7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
1/32
PROCES STVARANJA MEDJUNARODNE PRIVREDE
1.1. Kratak istorijski pregle
Na samom pocetku, vazno je istaci da izlaganje citave istorije medjunarodnih
ekonomskih odnosa ili medjunarodne trgovine jasno prevazilazi granice ovog
poglavlja, jer je jednostavno nemoguce to uciniti na samo nekoliko stranica. Ipak,
od velike je koristi izloziti, u kratkim crtama, razvojni put kojim se srednjevekovna
privreda polako pretvorila u ono sto se od sredine XVII veka moze nazvati
svetskim trzistem.
Prvi istorijski oblici medjunarodne trgovine mogu se naci, naravno sa zapadne
tacke gledista, u mediteranskoj razmeni rednjeg Veka, tokom koje su !jenova,
Venecija i Piza zauzimale vazna mesta "XIII vek# pokrenuvsi intenzivnu razmenu
u samom mediteranskom basenu$. %ve italijanske republike su bile povezne
tacke sa Istokom, pogotovo sto se tice trgovine luksuznim proizvodima "svila,
zacini, srebro, zlato, procelan#.
a druge strane, trgovina koja se polako razvijala, takodje u XIII veku, u &landriji,sastojala se pre svega i od pocetka od proizvoda znatno vece upotrebne
vrednosti sto se potrosnje tice. 'o su bili tako reci neophodni proizvodi kao sto su
sirova vuna, (arba i slicno. Ipak, od samog pocetka postojale su jake veze
izmedju oba ova evropska trogvinska punkta. Izmedju $)** i $+*, (lamanska
oblast -riz "koja se danas nalazi u -elgiji# jasno je dominirala tom trgovinskom
razmenom. Iz -riza su polazile trgovinske linije koje su stizale do trgovinskih
sajmova u astilji "danasnja panija# na /ugu i koje su ih povezivale sa
evernim delovima Nemacke i stizale cak do evera kandinavije.
$0obert . 1opez, 1es in(luences orientales et l2eveil economi3ue de l2%ccident, u CahiersdHistoire Mondiale, Paris, I, $45+.
$
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
2/32
%va srednjevekovna trgovina koja je poprimila evropske dimenzije, potpuno je
procvetala krajem XIV veka. Vazno je istaci da je pretrpela velike probleme sa
prodorom %smanlija sa Istoka kao i zbog evropskih ratova iz XV veka.
1.!. St"ara#je kolo#ijal#i$ i%perija
Veliki skok ka buducoj svetskoj trgovini desio se krajem XV veka sa
napredovanjem iberijskih naroda na putu ka Indiji "Portugalija# i 6merici
"panija#. a postavljanjem prvih kolonizovanih zona od strane obe iberijske
zemlje, belezi se snazan povratak ne samo intraevropske trgovine, nego se
belezi i radjanje istinske medjunarodne trgovine7.
redinom XVI veka, evropska trgovina se prosirila na obe obale Paci(ika8 spanski
brodovi su plovili od Perua do 9vrope, kroz Portobelo "Panama#, dok su
portugalci stizali do danasnje Indonezije, doprinoseci da se u medjunarodnu
trgovinu ukljuce ne samo novi prozivodi "pre svega zacini# nego pre svega
ponovo unese jedan element koji je znacajno uticao na reaktiviranje trgovinske
razmene a to su plemeniti metali. Vodeci poreklo iz panske 6merike oni su
prouzrokovali ono sto su Istoricari ekonomije nazvali revolucijom cena ).
Ipak, uprkos cinjenici da su kontrolisale velike geogra(ske povrsine "pogotovo
panija#, ove dve iberijske nacije nisu znale ili nisu mogle da se pretvore u prave
trgovinske ili industrijske metropole. Portugalska kraljevska porodica je uglavnom
pregovarala preko svojih holandskih veza "uce 6mberes#. :olandija je tada bila
prava trgovinska imperija 9vrope, iz koje se distribuirao najveci deo trgovinskih
viskova, sto je uticalo da se stara (lamanska burzoazija osnazi +.
7;eorges 1e(ranc, Histoire du Commerce Mondial, Pambridge,?ass., $4+).+1eon van der 9ssen, Contri!ution a lhistoire du port dAnvers vers l"spa#ne et le Portu#al alepo$ue de Charles %& 15''-155, -risel, $47*, navedeno u /.Vicens Vives u Historia"conomica de "spana, 'eide, -arcelona, $4=*, str.=@7.
