SVEU�ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Ines Vidovi�
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE
TURIZMA NA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, rujan 2015.
SVEU�ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE
TURIZMA NA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Statisti�ke metode za poslovno odlu�ivanje
Mentor: doc. dr. sc. Ana Štambuk
Student: Ines Vidovi�
Studijski smjer: Me�unarodno poslovanje
JMBAG: 0081128908
Rijeka, rujan 2015.
SADRŽAJ
1.� UVOD ............................................................................................................. 1�
1.1.� HIPOTEZA, CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA ................................................ 2�
1.2.� ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA ................................................... 2�
1.3.� STRUKTURA RADA ........................................................................................ 3�
2.� ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU ............................................... 4�
2.1.� FUNKCIJE TURIZMA ...................................................................................... 5�
2.1.1.� Ekonomske funkcije turizma .................................................................. 5�
2.1.2.� Neekonomske funkcije turizma ............................................................ 11�
2.2.� DOPRINOS TURIZMA BRUTO DOMA�EM PROIZVODU ...................... 14�
2.3.� STANJE TURIZMA U HRVATSKOJ ............................................................ 16�
2.3.1.� Analiza dolazaka i no�enja turista ........................................................ 17�
2.3.2.� Analiza turisti�ke potrošnje .................................................................. 28�
3.� EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE
TURIZMA NA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE .......................... 31�
3.1.� DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA UTJECAJA TURIZMA NA
GOSPODARSKI RAST ................................................................................... 31�
3.2.� DEFINIRANJE MODELA ............................................................................... 32�
3.3.� PRIKUPLJANJE PODATAKA ....................................................................... 33�
3.4.� TESTIRANJE POSTOJANJA JEDINI�NOG KORIJENA ............................ 34�
3.4.1.� Prošireni Dickey – Fuller test ............................................................... 35�
3.5.� TESTIRANJE KOINTEGRACIJE ................................................................... 46�
3.5.1.� Engle – Granger test ............................................................................. 46�
3.5.2.� Phillips – Ouliaris test ........................................................................... 48�
3.6.� INTERPRETACIJA REZULTATA ................................................................. 49�
4.� ZAKLJU�AK ............................................................................................. 50�
LITERATURA .................................................................................................. 51�
POPIS TABLICA .............................................................................................. 55�
1
1. UVOD
Turizam je danas jedna od najmasovnijih, najdinami�nijih i najkompleksnijih društveno –
ekonomskih pojava suvremenog doba. O toj sveobuhvatnoj pojavi, koja ima veliko zna�enje i
za Hrvatsku, su napisane brojne knjige i studije. Pojavom prvih turisti�kih kretanja nije se ni
slutilo koliko �e turizam biti sveprisutna pojava te su istraživanja vezana za turiste i turisti�ka
putovanja zapo�ela dosta kasno, tek polovicom 20. stolje�a kada je po�eo njegov intenzivniji
rast i razvoj. Tada je otkriveno da postoje ekonomski utjecaji turizma na gospodarski rast te se
sve više znanstvenika usmjeravalo na istraživanje, ove, novootkrivene pojave.
S razlogom je turizam stekao status vrlo važne komponente nacionalne ekonomije zbog niza
ekonomskih koristi koje proizlaze iz njegovog razvoja. Kao najvažnije ekonomske koristi
mogu se navesti rast dohotka, zapošljavanja, kapitalnih ulaganja i javnih prihoda odnosno
poticanje cjelokupnog nacionalnog rasta i razvoja. Koliki utjecaj �e turizam imati na razvoj
gospodarstva uvelike ovisi i o sposobnosti i spremnosti gospodarstva da izdvoji financijska
sredstva za turisti�ku infrastrukturu, ponudu, atraktivne sadržaje i sli�no. Osim ekonomskih,
tu su i društvene funkcije poput zdravstvene, sportsko – rekreacijske, kulturno – obrazovne,
socijalne i politi�ke.
Hrvatska ima jako veliki potencijal za razvoj turizma, a unato� tome on još uvijek nije
dovoljno razvijen. Prirodna bogatstva i kulturna baština temelj su turisti�ke ponude kojoj
nedostaju atraktivni i zabavni sadržaji. U „Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020. godine“ (Ministarstvo turizma, 2013) navedene su smjernice za daljnji razvoj turizma
koje bi trebale rezultirati napretkom te boljom iskorištenoš�u resursa i potencijala koje
Hrvatska ima.
U mnogim zemljama su provedena empirijska istraživanja kako bi se dobili konkretni
rezultati u�inka turizma na gospodarski rast zemlje. Utvr�eno je da pozitivan utjecaji postoji
te da su odnosi me�u odabranim varijablama nešto druga�iji zavisno o zemljama u kojima je
provedeno istraživanje. U ovom radu �e, po uzoru na dosadašnja istraživanja, biti provedeno
istraživanje dugoro�nog utjecaja turizma na gospodarski rast Hrvatske.
2
1.1. HIPOTEZA, CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA
Svrha i cilj rada je upoznati se sa osnovnim pojmovima u turisti�koj djelatnosti, utvrditi
karakteristike turizma u Hrvatskoj te njegov utjecaj na gospodarstvo. Empirijsko istraživanje
je provedeno s ciljem utvr�ivanja dugoro�nog utjecaja turizma na gospodarski rast Hrvatske.
Osnovna hipoteza rada je da postoji dugoro�an utjecaj turizma na gospodarski rast Hrvatske,
odnosno da su odabrane varijable, bruto doma�i proizvod, indeks realnog efektivnog te�aja te
primici od turizma, kointegrirane. Hipoteza i varijable su odabrane na temelju prou�avanja
dostupne literature i prethodnih istraživanja.
1.2. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA
Budu�i da rad �ine i teorijski i prakti�ni dio, tijekom istraživanja je korišteno nekoliko
razli�itih znanstvenih metoda.
U teorijskom dijelu rada, relevantne knjige i znanstveni �lanci su obra�eni metodom analize,
sinteze, induktivnom i deduktivnom metodom te metodom deskripcije �ime je dobiven
pregled osnovne teorije potrebne za nastavak empirijskog istraživanja.
Potrebni podaci za empirijsko istraživanje prikupljeni su iz sekundarnih izvora. Empirijsko
istraživanje je provedeno koriste�i matemati�ke, statisti�ke te metode modeliranja u
statisti�kom programu EViews. Osnovna metoda koja je korištena tijekom empirijskog
istraživanja je metoda kointegracije.
3
1.3. STRUKTURA RADA
S obzirom na širinu tematike, rad je podijeljen u 4 ve�e tematske cjeline koje su razgranate u
nekoliko manjih, zavisno o zahtjevima pojedine cjeline. Prvi, uvodni dio, zapo�inje
definiranjem osnovne tematike rada te daje uvid u cjelokupan sadržaj i opseg rada. Sadrži
definiranu problematiku rada, svrhu, ciljeve i metode istraživanja te, na kraju, strukturu rada.
Drugu tematsku cjelinu, „Uloga turizma u gospodarstvu“, �ine 3 podteme. Nakon definiranja
pojma turizma, prva podtema je usmjerena na definiranje mnogobrojnih funkcija turizma koje
se mogu podijeliti na ekonomske i neekonomske, odnosno društvene. Utjecaji koje turizam
može imati na bruto doma�i proizvod navedeni su u drugoj podtemi. Tematska cjelina
završava osvrtom na sadašnje stanje turizma u Hrvatskoj te analizom broja dolazaka i no�enja
turista, te turisti�ku potrošnju.
Tre�a tematska cjelina prikazuje tijek i rezultate empirijskog istraživanja koje je provedeno
kako bi se utvrdilo postoji li dugoro�an utjecaj turizma na gospodarski rast Hrvatske. Budu�i
da turizam kao �imbenik gospodarskog rasta ve� duže vrijeme plijeni pozornost znanstvenika,
cjelina zapo�inje pregledom dosadašnjih istraživanja utjecaja turizma na gospodarski rast.
Slijedi definiranje modela te utvr�ivanje tijeka istraživanja i korištenih metoda. Istraživanje
zapo�inje odabirom 3 klju�ne varijable nakon �ega slijede rezultati provedenih testova
jedini�nog korijena i testa kointegracije te, za kraj, najvažniji zaklju�ci do kojih je dovelo
istraživanje.
U posljednjoj cjelini su sumirani osnovni zaklju�ci do kojih se došlo prou�avanjem teme i
provedenim istraživanjem.
4
2. ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU
Turizam je vrlo kompleksna pojava koju je teško definirati na na�in da se svi autori, koji su se
bavili njegovim prou�avanjem, slože sa jednozna�nom definicijom. Budu�i da postoji velik
broj �imbenika koji utje�u na turizam, ali i onih na koje turizam utje�e, svaka od definicija
turizma je specifi�na po tome koje je �imbenike autor odabrao kao najrelevantnije (Pirjavec,
1998, p. 18).
Svjetska turisti�ka organizacija opisuje turizam kao društveni, kulturni i ekonomski fenomen
koji podrazumijeva putovanje ljudi u zemlje ili mjesta izvan mjesta njihovog stalnog boravišta
u osobne ili poslovne svrhe (World Tourism Organization, n.d.).
Tijekom prvih pojavnih oblika turizma postalo je jasno da ono ima pozitivan utjecaj na
gospodarstvo te je vrlo brzo po�elo pra�enje i mjerenje njegova utjecaja. Cjelokupan utjecaj i
u�inke turizma nije jednostavno odrediti budu�i da se turizam ne gleda kao zaseban sektor i
ne može se svesti na jednu djelatnost. Turizam je potrebno promatrati kao skup djelatnosti �ija
potražnja ne ovisi samo o turisti�koj potražnji (Šutalo, Ivandi�, Maruši�, 2011).
Turizam u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i veliku važnost posebno u ekonomskom smislu,
budu�i da velik dio prihoda dolazi iz te djelatnosti. Svoj razvoj je zapo�eo u srednjem vijeku i
do danas ostvario veliki napredak u organizaciji i ponudi iako još uvijek ima mjesta za
napredak. Prema rezultatima Hrvatske narodne banke, u 2014. godini Hrvatska je ostvarila 7,4
milijardi eura prihoda od turizma te zabilježila rast od 2,8% u odnosu na 2013. godinu. Taj je
iznos �inio 17,2% bruto doma�eg proizvoda te bio ve�i za 0,6% u odnosu na prethodnu 2013.
godinu (Ministarstvo turizma, 2015).
Ovaj dio rada usmjeren je na definiranje osnovnih funkcija turizma, koje se mogu podijeliti na
ekonomske i neekonomske kao i na u�inke koje turizam može imati na bruto doma�i proizvod
zemlje. Poglavlje završava analizom sadašnjeg stanja turizma u Hrvatskoj s osvrtom na broj
dolaza i no�enja te turisti�ku potrošnju.
5
2.1. FUNKCIJE TURIZMA
Turizam ima jako velike i pozitivne u�inke na ekonomiju države te je jedan od najvažnijih
izvora prihoda i zapošljavanja. Me�utim, turizam je vrlo složena djelatnost koja uklju�uje
brojne dionike, koji ponekad imaju suprotne inerese, te zahtijeva zna�ajnu koli�inu resursa.
Ukoliko do�e do pogrešnog upravljanja resursima i aktivnostima, turizam može imati
suprotne i manje pozitivne u�inke. Uz dobru organizaciju i upravljanje, može imati vrlo
pozitivne u�inke na društveni, kulturni i politi�ki razvoj turisti�kih destinacija te tako
doprinijeti sveukupnom razvoju zemlje (United Nations Environment Programme, n.d.).
Funkcije turizma se mogu podijeliti na ekonomske i neekonomske, odnosno društvene. U
nastavku je navedena i objašnjena pojedina funkcija.
2.1.1. Ekonomske funkcije turizma
Ekonomske funkcije turizma su sva djelovanja turizma koja su usmjerena na ostvarivanje
postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odre�enim ekonomskim u�incima
(Markovi�, Markovi�, 1972, p. 28). Mogu se podijeliti na 10 osnovnih funkcija koje su
navedene u nastavku.
Osnovne ekonomske funkcije turizma:
1) Multiplikativna funkcija
Multiplikativna funkcija turizma opisuje snagu turizma prilikom multipliciranja dohotka
ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turisti�ke potrošnje, to jest, u trenutku kada privremeni
posjetitelj podmiri ra�un za iskorištenu uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog
turisti�kog putovanja. Cirkulacija sredstava koja je zapo�ela u inicijalnoj fazi potrošnje
nastavlja se i na nižim razinama kao posljedica kompleksnosti turisti�kih usluga. Navedena
pojava uzrokuje ekonomske u�inke turisti�ke potrošnje koji se mogu podijeliti na izravne,
neizravne i inducirane (�avlek i suradnici, 2011, p. 262-263).
6
Multiplikativna funkcija turizma ima jako veliko zna�enje za lokalni razvoj. Osim što ima
direktan utjecaj na dohodak, potrošnju i zaposlenost, isti�u se njezini indirektni utjecaji na
kreiranje atmosfere razvoja, posve�enost lokalnom razvoju, uspostavljanje novih mreža te
orijentacija prema proaktivnom pristupu.
Teorija multiplikativne funkcije turizma se temelji na �injenici da ukupan ekonomski u�inak
turisti�ke potrošnje proizlazi iz cirkulacije turisti�ke potrošnje kroz više gospodarskih ciklusa,
a �ine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih u�inaka te potrošnje.
2) Induktivna funkcija
Multiplikativni u�inci turizma dovode do stvaranja potrebe za formiranjem nove i
proširivanjem postoje�e ponude dobara i usluga na lokalnoj i regionalnoj razini. Definicija
induktivne funkcije turizma polazi od �injenice da osnovni interes nositelja gospodarske
aktivnosti na razini destinacije nije sama turisti�ka potrošnja niti dobit, ve� uloga te turisti�ke
potrošnje u indukciji pove�anih ukupnih u�inaka proizvodnje, odnosno pružanja usluga
(Markovi�, Markovi�, 1972, p. 39).
Snaga induktivne funkcije turizma ovisi o porastu masovnosti potražnje za odre�enom
turisti�kom destinacijom te o stupnju njezina turisti�kog razvoja. Induktivna funkcija turizma
ima pozitivan odraz na pove�anje proizvodnje, no ona se može promatrati i sa suprotnog
stajališta. U tom smislu, gubitak induktivne snage turizma naj�eš�e dolazi do izražaja u
vrijeme recesija u velikim emitivnim tržištima što dovodi do pada turisti�kog prometa i
prihoda od turizma (�avlek i suradnici, 2011, p. 266-267).
