24
KULTURA I CIVILIZACIJA HISPANSKE AMERIKE 1. PREDAVANJE 10.03.2011. CONO SUR – Argentina, Čile, Paragvaj, Urugvaj ZEMLJOPISNI I DEMOGRAFSKI PODACI Osnovni pojmovi: LATINSKA AMERIKA – 1. Puta upotrebljen taj naziv 1856.g. – čileanski mislilac koji je želio označiti zajednicu koja govori jezicima nastalima iz latiskog jezika i kršćanske sv. Vjere (latinoamerica) IBERSKA AMERIKA – obuhvaća zemlje koje su bile kolonije Portugala i Španjolske, tj. Označava skupove u kojima su prisutni portugalski i španjolski (iberoamerica) PANAMERICANISMO – pojam koji označuje sveamerički, a javio se krajem 19.st. i označava zajednicu – uniju svih američkih država 1910.g. osnovana UNION PANAMERICANA – osnovao ju je SIMON BOLIVAR koji je smatrao da bi bilo idealno da se prostori ujedine u jednu PANAMERIČKU DRŽAVU, te da Amerika pripada onima koji su tu rođeni. 1826.g. – sastao se kongres Zajednički jezik: španjolski jezik Proteže se od Arktičkog do Antarktičkog, cijelom sjevernom i južnom hemisferom Sjeverna hemisfera – SEPTENTRIONAL Južna hemisfera – SEPERIDIONARIO Površina sjevernog i južnog djela je 42 mil km 2 = 29% ukupne zemljine površine Nadmorska visina južne i sjeverne je prosječno 650 m Ima 2. oceana: Pacifik – Pacifico Atlantik – Atlantico Najbliža točka starog svijeta nalazi se kod BERINGOVOG PROLAZA (Aljaska) 90 km RELJEF: 2 velika planinska lanca: SIERRA MADRE OCIDENTAL – proteže se uz obalu Pacifika SIERRA MADRE ORIENTAL – proteže se kroz unutrašnjost - Spajaju se u veliki prostor VULKAN: Popukatepetl 1

Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

  • Upload
    katey91

  • View
    37

  • Download
    6

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

KULTURA I CIVILIZACIJA HISPANSKE AMERIKE

1. PREDAVANJE 10.03.2011.

CONO SUR – Argentina, Čile, Paragvaj, Urugvaj

ZEMLJOPISNI I DEMOGRAFSKI PODACI

Osnovni pojmovi:LATINSKA AMERIKA – 1. Puta upotrebljen taj naziv 1856.g. – čileanski mislilac koji je želio označiti zajednicu koja govori jezicima nastalima iz latiskog jezika i kršćanske sv. Vjere (latinoamerica)IBERSKA AMERIKA – obuhvaća zemlje koje su bile kolonije Portugala i Španjolske, tj. Označava skupove u kojima su prisutni portugalski i španjolski (iberoamerica)PANAMERICANISMO – pojam koji označuje sveamerički, a javio se krajem 19.st. i označava zajednicu – uniju svih američkih država

1910.g. osnovana UNION PANAMERICANA – osnovao ju je SIMON BOLIVAR koji je smatrao da bi bilo idealno da se prostori ujedine u jednu PANAMERIČKU DRŽAVU, te da Amerika pripada onima koji su tu rođeni.

1826.g. – sastao se kongresZajednički jezik: španjolski jezikProteže se od Arktičkog do Antarktičkog, cijelom sjevernom i južnom hemisferomSjeverna hemisfera – SEPTENTRIONALJužna hemisfera – SEPERIDIONARIO

Površina sjevernog i južnog djela je 42 mil km2 = 29% ukupne zemljine površineNadmorska visina južne i sjeverne je prosječno 650 mIma 2. oceana: Pacifik – PacificoAtlantik – Atlantico

Najbliža točka starog svijeta nalazi se kod BERINGOVOG PROLAZA (Aljaska) 90 km

RELJEF:2 velika planinska lanca:SIERRA MADRE OCIDENTAL – proteže se uz obalu PacifikaSIERRA MADRE ORIENTAL – proteže se kroz unutrašnjost

- Spajaju se u veliki prostor

VULKAN: PopukatepetlNastanjuju se KORDILJERI (CORDILLERAS CENTRAL) – ima svoje ogranke:

1. SIERRAS DE TAMANACA2. VERAGNAS3. MONTAÑAS DE COPAN

KLIMA:Na sjeveru – pustinjska/stepskaOstatak – tropska i suptropska = podkontinent

