuku seminara nalazi se svojevrsno osobno predvianje budunosti izdavake
industrije temeljno na injenicama koje sam spoznao tijekom pisanja ovog seminarskog rada.
Osvrnuo sam se i na dizajnerku industriju iji sam student i ukazati na utjecaj digitalnog
izdavatva na samu struku.
Kljune rijei:
Elektroniko, izdavatvo, digitalno, mediji, formati, tisak, distribucija, zatita
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
4/16
Elektroniko izdavatvo 2
2. ELEKTRONIKO IZDAVATVO I E-KNJIGA
Pod pojmom elektroniko (digitalno) izdavatvo podrazumijevamo digitalno izdavanje, tj.
publiciranje prvenstveno knjiga, ali i asopisa, magazina i raznih lanaka. Iako se
elektroniko izdavatvo danas esto povezuje sa sadrajem na internetu (poznatije kao online
izdavatvo ili web izdavatvo ako je u obliku web stranice), postoje i elektronske publikacije
koje se nalaze izvanmreno kao to su enciklopedija i knjige na CD-ima i DVD-ima.
Elektronika knjiga (e-knjiga, digitalna knjiga, e-edicija) je publikacija duine tiskovne knjige
u digitalnom obliku, a sastoji se od teksta ili slika ili kombinacije obojeg. Takva publikacija
ita se na raunalima ili drugim elektronskim ureajima. Prema mnogim rjenicima, e-knjiga
je definirana kao elektronika verzija tiskane knjige, no e-knjiga moe postojati i bez da je
tiskano izdanje izdano. Komercijalne e-knjige su uglavnom namijenjene itanju na zasebnim
e-itaima, no gotovo svaki softificirani ureaj kao to je smartphone ili raunalo moe sluiti
toj svrsi.
2.1. KRATKA POVIJEST E-KNJIGA I ELEKTRONIKOG IZDAVATVA
Poecima elektronikog izdavatva smatra se 1971. Godina, kada Michael S. Hart pokree
Project Gutenberg te prepisuje deklaraciju nezavisnosti u raunalo, a projekt danas sadri
preko 42 000 e-knjiga i sve su besplatne. Jedan od znaajnijih dogaaja za elektroniko
izdavatvo je bio i kada je Sony na trite izbacio ureaj pod imenom Data Discman koji je
mogao itati e-knjige sa CD-a. U poetku su e-knjige bile koritene uglavnom za
specijalizirana i uska podruja kao to je znanost ili kao prirunici za koritenje raznih
raunala i naprava. Sa pojavom interneta rairila se i raspodjela raznih datoteka po mrei,
meu kojima su i e-knjige ime se njihovo koritenje otvara iroj javnosti. Kasnih devedesetih
osnovana je i tvrtka E Ink Corporation koja je kasnije u suradnji sa Sony-em razvila
tehnologiju elektronskog papira. U to doba javlja se i jedan od prvih ureaja dediciran itanju
elektronikih knjiga, pod nazivom Softbook. Imao je dijagonalu 9.5 ina, teio je 1.3kg,
format sa kojim je radio bio je HTML, a mogao je skladititi oko 1500 stranica sadraja.
Punjiva baterija omoguavala je i do 5 sati itanja. Poetkom novog milenija Microsoft na
trite plasira program za itanje e-knjiga, Microsoft Reader koji je bio kompaktibilan sa
veinom njihovih buduih mobilnih i PDA ureaja. Reader je znaajan zbog implementacijeClearType tehnologije koja je omoguavala lake itanje teksta na manjim ekranima. U
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
5/16
Elektroniko izdavatvo 3
kasnim 2000.-ima javlja se tehnologija e-tinte i e-papira, pionir u tome je Sony, a slijedi ga
Amazon sa svojim Kindleom 2007. Revoluciju na trite digitalnog izdavatva donosi Apple
iPad 2010. godine.
2.2. DIGITALNA IZDANJA NOVINA I MAGAZINA
Zadnjih nekoliko godina sve vie izdavaa klasinih tiskovina kao to su novine i razni
magazini te asopisi uz tiskana izdanja izdaju i ona digitalna ili su se u potpunosti prebacili na
digitalno izdavatvo.
Osim to su tu izdanja u obliku lanaka na web stranicama i blogovima, sve je ea praksa
izrada specijaliziranih aplikacija koje se periodiki obnavljaju te tako donose novi sadraj, a
tu je i naravno distribucija u obliku PDF datoteka putem nekih postojeih sustava ili
nezavisnim kanalima.