7
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
3/32
a svoje strane, panska runa, uprkos pokusajima da stvori znacajan
trgovinski centar u evilji, jedva da je uspela da obuzda tok plemenitih metala,
kako ne bi zavrsili u ostatku 9vrope, i to pre svega u &landriji, Italiji i Nemackoj
"pogotovo od kada je kuca :absurga zauzela spanski presto#. Na taj nacin se
stvorila prva generacija velikih nemackih bankara, kao sto su to bili Vesleri,
1ochstetterAi i &uggerAi. 0eligijski rat koji je nastao kada je arlos V pokusao da
obuzda sirenje luteranizma bio je uzrok Bzajedno sa losom ekonomskom
situacijom tada u panijiA takvog cistog tranzita americkog zlata kroz spansku
teritoriju.
!rugi razlog koji je onemogucio spansku teznju da se pretvori u svetski trgovinski
centar pojavio se ubrzo posle toga. Naime, &elipe II je zabranio 6mberesu i
1isabonu "koji su tada bili pod spanskom dominacijom# da trguju sa
samoprklamovanom &landrijom. 'akva zabrana je stvorila novu trgovinsku
velesilu, :olandiju, koja je preuzela sve portugalske posede sa Istoka. hodno
tome, holandski kapitalizam, organizovan po prvi put u istoriji u obliku pravih
preduzeca "najpoznatije je bilo Preduzece Istocne Indije, stvoreno $=*7#, bio je
polazna tacka ne samo unosne trgovine, nego i pojavi revolucionarnih industrija
u :olandiji, koja je tada uspela da prevazidje kako paniju tako i 9nglesku, tako
reci istovremeno.
Na taj nacin, centar svetske trgovine presao je iz 6mberesa u 6msterdam. < tom
holandskom gradu je $=*4 godine osnovana prva trgovacka banka u istoriji
covecanstva "-anka 6msterdam#, i gde je jos od $=$ godine (unkcionisala
berza. 6msterdam se na taj nacin pretvorio u trgovinsku metropolu svetskih
razmera, u kojoj su znacajnu ulogu imali /evreji e(ardi, izbaceni iz panije i
Portugalije.
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
4/32
dale ocekivane prihode. Nesto slicno se desilo i sa posedima koje je &rancuska
imala u Indiji. %ni su ostali znatno iza razvijenosti poseda koje je :olandija imala
na Istoku Indije "danasnja Indonezija# i cak u /apanu.
0atovi izmedju &rancuske i :olandije kao i izmedju &rancuske i panije,
pogotovo smrtni udarac koji su zadobile pretenzije &elipe II kada je tzv.
Nepobediva Vojska unistena, bili su veliki istorijski trenuci koji su doprineli da se
pojavi nova i mnogo dugotrajnija trgovinska silaC 9ngleska.
9ngleski moreplovci stigli su do mnogo daljih delova 6merike, delova koje
panija nikada nije uspela da potpuno zauzme. $@ godine, Valter 0aleight je
osnovao prvu od tzv.'rinaest olonija "Virdziniju#. Dajedno sa posedovanjem
nekoliko ostrva u 6ntilji, 9nglezi su uspeli da sebi obezbede sve neophodne
trgovinske baze za razvijanje buduce trgovine u sledecem trougluC slanje
razlicitih proizvoda iz 9ngleske u ;vinejski Daliv, kako bi se tamo doslo do
robova8 ti robovi su se kasnije izvozili na nove plantaze na aribima i u 'rinaest
olonija8 gde su se proizvodili i slali za 9vropu kako secer tako i pamuk.
$=$ godine napredak 9ngleske se konsolidovao kroz usvajanje romvelovog
tzv. Navigation 6ctAa, koji je omogucio da se engleski proizvodi prenose
iskljucivo engleskom (lotom. %va mera je ojacala ne samo trgovinsku premoc
9ngleske nego i njenu pomorsku moc. %vakav napredak 9ngleske je jos vise
osnazen usvajanjem
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
5/32
Portobelu B koji je bio punkt kroz koji je prolazila roba iz Perua ka 9vropi B
pretvorilo se u stalno.