RELJEF južne Amerike zapadni dio:Planinski lanac ANDE

1

Page 2: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

2.velika visočja: MATCIZO BRASILEÑO (brazilsko visočje) i MATCIZO DE GUAJANAS

CUENCO DEL RIO DE AMAZONAS – između Guajanskog gorja i Brazilskog visočjaRijeka ORINOCO – LLANO DE ORINOCO nizinaRIO DE LA PLATA – 2. Rijeke = PARANA I URUGUAY

ANDE – od vrha do dna kontinenta170 – 290 km širine3,5 tisuće m visineViše od 30 vrhova koji prelaze 5 m

ACONCAGUA – najviši vrh je cca 7000m

Najduža zemlja: ČILE 4230 km

KLIMA – sve vrste klime, suha kontinentalna, intertropska, tropska, umjerena, mediteranska (srednji Čile) oceanska (južni Čile), tropsko-nizinska, planinska, priobalno-pustinjska...

ATACAMA – pustinja u sjv. Čileu

STANOVNIŠTVO:- Latinska Amerika i Karibi slabo naseljeni- 600 mil stan na 42 km2

- Prosječna gustoća 14 stan/km2

- EL SALVADOR 215 stan/km2

- BOLIVIJA 6 stan/km2

RASNI SASTAV:Miješani: bijela, crna, indijska rasaBijelci i crnci – MULATI – MULATOSIndijanci i bijelci – MESTIKE – MESTIJOSCrnci i indijanci – ZAMBE – ZAMBOS

2

Page 3: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

2. PREDAVANJE 17.03.2011.

COLUMBO – Italija – Genova

- Dolazi iz pomorske obitelji- S 15.g. je doživio brodolom na portugalskoj obali- Tamo se oženio za dobro pozicioniranu ženu na dvoru- Obraćao se raznim vladarima- Prvo se obratio portugalskom kralju Ivanu II., a kasnije Isabeli i Ferndinandu- Projekt i proračuni temeljili su se na knjigama pape PIJA II.- Isabela (Castilla), Ferdinand (Aragon)

ARAGON:

- zadržao je autonomiju- usmjeren je na more- imao je posjede u Italiji- pokrivao je veliki dio Sredozemlja

- Isabela se zainteresirala za projekt, jer je Columbo iznio argument u kojem je rekao da će tim osvajanjem prostora moći pokrstiti duše koje nemaju vjeru

- U tom trenutku imali su 35.g. kada je 1. Put došao tražiti pomoć

SANTA FE – nalazi se u Granadi, a osnovan je kako bi se osvojila GRANADA

- Isabela i Ferdinand su odbili Columba jer je njegov projekt bio preskup, no mijenjaju mišljenje zbog završetka Reconquiste, te su ga zbog toga pozvali da se vrati i da će financirati njegovo putovanje – CAPITULASIONES de SANTA FE – sporazum kojim je COLUMBO postao potkraljem i guvernerom prostora koje bi osvojio, te da će dobiti desetinu dobiti od brodova

- Djelomično su ga financirale i obraćeničke obitelji- Počeo je putovanje iz luke PALOS – jer su ljudi tamo bili u nemilosti zbog krijumčarskih

djelatnosti, te su morali platiti kaznu, najbolji način za to je bilo tako što ih je kruna prisilila da osiguraju posadu 87 ljudi

- 3. Broda SANTA MARIA, CARAVELE (PINTA I NIÑA)- Kada se vratio dočekali su ga Isabela i Ferdinand u Barceloni

SEVILLA – na rijeci GUADALQUIVIVIR

- Institucija – trgovačka kuća preko koje se obavljala sva trgovina- Trgovina je bila jaka, plemstvo je imalo utjecaja na kralja/icu- Bila je zaštićena od napada gusara- Imala je monopol između Španjolske i Novog Svijeta- Osnovan je arhiv- Tu je pokopan i Columbo – grob u katedrali, a Isabela i Ferdinand počiva u Granadi (kapelica)

3

Page 4: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

3. PREDAVANJE 24.03.2011.

VELIKA OTKRIĆA 1492. – 1535.g.