3) Konverzijska funkcija
Konverzijska funkcija turizma se prepoznaje u sposobnosti turizma da pretvara neprivredne
resurse u privredne, odnosno da neprivrednim resursima omogu�i ostvarivanje ekonomskih
u�inaka koje ne bi ostvarili da nema turizma ili da nisu dio turisti�kih tokova (Pirjavec, Kesar,
2002, p. 158).
Turizam je jedina djelatnost koja ima sposobnost da turisti�ke atrakcije te prirodna i kulturna
dobra konvertira u gospodarska dobra bez da, pri tome, promijeni njihov izgled i prvobitnu
7
funkciju. Racionalnim korištenjem prirodnih konvertiranih dobara sprje�ava se njihovo
trošenje dok je kod ostalih, primjerice kulturno – povijesnih znamenitosti, trošenje samo
poticaj konzervatorskim odjelim da redovito održavaju znamenitosti koje su od velikog
turisti�kog zna�aja (Kušen, 2013).
Kao primjer neprivrednih resursa u Hrvatskoj koje turizam pretvara u privredne mogu se
navesti neizgra�en i nenaseljen dio morske obale koji, uz infrastruktralno povezivanje,
izgradnju turisti�ki receptivnih kapaciteta i promotivne aktivnosti, postaje nosivim dijelom
turisti�ke ponude. Sposobnost konverzije o�ituje se i kroz rekreativne aktivnosti, poput
sun�anja, kupanja ili skijanja, kao i kroz razne manifestacije, izložbe umjetnina, sakralne
objekte, vinske ceste i sli�no (�avlek i suradnici, 2011, p. 269).
4) Funkcija zapošljavanja
Sa sigurnoš�u se može re�i da je funkcija zapošljavanja jedna od najzna�ajnijih funkcija
turizma. Prethodno opisana koncepcija multiplikatora turisti�ke potrošnje može se primijeniti
i u kontekstu multiplikatora zapošljavanja, odnosno pove�anja broja novih radnih mjesta kao
posljedica pove�anog zapošljavanja u turizmu.
Kvalitativni u�inci turizma se o�ituju kroz otvaranje novih radnih mjesta na koja se naj�eš�e
prijavljuju i zapošljavaju mladi. Takva su radna mjesta naj�eš�e sezonskog karaktera, a da bi
postala dugoro�an na�in zapošljavanju bilo bi nužno pove�ati razinu kvalificiranosti radnika
�ime bi se oni osposobili za obavljanje šireg raspona poslova (Vellas, 2011).
Postoje dvije vrste zapošljavanja u turizmu, direktno i indirektno. Direktno zapošljavanje se
odnosi na poslove u ugostiteljstvu, prometu, trgovini na malo i turisti�kom posredništvu,
odnosno na sve one poslove koji su dio osnovnih gospodarskih grana u sustavu turizma.
Indirektno zapošljavanje obuhva�a gospodarske grane i djelatnosti koje su više ili manje
usmjerene na razvoj turizma te zaradu koja se tim putem ostvaruje. Ono podrazumijeva radna
mjesta u gra�evinarstvu, industriji, financijskom posredovanju, energetici i sli�no (�avlek i
suradnici, 2011, p. 271).
8
5) Funkcija poticanja me�unarodne razmjene dobara
U�inke turizma u poticanju me�unarodne razmjene dobara vrlo je jednostavno pratiti budu�i
da se svaka, u me�unarodnoj razmjeni, realizirana transakcija registrira u platnoj bilanci. Cilj
je svake zemlje pove�ati pozitivne u�inke turizma na platnu bilancu, pove�ati izvoz, odnosno
potaknuti inozemne posjetitelje na što ve�u potrošnju.
Postoje mnoge prednosti izvoza putem turizma u odnosu na robni izvoz (�avlek i suradnici,
2011, p. 276):
1) „Na turisti�kom tržištu inozemna potražnja „dolazi k ponudi“ – olakšan izvoz
2) Na turisti�kom tržištu proizvodi i usluge se u destinaciji pla�aju odmah, u gotovini ili
kreditnim karticama te u devizama koje su ste�ene izvan granica turisti�ki receptivne
zemlje
3) Gotovi proizvodi plasirani kao dio turisti�ke usluge postižu puno višu prodajnu cijenu
4) Troškovi kontrole kvalitete, ambalažiranja, transporta, carine, špedicije i promocije po
jedinici proizvoda su svedeni na minimum
5) Strani posjetitelji sami preuzimaju rizik pregleda robe kupljene u inozemstvu i njenog
carinjenja prilikom ulaska u domicilnu zemlju“
Ve�i do turisti�ke potražnje u Hrvatskoj �ine turisti iz inozemstva zbog �ega je izvozna
funkcija turizma vrlo bitna za Hrvatsku. Tu svakako spadaju i izletnici koji Hrvatsku
posje�uju bez ostvarivanja no�enja, ali ostvaruju zna�ajnu turisti�ku potrošnju. Najve�e
ograni�enje izvoza putem turizma je njegov sezonski karakter.
6) Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podru�ja
Ve�i dio stanovnika koji živi u razvijenim i napu�enim gradovima za turisti�ku destinaciju
radije odabire mirnija, manje razvijena i manje urbanizirana odredišta (�avlek i suradnici,
2011, p. 280). Turiste �esto privuku manja mjesta sa bogatom kulturnom baštinom te
atraktivnim prirodnim ljepotama. Upravo su kulturna i prirodna baština osnovni turisti�ki
aduti tih manje razvijenih ili zemalja u razvoju koji postaju jedan od temelja nihovog
ekonomskog razvoja. Tada dolazi do redistribucije dohotka iz razvijenijih u manje razvijene
zemlje �ime dolazi do izražaja funkcija turizma u razvoju gospodarski nedovoljno razvijenih
podru�ja. Osim što time dolazi do stvaranja novih radnih mjesta za doma�e stanovništvo,
9
razvoj turizma u manje razvijenim podru�jima dovodi do brojnih neizravnih u�inaka poput
pove�anog pristupa udaljenijim, inozemnim tržištima, razvoj prometnica, infrastrukture,
komunikacijskih mreža i sli�no (Richardson, 2010).
7) Apsorpcijska funkcija
Apsorpcijska funkcija turizma koja se naziva i inflacijsko – deflacijska funkcija rezultat je
me�unarodnih turisti�kih kretanja. Osnovna joj je karakteristika da uravnotežava robno –
nov�ane odnose u razvijenim, ali i gospodarstvima u razvoju (�avlek i suradnici, 2011, p.
277).
Utjecaj ove funkcije nije uvijek poželjan, a njezin u�inak ovisi o tome nalaze li se države u
stabilnom gospodarskom stanju ili u stanju recesije. Kada se zemlje nalaze u stabilnom
gospodarskom stanju, utjecaj ove funkcije je poželjan budu�i da se tada višak kupovne mo�i
iz turisti�ki emitivnih i razvijenijih zemalja „seli“ u manje razvijene i turisti�ki receptivne
zemlja �ime se poti�e njihov razvoj. Ukoliko se gospodarstvo nalazi u stanju recesije,
apsorpcijska funkcija ne�e imati pozitivne u�inke niti na razvijene niti na slabije razvijene
zemlje. Razvijene, odnosno turisti�ki emitivne, zemlje �e smanjiti odljev nov�anih sredstava
prema inozemstvu te time uzrokovati nepovoljne ekonomske uvjete u slabije razvijenim
odnosno turisti�ki receptivnim zemljama (Planina, 1997, p. 281-284).
Može se zaklju�iti da prilikom turisti�kih putovanja u inozemstvo dolazi do odljeva nov�anih
sredstava ili viška kupovne mo�i iz turisti�ki emitivnih zemalja uz priljev deviza i ja�anje
kupovne mo�i turisti�ki receptivnih zemalja. Time se ostvaruje razvnoteža robno – nov�anih
odnosa i emitivnih i receptivnih zemalja.
8) Funkcija uravnoteženja platne bilance
Funkcija uravnoteženja platne bilance je još jedna vrlo važna funkcija turizma posebno za
zemlje poput Hrvatske koja bilježi veliki deficit platne bilance. Prihodi od inozemne turisti�ke
potrošnje koriste se za barem djelomi�no pokrivanje negativnih u�inaka robne razmjene s
inozemstvom te se iz tog razloga može re�i da turizam ima stabilizacijsku ulogu kada se radi
o ublažavanju deficita platne bilance. Turizam tako�er doprinosi stabilnosti financijskog
sustava Hrvatske, budu�i da tijekom turisti�ke sezone dolazi do velikog priljeva deviza koje
10
su presudne za servisiranje vanjskog duga te održavanje stabilnog te�aja doma�e valute
(�avlek i suradnici, 2011, p. 279).
9) Integracijska funkcija
U Hrvatskoj je gotovo cijela turisti�ka ponuda usmjerena na jadransku regiju iako ona �ini
samo 32% ukupnog teritorija. Budu�i da nije mogu�e sva dobra koja su dio turisti�ke ponude
proizvesti u navedenoj regiji, dolazi do suradnje kontinentalne i jadranske regije kako bi se
osigurala adekvatna koli�ina dobara. Upravo kroz tu suradnju se o�ituje integracijska funkcija
turizma, budu�i da je ukupna ponuda proizvoda u jadranskoj regiji kombinacija proizvoda
koji su proizvedeni u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i u inozemstvu (�avlek i
suradnici, 2011, p. 282).
Suradnja i ja�anje veza turizma i drugih gospodarskih grana dovodi do pove�anja pozitivnih
ekonomskih utjecaja koje turizam može imati na gospodarstvo zemlje. Odgovaraju�a suradnja
turizma i drugih gospodarskih grana, poput poljoprivrede, dovela bi do pove�anja
multiplikativnih u�inaka turizma �ime bi se doprinijelo pove�anom zadržavanju prihoda te
otvaranju novih radnih mjesta. Poboljšanje suradnje izme�u gospodarski grana bi rezultiralo
ve�om potražnjom za doma�im proizvodima i uslugama što bi, osim pove�anja broja radnih
mjesta, dovelo i do novih poslovnih prilika za doma�e poduzetnike. U�inkovita suradnja
izme�u gospodarskih grana zasigurno ovisi i o kvaliteti i pouzdanosti doma�ih proizvoda koji
bi bili dio turisti�ke ponude te je nužno pažnju i resurse usmjeriti na formiranje što bolje,
kvalitetnije i privla�nije ponude (Richardson, 2010).
Budu�i da je turizam u Hrvatskoj sezonskog karaktera, njegove pozitivne karakteristike, poput
navede integracijske funkcije, nisu u potpunosti iskorištene što daje još mnogo prostora za
napredak i poboljšanje suradnje izme�u razl�itih gospodarskih grana.
10)Akceleracijska funkcija
Akceleracijska funkcija turizma se odnosi na sposobnost turizma da potakne ubrzani razvoj
nekog geografskog podru�ja ili gospodarske djelatnosti brže od pojedinih gospodarskih
djelatnosti (Pirjavec, Kesar, 2002, p. 159).
11
Kako bi se iskoristila akceleracijska funkcija turizma potrebno je utvrditi koje komparativne
prednosti i resurse ima neko geografsko podru�je na kojima �e se temeljiti razvoj turizma.
Hrvatski Jadran je razvoj turizma temeljio na prirodnim resursima poput mora, sunca i plaža.
Uz doprinos ubrzanom razvoju pojedinih geografskih podru�ja, turizam tako�er doprinosi
ubrzanom razvoju pojedinih gospodarskih grana kao što su ekološka proizvodnja hrane,
vrhunskih vina i ekstradjevi�anskog maslinova ulja, visokokvalitetno gra�evinarstvo, gradnja
replika starih plovila i sli�no (�avlek i suradnici, 2011, p. 284).
2.1.2. Neekonomske funkcije turizma
Turizam kao polifunkcionalna pojava, osim ekonomskih funkcija ima i one neekonomske
odnosno društvene. Kako u povijesti, tako i u suvremenom turizmu osnovni pokreta�ki
�initelji su bile prirodne ljudske težnje za upoznavanjem nepoznatih podru�ja, ljudi i obi�aja,
vjerske pobude, zdravstveni, sportski, rekreacijski, zabavni, istraživa�ki, poslovni, putopisni,
pustolovni i drugi motivi i �ežnje. Može se re�i da su za suvremenog �ovjeka možda
najvrijedije društvene i humanisti�ke funkcije turizma jer oboga�uju �ovjeka novim
spoznajama, doživljajima i aktivnostima. (�avlek i suradnici, 2011, p. 289).
Osnovne neekonomske funkcije turizma su:
1) Zdravstvena funkcija
Ubrzan i stresan na�in život, nezdrava prehrana i zaga�enje okoliša dovode do brojnih bolesti
i potrebe ljudi da dio svog slobodnog vremena posvete zdravlju. Iz tih je razloga zdravstveni
turizam u posljednjim godinama postao sve popularniji oblik turizma (Gra�anin, 2010).
Zdravstveni turizam se može podijeliti na medicinski, lje�ilišni i wellness turizam. Medicinski
turizam se odvija u posebnim medicinskim centrima, a podrazumijeva razli�ite oblike
lije�enja. Lje�ilišni turizam se odnosi na revitalizaciju psiho – fizi�kog stanja te prevenciju,
unaprije�enje i o�uvanje zdravlja. Wellnes turizam se kao sveobuhvatan koncept zdravlja
odnosi na sva podru�ja zdravog kretanja, tjelesnog vježbanja, prehrane, opuštanja i
ovladavanja stresom do osje�aja ugode i zadovoljstva (�avlek i suradnici, 2011, p. 297).
12
Zdravstveni turizam je diljem svijem prepoznat kao vrlo unosan oblik turizma koji uz
odgovaraju�u ponudu i ulaganja može potaknuti intenzivan razvoj zemlje i plasman prate�ih
djelatnosti (proizvodnja i plasman eko-hrane, umrežavanje obiteljskih i ruralnih smještajnih
kapaciteta u ponudu i dr.). S obzirom na vrste zdravstvenog turizma, Hrvatska je do danas
najviše razvila wellness turizam. Prije deset godina u Hrvatskoj je postojalo tek nekoliko
wellnes centara, dok se danas u gotovo svakom hotelu sa �etiri zvjezdice može prona�i
wellnes ponudu (Hrvatska gospodarska komora, 2013).