1.&. 'rita#ska $ege%o#ija i (a)a slo*o#e trgo"i#e
-ritanska mornarica je omogucila da se uspostavi britanska hegemonija na svim
svetskim morima. 9vropski ratovi iz XVIII veka su joj omogucili da zauzme glavne
polozaje na svim obalama, sto joj je omogucilo da postepeno izgradi najvecu
kolonijalnu i trgovinsku istoriju u istoriji covecanstva.
< tom procesu, Napoleonski ratovi su predstavljali poslednju (azu u izgradnji
medjunarodne privrede u kojoj je 9ngleska uspostavila svoju prevlast.
Industrijska 0evolucija, zapoceta u Velikoj -ritaniji, zajedno sa britanskom
prevlascu na svi morima, pretvorili su tu zemlju u svetskog politickog i
ekonomskog sudiju. ;ubitak 'rinaest olonija B i kasnije pojava prvih jedinjenoA
6merickih !rzava B vrlo brzo je nadoknadjena napretkom u Indiji i anadi, kao i
osvajanjem velikih teritorija, slabe gustine naseljenosti, kao sto su 6ustralija,
Dapadna, Istocna i /uzna 6(rika.
Na taj nacin je zapoceta jedna epoha u kojoj se, zahvaljujuci presudnom
engleskom uticaju, postepeno preslo od merkantilizma ka (azi slobodne
razmene, u kojoj su se stvorili uslovi za razvoj prave medjunarodne ekonomije.
lobodna razmena je stvorena tokom XIX veka, kao odgovor na trgovinske
zamke koje su se pojavile tokom merkantilistickog perioda. 'okom tog perioda
"XVII i XVIII vek# u 9vropi su postavljene osnove svake industrijske aktivnosti.
ako bi se industrije zastitile, mnoge zemlje su uvele velike restrikcije na uvoz
industrijskih proizvoda, sastavile liste uvoznih zabrana ili uvodjenja uvoznih
kvota, postavile prepreke izvozu sirovina "kako bi se one iskoristile u nacionalnim
okvirima#, uvele dotacije novim nacionalnim industrijama itd...
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
6/32
>esto se iznosi cinjenica da je politika merkantilizma omogucila da se ukinu
srednjevekovna ogranicenja "kao na primer aristokratski monopoli# i da se stvore
snazne !rzave Nacije, ekonomski i vojno mnogo snaznije od panije ili
Portugalije. 'ako su se stvorile romvelova 9ngleska, olberova &rancuska ili
:olandija %ranza. 'akve drzave su se pretvorile u centre moci koji su stimulisali
trgovinu. Na taj nacin se trgovinski kapitalizam postepeno pretvorio u industrijski
kapitalizam. 9ngleska je prva iskusila ovu promenu. rajem XVIII veka u
9ngleskoj su ukinuti merkantilisticki industrijski i trgovinski propisi kako bi se sto
lakse razvio industrijski kapitalizam. a Industrijskom 0evolucijom zapoceta je
nova (aza u medjudrzavnim ekonomskim odnosimaC (aza slobodne trgovine.
lobodna trgovina je postala polazna osnova svih anglosaksonskih ekonomskih
naucnika, od 6dama mita i !ejvida 0ikarda do !zona ?ejnarda ejnsa.
lobodna trgovina bi se mogla de(inisati kao ona situacija u ekonomskim
odnosima u kojoj je medjunarodna trgovina bez velikih trgovinskih ili carinskih
barijera moguca, i u kojoj takodje ne postoje ozbiljne prepreke kretanju
proizvodnih (aktora "predmeta rada, kapitala i radne snage#. truje slobodne
razmene, koje su zagovarane u 9ngleskoj, prosirile su se postepeno po celoj
9vropi, sto je tada znacilo po celom svetu. < tom istorijskom periodu, 6(rika i
6zija su bile tako reci u celini pretvorene u kolonijalizovane ili
polukolonijalizovane teritorije, koje su zavisile od 9vrope, dok je na americkom
kontinentu samo 6! raspolagao nekim nukleusom industrije.