- Pad Konstantinopola- 1492.g. COLUMBOVO PUTOVANJE – početak kastiljske expanzije- 1535.g. – pad inkaičkog Carstva

POČETAK KASTILJSKE EXPANZIJE:

- 1404. Kanarsko otočje (4 od 7 otoka)- Saharska obala između rtova Aguer i Bojador- 1474. Mornari iz Andaluzije stižu do Gvinejskog zaljeva

Portugalci su bili napredniji od Španjolaca jer je njihovu pomorsku djelatnost financirala KRUNAHIDROGRAFSKA POMORSKA ŠKOLA – obrazovali su se piloti, usavršavanje elemenata u navigacijiBARTOLOMEO DIAZ – portugalac (1487.g. – 1488.g.) otkrio Rt Dobre NadeDIEGO CAO – stigao je do ušća rijeke Kongo, otkrio točku gdje se susreću dva oceanaMARTIN LOPEZ – potugalac, došao je do Novaje ZemljeVASCO DA GAMA – putovanje od 1497.g. – 1498.g. 1498.g. stiže u Indiju uz obalu Afrike, njegova flota pristaje u CALKETI

CRISTOBAL COLON ili KRISTOFOR KOLUMBO – njegova 4 putovanja:1. PUTOVANJE 1492. – 1493.g. – Kristofor Kolumbo sklopio je sporazum u SANTA FE-u –

CAPITULACIONES DE SANTA FE 17. Travnja 1492.g. sa katoličkim kraljevskim parom Isabelom i Ferdinandom, te je time dobio titulu admirala oceana, potkralja i namjesnika svih zemalja koje otkrije. Ima pravo na desetinu svih bogatstava u otkrivenim zemljama, te pravo sudjelovanja u osmini troškova budućih flota, tj. Uzimati od njih osminu dobiti.

Pothvat je započeo 3. Kolovoza 1492.g. kad su iz luke PALOS u pokrajini HUELVA pod njegovim zapovjedništvom krenula 3 broda: PINTA I NINA (karavele) i Santa Maria (nao) i prvo su stigli do Kanarskih otoka, a zatim su krenuli prema zapadu. 12. Listopada 1492.g. su stigli do otoka u Malim Antilima kojeg su Španjolci nazvali SAN SALVADOR (današnji Watling). Od tuda su stigli do Kube i Hispaniole, te se vratili u Španjolsku.K.K. – vodio 2 paralelna dnevnika.Flota je 3.mj. obilazila otočje, a pristali su na današnju Cubu i Haiti kojeg je nazvao LA ESPANOLA

NAVIDAD – 1. Vrsta naseobine koju su izradili Europljani na američkom kopnu- Na putu prema Španjolskoj, nastupila je oluja, 2. Broda su se izgubila, ali su stigla u PALOS isti

dan 15. Ožujka 1493.g., ali odvojeno.- Papa ALEXANDAR VI., tj. Sv. Stolica – napisao je bule INTERCETERA izdane 2. I 3. Svibnja

1493.g. i dao je blagoslov Isabeli i Ferdinandu zbog svih zasluga, te im daje pravo da pokrštavaju zemlju koju je otkrio Columbo. U njima stoji da vlast nad Novim Svijetom pripada kruni Kastilje, te je papa odredio koja zemlja će pripadati kastiljsko-aragonskoj, a koja portugalskoj kruni.

- 1494.g. dolazi do sporazuma u TORDESILLASU u kojem je utvrđena „umjetna“ crta, tj. 370 liga zapadno od Zelenog Rta je prostor kastilsko-aragonske suverenosti, a istočno od te crte portugalske suverenosti.

2. PUTOVANJE 1493.g. – 1494.g. – velika kolonizacijska expedicija sa 17 brodova.Ideja je bila organizirati život i osnivaju se nastambe.

- 1. Španjolska naseobina bila je U Santo Domingu- Stigao je do Puerto Rica i Jamajke

4

Page 5: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

- Došlo je do sukoba između Indijanaca i njegovih ljudi, te je kraljevski katolički par bio vrlo nezadovoljan

3. PUTOVANJE 1498.g. – Kolumbo je stigao do ušća rijeke Orinoco (Venezuela) i nazvao ga TIERRA FIRME DEL MAR OCEANO. Smatrao je da je stigao do RAJA ZEMALJSKOG. 1499.g. vojnik ALONSO DE OJEDA je dobio dozvolu da samostalno istražuje Ameriku, tj „Indiju“

AMERIGO VESPUCCI – pisao je pisma LORENZU VELIČANSTVENOM i prisvojio ideju da se radi o novom kontinentu

4. PUTOVANJE 1502.g. – 1504.g. – u razdoblju između 1502. I 1511.g. Španjolci su stvorili naselja na Cubi, Jamajci i Puero Ricu. Postali su svijesni da se radi o novom kontinentu. Iako je Columbo uvjeren da je otkrio Indiju.