Takve aplikacije omoguuju iznimno veliku koliinu interaktivnosti i multimedijalnosti jer
esto koriste napredne mogunosti ureaja na kojima se itaju, pa tako jedan takav magazin
moe sadravati i video te audio datoteke. Mnoge nove mogunosti javile su se i za
oglaivae, a jedna od novijih opcija koje se esto koriste u magazinima za iPad ureaje jestprikaz proizvoda od 360 stupnjeva pomou koritenja prstiju i tehnologije ekrana na dodir.
Neki od popularnijih asopisa koje je mogue pronai u obliku mobilnih aplikacija su Wired,
National Geographic, PC World, People i Cosmopolitan. Sve su to magazini koji postoje ili su
nekad postojala u tiskanom izdanju.
(Slika 1.National Geographic iPad aplikacija)
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
6/16
Elektroniko izdavatvo 4
Newsweek, ameriki tjedni magazin s novostima 2012. godine je nakon gotovo 80 godina
izlaenja u tiskanom formatu poeo izlaziti iskljuivo u digitalnom obliku.
Jo jedan veliki list, New York Times, bio je pionir uvoenja pretplate na digitalna izdanja.
Prema nekim istraivanjima, gotovo 80% listova danas posjeduje digitalno izdanje barem u
nekom obliku.
2.3. FORMATI DATOTEKA KORITENI ZA DISTRIBUCIJU E-PUBLIKACIJA
Iako na tritu postoji zaista bezbroj datoteka koje se koriste kod elektronikog izdavatva, na
slijedeih nekoliko stranica fokusirat u se na one najvie koritene i standardizirane.
Obina textualna datoteka (ekstenzija .txt)
Postoje brojne e-knjige u obinom txt datoteku, a prednost je prilino velika kompresija
informacija. Naprimjer, Biblija od 800 000 rijei je veliine samo 4mb. ASCII standard
omoguuje itanje na velikom broju ureaja sa raznim operativnim sistemima meu kojima su
i oni stariji kao to je DOS ili UNIX.
HTML datoteke (ekstenzija .html)
HTML je jezik koji se koristi za sve web stranice, a knjige u ovom formatu itaju se pomou
web preglednika, a format je besplatan. HTML je visoko kompresirani format, a temelj je
mnogih vrsta datoteka koritenih kod e-itaa, naprimjer Amazonov .azw sastoji od vie
kompresiranih HTML datoteka i slika, a svaka HTML datoteka oznaava jedno poglavlje.
Amazon Kindle (ekstenzija .azw)
Amazon je za potrebe svoga Kindle itaa kreirao format AZW, baziran na mobipocket
standardu. AZW format posjeduje vlastiti DRM sistem, a datoteke se distribuiraju putem
sustava pod imenom Whispernet. Iako u poetku ekskluzivan za Amazonove itae, format je
sada proiren na mnogo vie ureaja.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
7/16
Elektroniko izdavatvo 5
Mobipocket (ekstenzija .prc, .mobi)
Mobipocket e-format je baziran na Open Book standardu koritenjem XHTML datoteka, a
moe ukljuivati i Javascript datoteke. Takoer i koristi neke segmente SQL tehnologije za
baze podataka. Mobipocket je format koji se nalazi na veini Windows, Linux, Mac i Unix
platformama.
Epub ( ekstenzija . epub)
Epub format je razvijen od strane International Digital Publishing foruma. Format je veoma
rairen i trenutno moe biti itan od strane Apple iBook itaa koji ga koristi i kao nativni
format, Barnes and Nobles Nooka, koristi ga i Adobe u svom sustavu elektronskih
publikacija. Sam po sebi, ePUB format ne sadri nikakvu DRM zatitu, no Adobe Digital
Editions prilikom distribucije navedenu zatitu dodaje. Jo jedna od istaknutih znaajki ovog
formata je prilagodljivost teksta razliitim ekranima i rezolucijama.