Izmedju $@=* i $@@*, slobodna trgovina je dostigla svoj maksimum. &rancuskoA
britanski sporazum iz $@=* godine, kao i svi koji su usledili, doveli su do velikog
snizenja carinskih dadzbina "one su automatski bile primenjivane na ostatak
sveta kroz klauzulu najpovlascenije nacije#, sto je oznacilo potpunu pobedu
slobodne trgovine, bazirane na malobrojnim ali vrlo jasnim principimaC
A ?edjunarodna podela rada, koja je imala tendenciju da (avorizuje
9nglesku kao prvu industrijsku silu8
=
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
7/32
A Dlatni standard, koji je omogucio postizanje lakog protoka medjunarodnih
platnih mehanizama i koji je privilegovao britansku (inansijsku ekspanziju
iz njenog neuroloskog centra 1ondon >itE8
A 'rgovina sa malobrojnim preprekama "niski porezi, ukidanje uvoznih
ogranicenja i sl.#, sto je omogucilo masovni izvoz engleskih industrijskih
proizvoda8
A lobodne migracije, koje su olaksale masovno kretanje stanovnistva pre
svega ka americkim republikama, pogotovo ka 6! i 6rgentini8
A loboda mora, koja je pre svega bila iskoriscena od strane Velike
-ritanije8
A
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
8/32
nekoliko evropskih zemalja je pocelo da usvaja restriktivnije carinske politike
"Nemacka $@54, &rancuska $@@* godine#, kako bi uspele da razviju sopstvene
industrije koje bi bile u stanju da se suprotstave britanskoj.
a druge strane, to je bio istorijski period kada su se raspodelili poslednji prazni
prostori, koji do tada nisu imali medjunarodno priznati suverenitet8 to je bio
znacaj -erlinskog ongresa iz $@5@ godine, koji je stavio zavrsnu tacku na
podelu 6(rike i koji oznacava polaznu tacku novih tenzija. ako vise nisu
postojale prazne teritorije koje su mogle biti deljene na prijateljski nacin, dalje
sirenje kolonijalnih trzista moralo se obezbediti kroz ratove. %vo je, na kraju
krajeva, osnovni razlog zbog koga je doslo do kraja PaF -ritannica. Na taj mir je
stavljena tacka izbijanjem Prvog vetskog 0ata.
%d $4$@ godine, (aza slobodne trgovine ustupila je mesto novoj situaciji u kojoj
se beleze pravi poceci savremene medjunarodne ekonomije. ?edjunarodna
ekonomija u kojoj se stvorio novi ekonomski sistem, razlicit od kapitalistickog B
socijalizam B i u kojoj su kolonijalizovane zemlje pocele da postavljaju, doduse
jos uvek na blag nacin B pitanje problema vezanih za veliku neravnotezu u
nivoima razvoja na medjunarodnom nivou.
Napustanje zlatnog standarda, podizanje carina ili uspostavljanje restrikcija na
razmenu proizvoda, radne snage i kapitala bili su karakteristicni za period
izmejdu dva svetska rata "$4$@A$4)4#, koji je bio posebno problematican za
9nglesku i Nemacku, tako reci u celoj njegovoj duzini8 bio je izuzetno
komplikovan za ceo svet od pocetka Velike !epresije do kraja $4)4 godine. injenica jeste da je globalizacija uzrok velike
preraspodele bogatstva. Nekvali(ikovani radnici u razvijenim privredama
gube bitku u odnosu na kvali(ikovane radnike. Isto tako, vlasnici kapitala
zadrzavaju veci deo dobiti za sebe, dok deo radnika sve vise opada8
A Nedovoljna snaga klasnicnih nacionalnih vlada kako bi mogle da usvoje
vazne odluke u jednom svetu koji je sve vise globalizovan8 svet u kome
multinacionalne kompanije postaju sve vaznije zbog procesa koncentracije
7)
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
24/32
koji se sve intenzivnije odigrava, kroz spajanje "mer#ers# ili preuzimanje8
to jest kroz (uzionisanje ili absorpciju.
A a ukljucenjem ine, Indije i bivseg ovjetskog aveza u sistem
kapitalistickih privreda, raspoloziva radna snaga na globalnom nivou se
tako reci udvostrucila. < tom smislu, radna snaga je postala veca dok je
kolicina kapitala na globalnom nivou srazmerno postala manja, sto je
omogucilo stvaranje pritiska na zarade ali na dole dok prihodi od kapitala
rastu. < razvijenom svetu, pro(iti su dostigli istorijske, rekordne nivoe "kao
delovi bruto proizvoda#, dok je udeo radnika u bruto prozivodima opao 4.
hodno tome, mnogobrojni radnici u razvijenim zemljama nisu pro(itirali od
globalizacije, naprotiv, njihove su se zarade smanjile. ?edjutim, vazno je
shvatiti da ti isti radnici, kada se pojavljuju u ulozi potrosaca, imaju na
raspolaganju proizvode po nizim cenama. nizavanje cena proizvoda je
takodje posledica globalizacije. Ipak, postojanje ovakvih tendencija stvara
klimu netrpeljivosti, cak i rasizma u velikom broju razvijenih privreda.