2) Sportsko rekreacijska funkcija
U suvremenom turizmu sve �eš�i motivi turisti�kih putovanja postaju rekreacija i sportske
aktivnosti. Turisti�ka odredišta, kako zimska tako i ljetna, postaju idealno okruženje za
aktivan odmor i uživanje u sportsko rekreacijskim manifestacijama.
Sportski turizam se može definirati kao putovanje izvan mjesta stalnog prebivališta koje se
organizira u svrhu sudjelovanja u sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti ili
divljenja atrakcijama vezanim uz sportske aktivnosti. Sukladno navedenoj definiciji, Gibson
je sportski turizam podijelio na aktivni (sudjelovanje u sportskim aktivnostima), doga�ajni
(gledanje sportskih aktivnosti) i nostalgi�ni (posje�ivanje sportskih atrakcija) (�avlek i
suradnici, 2011, p. 301). Bartoluci sportski turizam dijeli na natjecateljski, ljetni i zimski
sportsko – rekreacijski turizam. Motiv putovanja kod natjecateljskog sportsko – rekreacijskog
turizma je sudjelovanje u nekom sportskom natjecanju, a sudionici takvog oblika turizma su
sportaši, treneri, pomo�no osoblje i gledatelji. Ljetni sportsko – rekreacijski turizam se odvija
kroz plivanje, veslanje, jedrenje i ronjenje kada se radi o obalnim turisti�kim odredištima te
aktivnosti planinarenja i hodanja kada se radi o planinskim podru�jima. Zimski sportsko –
rekreacijski turizam uglavnom podrazumijeva aktivnosti u planinskim prostorima poput
skijanja, klizanje, skijaško tr�anje, planinarenje i sli�no (Bartoluci, Škori�, Šindilj, 2013).
3) Kulturno obrazovna funkcija
Kultura ima izravan utjecaj na turizam, ali i turizam bilježi sve ve�i utjecaj na kulturu budu�i
da je ona postala jedan od važnih motiva turisti�kih putovanja. Kulturni turizam zasigurno
doprinosi o�uvanju i zaštiti kulturne baštine i tradicije te oboga�uje kvalitetu života u urbanim
i ruralnim podru�jima. Kulturni turizam se može definirati kao putovanje osoba izvan mjesta
13
stalnog prebivališta koje je u cjelosti ili djelomi�no motivirano interesom za povijesnom,
umjetni�kom ili znanstvenom baštinom odre�ene zajednice, regije, skupine ili institucije
(Silberberg, 1994). Budu�i da se tijekom takvog putovanja pojedinci upoznaju s novim
kulturama i kulturnim vrijednostim, može se re�i da proširuju svoja znanja i da se obrazuju.
Upravo zbog toga se kulturna funkcija turizma može povezati sa obrazovnom te ih stru�njaci
�esto promatraju kao jednu funkciju.
Razlikuju se 3 vrste „kulturnih“ turista: turisti motivirani kulturom, turisti inspirirani kulturom
te turisti privu�eni kulturom. Turisti motivirani kulturom dolaze u odre�enu zemlju zbog
elitinih kulturnih doga�anja i turisti�kih aranžmana, dok turiste inspirirane kulturom privla�e
najpoznatija kulturna odredišta, znamenitosti, atrakcije i sli�no, ali su manje zainteresirani za
lokalnu kulturu i doga�aje. Turisti privu�eni kulturom uglavnom ne planiraju odlaske na
kulturna doga�anja ili atrakcije, ve� ih posje�uju ukoliko im se ponude tijekom odmora.
(�avlek i suradnici, 2011, p. 295).
4) Politi�ka i socijalna funkcija
Važnost politi�ke i socijalne funkcije turizma prepoznaje se kroz povezivanje i suradnju
razli�itih naroda i kultura. O�uvanje mira i poticanje razumijevanja me�u ljudima politi�ka je
funkcija turizma dok se socijalna odnosi na smanjivanje društvenih i klasnih razlika te
zbližavanje ljudi razli�itih kultura (�avlek i suradnici, 2011, p. 304).
14
2.2. DOPRINOS TURIZMA BRUTO DOMA�EM PROIZVODU
Bruto doma�i proizvod (BDP) predstavlja vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih unutar
jedne zemlje, uklju�uju�i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomo�u inozemnih faktora
proizvodnje u toj zemlji. BDP ne uklju�uje vrijednost proizvodnje koja je ostvarena u
inozemstvu te koja potje�e od doma�ih proizvodnih faktora.
Formula za izra�un BDP-a glasi:
BDP = C + I + G + X – M
pri �emu C predstavlja osobnu potrošnju, I investicije, G državnu potrošnju, X izvoz, a M
uvoz.
Turizam se javlja u gotovo svim navedenim elementima. Najve�i dio izdataka turista se
odnosi na potrošnju (C) bilo da se radi o doma�im ili stranim turistima. Ulaganja tvrtki u
opremu, zgrade, tvornice i sli�no za potrebe turisti�ke ponude dio su investicija (I). Ve�i dio
investicija financira država, posebno u podru�ju izgradnje infrastrukture (G). Može se re�i da
turisti koji troše novac u stranoj zemlji ili na putovanju za usluge prijevoza u vlasništvu
drugih zemalja na neki na�i uvoze usluge (M). Taj trošak predstavlja gubitak iz nacionalnog
gospodarstva. Obrnuta situacija, kada zemlja prodaje svoja prijevozna sredstva ili turisti�ke
usluge posjetiteljima iz drugih zemalja, predstavlja izvoz (X) (Koncul, 2009, p. 141-142).
U pojedinim ekonomijama turizam ima razli�itu uloge te stoga i razli�iti doprinos. To
prvenstveno ovisi o faktorima koji se nalaze na strani ponude, odnosno sposobnosti
turisti�kog sektora da zadovolji i stvori potrebe turista, te faktora na strani potražnje koju
odre�uje poželjnost neke zemlje kao turisti�ke destinacije. Postoji 5 glavnih faktora koji
odre�uju ulogu turizma u gospodarstvu (Koncul, 2009, p. 143-146): raspoloživost resursa,
stanje stru�nog znanja, društvena i politi�ka stabilnost, ponašanje i navike te investicije.
U tradicionalnom ekonomskom smislu osnovni faktori, odnosno resursi proizvodnje, smatraju
se zemlja, rad i kapital. Raspoloživost osnovnih resursa proizvodnje je najbitnija za razvoj
odre�ene gospodarske djelatnosti pa tako i turizma. Kako bi zemlja bila turisti�ki privla�na
ona mora posjedovati odre�ene prirodne karakteristike (resurse) i atribute, ali i biti spremna
15
ulagati u dodatne sadržaje kojima �e nadopuniti prirodne ljepote. Radna snaga mora biti
motivirana i educirana kako bi turistima omogu�ila najbolju mogu�u uslugu. Tako�er,
spremnost i sposobnost države za ulaganjem kapitala u turisti�ku infrastrukturu utjecat �e na
veli�inu do koje industrija može rasti te doprinositi BDP-u zemlje.
Po�etkom svog razvoja, turizam nije zahtjevao napredna tehni�ka i tehnološka znanja kako bi
se uspješno razvijao. S godinama je postao sve sofisticiranija djelatnost koja se povezivala sa
visokim tehnologijama što je predstavljalo poseban izazov slabije razvijenim zemljama.
Primjenom tehni�kih inovacija na postoje�e i nove inpute može se pove�ati produktivnost
turizma, a time i doprinijeti BDP-u zemlje.
Neekonomski faktori poput potiti�ke i društvene stabilnosti su prepoznati kao jedni od
najvažnijih faktora koji utje�u na turisti�ku potražnju. U navedenu skupinu mogu se svrstati
još 2 vrlo važna utjecaja, a to su ponašanje doma�ina te navike turista. Ponašanje doma�ina, a
posebno djelatnika u turizmu, prema turistima utjecat �e na odluku o ponovnom dolasku ili
izbjegavanju odre�ene zemlje. Ono na što doma�in ne može utjecati jesu razli�ite navike
sklonosti prema putovanjima. One su posljedica kulturalnih razlika, tradicionalnih vrijednosti,
stavova, klimatskih uvjeta ili prirodnog okruženja.
Posljednji važan faktor koji utje�e na ulogu turizma u gospodarstvu su investicije. Prethodno
je spomenuto kako su raspoloživi resursi dobar po�etak za razvoj turisti�kog sektora, ali je
razina investicija od sve ve�e važnosti. Dio investicija je potrebno odvojiti za zamjenu ili
popravak dotrajalih kapaciteta, ali ve�i dio za proširenje istih. Sposobnost i spremnost
gospodarstva da ulaže financijska sredstva u takav oblik investicija utje�e na ulogu turizma u
gospodarstvu. Visina investicija koje se odvajaju za turisti�ki sektor ovisi o modelima štednje
koji postoje u državi, prirodi financijskog tržišta i stopama prinosa u turizmu u usporedbi s
drugim industrijama, odnosno op�om predodžbom o turisti�kom sektoru i potpori koju daje
država.
16
2.3. STANJE TURIZMA U HRVATSKOJ
Turizam je u Hrvatskoj zasigurno jedna od najzna�ajnijih gospodarskih grana. Najve�i aduti
kojima Hrvatska privla�i turiste su prirodna bogatstva i kulturna baština. Ono što joj nedostaje
kako bi svoju turisti�ku ponudu podignula na višu razinu su definitivno nove turisti�ke
atrakcije, zabavni sadržaji, tematski parkovi, mjesta za rekreaciju posjetitelja i sli�no
(Ministarstvo turizma, 2013).
Razvoj turizma u Hrvatskoj je zapo�eo na obalnom prostoru te je taj dio Hrvatske i danas
najzna�ajniji za turizam. Me�utim, primorska mjesta �esto posjetiteljima nude samo sunce i
more, a oskudijevaju zabavnim i atraktivnim sadržajima. Sve se više razvijaju oblici turizma
poput zdravstvenog, planinskog, ruralnog, nauti�kog i kamping turizma te bi se Hrvatska
trebala usmjeriti upravo na takvu raznoliku ponudu koja bi turizam u�inila cjelogodišnjom, a
ne samo sezonskom pojavom. Osim toga, inozemno turisti�ko tržište postaje sve dinami�nije i
konkurentnije te bi Hrvatska trebala uložiti napore kako bi zadržala mjesto poželjne turisti�ke
destinacije (Ministarstvo turizma, 2013)
U posljednjih nekoliko godina pozicija Hrvatske u Izvješ�u o konkurentnosti putovanja i
turizma je stabilna. U 2011. godini prema indeksu turisti�ke konkurentnosti Hrvatska se
nalazila na 34. mjestu, a 2013. na 35. mjestu. Trenutno se Hrvatska nalazi na 33. mjestu od
ukupno 141 zemlje. Najbolje rezultate je ostvarila u podru�ju turisti�ke infrastrukture (6.
mjesto), koja podrazumijeva smještajne jedinice, iznajmljivanje vozila te bankomate. Tako�er
dobru, 18. poziciju, ima u ponudi pitke vode, brizi o higijeni i zdravlju turista dok u podru�ju
me�unarodne otvorenosti zauzima 19. mjesto. Najlošije, 125. mjesto, zauzima u podru�ju
privla�nosti za otvaranje novih poduze�a. U navedenu kategoriju spadaju zakonodavni okviri,
trošak otvaranja novog poduze�a, porezi, potrebna dokumentacija i sli�no. U podru�ju
sigurnosti zauzima 28. mjesto, po kriteriju kulturne baštine je 36., a prirodnih resursa na 33.
poziciji. Najviše mjesta za napredak Hrvatska ima u podru�ju infrastrukture. Trebala bi
obnoviti i modernizirati infrastrukturu u željezni�kom prometu, lukama i zra�nom prometu.
Tako�er bi trebala usmjeriti pažnju na olakšavanje i poboljšanje pravne regulative u
podru�jima stranih direktnih investicija, prava vlasništva i birokracije (The World Economic
Forum, 2014).
17
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je u 2014. godini raspolagala sa 899
tisu�a stalnih postelja. Najve�i dio je �inio privatni smještaj, 46%, nakon �ega slijede
kampovi sa 26% udjela. U hotelima, hotelima baštine i apart-hotelima, za koje se od srpnja
2014. podaci objavljuju zajedno, bilo je nešto više od 118 tisu�a postelja to jest 13%. U
smještaju kategoriziranom kao “Smještaj sli�an hotelskom”, a koji obuhva�a turisti�ka naselja
i apartmane te pansione i objekte kategorije „guest house” nudilo se blizu 44 tisu�e postelja,
odnosno 5% (Institut za turizam, 2014).
U nastavku su analizirani dolasci i no�enja turista u Hrvatskoj te turisti�ka potrošnja.
2.3.1. Analiza dolazaka i no�enja turista
Iako se Hrvatska po broju dolazaka i no�enja turista ne može mjeriti sa turisti�kim velesilama
poput Francuske, Španjolske i Italije, može se svrstati u posje�enije zemlje Sredozemlja.
Tome je zasigurno doprinijelo „otkrivanje“ Hrvatske od strane inozemnih medija koji su u
svjetski poznatim �asopisima, ali i reportažama opisivali i hvalili prirodna bogatstva i
kulturnu baštinu Hrvatske (Turizam, n.d.).
U Tablici 1. je prikazano kretanje dolazaka turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine.
Tablica 1. Dolasci turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
TURISTI DOLASCI
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
DOMA�I 1.528 1.726 1.856 1.846 1.600 1.493 1.529 1.466 1.485 1.505 1.603 14,17 98,49
STRANI 8.467 8.659 9.306 9.415 9.335 9.111 9.927 10.369 10.948 11.623 9.716 85,83 137,27
Individualni 6.364 6.689 7.327 7.355 7.228 6.659 7.179 7.357 7.738 8.216 7.211 63,71 129,10
Doma�i 1.025 1.174 1.284 1.240 1.064 1.001 1.005 934 953 973 1.065 9,41 94,93
Strani 5.339 5.515 6.043 6.115 6.164 5.658 6.174 6.423 6.785 7.243 6.146 54,30 135,66
Organizirani 3.631 3.696 3.835 3.906 3.707 3.945 4.277 4.478 4.695 4.912 4.108 36,29 135,28
Doma�i 503 553 572 606 535 492 524 532 532 532 538 4,75 105,77
Strani 3.128 3.143 3.263 3.300 3.172 3.453 3.753 3.946 4.163 4.380 3.570 31,54 140,03
UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.935 10.604 11.456 11.835 12.433 13.128 11.319 100,00 131,35
Izvor: Državni zavod za statistiku 2014. i 2015.