Portable Document Format ( ekstenzija .pdf)
Format datoteka kreirana od strane Adobe sistema, prvenstveno namijenjen za dokumente za
tisak kod stolnog izdavatva. Mnogo razliitog softvera je uz standardne Adobe alate
sposobno za kreiranje PDF datoteka, a pregledavanje ove vrste datoteka je mogue na
velikom broju ureaja i operativnih sustava te je jedan od najstandardnijih formata. PDF je u
poetku bio namijenjen sadravanju slikovnih datoteka pa se tako nije prilagoavao
rezolucijama, no kasnije sa dolaskom tekstualne komponente ta je kompo nenta omoguena no
i dalje ne funkcionira na svim itaima.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
8/16
Elektroniko izdavatvo 6
2.4. E-ITAI I TABLETI
ita e-knjiga je prijenosan ureaj ija je prvenstvena namjena itanje elektronskih
publikacija. Iako kada spominjemo ita e-knjiga najee mislimo na itae koji rade sa
tehnologijom e-papira, za tu namjenu moe sluiti bilo koji ureaj sposoban za itanje
tekstualnih datoteka.
Elektronski papir je tehnologija koristi elektroniku tintu za prikaz sadraja na ekranu, a cilj
mu je imitirati doivljaj tinte na papiru. Za razliku od standardnih ekrana koji se oslanjaju na
pozadinsko osvjetljenje, elektroniki papir reflektira svijetlo kao klasian papir, to ga ini
pogodnijim i ugodnijim za gledanje na naprimjer dnevnom svjetlu. Omjer kontrasta kod e-
papira usporediv je sa onim kakav imamo kod itanja klasinih novina, iako nova tehnologija
pokazuje jo bolje performanse. Baterija ureaja koji ima implementiranu ovu tehnologiju, u
sluaju da ureaj nije spojen na internet, moe potrajati i nekoliko tjedana.
Sa implementacijom tehnologije elektronskog papira prvi je zapoeo Sony u suradnji sa
tvrtkom E-Ink corporation, svoj prvi Sony Reader ureaj su predstavili 2006. Godine, a imao
je internu memoriju od 64mb. Najnoviji model ima ekran na dodir, mogunost wirelessa i
bateriju do 2 mjeseca. Podrani formati su EPUB, PDF, TXT BbeB, RTF, DOC.
Iako je ureaja ovog tipa na tritu veoma mnogo, prema mnogim istraivanjima
najpopularniji jest Kindle proizvaa Amazon. Prvi takav ureaj Amazon je predstavio jo
2007. Godine, a rasprodao se u samo nekoliko sati. Ureaj je imao dijagonalu 6 ina, 4
razinski ekran u sivoj skali i 250 mb interne memorije. Najnoviji ureaj jest Kindle
Paperwhite, predstavljen u listopadu 2012., a karakterizira ga ekran od 6 ina, rezolucija od
758x1028 piksela, 2gb interne melodije. Ureaj takoer dolazi u wifi i wifi+3g varijantama.Jo jedna novost u ovom modelu jest mogunost osvjetljenja, a u najboljim uvjetima baterija
dri do 8 tjedana. Sam ureaj prvenstveno podrava AZW format datoteka koji je
karakteristian iskljuivo za sadraj distribuiran putem Amazona, a ukljuena je i podrka za
PDF, TXT, MOBI format bez zatite i PRC.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
9/16
Elektroniko izdavatvo 7
(Slika 2.Razliite generacije Amazon Kindle ureaja)
Jo jedan veoma popularan ureaj je Nook Simple Touch, proizveden od strane izdavake
tvrtke Barnes&Noble. Nook se takoer bazira na tehnologiji elektronskog papira, a baterija
moe izdrati do 2 mjeseca ili 150 sati kontinuiranog itanja sa ukljuenim wirelessom.Ureaj podrava ePub i PDF datoteke.
Sa pojavom prvog iPad tableta tvrtke Apple, trite elektronskog izdavatva potpuno se
mijenja jer korisnici poinju zahtijevati vie od samog itaa knjiga, ele vie multimedijalnih
mogunosti koje je iPad ponudio. Svi iPad ureaji (u ovom trenutku na tritu je dostupna
trea generacija) imaju integriran Apple-ov sustav distribucije digitalnog izdavatva, iBooks
zatien Apple DRM-om, kao i mogunost itanja velikog broja formata putem raznihdostupnih aplikacija. Iako iPad posjeduje klasian LCD display, a ne uinkovit e -papir,
korisnicima to nije zasmetalo, pa tako ubrzo i proizvoai klasinih e-itaa poinju
proizvoditi tablete u boji. Kao jedan od takvih primjera moemo navesti Kindle Fire, 7 inni
Amazonov tablet baziran na Android operativnom sistemu koji sada osim standardnih
mogunosti itanja knjiga moe i surfati internetom, reproducirati filmove zahvaljujui lcd
ekranu, no baterija pod konstantim koritenjem moe izdrati tek 8 sati. Barnes & Noble je
takoer izdao verziju svojeg itaa Nook u boji, pod nazivom Nook Color.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
10/16
Elektroniko izdavatvo 8
(Slika 3.Prikaz e-knjige na iPad tabletu)
Putem razliitih aplikacija, danas gotovo svaki tablet ureaj baziran na popularnim
operativnim sistemima kao to je Androd moe sluiti i kao e-ita.