1ista iznesenih problema bi mogla da se prosiri ali samo ovih nekoliko iznesenih
problema mogu da doprinesu da se bolje shvati o kakvim se problemima radi.
Isto tako, sto se same globalizacije tice, veoma je aktuelna sledeca diskusijaC da
li je bolje ici na globalnu ekonomsku liberalizaciju "znaci na svetskom nivou#, ili je
logicnije to ciniti postepeno, preko razlicitih regionalnih ugovora$*.
1116 avos ; Porto Ale#re:
9pizode slicne demonstracijama u ijetlu, ponovile su se prilikom susreta ??&A
a, vetske -anke, vetske 'rgovinske %rganizacije, 9vropskog aveta ili ;A5.
Na taj nacin, svi medjunarodni sastanci su se iskomplikovali zbog ostrih mera
zastite sigurnosti ucesnika usmerenih protiv demostranata koji se zalazu za
drugaciju globalizaciju. ama ta struja je uspela da racionalizuje svoje
razmisljanje kroz sastavljanje Mani)esta i. Porto Ale#rea u 7*** godini. 'aj
4>oming o( 6ge, +he "conomist, 7$ /anuar 7**=.$*Poznata dilema izmedju globalizacije i regionalizacije.
7+
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
25/32
mani(est je odgovor na izjasnjavanje vetskog 9konomskog &oruma, koji se
svake godine sastaje u svajcarskom skijaskom centru !avos. < !avosu, svetski
ekonomski magnati mogu slobodno da se krecu, jer demonstranti ne mogu da se
priblize tom gradicu zbog mnogobrojnih policijskih snaga vajcarske koji su
ukljuceni u njegovo obezbedjenje.
Na drugom ekstremu, vetski ocijalni &orum ima svoje sediste u brazilskom
gradu Porto 6legre. < tom (orumu se zastupaju stavovi blizi drzavnom
intervencionizmu, sa namerom da se ravnopravnija raspodela bogatstva na
globalnom nivou ucini mogucom. Dnaci, ne radi se o antiglobalizacijskoj
tendenciji, kao sto se cesto moze procitati u medijima ili videti na televiziji. 0adi
se o borbi za drugaciju vrstu globalizacije, gde bi energija drzava i drustava bila
usmerena ka ravnopravnijoj raspodeli pozitivnih e(ekata globalizacije.
Vazno je istaci da i !avos i Porto 6legre pokusavaju da izgrade mostove
medjusobnog boljeg razumevanja, kako bi se postigla globalizacija sa novim
pravilima okrenutim ka ravnopravnosti i pravdi.
< tom smislu, tokom (ebruara 7**7 godine, vetski 9konomski &orum se po prvi
put sastao van !avosa. astao se u Nju /orku, u pocast zrtvama atentata. < isto
vreme, vetski ocijalni &orum se sastao u Porto 6legreu. Na sastanku u Nju
/orku, sam -il ;ejts je rekao da se /ug mora uzeti u obzir. < Porto 6legreu,
Noam >omski je predlozio neku vrstu dogovora sa everom, shatajuci da je bolje
truditi se trans(ormisati globalizaciju a ne ignorisati je.
111
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
26/32
sastavio deset tacaka, koje se cesto uzimaju kao primer jednostranog misljenja u
ekonomskoj s(eriC
$. -udzetska disciplina. %vo je kljucni element svakog programa koji ??&
sklapa sa zemljama koje od njega traze zajam.
7. Poreska re(orma. Najbolji nacin da se uravnotezi budzet je smanjenje
javnog trosenja.
). Interesne stope. Interesne stope moraju da prate dva osnovna principaC
moraju se odredjivati na trzistu, kako bi se izbegla losa raspodela
sredstava8 isto tako moraju biti realno pozitivne, kako bi se na taj nacin
povecala stednja i destimulisala tendencija evazije kapitala.
+. !evizni kursevi. ?oraju se de(inisati na trzistu, preko snaga ponude i
traznje.
. 'rgovinska liberalizacija. ilj je pomoci da se pritisak na drzavni budzet
smanji, kako na kratak rok B zahvaljujuci prihodima koji se generisu
prodajom preduzeca A, tako i na dugi rok, od trenutka kada vlada vise ne
mora da (inansira nove investicije ili da pokriva minuse privatizovanih
preduzeca.