18
Promatraju�i prikazano desetogodišnje razdoblje dolazaka turista može se uo�iti da je ukupan
broj turista u 2014. godini u odnosu na 2005. godinu porastao 31,35%, odnosno, da je 15,98%
ve�i u odnosu na prosje�an ukupan broj turista u promatranom razdoblju. Osim toga, vidljiv je
konstantan rast broja turista u svim godinama, osim u 2009. godini kada je zabilježen pad od
2,89% te 2010. godini kada je zabilježen pad od 3,03% u odnosu na prethodnu godinu.
U promatranom razdoblju, prosje�an godišnji udio dolazaka doma�ih turista je iznosio
14,17%, a stranih turista 85,83% ukupnog broja dolazaka turista. Individualni dolasci turista
su prosje�no �inili 63,71% ukupnih dolazaka, a organizirani 36,29% ukupnih dolazaka turista.
Broj dolazaka doma�ih turista varirao je iz godine u godinu odnosno bilježio je u
promatranom desetogodišnjem razdoblju povremene rastove i padove. Najve�i broj dolazaka
doma�ih turista zabilježen je 2007. godine kada je evidentirano 1.856.000 turista, a najmanji
2012. godine kada je evidentirano 1.466.000 turista. U 2014. godini broj dolazaka doma�ih
turista manji je u odnosu na 2005. godinu 1,51%, odnosno 6,14% u odnosu na prosje�an broj
dolazaka doma�ih turista u promatranom razdoblju.
Broj dolazaka stranih turista uglavnom je rastao iz godine u godinu, osim u 2009. i 2010.
godini, kada je evidentiran pad u odnosu na prethodne godine. U 2014. godini broj dolazaka
stranih turista ve�i je u odnosu na 2005. godinu 37,27%, odnosno 19,63% u odnosu na
prosje�an broj dolazaka stranih turista u promatranom razdoblju.
Tablica 2. prikazuje broj ostvarenih no�enja u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2014.
godine.
19
Tablica 2. No�enja turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
TURISTI NO�ENJA
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
DOMA�I 5.434 5.985 6.431 6.478 5.800 5.424 5.603 5.221 5.138 5.160 5.667 9,69 94,96
STRANI 45.987 47.022 49.574 50.625 50.501 50.992 54.751 57.522 59.680 61.324 52.798 90,31 133,35
Individualni 30.564 32.447 35.086 36.323 36.823 35.854 38.723 40.281 41.982 43.655 37.174 63,58 142,83
Doma�i 3.524 3.957 4.423 4.386 3.937 3.766 3.846 3.504 3.443 3.512 3.830 6,55 99,66
Strani 27.040 28.490 30.663 31.937 32.886 32.088 34.877 36.777 38.539 40.143 33.344 57,03 148,46
Organizirani 20.857 20.560 20.919 20.780 19.478 20.562 21.631 22.462 22.836 22.829 21.291 36,42 109,45
Doma�i 1.910 2.028 2.008 2.092 1.864 1.658 1.757 1.717 1.695 1.649 1.838 3,14 86,34
Strani 18.947 18.532 18.911 18.688 17.614 18.904 19.874 20.745 21.141 21.180 19.454 33,27 111,79
UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 56.301 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.465 100,00 129,29
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2014. i 2015.
U odnosu na 2005. godinu, u 2014. godini ukupan broj ostvarenih no�enja turista je porastao
29,29% te je bio 13,72% ve�i od prosje�nog broja no�enja turista kroz promatrano
desetogodišnje razdoblje. Broj ostvarenih no�enja turista je rastao iz godine u godine, a jedina
godina u kojoj je zabilježen pad je bila 2009. godina (pad 1,40% u odnosu na 2008. godinu).
Tijekom promatranog razdoblja, prosje�an udio no�enja doma�ih turista je iznosio 9,69%, a
stranih 90,31% ukupnog broja ostvarenih no�enja turista. Individualna no�enja su u prosjeku
�inila 63,58% ukupnog broja no�enja, dok su organizirana �inila 36,42% ukupnog broja
no�enja.
Broj no�enja koji su ostvarili doma�i turisti nije se kretao linearno te je tijekom
desetogodišnjeg razdoblja zabilježen njegov pad i rast. Najviše no�enja doma�ih turista je
ostvareno 2008. godine kada je njihov broj iznosio 6.478.000, dok je najmanji broj zabilježen
2013. godine kada je iznosio 5.138.000. U odnosu na 2005. godinu, u 2014. je broj ostvarenih
no�enja doma�ih turista bio 5,04% manji.
Broj ostvarenih no�enja stranih turista je ve�im dijelom promatranog razdoblja rastao. Jedini
pad je zabilježen 2009. godine koji je iznosio 0,24% u odnosu na prethodnu 2008. godinu.
Najve�i broj no�enja stranih turista je ostvaren 2014. godine te je iznosio 61.324.000.
20
Promatraju�i odnos po�etne, 2005., te posljednje, 2014., godine može se zaklju�iti da je broj
ostvarenih no�enja stranih turista porastao 33,35%.
Najve�i porast u broju no�enja zabilježen je u kategoriji individualnih stranih no�enja koja su
se posljednje, u odnosu na prvu promatranu godinu, pove�ala 48,46%, dok je u istom
razdoblju najve�i pad zabilježen u kategoriji organiziranih doma�ih turista i to 13,66%.
Tablica 3., u nastavku, prikazuje iz kojih država naj�eš�e dolaze turisti u posljednjih 10
godina, odnosno od 2005. do 2014. godine.
Tablica 3. Dolasci turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u
tisu�ama)
ZEMLJE
DOLASCI
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Njema�ka 1.572 1.545 1.555 1.546 1.580 1.525 1.661 1.853 1.932 1.989 1.676 14,80 126,53
Slovenija 879 913 1.015 1.043 1.013 1.017 1.100 1.054 1.067 1.102 1.020 9,01 125,37
Italija 1.253 1.235 1.249 1.168 1.200 1.018 1.150 1.051 1.017 1.061 1.140 10,07 84,68
Austrija 742 790 840 814 882 810 893 946 969 1.019 871 7,69 137,33
�eška 616 593 669 623 607 606 638 647 652 661 631 5,58 107,31
Poljska 242 276 323 417 454 454 495 544 636 630 447 3,95 260,33
Francuska 591 505 474 439 406 388 395 418 449 441 451 3,98 74,62
Ujedinjeno Kraljevstvo
255 269 267 261 249 241 256 307 389 429 292 2,58 168,24
Ma�arska 453 403 381 370 323 298 328 308 326 366 356 3,14 80,79
Slova�ka 185 218 281 299 307 310 335 337 337 355 296 2,62 191,89
Ostalo 3.207 3.638 4.108 4.281 3.914 3.937 4.205 4.370 4.659 5.075 4.139 36,57 158,25
UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.935 10.604 11.456 11.835 12.433 13.128 11.319 100,00 131,35
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2009., 2013., 2014. i 2015.
Promatraju�i strukturu dolazaka turista po zemljama pripadnosti, vidljivo je da je u
posljednjih 10 godina najve�i broj dolazaka evidentiran kod turista iz Njema�ke. Od 2005. do
2014. godine, Hrvatsku je prosje�no godišnje posjetilo 1.676.000 turista iz Njema�ke (udio
14,80% u ukupnim dolascima), 1.140.000 turista iz Italije (udio 10,07% u ukupnim
21
dolascima) te 1.020.000 turista iz Slovenije (udio 9,01% u ukupnim dolascima). Slijede ih
turisti iz �eške, Francuske, Poljske i tako dalje.
Najve�i porast u broju dolazaka u 2014. u odnosu na 2005. godinu bilježe turisti iz Poljske sa
pove�anjem od 160,33%. Slijede turisti iz Slova�ke sa pove�anjem od 91,89% te turisti iz
Ujedinjenog Kraljevstva sa pove�anjem od 68,24%. U promatranom razdoblju, pad broja
dolazaka turista je zabilježen kod turista iz Francuske (pad 25,38%), turista iz Ma�arske (pad
19,21%) te turista iz Italije (pad 15,32%).
U Tablici 4. je prikazano kretanje broja ostvarenih no�enja turista po zemljama pripadnosti od
2005. do 2014. godine.
Tablica 4. No�enja turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u
tisu�ama)
ZEMLJE
NO�ENJA
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Njema�ka 11.001 10.987 10.849 10.983 11.451 11.476 12.487 13.947 14.435 14.749 12.237 20,93 134,07
Slovenija 5.099 5.246 5.690 5.802 5.635 5.885 6.389 6.240 6.159 6.236 5.838 9,99 122,30
Italija 5.699 5.475 5.452 5.069 5.135 4.732 4.995 4.535 4.396 4.466 4.995 8,54 78,36
Austrija 3.757 4.069 4.245 4.165 4.515 4.420 4.836 5.104 5.221 5.404 4.574 7,82 143,84
�eška 4.052 3.921 4.395 4.122 4.020 4.170 4.389 4.520 4.539 4.600 4.273 7,31 113,52
Poljska 1.375 1.612 1.834 2.512 2.738 2.895 3.134 3.408 4.079 4.076 2.766 4,73 296,44
Francuska 1.920 1.708 1.665 1.635 1.533 1.464 1.484 1.539 1.644 1.658 1.625 2,78 86,35
Ujedinjeno Kraljevstvo
1.349 1.366 1.276 1.223 1.229 1.173 1.237 1.505 1.907 2.102 1.437 2,46 155,82
Ma�arska 2.405 2.196 1.985 1.934 1.644 1.605 1.746 1.630 1.728 1.931 1.880 3,22 80,29
Slova�ka 1.183 1.428 1.832 1.927 2.000 2.084 2.282 2.294 2.258 2.383 1.967 3,36 201,44
Ostalo 13.581 14.999 16.782 17.731 16.401 16.512 17.375 18.021 18.452 18.879 16.873 28,86 139,01
UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 56.301 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.465 100,00 129,29
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2009., 2013., 2014. i 2015.
Kako u broju dolazaka, tako i u broju ostvarenih no�enja prednja�e turisti iz Njema�ke.
Tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja Nijemci su u prosjeku godišnje ostvarili
12.237.000 no�enja te su �inili 20,93% ukupnih no�enja. Na drugom mjestu po prosje�nom
godišnjem broju no�enja se nalaze Slovenci sa 5.838.000 no�enja te udjelom od 9,99% u
22
ukupnom broju no�enja, a na tre�em mjestu Talijani sa 4.995.000 no�enja te udjelom od
8,54%. Slijede Austrijanci, �esi, Poljaci, Francuzi i tako dalje.
Turisti iz Poljske su ostvarili najve�i porast u broju no�enja od 2005. do 2014. godine sa
2.701.000 no�enja više, odnosno rast od 196,44%. Slijede turisti iz Slova�ke koji su zabilježili
1.200.000 no�enja više te rast od 101,44% te turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva sa 753.000
više no�enja i porastom od 55,82%. Slijede turisti iz Austrije, Njema�ke, Slovenije i �eške.
Smanjenje u broju no�enja u 2014. u odnosu na 2005. godinu ostvarili su turisti iz Italije (pad
21,64%), Ma�arske (pad 19,71%) i Francuske (pad 13,65%).
Tablica 5. prikazuje broj dolazaka turista u pojedinoj županiji od 2005. do 2014. godine
23
Tablica 5. Dolasci turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
ŽUPANIJE DOLASCI
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Istarska 2.505 2.575 2.721 2.730 2.755 2.628 2.899 2.985 2.981 3.059 2.784 24,59 122,12
Primorsko - goranska
2.076 2.150 2.248 2.213 2.206 2.151 2.361 2.353 2.380 2.420 2.256 19,93 116,57
Splitsko - dalmatinska
1.505 1.549 1.731 1.746 1.658 1.638 1.779 1.835 2.038 2.213 1.769 15,63 147,04
Dubrova�ko - neretvanska
909 929 978 987 957 983 1.048 1.122 1.241 1.345 1.050 9,28 147,96
Zadarska 932 977 1.073 1.103 1.049 971 1.023 1.074 1.087 1.187 1.048 9,25 127,36
Grad Zagreb 550 604 665 705 634 664 732 767 869 968 716 6,32 176,00
Šibensko - kninska
751 752 820 823 747 635 651 657 717 746 730 6,45 99,33
Li�ko - senjska 300 313 360 366 387 404 427 468 492 523 404 3,57 174,33
Karlova�ka 166 173 161 165 161 162 166 188 196 208 175 1,54 125,30
Osje�ko - baranjska
63 76 85 89 78 72 79 74 75 74 77 0,68 117,46
Krapinsko - zagorska
36 52 61 65 56 54 61 63 75 85 61 0,54 236,11
Zagreba�ka 30 35 32 35 37 35 35 39 48 54 38 0,34 180,00
Me�imurska 14 22 29 35 32 38 18 39 45 48 32 0,28 342,86
Varaždinska 47 51 49 47 39 38 40 43 42 46 44 0,39 97,87
Vukovarsko - srijemska
31 32 38 40 34 37 38 34 41 44 37 0,33 141,94
Sisa�ko - moslava�ka
25 27 33 32 29 27 28 24 27 28 28 0,25 112,00
Brodsko - posavska
18 21 23 25 23 18 20 20 24 24 22 0,19 133,33
Koprivni�ko - križeva�ka
12 16 18 18 16 15 14 15 16 17 16 0,14 141,67
Bjelovarsko - bilogorska
11 13 15 15 13 12 13 14 15 16 14 0,12 145,45
Viroviti�ko - podravska
6 11 14 14 14 13 14 12 14 13 13 0,11 216,67
Požeško - slavonska
8 7 8 8 10 9 10 9 10 10 9 0,08 125,00
UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.935 10.604 11.456 11.835 12.433 13.128 11.319 100,00 131,35
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015., Ministarstvo turizma,
2007., 2009. i 2010.
