Atina
Pirej
Patras
Larisa
Solun
Iraklion
AL
BA
N
I J A
MA K E D O N I J A
TU
RS
KA
B U G A R S K A
Goti, a u periodu od 6. do 8. veka do`iveo je
vi{e uzastopnih napada Avara i Slovena. U
12. veku su ga oplja~kali Normani, a paljen
je i ru{en i tokom krsta{kih ratova. Posle pada
Carigrada u ~etvrtom krsta{kom ratu, postao je
prestonica Solunske kraljevine na ~elu sa Bo-
nifacijom Monferatskim. Od 1261. godine So-
lun je ponovo u sa-
stavu Vizantije, od
kada ga je osvojio
epirski despot
Teodor An|eo.
Grad je pretrpeo
i napade srpskog
kralja Milutina i
cara Du{ana, koji
su uspeli da gra-
du oduzmu zna-
tan deo zale|a.
Pod Turke je pao
1430. godine, a
oslobo|en je uz
pomo} srpskih
vojnika tek 1912.
godine. Godine 1917. grad je stradao u veli-
kom po`aru. Posle ove velike katastrofe grad
je izgra|en po novom planu.
Burna istorija Soluna ostavila je duboke
tragove i kulturne uticaje mnogih naroda, a
grad je sve to verno prikupljao i ~uvao godina-
ma, ne bi li dobio duh i brojne znamenitosti
kojima danas pleni.
Od spomenika iz rimskog perioda isti~u
se Galerijev slavoluk i Rotonda. Galerijev slavo-
luk, poznat kao Kamara, sagra|en je po~etkom
4.veka, nakon pobede imperatora Galerija Mak-
similijana u Aziji i deo je velike serije gra|evina
- Galerijeva palata i Hipodromion (trkali{te za
konje), kao i imperatorov Mauzolej. Ostaci
palate su prona|eni na Navarino trgu, dok se
ostaci hipodroma nalaze ispod temelja ku}a
na istoimenom trgu.
Rotonda predstavlja najstariji spomenik u
gradu. To je kru`na gra|evina, po svojoj ar-
hitekturi jedinstvena u Gr~koj. Danas se ne
mo`e sa sigurno{}u tvrditi kakva je bila njena
prava namena. Mnogi misle da ju je Galerije
sazidao za Mauzolej, drugi pak da je ovo me-
sto gde su se odr`avale glavne ceremonije.
Bilo kako bilo, za vreme vladavine Teodosija
Velikog, Rotonda je preobra}ena u crkvu, a
za vreme turske vladavine u d`amiju. Danas
je Rotonda crkva posve}ena svetom \or|u,
dekorisana mozaicima sa zlatnom pozadinom
i prelepim freskama.
S obzirom na to da je u vizantijskom periodu
imao 565 crkava, slobodno se mo`e re}i da je
Solun jedan veliki vizantijski muzej. Izme|u
savremenih gra|evina nalaze se izvanredno
o~uvane crkve sa jedinstvenim zidnim freska-
ma i retko lepim mozaicima. Danas je o~uvano
dvadesetak, kao {to su Crkva svete Sofi je, Crkva
Bogorodice Halkein, Crkva sv. Apostola, Manastir
Vlatadon sa crkvom Sotirovog Preobra`enja, a
svakako najzna~ajnija je Crkva svetog Dimitrija,
za{titnika Soluna. Podignuta na ru{evinama rim-
skog kupatila, gde je svetac bio u tamnici i prema
legendi sahranjen. Prva ranohri{}anska crkva,
sa drvenim krovom, bila je uni{tena po`arom
u 7. veku. Ponovo je izgra|ena u istom obliku,
ali nju je opet uni{tio po`ar iz 1917.godine.
Restauraciju crkve je uradio arhitekt Zahosa,
SolunMnogo je onih koji hvale lepote ovog grada, poznatog kao “Most zaliva Termaikos” (Solunskog zaliva). Jedan je od najstarijih gradova u Evropi. Sam Solun se veoma razlikuje od Atine nagla{enim isto~nja~kim uticajem, no}nim `ivotom, restoranima i uzeri-jama, prodavnicama ode}e, obu}e i nakita, gradskim pijacama i ogromnim brojem spomenika iz perioda Vizantije.