@. Politika deregulacije. ?aksimalna ekonomska sloboda B cene, mobilnost
(aktora proizvodnje itd... B stimulise konkurenciju u odnosu na privrede u
kojima se intervenise.
4. Prava svojine. ?oraju biti jasno i cvrsto de(inisana, i mora se obezbediti
e(ikasno (unkcionisanje pravnog sistema.
7=
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
27/32
$*.Principi demokratije i slobode. ?ora se dati prioritet pojedinacnim pravima
u odnosu na kolektivna.
Promovisanje ovakvog ujednacenog misljenja cijem se sprovodjenju tezilo od
usvajanja Vasingtonskog konsenzusa nije nista novo. %d samog 6dama mita B
koji je priznao premoc drzave u oblastima %dbrane, poljnih Poslova, udstva i
%brazovanja B postoji citav niz aktivnosti koje se ne mogu prepustiti trzisnim
silama i u kojima je neophodna izvesna doza intervencije. Vasingtonski
onzenzus je dobar rezime, sa pretenzijom ekonomske racionalnosti, ali samo
dela te racionalnosti. Postoji citav drugi deo te racionalnosti gde su izuzetno
vazni socijalni principi, ukljucujuci i solidarnost u odnosu na preterano
kalvinisticka ili darvinisticka shvatanja evolucije, koji nije ukljucen u Vasingtonski
onsensus.
1.1!. Mlti#a,io#al#e ko%pa#ije
'okom sastanka '6!Aa $457 godine, prilikom analiziranja medjunarodne
trgovine i razvoja, podvucen je rastuci znacaj multinacionalnih kompanija u
medjunarodnoj trgovini, privatnim ulaganjima i trans(eru tehnologije$$.
< sirem smislu, multinacionalne kompanije nisu nov (enomen u modernoj istoriji.
Pojavile su se kao posledica procesa sirenja trzista. < tom smislu, prvo
preduzece za koje se moglo reci da je multinacionalno bila je ompanija iz
?oskve, osnovana $= godine$7, za trgovinu 0usije. Isto tako u ompanijama
Indije "holandskih# iz XVI I XVII veka mogu se videti predjasnice savremenih
multinacionalnih kompanija8 nesto slicno bi se moglo reci za banke koje je
porodica 0otcild osnovala u nekoliko evropskih zemalja od XV veka.
$$on(erencija
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
28/32
Ipak, krajem XIX i pocetkom XX veka je prilican broj preduzeca, kako bi smanjila
visoke transportne troskove i kako bi zaobisle sve jacu tendenciju carinskog
protekcionizma i ekonomskog nacionalizma odredjenog broja zemalja, shvatilo
prednosti izgradnje svojih (abrika van teritorija njihove zemlje porekla.
6mericka kompanija sivecih masina inger je bila prva koja je $@= godine
izgradila (abriku van granica 6!Aa, i to u ;lasgou, u kotskoj $). Na taj nacin,
inger se doselila u samo srce britanske imperije, gde je mogla da racuna na
veliko trziste, (ormirano velicinom britanske teritorije8 vise od pedeset milijona
domova u britanskoj imperiji postalo je potencijalni kupac necega tako
neophodnog kao sto je to tada bila masina za sivenje. Na taj nacin, inger se
prosirio po 9vropi, 6(rici i 6ziji. Prvo kroz puka trgovinska predstavnistva, kasnije
kroz pruzanje posleprodajnih usluga, na kraju kroz izgradnju (abrika u zemljama
najdinamicnijih trzista.
111 snovne /ara/teristi/e multinacionalnih /ompania
Iako postoje mnogobrojni nacini da se govori o multinacionalnim kompanijama,
razumno je nabrojati sest njihovih osnovnih karakteristikaC
A 0aspolaganje proizvodnim jedinicama u nekoliko zemalja "najmanje dve#,
na nacin da nijedna od tih (abrika nema presudni uticaj na (inalni rezultat
cele kompanije. hodno tome, gubici u jednoj od njenih (abrika, ili
dovodjenje u pitanje njenog celokupnog prisustva u nekoj zemlji, nema
razloga da prouzrokuje suspenziju njene aktivnosti ili samo zatvaranje
kompanije.