Pregled dolazaka turista prema županijama pokazuje da je najve�i prosje�an broj dolazaka
turista u promatranom desetogodišnjem razdoblju evidentiran u Istarskoj županiji. Navedenu
je županiju od 2005. do 2014. godine prosje�no godišnje posjetilo 2.784.000 turista sa
udjelom od 24,59% u ukupnom broju dolazaka. Primorsko – goranska županija se nalazi na
drugom mjestu sa 2.256.000 prosje�nih godišnjih dolaza te udjelom od 19,93% u ukupnim
dolascima. Slijede Splitsko – dalmatinska županija sa 1.769.000 prosje�nih godišnjih
24
dolazaka (15,63% ukupnih dolazaka), Dubrova�ko – neretvanska (9,28% ukupnih dolazaka),
Zadarska (9,25% ukupnih dolazaka) te Šibensko – kninska (6,45% ukupnih dolazaka).
Tijekom promatranog razdoblja, od 2005. do 2014. godine, u svim je županijama zabilježen
porast broja dolazaka turista, osim u Vraždinskoj županiji u kojoj je uo�ljiv pad od 2,13% te
Šibensko – kninskoj gdje je uo�ljiv blagi pad od 0,67%. Najve�i porast su u navedenom
razdoblju ostvarile županije u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Me�imurska županija je od
2005. do 2014. godine zabilježila porast broja dolazaka turista od 242,86%, Krapinsko –
zagorska županija porast od 136,11%, a Viroviti�ko – podravska županija rast od 116,67%. U
primorskim županijama se isti�u Dubrova�ko – neretvanska županija sa rastom od 47,96%,
Splitsko – dalmatinska sa rastom od 47,04% te Zadarska županija sa rastom broja dolazaka od
27,36%.
Tablica 6. prikazuje broj ostvarenih no�enja po županijama od 2005. do 2014. godine.
25
Tablica 6. No�enja turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
ŽUPANIJE NO�ENJA
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Istarska 16.650 16.969 17.613 17.964 18.132 17.732 19.095 19.877 19.445 19.546 18.302 31,30 117,39
Primorsko - goranska
10.502 10.742 11.115 11.264 11.161 10.938 11.742 11.974 12.348 12.212 11.400 19,50 116,28
Splitsko - dalmatinska
8.029 8.346 9.247 9.325 8.988 9.364 10.250 10.517 11.468 12.135 9.767 16,71 151,14
Dubrova�ko - neretvanska
4.478 4.384 4.415 4.453 4.324 4.538 4.775 5.188 5.618 5.884 4.806 8,22 131,40
Zadarska 5.215 5.448 6.009 6.238 6.118 6.224 6.482 6.783 6.748 7.184 6.245 10,68 137,76
Grad Zagreb 934 1.019 1.133 1.183 1.048 1.086 1.183 1.246 1.442 1.602 1.188 2,03 171,52
Šibensko - kninska
3.458 3.749 3.920 3.978 3.799 3.784 3.975 4.140 4.514 4.553 3.987 6,82 131,67
Li�ko - senjska
1.120 1.184 1.315 1.410 1.520 1.619 1.697 1.824 1.950 2.030 1.567 2,68 181,25
Karlova�ka 280 289 273 279 269 282 269 304 324 331 290 0,50 118,21
Osje�ko - baranjska
144 163 177 189 187 159 174 168 170 150 168 0,29 104,17
Krapinsko - zagorska
113 147 173 187 159 145 153 162 178 210 163 0,28 185,84
Zagreba�ka 60 70 67 70 70 62 67 68 83 93 71 0,12 155,00
Me�imurska 31 50 66 73 67 82 79 89 99 111 75 0,13 358,06
Varaždinska 152 154 144 138 121 117 119 115 112 117 129 0,22 76,97
Vukovarsko - srijemska
55 67 83 85 78 68 62 61 76 83 72 0,12 150,91
Sisa�ko - moslava�ka
87 80 97 101 101 87 87 82 84 76 88 0,15 87,36
Brodsko - posavska
34 38 40 42 39 32 33 36 44 41 38 0,06 120,59
Koprivni�ko - križeva�ka
24 31 35 33 28 20 25 29 28 32 29 0,05 133,33
Bjelovarsko - bilogorska
26 34 33 36 32 24 30 32 33 37 32 0,05 142,31
Viroviti�ko - podravska
16 29 34 38 40 34 33 29 32 32 32 0,05 200,00
Požeško - slavonska
13 14 16 17 20 19 24 19 22 25 19 0,03 192,31
UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 56.301 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.465 100,00 129,29
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015., Ministarstvo turizma,
2007., 2009. i 2010.
U broju ostvarenih no�enja tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja uvjerljivo
prednja�i Istarska županija u kojoj je u prosjeku godišnje evidentirano 18.302.000 no�enja
(31,30% ukupnog broja no�enja). U Primorsko – goranskoj županiji je od 2005. do 2014.
godine zabilježeno prosje�no godišnje 11.400.000 no�enja koji su �inili 19,50% ukupnih
no�enja. Na tre�em mjestu se nalazi Splitsko – dalmatinska županija sa 9.767.000 dolazaka te
26
udjelom od 16,71% u ukupnom broju no�enja. Slijedi Dubrova�ko – neretvanska, Zadarska,
Šibensko – kninska, Li�ko – senjska županija i tako dalje.
U odnosu na 2005. godinu, u 2014. godini je najve�e pove�anje broja ostvarenih no�enja
zabilježeno u Me�imurskoj (rast 258,06%) Viroviti�ko – podravskoj (100,00%) i Požeško –
slavonskoj županiji (92,31%). U primorskim županijama po porastu broja no�enja od 2005.
do 2014. godine se isti�u Splitsko – dalmatinska županija sa 51,14% više no�enja,
Dubrova�ko – neretvanska županija sa 31,40% više no�enja te Šibensko – kninska županija sa
31,67% više no�enja. Manji broj no�enja u odnosu na 2005. godinu, u 2014. su zabilježile
Varaždinska županija (pad 23,03%) i Sisa�ko – moslava�ka županija (pad 12,64%).
Tablica 7. prikazuje broj dolazaka turista prema pojedinoj vrsti smještajnog objekta od 2005.
do 2014. godine.
Tablica 7. Dolasci turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine (izraženo
u tisu�ama)
SMJEŠTAJNI OBJEKTI
DOLASCI
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Hoteli i aparthoteli
3.702 3.848 4.099 4.157 3.952 4.157 4.538 4.395 4.839 5.052 4.274 37,98 136,47
Turisti�ka naselja
666 671 635 560 436 435 421 420 413 420 508 4,51 63,06
Apartmani 88 146 164 167 144 146 162 210 200 217 164 1,46 246,59
Kampovi i kampirališta
1.970 1.894 1.949 1.942 2.038 2.062 2.278 2.390 2.445 2.433 2.140 19,02 123,50
Hosteli 89 102 116 119 123 134 146 164 233 285 151 1,34 320,22
Lje�ilišta 22 28 39 36 29 28 27 27 31 34 30 0,27 154,55
Ku�anstva: sobe, apartmani, ku�e za odmor u ku�anstvima
1.982 2.181 2.539 2.533 2.601 2.681 2.882 2.978 3.167 3.535 2.708 24,06 178,36
Ostali objekti 1.476 1.515 1.621 1.747 950 961 1.002 1.251 1.106 1.152 1.278 11,36 78,05
UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.273 10.604 11.456 11.835 12.434 13.128 11.253 100,00 131,35
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015., Ministarstvo turizma,
2007., 2009. i 2010.
Od 2005. do 2014. godine prosje�no je godišnje najviše turista odabralo hotele i aparthotele
za svoj smještaj tijekom putovanja. Prosje�an godišnji broj dolazaka u navedenim
smještajnim objektima je bio 4.274.000 turista te su oni �inili 37,98% ukupnog broja turista.
27
Nakon hotela i aparthotela, po broju dolazaka se isti�u ku�anstva sa prosje�nim godišnjim
brojem dolazaka od 2.708.000 turista (24,06% ukupnih dolazaka) te kampovi i kampirališta sa
2.140.000 dolazaka (19,02% ukupnih dolazaka). Slijede turisti�ka naselja, apartmani, hosteli i
lje�ilišta.
Najve�i porast u dolascima bilježe hosteli sa 220,22% ve�im brojem dolazaka u 2014. u
odnosu na 2005. godinu, dok je najve�i pad dolazaka vidljiv u turisti�kim naseljima (pad
36,94%). Apartmani su osvarili rast od 146,59%, ku�anstva 78,36%, lje�ilišta 54,55%, hoteli i
aparthoteli rast od 36,47%, a kampovi i kampirališta 23,50%,
U Tablici 8. je prikazan broj no�enja turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do
2014. godine.
Tablica 8. No�enja turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine
(izraženo u tisu�ama)
SMJEŠTAJNI OBJEKTI
NO�ENJA
Ø Ø
UDIO U %
INDEKS 14./05.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Hoteli i aparthoteli
14.964 14.765 15.200 15.221 14.318 15.045 16.145 16.521 16.752 16.641 15.557 26,67 111,21
Turisti�ka naselja
4.703 4.532 4.173 3.678 2.833 2.790 2.717 2.740 2.609 2.622 3.340 5,73 55,75
Apartmani 623 1.040 1.159 1.161 988 1.017 1.117 1.418 1.332 1.382 1.124 1,93 221,83
Kampovi i kampirališta
13.359 12.904 13.017 13.349 13.795 13.793 15.189 16.242 16.646 16.519 14.481 24,82 123,65
Hosteli 334 355 375 367 380 434 460 495 650 692 454 0,78 207,19
Lje�ilišta 203 211 278 260 213 197 197 200 199 220 218 0,37 108,37
Ku�anstva: sobe, apartmani, ku�e za odmor u ku�anstvima
13.859 15.381 17.676 18.185 18.803 19.398 20.740 21.401 22.132 23.872 19.145 32,82 172,25
Ostali objekti 3.376 3.819 4.127 4.882 3.658 3.742 3.789 3.726 4.498 4.536 4.015 6,88 134,36
UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 54.988 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.334 100,00 129,29
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015., Ministarstvo turizma,
2007., 2009. i 2010.
Najve�i prosje�an broj ostvarenih no�enja od 2005. do 2014. godine je evidentiran u
ku�anstvima i iznosio 19.145.000 no�enja, odnosno 32,82% ukupnog broja dolazaka. Broj
prosje�nih godišnjih no�enja u hotelima i aparthotelima je iznosio 15.557.000 no�enja te �inio
28
26,67% ukupnog broja no�enja. Na tre�em mjestu se nalaze kampovi i kampirališta sa
14.481.000 ostvarenih prosje�nih godišnjih no�enja te udjelom od 24,82%.
Najve�i porast u broju no�enja su od 2005. do 2014. godine ostvarili apartmani sa 121,83%
ve�im brojem no�enja. Slijede hosteli sa 107,19% više no�enja, ku�anstva sa 72,25% više
no�enja, kampovi i kampirališta sa 23,65%, više no�enja, hoteli i aparthoteli sa 11,21% više
no�enja te lje�ilišta sa 8,37%. Turisti�ka naselja su jedini smještani objekt koji je u
promatranom razdoblju ostvario pad u broju no�enja (pad 44,25%).
2.3.2. Analiza turisti�ke potrošnje
Turisti�ka potrošnja je ukupna potrošnja roba i usluga koje turist kupuje ili konzumira da bi
zadovoljio prvenstveno svoje turisti�ke potrebe, bez obzira na to je li se potrošnja dogodila u
mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turisti�koj destinaciji (�avlek i
suradnici 2011, p. 313).
Pojam turisti�ke potrošnje se odnosi isklju�ivo na privremene posjetitelje te se smatra jednim
od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potrošnje jer u ve�ini slu�ajeva nije
uvjetovan vremenskom, životnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom drugom vrstom
prisile (�avlek i suradnici 2011, p. 311).
Razlikuju se dvije vrste turistiške potrošnje, doma�a i inozemna, koje uzrokuju razli�ite
ekonomske u�inke. Kod doma�e turisti�ke potrošnje dolazi do preraspodjele ste�enog dohotka
u okviru nacionalnog prostora što ne utje�e znatno na BDP zemlje. Novac prelazi iz jedne
administrativno - prostorne cjeline u drugu (�avlek i suradnici 2011, p. 313). S druge strane,
inozemna turisti�ka potrošnja uzrokuje prelijevanje dohotka iz turisti�ki emitivne zemlje u
turisti�ki receptivnu zemlju, što dovodi do pove�anja BDP-a zemlje (Pirjavec, Kesar 2002, p.
156).
Institut za turizam, �ije je središte u Zagrebu, provodi velik broj primarnih istraživanja me�u
kojima su najpoznatija tržišna istraživanja pod nazivom TOMAS. Ona se provode još od
1987. godine, a obuhva�aju stavove i potrošnju turista u hrvatskim turisti�kim destinacijama
za vrijeme ljeta, na jedrenju, kružnom putovanju, u tranzitu, posjeti gradu Zagrebu ili
nacionalnom parku. Takvo je istraživanje provedeno 2007. godine pod nazivom „TOMAS
29
Ljeto 2007 - Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ u kojem je sudjelovalo 4.915 ispitanika
iz 86 mjesta duž jadranske obale (Institut za turizam, 2008). Navedeno je istraživanje
provedeno i 2010. godine pod nazivom „TOMAS Ljeto 2010 - Stavovi i potrošnja turista u
Hrvatskoj“ u kojem je sudjelovalo 4.973 ispitanika iz 85 mjesta u primorskim županijama
(Institut za turizam, 2011). Posljednje takvo istraživanje je provedeno 2014. godine pod
nazivom „TOMAS Ljeto 2014 - Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ (Institut za turizam,
2008). U istraživanju je sudjelovalo 4.035 turista iz 76 mjesta na obali i otocima. Podaci su
prikupljeni od doma�ih i inozemnih turista u hotelima, turisti�kim naseljima, kampovima i
privatnom smještaju.
Rezultati navedenih istraživanja su prikazani u Tablici 9. koja prikazuje prosje�ne dnevne
izdatke turista po osobi za pojedine proizvode i usluge u 2007., 2010. i 2014. godini.
Tablica 9. Prosje�ni dnevni izdaci turista po osobi za pojedine proizvode i usluge u 2007.,
2010. i 2014. godini
PROIZVOD/ USLUGA
PROSJE�NI IZDATAK
U €
UDIO U %
PROSJE�NI IZDATAK
U €
UDIO U %
PROSJE�NI IZDATAK
U €
UDIO U % INDEKS
14./07. INDEKS
14./10. 2007. 2010. 2014.