5

Page 6: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

4. PREDAVANJE 07.04.2011.g.

POČECI PISMENOSTI I KNJIŽEVNOSTI U NOVOM SVIJETU

Textovi o otkriću predstavljaju 1. Pismenost na španjolskom jeziku u Americi. Poznati su u tiskarskom obliku, a neki su čak još uvijek u rukopisnom obliku. Jedno od težišta gl. Osobine većine hispansko-američkih kultura je njezina MIJEŠANOST. Oni su ujedno svjedočanstva o stvaranju nove civilizacije i kulture i tvore integralni dio te nove kulture.SVJEDOČANSTVA su pisana ciljanim čitateljima, sv. Stolici, kralju. Istraživači su ispunjavali upitnike o tome što su vidjeli na putovanjima u novim zemljama, te su o tome podnosili izvješća sv. Stolici kako bi se vidio napredak pokrštavanja.

Osvajači su pisali izvješća, dnevnike i crteže, a brojni textovi su u arhivu (Sevilla – casa de contratacion).

TIPOVI SVJEDOČANSTVA:1. CARTA RELATORIA – opis otkrivenog prostora gdje se crtežom objašnjava što je riječima

upisano.2. RELACIÓN – opis/prikaz sastavljen u obliku upitnika, gdje su istraživači, osvajači morali

odgovoriti na silna pitanja postavljena od strane crkvenih dužnosnika,vlasti, organizatori putovanja,kartografi.

3. CRÓNICA – srednjovjekovna vrsta koja daje obavijesti o prošlom vremenu koje drži važnima. Označava ono što istraživači proživljavaju, aktualne događaje, vremenski slijed. Onaj koji piše ne smije stavljati svoje osjećaje, već treba biti objektivan, neutralan.

4. HISTORIA – najsloženiji oblik. Najopširniji opis nekog stanja, svega viđenog, a nema opis slijeda događaja, nema kronologije, već uključuje dojmove i stav pisaca,jasna joj je svrha izlaganja.

Ne može ju napisati osoba koja nije LETRADO – pismena i učena osoba koja zna izlagati građu tako da pokaže cjelinu i detalje, te da u njoj bude vidljiv njegov stav i svrha izlaganja.

NAJPOZNATIJI DOKUMENTI:1.PISMA O OTKRIĆU – CARTES DEL DESCUBRIMIENTO (COLUMBO)DNEVNIK O OTKRIĆU – DIARIO DEL DESCUBRIMIENTO (COLUMBO)

- Objavljeni su 1493.g. u Barceloni- Preveo ga je katalonac Leandro del Cosco na latinski jezik- Originalni dnevnik je izgubljen

RELACIONES Y CARTAS – dokument koji sadrži sva Columbova izvješća, pisma koja su pohranjena i objavljivana. Ti zapisi su temelj za 1. Predodžbe o Americi. Njegovi dnevnici obiluju čudnim opaskama, prepoznaje stvari koje niti ne postoje i do kraja svog života ostao je dosljedan, misleći da je otkrio Indiju, a ne Ameriku.

2.IZVIJEŠĆA – CARTAS DE RELACION (Hernan Fernando Cortes) – zaslužan je za pad Azteškog Carstva. O tome govori u Cartas de Relacion (1519. – 1526.g.) kada je plemić iz Extramadure krenuo sa Cube s nekoliko brodova i financirao taj poduhvat u većem dijelu. CILJ mu je bio pokoriti Azteke i staviti ih pod vlast španj. Kralja.

5. PISAMA o iskustvu osvajanja ovih prostora: upućeno je doni Juani – kraljici Juani ,a bilo je politčko-pravno opravdanje razilaženja sa

guvernerom Kube Velazquezom izlaže osobne doživljaje svega s čim se susreo u N.S.

6

Page 7: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

Iz Coycacana – vojne operacije kad su Španjolci izbačeni iz grada, a nalikuje viteškom romanu Opisuje nastavak geog. Ekspanzije u 3 sektora:

Guatemala i Honduras Mex. Zaljev Južno more

Opisuje strašno putovanje u Honduras, pobuna kapetana i sukobi

Kada se iskrcao, osnovao je grad Veracruz i imenovao gradsku upravo, gradonačelnika koji je morao odgovarati samo kralju, a ne upravitelju Kube – Velazquezu.

Krenuo je do TENOCHITITLANA (Ciudad de Mexico) gdje mu je gl. Zadatak bio pronaći prevoditelja, informacije o ratovanju Azteka. Pronašao je prevoditeljicu DOÑU MALINCHE (Aztekinja) koju su Azteci prodali Mayama. Brzo je naučila španj. Znala je sva 3. Jezika (azteški, mayski i špa) te je prevodila i objašnjavala Cortesu kodove. Zahvaljujući njoj Cortes je uspio pokoriti Azteško Carstvo.

AZTECI – došli su sa sjevera. Divlje pleme, ratnici koji su bili dovoljno jaki da pokore druge narode koji su im plaćali poreze i žrtvovali ih. Oni su smatrali da treba zemlji dati žrtve kako bi ona radila bolje.