Usporedba najpopularnijih e-itaa i formata podranih na tim ureajima:
ita Formati
Amazon Kindle (svi modeli) AZW, PDF, TXT, MOBI (bez DRM-a), PRC
Nook (svi modeli) EPUB, PDF
Apple iPad EPUB, IBA (iBooks), PDF
Sony Reader PRS-350,650,950 EPUB,PDF,TXT,RTF,DOC,BBeB
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
11/16
Elektroniko izdavatvo 9
2.5. PROCES IZDAVANJA ELEKTRONSKIH IZDANJA
U poetku su elektronike publikacije nastajale tako da su se skenirala postojea tiskana
izdanja, te se u nekim sluajevima koristio OCR softver koji je skenirani sadraj pretvarao u
tekst .
Danas proces elektronikog izdavatva najee prati tradicionalne izdavake procese, no od
njih se razlikuje u dvije stvari:
Ne ukljuuje tiskanje finalnog proizvoda
Ne distribuira se fiziki
Budui da je sadraj elektroniki i digitalan, moe se distribuirati putem interneta ili putem
elektronskih knjiara. itatelj sadraj moe itati na web stranici, u aplikaciji na tablet ureaju
ili itau knjiga ili u obliku neke od datoteka na raunalu. Neka izdanja tiskaju se na zahtjev.
Digitalni formati esto se baziraju na XML i tehnologijama stilova datoteka ime omoguuju
prilagodljiv sadraj i laku prilagodbu za itanje na raznim ureajima. Promjenile su se i uloge
klasinih dizajnera knjiga koji sada moraju znati poneto o prezentacijskim jezicama
koritenim kod raznih formata, ureajima na kojima se publikacije itaju i na koji nain ih
publika ita. No, pojavom raznih novih programskih alata kao to je Adobe Digital Publishingsuite i Apple iBooks Author, gasi se potreba za znanjem programiranja. Najei formati
datoteka su .epub i PDF, a za distribuciju na iPad ureaje, Adobe Digital Publishing suite
koristi .folio datoteke.
2.6. ZATITA DIGITALNIH IZDANJA
Razni sustavi zatite digitalnih izdanja, DRM (Digital Rights Managment), ograniavaju
korisnikove mogunosti sa koritenjem e-knjige. Naprimjer, kod nekih sluajeva nije mogue
prenesti vlasnitvo e-knjige drugoj osobi kao to je to mogue kod klasinih knjiga. Neki
ureaji mogu komunicirati sa serverom i slati informacije o itateljevim navikama i ponaanju
i zabraniti tiskanje ili ureivanje materijala. Veina izdavaa e-knjiga ne upozorava svoje
korisnike o implementaciji zatita u obliku DRM-a, a uglavnom tvrde da je DRM tu da zatiti
izdavaa od neovlatenog kopiranja knjiga. No upravo zbog toga neki potencijalni kupci
moda odustanu od kupnje odreene knjige. Sa nekim DRM zatitama e-knjiga je vezana
iskljuivo za odreeno raunalno ili ureaj, a u nekim sluajevima doputeno je njenokolinski limitirano koritenje na drugim ureajima. Javlja se i problem kod online DRM
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
12/16
Elektroniko izdavatvo 10
zatita, naprimjer ako izdavaka tvrtka propadne, korisnici ostaju bez kupljenih e-knjiga.
Najpoznatiji sustavi zatite su Adobe DRM koji omoguava izdavaima koji koriste njihov
Digital Publishing Suite da zatite svoje publikacije, a svoj DRM imaju i Apple i Amazon.
Ove zatite najee ograniavaju koritenje knjige na drugim ureajima.