A 0aspolaganje sa nekoliko vrsta (abrika "kao i nekoliko vrsta proizvoda#, sa
ciljem da se udje u najrazlicitija moguca trzista, koristeci radnu snagu po
najpovoljnijim uslovima, minimizirajuci transportne troskove, koristeci
tehnologiju na optimalan nacin, koristeci lokalne izvore (inansiranja itd...
$)>hristopher 'ugendhat, +he Multinationals, Pelican -ooks, 1ondon, str.)).
7@
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
29/32
A istematsko i potpuno koriscenje svih mogucnosti koje pruzaju nove
tehnologije, razliciti oblici industirjske organizacije, kadrovske politike,
razliciti nacini upravljanja akcijama, marketingom, reklamom,
promovisanja prodaje itd...
A Veliko ulaganje u istrazivanje i razvoj, kao i primena takvih istrazivanja.
Najcesci je slucaj da se sama tehnologija pretvori u osnovu neprestane
ekspanzije multinacionalnih preduzeca.
A 6gresivna i spretna politika ulaganja e(ektivnog novca u (inansijsku aktivu
na globalnom nivou. Posledice ovakve prakse znacajno uticu na
(unkconisanje svetskog monetarnog sistema.
A !etaljno poznavanje strukture i nacina (unkcionisanja politickih
mehanizama u zemljama u kojima se nalaze kompanije i koriscenje
njihove moci8 kako bi se uticalo kako na zakonodavni proces bitan za
njihove investicije, pritiskajuci lokalne organe vlasti na najrazlicitije
moguce nacine. >ak i kroz potkupljivanje, konspiraciju, podrsku vojnim
udarima protiv ustavotvorne vlasti.
%vim klasicnim karakteristikama multinacionalnih kompanija mogu se pridodati i
tendencija da neprestano rastu, kako horizontalno tako i vertikalno, koristeci
tehniku konglomerata "proizvoditi sve u svim delovima sveta#.
/edna od najkomplikovanijih tema vezana za multinacionalne kompanije je i
regulisanje udruzivanja i preuzimanja, koja se obicno sprovode kako bi se aktiva i
obim posla povecali8 kako bi se, na kraju krajeva, postigla sto veca ekonomija
obima.
Ipak, iako se ovi ciljevi cesto i postizu B postoji duga istorija tzv. mer#ermanije
koja se desila u drugoj polovini velike ekspanzije devedesetih godina proslog
veka B samo spajanje cesto ima i visoke troskove.
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
30/32
delovima. Isto tako, zbog velicine preduzeca, moguce je stupiti u (azu
dezekonomije obima, sa sve vecim strateskim gubicima.
11 Multinacionalne /ompanie i +rilaterala
?oglo bi se govoriti o rankingu multinacionalnih kompanija, prema njihovoj
vaznosti, prateci model koji svake godine koristi cuveni casopis ,ortune.
?edjutim, pored takvih klasi(ikacija, ono sto je vazno je shvatiti da povremeno
postoji cak i (ormalna koordinacija izmedju razlicitih multinacionalnih kompanija,
koje na taj nacin de(inisu pravu zajednicku strategiju.
Izraz ovakve moci na medjunarodnom nivou moze se uvideti u postojanju
'rilateralne omisije, cije je teorijske osnove postavio Dbignjev -rzezinski.
-rzezinski je posle debakla Vijetnamskog rata, u svom poznatom clanku
predlozio veci stepen kohezije u Dapadnom svetu8 kako bi velike transnacionalne
korporacije uspele da sacuvaju snagu kapitalizma, radi odolevanja pritiscima
socijalistickih zemalja ili zemalja 'receg veta. %vakva teznja je dovela do toga
da se snaga 6!a makar delimicno podeli sa ostalim (undamentalnim ciniocima
trilateralnog sistemaC /apanom i 9vropom "pogotovo Dapadnom Nemackom#.
!ecembra $45$ godine, -rzezinski B kasnije ce to biti jedan od kljucnih ljudi u
dizajniranju strategije predsednika artera B je uspeo da ubedi :untingtona
:arisa, iz -rookings Institucije, kako bi se obavila neka istrazivanja u vezi
trilateralizma. !ejvid 0ok(eler, predsednik Chase Manhattan-anke, se pretvorio
u porparola tih istrazivanja. Njemu se pridurzila i nekolicina drugih, velikih
biznismena. &ormalan predlog je upucen &ondaciji &ord, koja je (inansirala
stvaranje 'rilateralne omisije, konstituisane 7) oktobra $45) godine.