BERNAL DIAZ DE CASTILLO – vojnik u Cortesovom pohodu koji je odlučio napisati svoje viđenje što se dogodilo u N.S. Napisao je ISTINITA PRIČA O OSVAJANJU NOVE ŠPANJOLSKE – HISTORIA VERDADERA DE LA CONQUISTA DE LA NUEVA ESPANA, a na pisanje ga je potaknula LA HISTORIA DE LAS INDIAS Y LA CONQUISTA DE MEXICO dvotomna knjiga FRANCISCA LOPEZA DE GOMARA. Diaz u svojem djelu želi pokazati kako to sve izgleda, detaljno opisuje događanje do 1568.g. istraživanja, put, osvajanje Carstva i događaj TUŽNA NOĆ – NOCHE TRISTE (30.06.1520.) poraz Španjolaca itd. To je napisao po sjećanju, a ne usporedno po događajima.

SUSRET – opisuje kako Moctezuma prilazi Cortesu, nose ga na nosiljci, želi impresionirati čitatelja, da shvate razvoj conquiste, te ispričati svoja sjećanjaCORTES – vidio je koliko ljudi ima, jesu li naoružani (200), odmjerio ulicu (široka), te hoda po ulici, nije u nosiljci, piše pismo vladaru želeći se prikazati vrsnim ratnikom.Dok Francsico Lopez de Gomara nije sudjelovao u pohodu, ali kada je uopznao Cortesa, postao je njegov kapelan i napisao knjigu u kojoj je veličao Cortesovu osobu i postupke prilikom osvajanja.

CODICE FLORENTINO – FRAY BERNARDINO DE SAHAGUN – poznavao nauhatl (jezik Azteka), lat. I špa.

- Shvatio je da način života Indijanaca nestaje jer ju asimilira zapadna kultura- Smatrao je da je potrebno zabilježiti sve što je susreo- Formirao je vrstu upitnika na nahuatlu – vrsta statističke metode, pisao je izvješća na temelju

njihovih svjedočanstava- HISTORIA GENERAL DE LAS COSAS DE LA NUEVA ESPANA – najvažnije djelo u kojem je

sabrao sve što je dotada imao, istražujući područja oko TENOCHITLANA (Mexico)

PLATOANI – govornici – titula vladara, Moctezumina šutnja: znak nemoći i predajePokoreni narodi – plaćaju poreze, osiguravaju hranu, žrtve, nije im u interesu asimilirati ih

LA ARAUCANA – napisao ju je Alonso de Ercilla y Zuñiga.- Epski spjev španj. Autora o špa. Osvajanju u današnjem Čileu- 1. Književni text s američkom temom

7

Page 8: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

5. PREDAVANJE 31.03.2011.g.

IRWING – američki pisac koji je upoznao Španjolce na svojim putovanjima- Najpoznatije djelo: THE SKECH BOOK - Napisao kroniku osvajanja Granade- Smatrao je Španjolce hrabrim, velikim borcima, ističe pozitivne osobitosti- Inherentno – obilježava Španjolce- Autor je djela THE LEGEND OF SLEEPY HOLLOW

BARTOLOME DE LAS CASAS – proglašen je zaštitnikom Indijanaca, jer se 1. Borio za njihova prava- Krenuo je koracima svoga oca- ENCOMENDERO – počeo je uviđati nepravdu prema Indijancima- ENCOMENDEROS – naziv koji su dobivali Indijanci (krhki i fragilni) koji su morali raditi na

imanjima - DJELO: HISTORIA DE LAS INDIAS

Glavni motiv špa. Osvajača bila je pohlepa za čašću i zlatom. BREVISIMA RELACION DE LA DESTRUCION DE LAS INDIAS – 1542.g. = LA LEYENDA NEGRA – španjolci su dugo godina bili na crnoj listi, smatrani su krvoločnima i sebičnim

- Želi reći da se od Španjolca nije moglo ništa drugo niti očekivati- Želi pokazati da je Europa razmišljala na isti način, te da su Špa. To znali iskoristiti

KNJIGE:PUTOVANJA MARCA POLA – djelo koje je inspiriralo ColumbaJOHN MANDUVAL EL CABALLERO TAFUR

8

Page 9: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

6. PREDAVANJE 28.04.2011.g. (minimalno u ispitu) – drugim riječima ne obraćati pažnju previše

PRETKOLUMBOVSKE KULTURE SREDNJE AMERIKE- Stare kulture srednje Amerike

KRONOLOGIJA:1. PERIODO FORMATIVO – razdoblje nastanka (2500pr.n.e. – poč. Kršć. Ere) – OLMECAS – la

cultura madre – olmečka kultura2. PERIODO CLASICO – klasično razdoblje (poč. Kršć.ere – 1000.n.e.) – Mayas, Tenotihuacan,