amtimo ga kao grad gde smo, sre}nih
godina, rado svra}ali i {opingovali,
vra}aju}i se sa letovanja na gr~kom
primorju. Grad u kojem su nas svi sre}no
do~ekivali na te~nom srpskom sa: “Do-
bar dan.” Drugim re~ima, moglo bi
da se ka`e da je re~ o izuzetnom i
nesvakida{njem gradu na raskr-
snici istoka i zapada, koji zbog
obilja vizantijskih spomenika
nazivaju gr~kom Ravenom
Ili gr~kim Konstantinopo-
ljem. Sa 740.000 stanov-
nika, glavni je grad severne
Gr~ke i cele regije - egejske
Makedonije, kao i kulturni, pro-
svetni, industrijski, fi nansijski i
administrativni centar ovog dela
zemlje. Razvio se u zale|u polu-
ostrva Halkidiki, u prostranom so-
lunskom polju, u severoisto~nom delu
Solunskog zaliva. Sam grad je polukru`no
sagra|en du` obala zaliva na obroncima brda
Kedrinos.
U fizionomiji grada jasno mogu da se
uo~e dve velike oblasti. To su Ano Poli, vi{i
deo grada na strmom podru~ju, i Kato
Poli, ni`i deo grada koji se pru`a ka isto-
ku, do luke. Kroz Solun prolazi nekada
Tekst napisao: Jovica Petrovi}
PVizantijski muzej
najva`niji put Via Egnatia, koji je vekovima pove-
zivao istok i zapad i to je, ujedno, i glavna ulica
grada. Severoisto~no od vi{eg dela grada nalazi
se i turisti~ki vrlo va`na oblast grada - Espano
Poli. Ovde se nalaze ostaci nekada{ih rimskih
zidina, iza kojih uske uli~ice vode do kule,
to jest, tvr|ave Kastra. Ovaj deo grada ima
veliki broj malih ku}a sa lepo ure|enim
vrtovima u isto~nja~kom stilu. Grci ovu
staru Tursku ~etvrt zovu Epimenidu.
Solun je osnovan u 4. veku pre nove
ere. Ime je dobio po Tesaloniki, sestri
kralja Aleksandra Makedonskog.
Istoriju ovog grada obele`ile su
sve velike civilizacije koje su se
smenjivale na prostoru Evrope.
Njime su vladali Rimljani, koji su
stvorili od njega prestonicu rimske
provincije. U 3. i 4. veku su ga napali
Solun je osno-van u 4. veku pre nove ere.
Ime je dobio po Tesaloniki, sestri kralja Aleksan-dra Makedon-skog. Istori-
ju ovog grada obele`ile su sve velike civilizacije koje su se sme-njivale na pro-storu Evrope.
Galerijev slavoluk
Ostaci rimskih zidina
58 TRAVEL magazine
Gradovi sveta
TRAVEL magazine 59
koji se ovde odigrao, kula je promenila naziv u
“krvavu kulu”. Ovakav naziv je nosila sve do 19.
veka, kada je eksterijer zgrade prefarban u belo
(na gr~kom Lefkos Pirgos). Poslednjih godina
radila je kao Muzej isto-
rije i umetnosti Soluna.
Postavke pokrivaju ve-
liki istorijski period, od
300. godine do okupa-
cije Turaka 1430. go-
dine. Va`ni ostaci Tur-
ske vladavine sigurno
su d`amije i hamami
od kojih se isti~u Lu-
tra kupatila, koja su
koristili Turci.
Interesantno za
posetu svakom turi-
sti, a posebno na{im
putnicima je brdo Zej-
tinlik kod Trga Metak-
sa, gde se nalazi Srp-
sko vojni~ko groblje
na kojem su sahranje-
koji je poku{ao da o~uva
njen originalni oblik. Crkva
je ponovo otvorena 1949.go-
dine. Gra|evina predstavlja
baziliku, prelepo dekorisa-
nu freskama i mozaicima.
Ispod oltara nalazi se kripta
gde je sveti Dimitrije patio i
bio mu~en. Nekada je ovde
bio i izvor mira, aromati~nog
ulja kojim su se bolesni ver-
nici le~ili. Danas je kripta
preobra}ena u muzej. Tu-
risti prilikom posete crkvi Svetog Dimitrija, u
posebnom delu, mogu da ispi{u imena svojih
bli`njih - koje }e sve{tenici na liturgiji da po-
menu i mole se za spas njihovih du{a.