Smještaj 23,02 42 28,62 49 36,22 55 157,34 126,55
Hrana i pi�e izvan objekta
10,27 19 9,08 16 12,18 18 118,60 134,14
Hrana i pi�e u objektu
4,65 8 5,27 9 - - - -
Kupnja 9,51 17 7,92 14 9,49 14 99,79 119,82
Sport i zabava
2,94 5 1,40 2 1,83 3 62,24 130,71
Kultura 1,14 2 0,66 1 0,93 1 81,58 140,91
Zabava - - 2,68 5 3,06 5 - 114,18
Izleti 2,97 5 1,44 2 1,57 2 52,86 109,03
Ostalo 0,98 2 0,93 2 1,09 2 111,22 115,96
UKUPNO 55,48 100 58,00 100 66,37 100 119,63 114,43
Izvor: Institut za turizam, 2008., 2011. i 2015.
Može se zaklju�iti da je prosje�na dnevna potrošnja turista od 2007. do 2014. godine porasla
19,63%. Tijekom ljeta 2007. godine turisti su prosje�no dnevno trošili 55,48 eura po osobi,
2010. godine 58,00 eura, a 2014. godine 66,37 eura po osobi. Istraživanje je pokazalo da
30
turisti najviše novca odvajaju za smještaj, hranu i pi�e izvan objekta te kupnju. Najmanje
sredstava izdvajaju za kulturne sadržaje, izlete te sport i zabavu. Od 2007. godine izdaci za
kulturne sadržaje su se smanjili 18,42%, za izlete visokih 47,14% te sport i zabavu 37,76%. U
odnosu na 2010. godinu, u 2014. su porasli izdaci za sve proizvode i usluge. Isti�u se izdaci za
smještaj koji su porasli 26,55%, izdaci za hranu i pi�e izvan objekta koji su porasli 34,14% te
izdaci za kupnju koji su porasli 19,82%.
Tijekom ljeta 2014. godine najviše su trošili Britanci, prosje�no �ak 122 eura dnevno po
osobi. Slijedili su ih Rusi sa 99 eura i Francuzi sa 95 eura dnevno. Austrijanci su izdvajali 72
eura dnevno, Talijani 66, Nizozemci 65, a Ma�ari 63 eura. Najbrojniji posjetitelji, Nijemci,
nalazili su se tek na 8 mjestu sa prosje�nom potrošnjom od 62 eura dnevno po sobi. Najviše se
za smještaj izdvajalo u hotelima, 106 eura dnevno po osobi, slijedili su privatni smještaji sa 57
eura te kampovi sa 48 eura dnevno (Institut za turizam, 2015).
Može se zaklju�iti da je 2014. godina bila uspješna turisti�ka godina. Ostvaren je rast
turisti�ke potrošnje od 14,43% u odnosu na 2010. godinu što može biti posljedica promjene
profila gostiju. Porastao je broj obrazovanijih gostiju te onih ve�e platežne mo�i.
Zadovoljstvo ponudom destinacija je poraslo, ali i dalje se segmenti poput zabavnih i
kulturnih doga�anja isti�u kao boljke hrvatskog turizma (Institut za turizam, 2015).
31
3. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE
TURIZMA NA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE
Ovaj dio rada zapo�inje pregledom dosadašnjih istraživanja utjecaja turizma na gospodarski
rast, nakon �ega su objašnjeni tijek i rezultati provedenog empirijskog istraživanja. Podaci
korišteni u istraživanju prikupljeni su sa internetskih stranica Svjetske banke, a izra�uni su
provedeni u statisti�kom programu EViews. U nastavku rada navedene su varijable koje su
korištene u istaživanju te prikazani rezultati testa jedini�nog korijena i testa kointegracije.
3.1. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA UTJECAJA TURIZMA NA GOSPODARSKI
RAST
U posljednjih nekoliko desetlje�a, turizam je postao jedna od najbrže rastu�ih ekonomskih
aktivnosti. Mnoge države su prepoznale njegov potencijal te usmjerile pažnju na njegov što
brži i u�inkovitiji razvoj. Upravo iz tih razloga zapo�ela su istraživanja i mjerenja utjecaja
turizma na gospodarski rast zemlje �ime su dobiveni konkretni podaci i rezultati.
Nikolaos Dritsakis je istraživao utjecaj turizma na dugoro�ni razvoj Gr�ke, 2004. godine,
analiziraju�i uzro�ne veze izme�u realnog bruto doma�eg proizvoda, efektivnog te�aja te
zarade od turizma. Istraživanje je izvršeno na razdoblju od 40 godina, odnosno izme�u 1960. i
2000. godine. Tijekom empirijskog istraživanja provedeni su Johansenov test kointegracije te
Grangerov test uzro�nosti temeljen na vektorskom modelu ispravljanja pogreške (VECM).
Rezultati testa kointegracije doveli su do zaklju�ka da postoji dugoro�na veza izme�u
promatranih varijabli. Test uzro�nosti je zabilježio postojanje snažne uzro�ne veze izme�u
realnog efektivnog te�aja i gospodarskog rasta, jednostavne uzro�ne veze izme�u
gospodarskog rasta i zarade od turizma kao i izme�u realnog efektivnog te�aja i zarade od
turizma (Dritsakis, 2004).
Utjecaj turizma na dugoro�an gospodarski rast Meksika istraživali su Juan Gabriel Brida,
Edgar J. Sanchez Carrera i W. Adrian Risso 2008. godine. Tijekom empirijskog istraživanja
provedeni su Johansenov test kointegracije te Grangerov test uzro�nosti izme�u realnog bruto
32
doma�eg proizvoda, efektivnog te�aja te turisti�ke potrošnje. Korišteni su kvartalni podaci od
1980. do druge polovice 2007. godine. Rezultati istraživanja su doveli do zaklju�ka da
turisti�ka potrošnja pozitivno utje�e na gospodarski rast Meksika. Elasti�nost realnog BDP-a
prema turisti�koj potrošnji je pokazala da pove�anje turisti�ke potrošnje od 100% dovodi do
pove�anja realnog BDP-a od 70%. S druge strane, utvr�eno je da realni efektivni te�aj ima
zanemariv utjecaj od 0,6% (Brida, Carrera, Risso, 2008).
U Španjolskoj su se povezanoš�u turizma i gospodarskog rasta bavili Jacint Balaguer i
Manuel Cantavella-Jordá 2002. godine. Odabrane varijable su bile, kao i u prethodno
spomenutim istraživanjima, realni bruto doma�i prozvod, realna zarada od turizma i realni
efektivni te�aj. U istraživanju su korišteni kvartalni podaci od 1975. do prvog kvartala 1997.
godine. Istraživanjem je dokazano da postoji dugoro�na veza izme�u turizma i ekonomskog
rasta zemlje (Balaguer, Cantavella-Jordá, 2002).
U Hrvatskoj je 2011. godine provedeno nešto druga�ije istraživanje doprinosa turizma
gospodarstvu Hrvatske u kojem su autori koristili input-output model i satelitski ra�un
turizma. Input output tablice su važno sredstvo analize izravnih i neizravnih doprinosa
turizma nacionalnom gospodarstvu koje u kombinaciji sa satelitskim ra�unom turizma dovode
do cjelovitijeg prikaza doprinosa turizma bruto doma�em proizvodu zemlje. Autori su došli
do zaklju�ka da finalna potrošnja najve�e u�inke daje u primarim i sekundarnim
djelatnostima, dok u tercijarnim djelatnostima postoji dosta prostora za razvoj. Istraživanje je
pokazalo da turisti�ka potrošnja generira bruto dodanu vrijednost u cijelom gospodarstvu u
iznosu od 33,3 milijarde kuna što predstavlja udio od 14,6% u ukupnoj dodanoj vrijednosti
(Šutalo, Ivandi�, Maruši�, 2011).
3.2. DEFINIRANJE MODELA
Cilj ovog empirijskog israživanja je utvrditi postoji li dugoro�an utjecaj turizma na
gospodarski rast Hrvatske. Na temelju prou�avanja dosadašnjih istraživanja, za ovo su
istraživanju odabrane sljede�e varijable: bruto doma�i proizvod (GDP-gross domestic
product), indeks realnog efektivnog te�aja (EXR-real effective exchange rate index) te primici
od turizma (ITR-international tourism receipts). Zavisna varijabla modela je GDP dok su
nezavisne EXR i ITR. Sukladno tome, testira se postojanje dugoro�nog utjecaja EXR-a i ITR-
33
a na GDP. Prvo je proveden test jedini�nog korijena kako bi se provjerila stacionarnost
varijabli nakon �ega je testom kointegracije utvr�eno postojanje dugoro�ne veze izme�u
varijabli. Izra�uni su napravljeni u programu EViews.
3.3. PRIKUPLJANJE PODATAKA
Kao što je navedeno, korišteni su podaci Svjetske banke za razdoblje od 1995. do 2013.
godine. Prikupljeni podaci su prikazani u Tablici 10..
Tablica 10. Iznos bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa realnog
efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izražen u ameri�kim dolarima
GODINABRUTO DOMA�I
PROIZVOD (GDP)
PRIMICI OD TURIZMA
(ITR)
INDEKS REALNOG EFEKTIVNOG TE�AJA (EXR)
1995. 22.387.561.845,2 1.349.000.000 95,9 1996. 23.678.012.697,4 2.014.000.000 95,3
1997. 23.822.087.053,2 2.523.100.000 89,4 1998. 25.432.144.406,2 2.733.400.000 91,3 1999. 23.386.945.596,7 2.595.000.000 87,0
2000. 21.774.273.832,1 2.871.000.000 86,5 2001. 23.289.671.102,3 3.463.000.000 89,8
2002. 26.878.499.206,0 3.952.000.000 90,7 2003. 34.658.113.497,4 6.513.000.000 91,2 2004. 41.574.530.815,5 6.945.000.000 92,9
2005. 45.416.358.502,0 7.625.000.000 94,4 2006. 50.436.294.494,5 8.296.000.000 96,4
2007. 60.065.225.493,9 9.601.000.000 97,0 2008. 70.461.454.280,2 11.681.000.000 101,5 2009. 62.636.688.809,4 9.308.000.000 102,6
2010. 59.643.818.181,8 8.255.000.000 100,0 2011. 62.241.414.803,0 9.638.000.000 97,9
2012. 56.479.515.971,9 8.865.000.000 96,0 2013. 57.868.674.297,5 9.721.000.000 97,4
Izvor: Izradila autorica na temelju podataka Svjetske banke
U istraživanju su korišteni logaritmirani podaci koji se nalaze u Tablici 11..
34
Tablica 11. Logaritmirani podaci bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa
realnog efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izraženih u ameri�kim
dolarima
GODINA (LN_GDP) (LN_ITR) (LN_EXR) 1995. 21,02262941 4,563305982 23,83177137
1996. 21,42338863 4,557029811 23,88781272 1997. 21,64875414 4,493120682 23,89387901
1998. 21,72881209 4,514150788 23,95927974 1999. 21,67685235 4,465908119 23,87544382 2000. 21,77792624 4,460144414 23,80399501
2001. 21,96540110 4,497584975 23,87127580 2002. 22,09748762 4,507557357 24,01459252
2003. 22,59706602 4,513054897 24,26879769 2004. 22,66128781 4,531523646 24,45075358
2005. 22,75469816 4,547541073 24,53913820 2006. 22,83903931 4,568506202 24,64397688 2007. 22,98513310 4,574710979 24,81869690
2008. 23,18122943 4,620058798 24,97833165 2009. 22,95414008 4,630837933 24,86061703
2010. 22,83408491 4,605170186 24,81165635 2011. 22,98897946 4,583946550 24,85428645 2012. 22,90537678 4,564348191 24,75714386
2013. 22,99755433 4,578826211 24,78144204
Izvor: Izra�un autorice na temelju podataka Svjetske banke
Nakon prikupljanja i pripreme podataka slijedi testiranje postojanja jedini�nog korijena.
3.4. TESTIRANJE POSTOJANJA JEDINI�NOG KORIJENA
Testovi jedini�nog korijena su namijenjeni testiraju reda integriranosti varijable. Provode se u
koracima na na�in da se prvo analizira niz yt i ispituje njegova stacionarnost. Ako niz yt nije
stacionaran, diferencira se i ispituje stacionarnost niza prvih diferencija �yt. Ukoliko niti niz
prvih diferencija nije stacionaran postupak se nastavlja ispitivanjem stacionarnosti niza drugih
diferencija �2yt, tre�ih �3yt i tako redom sve dok se po�etni niz yt ne diferencira dovoljan broj
puta kako bi postao stacionaran. U praksi se naj�eš�e koriste diferencije prvog i drugog reda.
Metode testiranja postojanja jedini�nog korijena su Dickey-Fuller test (DF), Prošireni Dickey-
35
Fuller test (ADF), Phillips-Perron test, Kwiatkowski, Phillips, Schmidt i Shinov test (KPSS)
te drugi (Bahovec, Erjavec, 2009, p. 261).
3.4.1. Prošireni Dickey – Fuller test
Dickey – Fullerov (DF) test se smatra najjednostavnijim testom jedini�nog korijena koji se
naj�eš�e koristi u praksi. U slu�aju kada greške relacije �t nisu �lanovi �istog slu�ajnog
procesa, Dickey – Fullerov test se modificira uklju�ivanjem dodatnih �lanova u regresijske
jednadžbe. Umjesto da se test o postojanju jedini�nog korijena provodi na temelju AR (1)
(autoregresijski proces prvog reda) jednadžbe modela, analizira se AR (p) i na taj se na�in
eliminira autokorelacijska greška relacije koja proizlazi iz pogrešne specifikacije po�etnog
modela. Test je poznat pod imenom prošireni Dickey – Fuller test (ADF). Jednadžbe na
temelju kojih se provodi ADF test su (Bahovec, Erjavec, 2009, p. 263):
Test jedini�nog korijena se provodi u koracima. Prvo se metodom najmanjih kvadrata
procjenjuju parametri regresijske jednadžbe i izra�unavaju odgovaraju�e standardne pogreške.
Nakon toga se izra�unavaju vrijednosti t-test veli�ina koje se potom uspore�uju s
odgovaraju�im kriti�nim vrijednostima koje ovise o obliku modela i veli�ini uzorka.
Zaklju�ak se može donijeti i na temelju p vrijednosti koja se uspore�uje s odabranom razinom
signifikantnosti (Bahovec, Erjavec, 2009, p. 263).
Kriti�ne granice ADF testa su: -3,487046 za razinu signifikantnosti 1%, - 2,886290 za razinu
signifikantnosti 5% i -2,580046 za razinu signifikantnosti 10%. U ovom radu korištena je
razina signifikantnosti od 1%.