Monte Alban, Zapotecas3. PERIODO POSCLASICO – postklasično razdoblje (1000.n.e. – dolazak Španjolaca) Aztecas,

Toltecao

OLMEČKA KULTURA – nastala je uz obalu Meksičkog zaljeva, Veracruz, Tobasco- Kultura jaguara- Uspon: 1200.g. pr.n.e. – 400.g.- Društvo je centralizirano, a moć je u rukama moćnih obitelji- Moćnici posreduju između bogova i stanovnika- Gl. Religijska kultura: poštivanje jaguara- Bili su politeisti (mnogoboštvo)- 1. Oblik umjetnog izražavanja: ogromne skulpture – prikazi glava njihovih vladara

TEOTIHNUACANSKA KULTURA – u središtu meksičke visoravni- Dolazi do nastanka društvenih klasa- Službena religija, gradovi i države- Moćan grad- Grad je struktuiran u 2 pravca: S-J, I-Z- Najznačajinija je ulica mrtvih koja je povezivala MJESEČEVU PIRAMIDU sa skupinom hramova- SUNČEVA PIRAMIDA – visoka je 65m- VJERA – imala je važnu ulogu u društvu- Upravlja svećenički sloj- 7.st. pad grada zbog pobune seljaka – problem je bio u opskrbi grada hranom- Imali su 39 božanstava (11 ženskih)

POSTKLASIČNI PERIOD – inovacije – metal, ukrasi, predmeti- Ratničke aktivnosti, male ratničke države koje žive od poreza osvojenih naroda- TULA – sjedište toltečkog carstva – govorili su nahuatl- Tolteci su kontrolirali SI Mexica- Chichimecas – nisu imali 1 središte, već niz gradova-država- Azteci 13/14.st.- Argentina i Čile – bijelci- Mješanost je bila glavna karakteristika ovih prostora- CRNA LEGENDA – u istraživačkim pohodima ih potivira pohlepa i žeđ za zlatom, pad stan.

Zbog okrutnosti, bolesti koje su donijeli- Masovno samoubojstvo zbog gubitka identiteta

MAYANSKA CIVILIZACIJA – Yucatan, Tobasco, Chiapas, Guatemala, Belize, Honduras- Upotrebljavali su hijeroglife (>700 znakova)- Arhitektura – tzv „lažni luk“, monumentalna skulptura, sustav mjerenja vremena (2 kalendara

– koje su Azteci preuzeli)

9

Page 10: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

- 300.g.n.e. veliki ceremonijalni centri – grad TIHAL, pravi gradovi u gospodarskom smislu, nisu pravilno građeni jer su u prašumama (težak teren)

- 9/10.st. teška kriza – propadanje civilizacije, ljudi napuštaju gradove, žive ponovno na primitivan način

- Društvo: dijeli se na klanove prema rodbinskim vezama (brakovi unutar rodbine, te se na taj način spriječava društvena mobilnost)

- Strog, propisan način odijevanja, svi se bave točno određenim poslovima- KASTE: kraljevi – polubogovi, svećenici, ratnici, obrtnici, seljaci, trgovci, poljoprivrednici- Robovi – zatočenici koji su to postali ratom ili zbog neposluha = nemogućnost uspinjanja na

društvenoj ljestvici- Svemoćni vladar – HALACH HUINIK – istinski čovjek, gospodin – ako nema sina, prelazi vlast

na kćer, a ako nema djece na njegovog brata- VJERA – politički instrument – kontroliranje seljaka, vladajuće klase su se pobrinule da seljaci

misle da su im bogovi potrebni- VLADAR – bog i čovjek, jedino živo biće koje je sposobno osigurati egzistenciju naroda- IDZAM NA – gl. Bog, bog stvoritelj, čuvar ljudskog roda, pretvara se u druge bogove, njegova

žena upravlja životima tkalaca- CHAK – gospodar kiše, vode- VJERSKI RITUALI – održavanje postojećeg poretka – kultura mrtvih vladara- ZNANOST I UMJETNOST – poznavali su aritmetiku, kalendar, hijeroglifsko pismo