Svakako prepoznatljivi simbol Soluna, oda-
kle se kre}e sa upoznavanjem grada je Bela
kula, koja je jedina preostala od stare tvr|ave
na obali zaliva. Ova kru`na zgrada je sagra|ena
u 15. veku (oko 1430.godine). Visoka je 37
metara. Nekada je kori{}ena kao zatvor za
muslimanske vojnike. Nakon velikog pokolja
blaga jeza me|u grobnicama srpskih i savezni~kih
ratnika Francuske, Velike Britanije, Rusije i Ita-
lije. Spomen-obele`je podignuto je na inicijati-
vu ratni~kih udru`enja i po li~nom nare|enju
kralja Aleksandra Kara|or|evi}a. Na oko 10.000
kvadrata, materijalom dopremljenim iz Srbije,
ovaj nesvakida{nji kompleks je zavr{en 1936.
godine i na njemu po~ivaju posmrtni ostaci
vi{e od 8.000 srpskih ratni-
ka. Centralno mesto zauzima
mauzolej, dok se na njego-
vu ju`nu stranu nadovezuje
kapela i ulaz u kriptu u ko-
joj se na 108 parcela nala-
zi 5.580 pregradaka sa po-
smrtnim ostacima srpskih
vojnika. Zgrade su ure|ene
u modernizovanom vizantij-
skom stilu oboga}enom mo-
zaicima, freskama, ornamen-
tima, motivima i stihovima
koji prenose duh pravoslav-
lja iz srpskih srednjovekovnih
svetinja i srpskog rodoljublja.
Na otvorenom prostoru oko
Mauzoleja ure|eno je groblje
sa 1.440 pojedina~nih grobo-
va raspore|enih u deset par-
cela u obliku }irili~nog slo-
va P. Grobovi su obele`eni
mermernim krstovima na pra-
vougaonom postolju koje se
zavr{ava u obliku kupe. Na
krstovima je uklesano ime, prezime i jedinica
sahranjenog ratnika ili samo ime i prezime, ako
nije utvr|eno kojoj je jedinici pripadao. Svakome
ko poseti ovo groblje zasigurno }e dugo u glavi
odzvanjati stihovi uklesani u belom mermeru u
ime slave svih onih koji su se borili tamo daleko
za mir i slobodu svih naroda sveta.
“Blago potomstvu {to za njima `ali
Jer oni behu ponos svome rodu:
Blago i ima jer su slavno pali
Za Otad`binu, Kralja i Slobodu!”
Danas o ~itavom kompleksu brine \or|e Mi-
hajlovi}, potomak srpskog vojnika koji je sahra-
njen na tom groblju.
U Solunu se nalazi ~ak 25 muzeja: Arheolo{ki,
Etnografski, Rotonda, zatim oni koji se bave za-
nimljivom tematikom, kao {to su istorijski put
jevreja Soluna i Muzej jevrejskog prisustva - koji
obra|uju deo istorije grada koji su ozna~ili jevreji;
ili Vodovodni muzej Soluna - za sve zainteresovane
za istoriju vodosnabdevanja ovog velikog grada
duge tradicije. Pomena radi, u Solunu je i jedan
od najve}ih univerziteta na Balkanu, Tehni~ka
akademija, Ekonomski institut, dve Dr`avne
muzi~ke {kole i nekoliko kulturnih udru`enja.
Solun je i doma}in festivala fi lma u oktobru
i novembru, pozori{nog festivala, susre-
ta plesnih grupa, festivala Gr~ke pesme
kao i velikog jesenjeg festivala muzike i
pozori{ta pod nazivom “Dimitrija”.
Solun se sve vi{e afi rmi{e i kao sajamski
grad i grad simpozijuma, privla~e}i na de-
setine hiljada posetilaca ovakvih doga|aja.
Simpozijumski centar Velidio je jedan od
najve}ih te vrste na Balkanu. Pogodan je
za sve vrste manifestacija, a u istom delu
grada na prostoru Helehro - Nacionalne or-
ganizacije me|unarodnih i lokalnih sajmo-
va, postoji jo{ jedan simpozijumski centar
Nikolaos Jermanos.
Pravi na~in da do`ivite Solun je po-
seta nekoj od brojnih taverni, uzerija ili
kafi }a obojenih mediteranskim suncem i
mirisom mora koji dolazi iz luke. Od jela
se u tavernama (gr~kim nacionalnim re-
storanima) slu`e jela jedinstvene lokalne
kuhinje, riblji specijaliteti, ali i jela tra-
dicionalne isto~nja~ke kuhinje. Najvi{e
taverni se nalazi u centru grada, ali i du`
Solunskog zaliva. U Solunu ima dosta luk-
suznih restorana koji, ipak, odr`avaju tradi-
ciju lokalnog ukusa. U tavernama se slu`e
dobra vina koja vekovima ~ine neodvojivi
element gr~ke civilizacije. Najlep{e taverne
se nalaze u vi{em, starijem delu grada, ali
i u modernim delovima istorijskog centra
grada (Ladadika u Milosu, u Vilka, ali i u
Nea Krini), kao i na Aristotelovom trgu i
VODI^IInternet prezentacija www.saloniki.org ili {tampana publikacija Turisti~ki vodi~ Soluna u izdanju Komisije za projekciju sreza Tesalonikija najbolji su na~ini da se sna|ete u Solunu.