36
Hipoteze koje se testiraju su: H0: jedini�ni korijen postoji
H1: jedini�ni korijen ne postoji.
Slijedi prikaz dobivenih rezultata.
Tablica 12. prikazuje rezultate ADF test za varijablu LN_GDP.
37
Tablica 12. ADF test za LN_GDP
„Null Hypothesis: LN_GDP has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 1 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -0.999369 0.7285
Test critical values: 1% level -3.886751
5% level -3.052169
10% level -2.666593
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_GDP)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 12:20
Sample (adjusted): 1997 2013
Included observations: 17 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
LN_GDP(-1) -0.057730 0.057767 -0.999369 0.3346
D(LN_GDP(-1)) 0.479028 0.229970 2.083003 0.0561
C 1.433372 1.407189 1.018606 0.3257
R-squared 0.266196 Mean dependent var 0.052566
Adjusted R-squared 0.161366 S.D. dependent var 0.110448
S.E. of regression 0.101145 Akaike info criterion -1.585747
Sum squared resid 0.143223 Schwarz criterion -1.438710
Log likelihood 16.47885 Hannan-Quinn criter. -1.571131
F-statistic 2.539327 Durbin-Watson stat 1.868133“
Prob(F-statistic) 0.114568
Izvor: Izra�un studentice u programu EViews
ADF test za varijablu LN_GDP pokazuje da je p vrijednost, koja iznosi 0,7285, ve�a od
razine signifikantnosti 1%, odnosno 0,01. Nul hipoteza se ne odbacuje te se zaklju�uje da
varijabla nije stacionarna, odnosno, ima jedini�ni korijen. Ukoliko stacionarnost nije prisutna,
potrebno je diferencirati niz. Tablica 13. prikazuje rezultate ADF test za D(LN_GDP).
38
Tablica 13. ADF test za D(LN_GDP) (prva diferencija)
„Null Hypothesis: D(LN_GDP) has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -2.338650 0.1721
Test critical values: 1% level -3.886751
5% level -3.052169
10% level -2.666593
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_GDP,2)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 12:21
Sample (adjusted): 1997 2013
Included observations: 17 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(LN_GDP(-1)) -0.536558 0.229431 -2.338650 0.0336
C 0.027340 0.027526 0.993218 0.3364
R-squared 0.267195 Mean dependent var -0.001867
Adjusted R-squared 0.218341 S.D. dependent var 0.114397
S.E. of regression 0.101140 Akaike info criterion -1.634486
Sum squared resid 0.153440 Schwarz criterion -1.536461
Log likelihood 15.89313 Hannan-Quinn criter. -1.624742
F-statistic 5.469285 Durbin-Watson stat 1.826818“
Prob(F-statistic) 0.033611
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Rezultati ADF testa prve diferencije varijable LN_GDP pokazuju da ona uz razinu
signifikantnosti od 1% nije stacionarna. Vrijednost p iznosi 0,1721 što je ve�e od 0,01. Nul
hipoteza o postojanju jedini�nog korijena se ne može odbaciti te se izra�un nastavlja sa
drugom diferencijom varijable. Rezultati ADF testa druge diferencije varijable LN_GDP se
nalaze u Tablici 14..
39
Tablica 14. ADF test za D(LN_GDP,2) (druga diferencija)
„Null Hypothesis: D(LN_GDP,2) has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -4.311431 0.0047
Test critical values: 1% level -3.920350
5% level -3.065585
10% level -2.673459
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_GDP,3)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 12:22
Sample (adjusted): 1998 2013
Included observations: 16 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(LN_GDP(-1),2) -1.175202 0.272578 -4.311431 0.0007
C -0.000538 0.030069 -0.017889 0.9860
R-squared 0.570400 Mean dependent var 0.010713
Adjusted R-squared 0.539714 S.D. dependent var 0.176611
S.E. of regression 0.119820 Akaike info criterion -1.289176
Sum squared resid 0.200997 Schwarz criterion -1.192602
Log likelihood 12.31341 Hannan-Quinn criter. -1.284231
F-statistic 18.58843 Durbin-Watson stat 2.031954“
Prob(F-statistic) 0.000718
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Na temelju rezultata se može zaklju�iti da varijabla LN_GDP postaje stacionarna ako se dva
puta diferencira što zna�i da je integrirana drugog reda I(2). Nul hipoteza o postojanju
jedini�nog korijena se može odbaciti budu�i da je vrijednost p (0,0047) manja od razine
signifikantnosti 1% (0,01).
Tablica 15. prikazuje rezultate ADF testa za varijablu LN_EXR.
40
Tablica 15. ADF test za LN_EXR
„Null Hypothesis: LN_EXR has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -1.094836 0.6940
Test critical values: 1% level -3.857386
5% level -3.040391
10% level -2.660551
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_EXR)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 15:36
Sample (adjusted): 1996 2013
Included observations: 18 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
LN_EXR(-1) -0.148427 0.135570 -1.094836 0.2898
C 0.675368 0.616114 1.096173 0.2892
R-squared 0.069695 Mean dependent var 0.000862
Adjusted R-squared 0.011551 S.D. dependent var 0.028071
S.E. of regression 0.027909 Akaike info criterion -4.215316
Sum squared resid 0.012462 Schwarz criterion -4.116386
Log likelihood 39.93785 Hannan-Quinn criter. -4.201675
F-statistic 1.198666 Durbin-Watson stat 1.763466“
Prob(F-statistic) 0.289796
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Provedeni ADF test pokazuje da varijabla LN_EXR nije stacionarna. Vrijednost p je ve�a od
razine signifikantnosti 1% te iznosi 0,6940. Nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena se
ne odbacuje te se test nastavlja s prvom diferencijom varijable. Rezultati ADF testa prve
diferencije varijable LN_EXR se nalaze u Tablici 16..
41
Tablica 16. ADF test za D(LN_EXR) (prva diferencija)
„Null Hypothesis: D(LN_EXR) has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -3.690616 0.0147
Test critical values: 1% level -3.886751
5% level -3.052169
10% level -2.666593
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_EXR,2)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 15:36
Sample (adjusted): 1997 2013
Included observations: 17 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(LN_EXR(-1)) -0.957167 0.259352 -3.690616 0.0022
C 0.001280 0.007227 0.177051 0.8618
R-squared 0.475903 Mean dependent var 0.001221
Adjusted R-squared 0.440963 S.D. dependent var 0.039852
S.E. of regression 0.029797 Akaike info criterion -4.078695
Sum squared resid 0.013318 Schwarz criterion -3.980670
Log likelihood 36.66891 Hannan-Quinn criter. -4.068951
F-statistic 13.62065 Durbin-Watson stat 1.753266“
Prob(F-statistic) 0.002181
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Kada se uzme u obzir signifikantnost na razini 1%, varijabla nije stacionarna te je potrebno
provesti drugu diferenciju varijable. U Tablici 17. su prikazani rezultati ADF testa za
D(LN_EXR,2).
42
Tablica 17. ADF test za D(LN_EXR,2) (druga diferencija)
„Null Hypothesis: D(LN_EXR,2) has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 1 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -4.184222 0.0066
Test critical values: 1% level -3.959148
5% level -3.081002
10% level -2.681330
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_EXR,3)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 15:36
Sample (adjusted): 1999 2013
Included observations: 15 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(LN_EXR(-1),2) -1.853206 0.442903 -4.184222 0.0013
D(LN_EXR(-1),3) 0.252949 0.236717 1.068571 0.3063
C 0.001084 0.007505 0.144479 0.8875
R-squared 0.812494 Mean dependent var -0.003391
Adjusted R-squared 0.781244 S.D. dependent var 0.061923
S.E. of regression 0.028962 Akaike info criterion -4.068795
Sum squared resid 0.010066 Schwarz criterion -3.927185
Log likelihood 33.51597 Hannan-Quinn criter. -4.070304
F-statistic 25.99906 Durbin-Watson stat 1.419492“
Prob(F-statistic) 0.000043
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Može se zaklju�iti da je varijabla LN_EXR integrirana drugog reda I(2). Test pokazuje da je
varijabla stacionarna te da se može odbaciti nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena.
Tablica 18., koja se nalazi u nastavku, prikazuje rezultate ADF testa za varijablu LN_ITR.
43
Tablica 18. ADF test za LN_ITR
„Null Hypothesis: LN_ITR has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -2.423528 0.1495
Test critical values: 1% level -3.857386
5% level -3.040391
10% level -2.660551
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_ITR)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 15:37
Sample (adjusted): 1996 2013
Included observations: 18 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
LN_ITR(-1) -0.134366 0.055442 -2.423528 0.0276
C 3.110874 1.238856 2.511086 0.0232
R-squared 0.268521 Mean dependent var 0.109718
Adjusted R-squared 0.222803 S.D. dependent var 0.171744
S.E. of regression 0.151407 Akaike info criterion -0.833247
Sum squared resid 0.366787 Schwarz criterion -0.734317
Log likelihood 9.499222 Hannan-Quinn criter. -0.819606
F-statistic 5.873488 Durbin-Watson stat 1.841309“
Prob(F-statistic) 0.027595
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
ADF test za varijablu LN_ITR pokazuje da ona nije stacionarna jer je p vrijednost, koja iznosi
0,1495, ve�a od razine signifikantnosti 1%. Nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena se
ne može odbaciti te se u nastavku provodi test sa prvom diferencijom varijable. Rezultati
ADF testa za D(LN_ITR) se nalaze u Tablici 19..
44
Tablica 19. ADF test za D(LN_ITR) (prva diferencija)
„Null Hypothesis: D(LN_ITR) has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -3.759166 0.0129
Test critical values: 1% level -3.886751
5% level -3.052169
10% level -2.666593
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_ITR,2)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 15:37
Sample (adjusted): 1997 2013
Included observations: 17 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(LN_ITR(-1)) -0.870845 0.231659 -3.759166 0.0019
C 0.078294 0.047330 1.654212 0.1189
R-squared 0.485090 Mean dependent var -0.018152
Adjusted R-squared 0.450763 S.D. dependent var 0.221276
S.E. of regression 0.163989 Akaike info criterion -0.667906
Sum squared resid 0.403385 Schwarz criterion -0.569880
Log likelihood 7.677197 Hannan-Quinn criter. -0.658162
F-statistic 14.13133 Durbin-Watson stat 2.104712“
Prob(F-statistic) 0.001895
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Rezultati ADF testa prve diferencije varijable LN_ITR pokazuju da se na razini
signifikantnosti 1% nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena ne može odbaciti.
Vrijednost p iznosi 0,0129 što je ve�e od 0,01 te se u nastavku provodi ADF test za
D(LN_ITR,2). Tablica 20. prikazuje rezultate testa.
45
Tablica 20. ADF test za D(LN_ITR,2) (druga diferencija)
„Null Hypothesis: D(LN_ITR,2) has a unit root
Exogenous: Constant
Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -5.736251 0.0003
Test critical values: 1% level -3.920350
5% level -3.065585
10% level -2.673459
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation
Dependent Variable: D(LN_ITR,3)
Method: Least Squares
Date: 05/10/15 Time: 15:37
Sample (adjusted): 1998 2013
Included observations: 16 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(LN_ITR(-1),2) -1.412191 0.246187 -5.736251 0.0001
C -0.020802 0.053589 -0.388186 0.7037
R-squared 0.701522 Mean dependent var 0.021948
Adjusted R-squared 0.680202 S.D. dependent var 0.375364
S.E. of regression 0.212271 Akaike info criterion -0.145436
Sum squared resid 0.630827 Schwarz criterion -0.048862
Log likelihood 3.163488 Hannan-Quinn criter. -0.140491
F-statistic 32.90457 Durbin-Watson stat 2.246998“
Prob(F-statistic) 0.000051
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Druga diferencija varijable LN_EXR je stacionarna budu�i da je vrijednost p manja od razine
signifikantnosti 1% (0,0003<0,01). Varijabla LN_ITR je integrirana drugog reda I(2).
46
Provedeni test postojanja jedini�nog korijena je pokazao da ukoliko se uzme u obzir
signifikantnost na razini 5% tada je LN_GDP integriran drugog reda I(2), a LN_EXR i
LN_ITR prvog reda I(1). Kada se koristi signifikantnost na razini 1% tada su sve varijable
integrirane drugog reda I(2).
3.5. TESTIRANJE KOINTEGRACIJE
U ekonomiji se kointegriranost varijabli opisuje kao postojanje dugoro�ne povezanosti me�u
njima. Analiza takvih dugoro�nih, ravnotežnih, stanja u ekonomiji je vrlo �esta, a primjer
mogu biti Fisherova formulacija kvantitativne teorije novca ili teorija pariteta kupovne mo�i
(Bahovec, Erjavec 2009, p. 328).
U nastavku je kointegriranost odabranih varijabli testirana prema Engle – Grangerovom te
Phillips – Ouliarisovom pristupu.
3.5.1. Engle – Granger test
Test kointegracije varijabli se sastoji u tome da se prvo ispita integriranost varijabli. Ako su
varijable integrirane (s istim redom integracije), kointegracijska relacija se procjenjuje
standardnom metodom najmanjih kvadrata, a potom se testira stacionarnost rezidualnih
odstupanja procijenjene jednadžbe (Bahovec, Erjavec 2009, p. 329).
Tablica 21. prikazuje rezultate Engle – Grangerovog testa kointegracije.
47
Tablica 21. Rezultati Engle – Granger testa kointegracije
„Date: 05/10/15 Time: 12:57
Series: LN_EXR LN_GDP LN_ITR
Sample: 1995 2013
Included observations: 19
Null hypothesis: Series are not cointegrated
Cointegrating equation deterministics: C
Automatic lags specification based on Schwarz criterion (maxlag=3)
Dependent tau-statistic Prob.* z-statistic Prob.*
LN_EXR -3.477327 0.1631 -14.92406 0.1421
LN_GDP -3.230125 0.2286 -13.42533 0.2170
LN_ITR -3.219015 0.2319 -12.44337 0.2779
*MacKinnon (1996) p-values.