2 kalendara: 1. TZOLKIN – ritualni kalendar od 260 dana, 13 mjeseci po 20 dana, predviđanje budućnosti

ljudi2. SOLARNI – 18 mjeseci po 20 dana

10

Page 11: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

7. PREDAVANJE 05.05.2011.g.

ADMINISTRATIVNA ORGANIZACIJA ŠPANJOLSKIH PREKOMORSKIH TERITORIJA

1. Casa de Contratacion (1503. - 1790) – trgovačka kuća- Osnovana je 1503.g. u Sevilli, kuća koja je zadužena za organizaciju života u prekomorskim

posjedima- 1. Sjedište u Sevilli 1503. – 1717.g.- 2. Sjedište u Cadizu 1717. – 1790.g.- Imala je ograničenu sudsku funkciju- 1. Blizina Castille- 2. Sevilla se u 16.st. razvila u trg. Središte i imala je jako plemstvo koje je utjecalo na tu

odluku- 3. Nalazi se na rijeci Guadalquivivir (5,5 km udaljena od mora) – zaštićena je od napada

gusara

Tri službenika:1. RIZNIČAR – tesorero – brinuo se za zlato, srebro, dragulje dovežene iz Indija, te za ubiranje

poreza za Krunu2. KNJIGOVOĐA – contador – bilježio je sve putnike i svu robu za Indije i natrag3. AGENT – factor – opskrbljivao brodove svime što je na njima bilo potrebno za odlazak i

povratak

FUNCIJE:1. Nadgledati trgovinu s Kanarima, Afrikom i Amerikama2. Opremati pomorske expedicije3. Izdavati dozvole za putovanja4. Popisivati teret5. Određivati kvote za pošiljke6. Vršiti inspekciju brodova7. Naplaćivati petinu koja je pripadala Kruni8. Spriječavati krijumčarenje9. Čuvati imetak preminulih i brinuti za pronalaženje zakonskih nasljednika

ZNANSTVENE FUNKCIJE: - 1510.g. 1 statut- Pismohrana geografskih, hidrografskih i kartografskih informacija

- 1. Pomorska škola – Portugal- 1. Pomorska škola u Španjolskoj – Sevilla

3. Kontrole nad brodovima: Brod usidren u Sevilli na rijeci morao je proći tehnički pregled, te potpisati izjavu da neće

primiti putnike koji nemaju dozvolu Case de Contratacion Pregledavaju se namirnice, opskrba, naoružanje Pred sam polazak u Sant Lucarde Meda – provjerava se da kapetan nije ukrcao više

putnika ili one koji nemaju dozvolu = GLAVNA KONTROLA

2. El real y supremo consejo de Indios (1524. – 1812.g.)- Nastao je u periodu od 1511. – 1524.g.- Nema stalno sjedište- Zasjeda u Sevilli

11

Page 12: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

FUNKCIJE:- Zakonodavna vlast- Politička (svi poslovi uprave vezani za Indije)- Sudska – funkcija vrhovnog suda- Imenovanje na funkcije potkraljeva, upravitelja i sudaca- Kontrola provođenja kastiljskih zakona u N.S.- Kontrola zakona nastalih u N.S.- Kontrola izvoza dobara i nadgledanje izvoza knjiga

POTKRALJEVSTVA:1534.g. osniva se POTKRALJEVSTVO NOVE ŠPANJOLSKE (El Virreinato dela Nueva Espana) sa sjedištem u Mexicu

- Potkraljevstvom vlada VIRREY – koji se zadržava na čelu 7.godina. - Prije imenovanja potkralja, vladao je GOBERNADOR – upravitelj, voditelj osvajačkog pothvata

1542/3.g. osniva se POTKRALJEVSTVO PERUA (El Vierrinato del Perú) s gl. Gradom Limom- Obuhvaća cijelu Južnu Ameriku osim portugalskih i holandskih posjeda u njoj- Dijeli se na 3 mala potkraljevstva:1. Potkraljevstvo Perúa sa sjedištem u Limi2. Potkraljevstvo Nove Granade sa sjedištem u gradu Santa Fé de Bogotá (1717.g. i 1739.g.)3. Potkraljevstvo Río de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu (1776.g.)

CAPITANÍAS GENERALES – upravne jedinice na kojem čelu je capitán general. Ovise o potkraljevstvima. Nastaju u prostorima podložnim nemirima (zone gusarenja), a u 18.st. se izdvajaju kao samostalne jedinice uprave. Najpoznatije su:

1. LA CAPITANÍA GENERAL DE GUATEMALA2. LA CAPITANÍA GENERAL DE VENEZUELA3. LA CAPITANÍA GENERAL DE CHILE4. LA CAPITANÍA GENERAL DE GENERAL DE LA HABANA (CUBA)

ENCOMIENDA – područja koja su osvajači dobivali u trajno vlasništvo – prebenda/nadarbina.