2.7. PROGRAMSKI ALATI ZA IZRADU E-PUBLIKACIJA
Na tritu raspoznajemo mnotvo razliitih programskih alata i softvera za izradu
elektronikih publikacija, a u to se ubrajaju obini tekstualni editori kao to je Notepad, preko
Microsoft Worda pa sve do naprednih alata kao to je Adobe Indesign.
Osim to se razlikuju u cijenu, razlikuju se i u mogunostima kreiranja i distribucije sadraja.
Obradit u danas najee koritene alate za izradu e-knjiga.
Adobe Digital Publishing Suite (InDesign)
Najpoznatiji i najee koriteni paket alata za izradu i izdavatvo e-knjiga jest Adobe Digital
Publishing Suite. Temelj ovog paketa je industrijski standardan alat InDesign, inae
prvenstveno koriten za potrebe stolnog izdavatva. InDesign omoguava izvoz u nekoliko
popularnih formata datoteka kao to su .PDF, .EPUB, .HTML, a tu je i izvoz u SWF (flash)
format koji omoguuje laki pregled na raunalima. Sa novijim verzijama dodani su
interaktivni elementi kao to su razne forme i animacije, a tu je i podrka za video i audio.
Iako InDesign sam po sebi ne omoguuje izvoz i distribuciju digitalnih izdanja, naprimjer u
obliku tablet aplikacija, u sklopu Digital Publishing Suita dodana je i ta mogunost.
QuarkXPress
Nekad vodei softver za stolno izdavatvo, QuarkXPress u posljednjih nekoliko verzija sadrii neke napredne mogunosti za elektroniko izdavatvo, te tako unutar sebe ima mogunost
kreiranja aplikacija za mobitele, ali i cijelih malih trgovina knjigama. Ovaj alat omoguuje i
distribuciju putem Apple iTunes servisa. Takoer podrava veinu standardnih izvoznih
datoteka koritenih kod elektronikog izdavatva.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
13/16
Elektroniko izdavatvo 11
iBook Author
Besplatan softver iBook Author izdao je Apple 2012. godine za potrebe kreiranja
elektronikih publikacija za njihove ureaje kao to je iPad. Aplikacije moe knjigu izvesti u
PDF format ili ga publicirati na njihovu online trgovinu e-knjigama. Alat je veoma
jednostavan, ali i efikasan, a njegove mogunosti sline su standardnim editorima sadraja
kao to je to Microsoft Word.
(Slika 4.Programsko suelje alata InDesign)
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
14/16
Elektroniko izdavatvo 12
3. PREDNOSTI I MANE DIGITALNOG IZDAVATVA
Prednosti digitalnog izdavatva
Gledajui sa financijske strane, elektroniko izdavatvo isplatljivija je opcija od standardnogtiskanog izdavatva, pogotovo za autora. Budui da nema trokova tiska i trokovi distribucije
znatno su smanjeni, pa tako autoru ide i do 70% dobiti.
Vremenski je ova opcija takoer ispatljivija u usporedbi sa tradicionalnim izdavatvo kod
kojeg je trebalo i do dvije godine da knjiga bude izdana, dok se kod digitalnog taj proces
moe odviti i u 3 tjedna. Takoer je veoma lako nadopunjavati izdanja zbog koritenja nekih
od standardiziranih formata. E-knjiga moe se dostaviti do itatelja na drugom kraju svijeta u
samo nekoliko sekundi, zahvaljujui internetu.
Mjesto je takoer velika prednost ovakvog izdavatva, gotovo neogranieno mjesto na
internetu olakava upravljanje datotetakama. Autor kod e-izdanja zadrava veinu prava na
svoju knjigu.
Mane digitalnog izdavatva
Jako puno promocije i marketinga ovisi o samom autoru. Kod tradicionalnog izdavatva
knjiga moe biti lako zamijeena u knjinicama, knjiarama te se kupac moe lako
zainteresirati.
Iako su cijene produkcije i distribucije manje, izdava esto stavi visoku cijenu koja je
odbojna kupcima.
Neki itatelji tvrde da kvaliteta sadraja pisana iskljuivo za e-izdanja nije kvalitetna kao to
je to kod papirnatih izdanja.
