Visoka zdravstvena škola strukovnih studija,
Beograd
HIGIJENAXIII
Higijena ishrane
drugi deo
Strukovni kozmetičar-estetičar
Potrebe organizma u energetskim, gradivnim i
zaštitnim materijama
Potrebe organizma u energetskim, gradivnim i zaštitnim materijama zavise od:
• Veličine i građe tela, • životnog doba, • pola, • aktivnosti štitne žljezde, • klimatskih faktora (vlaga,
temperatura, strujanje vazduha),
• i od vrste zanimanja tj težine rada.
Energetske potrebe organizma
• Osnovni energetski promet- bazalni metabolizam uslovljava održavanje telesne temperature, aktivnost vitalnih organa, mišićni tonus. – To je energija koja se utroši pri ležanju, pri temperaturi
od 20-22⁰C, i ako hrana nije uzimana poslednji 12 sati
• Međutim energetske potrebe organizma su znatno veće, jer čovek obavlja niz poslova koji zahtevaju utrošak energije
• Veće energetske potrebe zbog varenja hrane- specifično-dinamičko dejstvo hrane– Hrana koju čovek unosi u organizam ima tzv.
specifično-dinamičko dejstvo koje se ogleda u tome da neposredno posle obeda nastaje povećanje energetske potrošnje- što se odražava osećajem prijatne topline.
• Pri mešovitoj ishrani povećanje potrošnje zbog uzimanja hrane iznosi 10% celokupnih energetskih potreba
• Najmanje dnevne potrebe u energetskim materijama čini zbir:
• bazalnog metabolizma + specifično-dinamičkog dejstva hrane– Pri planiraju dnevnog obroka
se koriste tablice približnih potreba organizma određene telesne težine, pola, doba i uticaja klime (npr u umerenom klimatskom pojasu)
• Kod muškarca energ. potrebe iznose 2400-4000kal– Za standard se uzima:
zdrav čovek, starosti oko 25g, težine 65kg koji obavlja lak fizički rad- 3200kal
• A kod žena 1700- 2900kal– Standard: 55kg
(2300kal)
Na energetske potrebe utiče:
• telesna težina: • krupnije osobe troše više hrane. • (pomera se veća masa)
Starost:
• deca (do 15g) potrebe su umereno veće,
• Adolescenti (do 19g) te potrebe su i do 20% veće
• Odrasli (posle 25-te godine) bazalni metabolizam se smanjuje (za svaku dekadu oko 7%), a opadaju i telesne aktivnosti
• svako povećanje temperature od +10⁰C iznad prosečne
• treba sanjiti energetsku vrednost unete hrane za - 5%
Klima
Uravnotežena ishrana
• Podrazumeva da sve tri grupe namernica učestvuju u obezbeđivanju energije ( za ukupnu energetsku potrošnju) u sledećim %:
1. Ugljeni hidrati: 50-60%
2. Masti: 25-30%
3. Belančevine: 10-15%
Potrebe za ugljenim hidratima
• Uravnotežena ishrana: • ugljeni hidrati obezbeđuju 50-60% celokupne
energetske potrošnje organizma, • s tim da vode poreklo od žitarica, povrća i voća
– Potrebe se povečavaju zavisno od težine rada:kod lakog rada iznose 400g, a kod teškog do 700h
Masti
• Izuzetni energetski koncentrati• Uravnotežena israna: masti treba da
obezbede 25-30% energetske potrošnje– Kod mladih u razvoju dozvoljeno je do
35%
Belančevine
• potrebe za belančevinama zavise od godina starosti i mišićne mase.
• Kod odraslih iznosi 1g na kilogram telesne težine
• Kod dece 1.6g/kg• Belančevine treba da obezbede 10-15%
celokupnih dnevnih energetskih potreba
Mineralne materije
• Kalcijum, natrijum, magnezijum, kalijum, fosfor, sumpor, hlor kao i oligoelemnti (gvožđe, bakar, kobalt, mangam, nikl, cink) moraju se unositi hranom jer pored gradivne imaju ulogu biokatalizatora.– Oni ulaze u sastav koštanog tkiva, jedinjenja
neophodnih za funkcionisanje ćelije, ulaze u sastav fermenata i hormona, telesnih tečnosti gde su neophodni za održavanje osmotskog pritiska, acidobazne ravnoteže i normalne tazdražljivosti nerva
Struktura dnevnog obroka.Poremećaji ishrane
Sastavljanje dnevnog obroka
• Kada su poznate potrebe organizma u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama kao i biološka vrednost pojedinih namirnica može se pravilno sastaviti obrok.
• Jelo treba da ima dobar izgled i ukus, potrebnu zasićujuću moć– Toplo jelo ima temperaturu između 10-50⁰C (za
decu do 40 ⁰C)
Raspored obroka
1. doručak 30% dnevne količine i kalorijske vrednosti,
2. ručak 40% i
3. večera 30%– Razmak između obroka ne treba da bude veliki jer
se posle toga uzima velika količina koja razdražuje CNS
Poremećaji ishrane: gladovanje
• Kada ishrana ne obezbeđuje dovoljne količine energetskih materija (ugljenih hidrata i masti)
• organizam potrebe podmiruje iz energetskih rezervi,
• a potom i razgradnjom belančevina iz mišića- pothranjenost
Hronično gladovanje dovodi do:
• gubitka telesne težine (prvo na račun masnog tkiva apotom i mišića),
• nastaje opadanje snage, • anemija, • opšta slabost, • lako zamaranje, • preosetljivost na hladnoću
ANOREKSIJA
• Ako je gubitak telesne mase 10% od idealne težine radi se o lakoj,
• a ako je 30% o teškoj pothranjenosti
GOJAZNOST
• Neprestano se povećava broj zbog pogrešnih navika u ishrani
• Dolazi do nagomilavanja masti jer organizam dobija previše energetskih materija, a fizička aktivnost je smanjena
Gojaznost
• Smanjuje se radna sposbnost, nastaju promene na zglobovima, opterećuje se srce , hipertenzije, šećerna bolste, oboljenje jetre, giht
• Povećava se smrtnost kada je telesna težina za 25% veća od idealne