PROPUSNICE I KARTICE Sa ISEC studentskom karticom se u muze-jima ostvaruje do 50% popusta.
BEZBEDNOSTU ~itavoj Gr~koj, a samim tim i Solunu, de-luje turisti~ka policija, koja vam 24 ~asa pru`a za{titu i sve informacije pozivom na 171. Informacije su na gr~kom, engleskom francuskom i nema~kom.
ZABRANEPosebnih zabrana nema.
RADNO VREMEProdavnice rade ponedeljkom, sredom i su-botom jednokratno - od 08.00 do 15.00 sati, a utorkom, ~etvrtkom i petkom dvokratno - od 08.00 do 14.00 i od 17.30 do 20.00.
Solun Travel Tips
Interesantno za posetu svakom turisti, a poseb-
no na{im putnicima, jeste brdo Zejtinlik kod Trga Me-taksa, gde se nalazi Srpsko vojni~ko groblje na kojem
su sahranjeni izginuli i umr-li srpski ratnici koji su se
borili na Solunskom frontu od 1916. do 1918. godine.
ni izginuli i umrli srpski ratnici koji su se borili
na Solunskom frontu od 1916. do 1918. godine.
U ti{ini ~empresa i ru`a hilandarskih rasadnika
krije se opomena, ponos, strahopo{tovanje, i
Crkva svetih apostola
Rotonda
Unutra{njost crkve svetog Dimitrija
Crkva svetog Dimitrija
Bela kula
60 TRAVEL magazine TRAVEL magazine 61
Gradovi sveta
od njih specijalizovani za
no}ni provod. Za one koji to
`ele postoje mnoga mesta
no}ne zabave sa tradicio-
nalnom muzikom i igrom.
Zahvaljuju}i ovako bogatoj
ponudi ishrane, pi}a, mu-
zike i zabave dolazi se do
zaklju~ka da je i Solun je-
dan od onih gradova koji
nikada ne spavaju.
[to zbog tradicije, {to
zbog turisti~ke konkuren-
cije okolnih zemalja, ne-
mojte se iznenaditi pri-
jatnom gostoljubivo{}u,
trgu Elefterias. Posebni ugostiteljski objekti
u Solunu su na daleko ~uvene uzerije - ne{to
sli~no na{im kafanama, gde se slu`i jako al-
koholno gr~ko pi}e uzo. Pored toga, grad je
prepun malih pe~enjara gde mogu da se kupe
piletina i krompiri}i, ali i ~uveni gr~ki giros po
povoljnim cenama. Ove pe~enjare uvek imaju
i nekoliko kafanskih stolova prekrivenih ka-
riranim stolnjacima, {to odaje utisak prijatne
atmosfere i bliskosti sa gostima. Ovakvi mali
ugostiteljski objekti, uzerije, taverne, pe~enjare,
u vlasni{tvu su malih gr~kih porodica koje ve-
kovima ~uvaju tradiciju dobrog ugostiteljstva.
U Solunu postoje i moderni restorani i kafei
koji se sre}u svuda u svetu. Ovakvi kafi }i se
naj~e{}e nalaze du` obale zaliva, ali su mnogi
besplatnim pi}em u restoranu, ni`om
cenom nego {to je u cenovniku, jer za
svakog Grka ugostitelja gost je sveti-
nja i izvor prihoda. Primeti}ete da su i
gr~ki kafi }i tokom ~itavog dana prepu-
ni {to mladim, {to starijima koji vreme
prekra}uju ispijaju}i gr~ku kafu (isto {to
i na{a turska) i igraju}i partiju tavlija,
igre koja pomalo li~i na na{u micu.