Intermediate Results:
LN_EXR LN_GDP LN_ITR
Rho - 1 -0.829114 -0.745851 -0.691298
Rho S.E. 0.238434 0.230905 0.214755
Residual variance 0.000305 0.004158 0.014954
Long-run residual variance 0.000305 0.004158 0.014954
Number of lags 0 0 0
Number of observations 18 18 18
Number of stochastic trends** 3 3 3“
**Number of stochastic trends in asymptotic distribution
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
U prikazu rezultata se može vidjeti da je p vrijednost zavisne varijable LN_GDP, koja iznosi
0,2170, ve�a od razine signifikantnosti 1%. Nul hipoteza se ne može odbaciti te se može
zaklju�iti da varijable nisu kointegrirane.
48
3.5.2. Phillips – Ouliaris test
Postojanje kointegracije izme�u varijabli se može testirati i pomo�u Phillips – Ouliaris testa
kointegracije. Dobiveni rezultati se nalaze u Tablici 22..
Tablica 22. Rezultati Phillips – Ouliaris testa kointegracije
„Date: 05/10/15 Time: 13:47
Series: LN_EXR LN_GDP LN_ITR
Sample: 1995 2013
Included observations: 19
Null hypothesis: Series are not cointegrated
Cointegrating equation deterministics: C
Long-run variance estimate (Bartlett kernel, Newey-West fixed bandwidth)
No d.f. adjustment for variances
Dependent tau-statistic Prob.* z-statistic Prob.*
LN_EXR -3.553055 0.1464 -14.09980 0.1806
LN_GDP -3.341297 0.1971 -13.81344 0.1955
LN_ITR -3.334833 0.1988 -13.08541 0.2370
*MacKinnon (1996) p-values.
Intermediate Results:
LN_EXR LN_GDP LN_ITR
Rho - 1 -0.829114 -0.745851 -0.691298
Bias corrected Rho - 1 (Rho* - 1) -0.783322 -0.767413 -0.726967
Rho* S.E. 0.220464 0.229675 0.217992
Residual variance 0.000288 0.003927 0.014123
Long-run residual variance 0.000261 0.004114 0.015408
Long-run residual autocovariance -1.36E-05 9.34E-05 0.000643
Bandwidth NA NA NA
Number of observations 18 18 18
Number of stochastic trends** 3 3 3“
**Number of stochastic trends in asymptotic distribution
Izvor: Izra�un autorice u programu EViews
Drugi test kointegracije je potvrdio da varijable nisu kointegrirane. Vrijednost p, zavisne
varijable LN_GDP, je ve�a od razine signifikantnosti 1% (0,1955>0,01).
49
3.6. INTERPRETACIJA REZULTATA
Na temelju provedenog istraživanja može se zaklju�iti da ne postoji dugoro�na ravnoteža
turizma na gospodarski rast Hrvatske te da osnovna hipoteza rada nije potvr�ena. Razlozi
dobivenih rezultati mogu biti sezonski karakter turizma u Hrvatskoj te nepostojanje atraktivne
turisti�ke ponude koja bi dovela do masovnijeg dolaska turista što bi onda imalo utjecaja na
gospodarski rast u dužem razdoblju. Najve�i aduti Hrvatske u podru�ju turizma su sunce,
more i plaže, odnosno prirodne ljepote koje o�ito nisu dovoljno snažan �imbenik koji bi
turizam u�inio utjecajnijim faktorom gospodarskog rasta. Kako bi se osjetili dugoro�ni
utjecaji turizma na gospodarski rast, Hrvatska bi trebala više ulagati u poboljšanje turisti�ke
ponude te pokušati turizam u�initi cjelogodišnjom aktivnoš�u, a ne samo sezonskom to jest
ljetnom. Tako�er bi se turisti�ki trebali aktivirati i ostali dijelovi zemlje, a ne samo primorski
krajevi u kojima se odvija ve�ina turisti�kog prometa.
Ovim radom nije istražen kratkoro�an utjecaj turizma na gospodarski rast te je mogu�e da on
postoji, što bi se trebalo naknadno istražiti.
50
4. ZAKLJU�AK
Turizam je vrlo kompleksna pojava koju je teško definirati na na�in da se svi autori, koji su se
bavili njegovim prou�avanjem, slože sa jednozna�nom definicijom. Tijekom prvih pojavnih
oblika turizma postalo je jasno da ono ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo te je vrlo brzo
po�elo pra�enje i mjerenje njegova utjecaja. Cjelokupan utjecaj i u�inke turizma nije
jednostavno odrediti budu�i da se turizam ne gleda kao zaseban sektor i ne može se svesti na
jednu djelatnost.
Kao vrlo složena djelatnost, turizam uklju�uje brojne dionike, koji ponekad imaju suprotne
inerese, te zahtijeva zna�ajnu koli�inu resursa. Ukoliko do�e do pogrešnog upravljanja
resursima i aktivnostima, turizam može imati suprotne i manje pozitivne u�inke. Uz dobru
organizaciju i upravljanje, može imati vrlo pozitivne u�inke na društveni, kulturni i politi�ki
razvoj turisti�kih destinacija te tako doprinijeti sveukupnom razvoju zemlje.
Turizam ima mnogo funkcija koje se mogu podijeliti na ekonomske i neekonomske. Osnovne
ekonomske funkcije su multiplikativna, induktivna, konverzijska, funkcija zapošljavanja,
funkcija poticanja me�unarodne razmjene dobara, apsorpcijska, funkcija uravnoteženja platne
bilance, funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podru�ja, integracijska te
akceleracijska funkcija. Može se re�i da su za suvremenog �ovjeka možda najvrijedije
neekonomske, odnosno, društvene i humanisti�ke funkcije turizma jer oboga�uju �ovjeka
novim spoznajama, doživljajima i aktivnostima.
Cilj ovog rada bio je istražiti postoji li dugoro�na ravnoteža turizma na gospodarski rast
Hrvatske. Odabrane su 3 klju�ne varijable: bruto doma�i proizvod, indeks realnog efektivnog
te�aja te primici od turizma. Prvo je testirana stacionarnost varijabli provo�enjem testa
jedini�nog korijena. Prošireni Dickey – Fuller test je pokazao da su na razini signifikantnosti
1% varijable integrirane drugog reda I(2). Nakon ADF testa, proveden je Engel – Granger te
Phillips – Ouliaris test kointegracije. Oba testa su pokazala da varijable nisu kointerirane te se
može zaklju�iti da ne postoji dugoro�na ravnoteža turizma na gospodarski rast Hrvatske.
51
LITERATURA
KNJIGE
1. Bahovec, V., Erjavec, N. 2009, Uvod u ekonometrijsku analizu, Zagreb
2. Bartoluci, M. 2003, Ekonomika i menedžment sporta, Zagreb
3. �avlek, N., Bartoluci M., Prebežac D., Kesar O. i suradnici 2011, Turizam –
ekonomske osnove i organizacijski sustav, Zagreb
4. Koncul, N. 2009, Ekonomika i turizam, Zagreb
5. Markovi�, S., Markovi�, Z., 1972, Ekonomika turizma, Zagreb
6. Mihali�, T. 2002, Ekonomske funkcije turizma, Ljubljana
7. Pirjavec, B. 1998, Ekonomska obilježja turizma, Zagreb
8. Pirjavec, B. i Kesar, O. 2002, Po�ela turizma, Zagreb
9. Planina, J. 1997, Ekonomika turizma, Ljubljana
ZNANSTVENI �LANCI
10. Balaguer, J., Cantavella-Jordá, M. 2002, Tourism as a long-run economic growth
factor: The Spanish case, Applied economics, Vol 34, pp. 877-884
11. Bartoluci, M., Škori�, S., Šindilj, M. 2013, Modeli organizacije i kvalitete sportsko –
rekreacijskog turizma u Istri, Organizacijski oblici rada u podru�jima edukacije,
sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Hrvatski kineziološki savez, Zagreb, pp.
86-92
12. Brida, J. G., Carrera, E. J. S., Risso, W. A. 2008, Tourism's Impact on Long-Run
Mexican Economic Growth, Economics Bulletin, Vol. 3, No. 21 pp. 1-8
13. Dritsakis, N. 2004, Tourism as a long-run economic growth factor: An empirical
investigation for Greece using causality analysis, Tourism Economics, Vol. 10(3), pp.
305-316
14. Gra�anin, M. 2010, Wellness u zdravstvenom turizmu Hrvatske, Ekonomski fakultet
Zagreb, SPDS Menadžment turizma
15. Silberberg, T. 1994, Cultural Tourism And Business Opportunities For Museums And
Heritage Sites, Conference of School of Business, University of Victoria
52
16. Šutalo, I., Ivandi�, N., Maruši�, Z. 2011, Ukupan doprinos turizma gospodarstvu
Hrvatske: Input-output model i satelitski ra�un turizma, Ekonomski pregled, Zagreb,
pp. 267-285
INTERNET IZVORI
17. Državni zavod za statistiku 2015, Priop�enje: Dolasci i no�enja turista u 2014.,
pogledano 16.6.2015.
<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/04-03-02_01_2014.htm>
18. Državni zavod za statistiku 2011, Turizam u 2010., pogledano 15.8.2015.
<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1436.pdf>
19. Državni zavod za statistiku 2012, Turizam u 2011., pogledano 15.8.2015.
<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1463.pdf>
20. Državni zavod za statistiku 2013, Turizam u 2012., pogledano 15.8.2015.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/SI-1491.pdf
21. Državni zavod za statistiku 2014, Turizam u 2013., pogledano 5.6.2015.
<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1515.pdf>
22. Hrvatska gospodarska komora 2013, Zdravstveni turizam najve�i potencijal rasta u
Hrvatskoj, pogledano 20.8.2015.
<http://www.hgk.hr/press/zdravstveni-turizam-najveci-potencijal-rasta-u-hrvatskoj>
23. Institut za turizam n.d., Istraživanja, pogledano 24.6.2015.
<http://www.iztzg.hr/hr/institut/projekti/istrazivanja/>
24. Institut za turizam 2008, TOMAS – ljeto 2007., pogledano 18.8.2015.
<http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2007_Tomas-Ljeto_2007.pdf>
25. Institut za turizam 2011, TOMAS – ljeto 2010., pogledano 18.8.2015.
<http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-
CROTOUR-23-03-2011.pdf>
26. Institut za turizam 2015, TOMAS – ljeto 2014., pogledano 23.6.2015.
<http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2015/Tomas-ljeto-2014-prezentacija-03-
02-2015.pdf>
27. Kušen, E. 2013, Konverzijsko svojstvo turizma i kulturna baština, pogledano
17.8.2015.
<http://kula-jankovica.unizg.hr/files/file/Drustvo-za-obnovu-i-revitalizaciju/Bastina-i-
turizam/konverzacijsko_svojstvo.pdf>
53
28. Ministarstvo turizma 2007, Turisti i no�enja u Republici Hrvatskoj 2006. godine,
pogledano 18.8.2015.
<http://www.mint.hr/UserDocsImages/06-statistika-tp.pdf>
29. Ministarstvo turizma 2009, Turisti�ki promet u Republici Hrvatskoj 2008. godine,
pogledano 18.8.2015.
<http://www.mint.hr/UserDocsImages/090205-tpromet08-tab.pdf>
30. Ministarstvo turizma 2010, Turisti�ki promet u Republici Hrvatskoj 2009. godine,
pogledano 18.8.2015.
<http://www.mint.hr/UserDocsImages/100202-2009.pdf>
31. Ministarstvo turizma 2015, Istraživanje TOMAS Ljeto 2014: Turisti prosje�no dnevno
trošili 66,3 eura, pogledano 18.6.2015.
<http://www.mint.hr/default.aspx?id=21397>
32. Ministarstvo turizma 2015, Prihodi od turizma u 2014. dosegnuli 7,4 milijardi eura,
pogledano 26.6.2015.
<http://www.mint.hr/default.aspx?id=22604>
33. Ministarstvo turizma 2013, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
godine, pogledano 8.6.2015.
<http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf>
34. Richardson, R. B. 2010, The Contribution of Tourism to Economic Growth and Food
Security, pogledano 19.8.2015.
<http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/97140/2/Tourism_and_food_security_in_Mal
i_A4.pdf>
35. The World Bank 2015, GDP , pogledano 20.5.2015.
<http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD>
36. The World Bank 2015, International tourism, receipts, pogledano 20.5.2015.
<http://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.RCPT.CD>
37. The World Bank 2015, Real effective exchange rate index, pogledano 20.5.2015.
<http://data.worldbank.org/indicator/PX.REX.REER?page=2>
38. The World Economic Forum 2015, Travel and Tourism Competitivness Report 2015,
pogledano 15.6.2015.
<http://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-
2015/economies/#indexId=TTCI&economy=HRV>
39. Turizam n.d., pogledano 15.6.2015.
<http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1>
54
40. United Nations Environmental Programme n.d., Impacts of Tourism, pogledano
3.7.2015.
<http://www.unep.org/resourceefficiency/Business/SectoralActivities/Tourism/Factsa
ndFiguresaboutTourism/ImpactsofTourism/tabid/78774/Default.aspx>
41. Vellas, F. 2011, The indirect impact of tourism: an economic analysis, pogledano
19.8.2015.
<http://www2.unwto.org/agora/indirect-impact-tourism-economic-analysis>
42. World Tourism Organization n.d., Understanding Tourism: Basic Glossary, pogledano
5.6.2015.
<http://media.unwto.org/en/content/understanding-tourism-basic-glossary>
55
POPIS TABLICA
Redni broj
Naslov Stranica
1. Dolasci turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
17
2. No�enja turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
19
3. Dolasci turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
20
4. No�enja turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
21
5. Dolasci turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
23
6. No�enja turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
25
7. Dolasci turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
26
8. No�enja turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)
27
9. Prosje�ni dnevni izdaci turista po osobi za pojedine proizvode i usluge u 2007., 2010. i 2014. godini
29
10. Iznos bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa realnog efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izražen u ameri�kim dolarima
33
11. Logaritmirani podaci bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa realnog efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izraženi u ameri�kim dolarima
34
12. ADF test za LN_GDP 37
13. ADF test za D(LN_GDP) (prva diferencija) 38
14. ADF test za D(LN_GDP,2) (druga diferencija) 39
15. ADF test za LN_EXR 40
16. ADF test za D(LN_EXR) (prva diferencija) 41
17. ADF test za D(LN_EXR,2) (druga diferencija) 42
18. ADF test za LN_ITR 43
19. ADF test za D(LN_ ITR) (prva diferencija) 44
20. ADF test za D(LN_ITR,2) (druga diferencija) 45
21. Rezultati Engle – Granger testa kointegracije 47
22. Rezultati Phillips – Ouliaris testa kointegracije 48
56