Prodaja e-knjiga nije toliko velika kao to je sa papirnatim izdanjem, autor se smatra
uspjenim ukoliko proda 500 primjeraka knjige. Online publikacije rade recenzije e-knjiga, no
tradicionalni mediji kao to su novine dre se recenzija klasinih tiskovnih izdanja to je jo
jedan razlog zato se autor mora pojaano promovirati.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
15/16
Elektroniko izdavatvo 13
4. ZAKLJUAK
Razvoj interneta donio je mnoge promjene u tradicionalim industrijama i revolucionarizirao
nain na koji industrije funkcioniraju, a naravno da je tu zahvaena i izdavaka industrija.
U poetku su elektronika izdanja bila iskljuivo za uska specijalizirana podruja i primjenu,
no pojavom interneta poveala se i olakala distribucija takvih sadraja.
Iako e tradicionalna izdavaka industrija bazirana na tiskovinama svakako i dalje opstati,
brojno e je nadjaati industrija digitalnog izdavatva. Razloga tome je mnogo, a neki od njih
su jednostavnija distribucija i koritenje, vea ekonominost ali i promjena svijesti samih
korisnika koji su sve vie naviknuti na mobilnost, digitalnost i pristupanost u roku sekunde.
Kako su se mijenjali procesi, mijenjale su se i uloge raznih radnih mjesta, pa tako i ono
dizajnersko koje je meni posebno zanimljivo budui da se obrazujem u tom podruju.
Dananji dizajner koji radi u izdavakoj industriji nije dovoljno kompetentan ukoliko je
osposobljen za rad iskljuivo sa tiskanim publikacijama, ve mora znati raditi sa
elektronikim publikacijama u podrujima prerade tradicionalnih izdanja ali i u kreiranju
iskljuivo elektronskih izdanja. Osim toga, jedan dizajner mora znati i nain na koji korisnik
ita ovakvu publikaciju, poznavati procese interakcije izmeu itatelja i sadraja te na temeljutoga sadraj obogaivati interaktivnim i multimedijalnim znaajkama. Multidisciplinarnost je
nuna.
Jo jedno pitanje koje me intigrira jest mogu li tradicionalni mediji (novine i magazini) opstati
u svijetu digitalnog izdavatva i sauvati esenciju svog postojanja. Moja pretpostavka jest da
e mediji ostati i da e se sadraj tog tipa i dalje kreirati, no distribucija e se vriti drugim
kanalima kao to su aplikacije za tablete i formati za e-itae. Pretplate na digitalan sadraj
zasigurnost su jedna od opcija koja e se sve vie pojavljivati.
Jedno je sigurno, digitalno izdavatvo, tableti i internet zauvijek su promjenili nain na koji
konzumiramo sadraj, a nove mogunosti i nove radne pozicije u ovoj industriji tek emo
otkriji. Elektroniko izdavatvo je budunost.
7/23/2019 Elektroniko izdavatvo
16/16
Elektroniko izdavatvo 14
5. LITERATURA
Cory Doctorw; Ebooks: Neiter E, Nor Books; lanak za O'Reilly konferenciju;
12.02.2004.
http://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txt
Oxford rijenik ameriko-engleskog
http://oxforddict ionaries.com/us/definition/american_english/e-book
Edwin D. Reilly; Milestones in computer science and information technology ;
Greenwood press 2003.
Piotr Kowalczyk; What is Adobe DRM and how to deal with it; lanak za stranicu
Ebook friendly 06.03.2012.
http://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/
Wikipedia: E-book reader; datum pronalaska 30.03.2013.
http://en.wikipedia.org/wiki/E-book_reader
Wikipedia: Comparasion of e-book readers; datum pronalaska 30.03.2013.
http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readers
Toni ugum: Tableti su budunost izdavatva; Plan B lanak; 02.11.2012.
http://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/
Tim Anderson; How Apple is changing DRM; The Guardian lanak; 15.05.2008
http://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.apple
Lisa Vella; Advantages and disadvantages of e-publishing; Getting it write for you
lanak; 09.03.2011.
http://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.html
http://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txthttp://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txthttp://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-bookhttp://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-bookhttp://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/http://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/http://en.wikipedia.org/wiki/E-book_readerhttp://en.wikipedia.org/wiki/E-book_readerhttp://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readershttp://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readershttp://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/http://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/http://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.applehttp://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.applehttp://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.htmlhttp://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.htmlhttp://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.htmlhttp://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.applehttp://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readershttp://en.wikipedia.org/wiki/E-book_readerhttp://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/http://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-bookhttp://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txt