'rilaterala je brak izmedju intelektualaca i uticajnih ljudi, kako je to britanski
casopis +he "conomist de(inisao$+. Vazno je zapamtiti izjavu same 'rilateralne
$+Izmedju intelektualcima clanovima 'rilateralne omisije vazno je istaci ekonomiste 6rtura-urnsa i 6cklija, diplomate insindzera, -ola I 0ajshauera8 kao I clanove arterove ekipe Valtera
)*
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
31/32
omisije, koja je rekla da se rastuca medjuzavisnost koju su njeni osnivaci uocili
davne $45) godine, znacajno produbila u sadasnjoj (azi globalizacije. )*
svetskih lidera cine deo trilateralnog kluba8 oni proizilaze iz raznovrsnih sektoraC
sveta biznisa, medija, akademski gradjani, (unkcioneri i visoki zvanicnici "izuzev
ministara u (unkciji#, sindikata kao i nevladinih organizaicja. 'rilaterala ima Izvrsni
omitet od oko +* clanova.
< tom omitetu, direkciju cine 'omas &oli, bivsi predsednik americkog ongresa
i bivsi ambasador 6!a u /apanu8 Piter aterlend, direrktor ;oldman achsAa
kao i bivsi direktor ;6''Aa8 Kotaro obaEashi, predsednik &ujiAXeroF8 6lan
;otlier, bivsi ambasador 6!a u anadi8 1orenzo Dambrano, generalni direktor
>emeF8 6ntonio ;arrigues Galker, predsednik advokatske kancelarije ;arrigues
iz ?adrida8 :an ungA/oo, bivsi ministar spoljnih poslova /uzne oreje8 hijuro
%gata, bivsi guverner medjunarodnog odseka >entralne -anke /apana$.
11' %rste multinacionalnih /ompania i nihova sli/a u avnosti
:oHard Permutter je de(inisao tipologiju za multinacionalne kompanije. %n ih deli
u tri kategorijeC etnocentricne, policentricne i geocentricne kompanije$=.
9tnocentricna multinacionalna kompanija$5se oslanja na snaznu centralizaciju u
zemlji porekla, sto se odrazava u kompleksnoj nacionalnoj strukturi i vrlo
jednostavnoj strukturi u spoljnim zemljama8 naravno, sve vazne odluke se
donose u zemlji porekla.
?ondejla, ajrusa Vensa I -rzezinskog. $4@= godine, 'rilateralna omisija se sastala u ?adridu itada se zalozila za sistematsku koordinaciju privreda najrazvijenijih zemalja ""l Pais, $4 maj$4@=#.$httpCLLtrilateral.orgC4444Labout.htm$=:. Perlmutter, Mana#in# the Multinational Preparin# )or +omorro=, -usiness International in>onjunction Hith the >entre d29tudes Industrielles, Deneva, $45*, str.$$A$$=.$5 Prema nekim autorima multinacionalne kompanije bi trebalo nazivati transnacionalnimkompanijama zbog toga sto se ne radi o kompanijama koje imaju dve ili vise nacija. 0adi se okompanijama samo jedne nacije ali koje imaju aktivnosti van svojih granica.
)$
7/23/2019 Istorija Sverne Amerike uvod
32/32
trategija policentricnih multinacionalnih kompanija je drugacija, jer tezi
decentralizaciji, trans(eru vece slobode (ilijalama u inostranstvu.
to se tice geocentricnih multinacionalnih kompanija, to bi bile one u kojima je
decentralizacija potpuno sprovedena, tako da svaka (ilijala moze da razvija
sopstvenu politiku kao i da ukljucuje sve vrste inovacija.
to se njihove slike u javnosti tice, multinacionalne kompanije se cesto vezuju za
njihovu veliku moc uticanja na politicke odluke kao i za njihovu spretnost da
eksploatisu uslove siromastva u nedovoljno razvijenim zemljama. Isto tako, one
neprestano teze postizanju monopolske situacije, i to mozda pre svega u
tehnoloskom smislu. Primer takve teznje mogao bi da bude Microso)t, koji je na
pocetku XXI veka neprestano progonjen od strane antimonopolskog odseka
6merickog ?inistarstva Pravde$@.
hodno tome, problem pronalazenja nacina kontrolisanja multinacionalnih
kompanija je predmet velike brige za politicare, istrazivace itd...Ne treba da cudi
da su same