Prilikom posete ovog grada uo~ava
se da stanovnici neuobi~ajeno vole svoj
grad, nazivaju}i ga najopu{tenijim gra-
dom na svetu. Ponosni na svoje make-
donsko poreklo i Aleksandra Makedon-
skog koga Grci, sude}i po Solunjanima,
bez prava nazivaju Aleksandros Mega-
los to jest Aleksandri Veliki, Solunjani
svakog do~ekuju otvo-
renog srca. Bez sum-
nje se mo`e re}i da je
ovde svako dobrodo{ao,
a kako i ne bi, kada svi
putevi za jug i Malu Aziju
vode ve} nekoliko hiljada
godina, ba{ preko terito-
rije Soluna. Tako je ovaj
grad ni~iji, a sva~iji, i ma-
kedonski i gr~ki i turski
i srpski... I svih naroda
koji ga posete.
KUHINJATradicionalna kuhinja je me{avina medi-teranske i orijentalne. Najpoznatija jela su giros, kao i razne vrste musaka, zatim gr~ke salate sa obaveznim dodatkom feta sira prelivene maslinovim uljem. Ne propu-stite da probate jaretinu na gr~ki na~in, a od dezerta baklave.
SPORT I REKREACIJA U Solunu postoji {est fudbalskih i ko{arka{kih klubova, zatim sportsko jedre-nje, jahting, tenis, atletika, jahanje, veslanje plivanje. Svi sportovi su organizovani kroz klubove.
[OPINGGlavne ulice za {oping su Tsimiski, Ve-nizelou, Agias Sofi as, Ermou, Mitropoleos, Egnatias i M. Iosif. U manjim suvenirnicama mogu}e je cenkanje.
NO]NI @IVOT I ZABAVARestorani, taverne, uzerije i pe~enjare - nalaze se u Ano Poli, vi{em, starijem delu grada, ali i u modernim delovima istorij-skog centra grada, kao i na Aristotelovom trgu i Trgu Elefterias. Za no}ni provod postoji veliki broj klubova sa razli~itim izborom muzike.
RAZNODa vas ne zbuni: kada Grk ka`e "ne" to ustvari zna~i "da", dok "ohi" znaci "ne".
Solun Travel Tips
Posebni ugostiteljski objekti u Solunu su na da-leko ~uvene uzerije - ne{to
sli~no na{im kafanama, gde se slu`i jako alkohol-no gr~ko pi}e uzo. Pored
toga, grad je prepun malih pe~enjara gde mogu da se kupe piletina i krompiri}i, ali i ~uveni gr~ki giros po
povoljnim cenama.
Solungeografski polo`aj
Solun se nalazi na severu Gr~ke, na 40º 51’severne geografske {irine i 22º 96’ isto~ne geografske du`ine.
populacija zemlje i gradaGr~ka broj 10.964.020 stanovnika, a Solun oko 740.000.
kako sti}i do...Jedan od na~ina da stignete do Soluna je avionom. Kompanija Olympic Airlines ima letove utorkom i subotom u 09.00 iz Beograda, u Atinu se sti`e u 12.15. Iz Atine za Solun se polazi u 18.20 i sti`e u 19.15. Cena povratne karte je 170 eura uz 129 eura za takse. Po{to se Solun nalazi u na{oj blizini, do njega mo`ete oti}i i kolima.
dokumentiOd dokumenata su vam potrebni va`e}i paso{ i gr~ka viza
klima Klima je mediteranska, poo{trena obli`njim planinama i severnim vetrovima.
vremenska razlika+1 h
jezikGr~ki
medicinske normeNema posebnih medicinskih normi
novacValuta koja se koristi je euro
struja230V, 50Hz
sme{tajSolun raspola`e sa 70 hotela sa 9.000 le`ajeva. Vi{e o sme{taju mo`ete da saznate na: www.saloniki.org, www.HellasBoo-kings.com i www.hotel-overvi-ew.com/greece.
informacijeKorisne informacije o Solunu mo`ete da na|ete na: thessalo-niki-info.com, www.greekho-tel.com/mainland/thessaloni-
ki/info.htm i www.thessalonikicity.gr
telefoniranjeSrbija i Crna Gora se iz Gr~ke bira tako {to okrenete 00381 i pozivni broj grada bez nule. Gr~ka se iz Srbije i Crne Gore bira tako {to okrenete 9930, i pozivni za Solun 2310.
kako se kretati kroz gradSolun ima odli~no razvijenu mre`u gradskih autobusa, koji vas mogu od-vesti u bilo koji deo grada. Me|utim, ukoliko `elite grad da obi|ete {to bo-lje savetujem vam da ga prope{a~ite.
Tursko kupatilo ispod crkve svetog Dimitrija
62 TRAVEL magazine
INFOGradovi sveta
TRAVEL magazine 63