AUDIENCIAS – tijela sudbene vlasti s ograničenim ovlastima/djelovanjem na određenim područjima.- 1511.g. osnovana Audiencia u Santo Domingu – 1. Koja je osnovana - 1526.g. osnovana Audiencia u Mexicu – vrlo je neuspješna,na čelu je predsjednik, imala je 4

auditora/inspektora, jednog pravnika, svaki od njih je morao posjećivati provincije pod njegovom vlašću

Nisu smjeli imati svoje imovine, već su morali živjeti u državnim kućama Nisu se smjeli ženiti sa ženama iz svoje provincije GETCHUPINES – Španjolci na visokim pozicijama Zabranjuju kumstvo Imali su mandate ( sele se iz 1 u 2 upravu)

- 1543.g. osnovana Audiencia u Limi i Guatemali- 1563.g. osnovana Audiencia u Quitu- 1661. – 1671.g. osnovana Audiencia u Buenos Airesu

CABILDOS – ayuntamientos/consejos- Lokalno vijeće zaduženo za lokalnu upravu i administraciju gradova- Sastoji se od više općina – MUNICIPIOS – najmanja upravna jedinica- Gradovi – građeni su planski u obliku šahovske ploče- VECINOS – građanin ili stanovnik jednoga grada

12

Page 13: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

FUNKCIJE:1. Sudske2. Administrativne3. Gospodarske4. Vojne ili sigurnosne

SLUŽBE I DJELATNICI:1. Corregidor – sudac kojeg postavalja kralj2. Alcaldes Mayores – lokalni suci3. Regidores – vijećnici4. Alférez real – osoba zadužena za protokol5. Alguacil mayor – načelnik policije6. Fiel ejecutor – postavljanje i kontrola cijena, određivanje visine poreza7. Procurador – zakonski predstavnik vijeća8. Escribano – bilježnik pravnih akata, javnih poslova9. Tesorero – blagajnik10. Depositario – ubire porez i čuva imovinu ako su se strane usporile

2. SLUŽBENE KONTROLE:1. VISITA – vizitacija – kontrola nad institucijama koje organizira Vijeće za Indije – rutinska

kontrola ili kontrola po dojavi2. RESIDENCIA – inspekcija – vrsta kontrole kojoj su podlijegali svi državni službenici na kraju

svojeg mandata, vijeće za Indije imenuje inspektore koji vrše kontrole nad potkraljevima, guvernerima i auditorima

13

Page 14: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

8. PREDAVANJE 19.05.2011.g.

KATOLIČKA CRKVA U KOLONIJALNOM SVIJETU

ŠPANJOLSKA – Peninsula/Madre PatriaPrekomorski posjedi osim Kanarskih otoka – ULTRAMAR ili ESPANA ULTRAMARINA (obje Amerike, otoke u Karipskom moru i Filipinsko otočje)

LA RECONQUISTA – proces ponovnog zauzimanja izgubljenog životnog i državnog prostora od strane kršćanskih vladara, bio je svjetovnog i vjerskog značenja. Obilježila je način osvajanja:

1. RASPODJELA ZEMLJE – modeli raspodjele:a. ENCOMIENDAb. ENCOMENDEROS - posjednici

2. VJERSKI FANATIZAM – evanđelje, Španjolci su se smatrali desnom rukom Boga (zlato što su dobivali bila je kompenzacija) – širili su kršćanstvo među poganima

U XV. St. Počela je jačati tendencija k asimilaciji nekršćana. 1492.g. Židovi su morali izabrati između pokrštavanja i progona iz zemalja Katoličkog vladarskog para. 1520.g. u Kastilji Mauri se suočavaju s istom situacijom i 1526.g. u Aragonu.1568.g. Filip II. Zabranjuje pokršatavanje muslimana (mudejares), te da zadrže svoj jezik, običaje, načine odijevanja – USTANAK U ALPUJARASU – Filip II. Je poslao Ivana Austrijskog i vojsku IDEJA – maknuti s juga i raseliti po zemlji kako ne bi došlo do saveza

BULA INTER CAETERA – napisao ju je papa Alexandar VI., te ju potvrdio bulom EXIMIAE DEVOTIONIS – 1501.g. obraća se Ferdinandu i Isabeli i spominje njihove podvige za koji su oni zaslužni. Za otkričća Cristofora Columba. Traži da pokršavaju nove prostore i daje im legitimitet.

KASTILJSKA KRUNA – imala je potpuni nadzor nad crkvom u Indijama, tako da je crkvena politika bila integralni dio kolonijalne politike koju je od 1524.g. za kastilsku krunu vodilo Vijeće za Indije. Kruna je zadržavala pravo:

- imenovanja kandidata za crkvene družnosti- obvezivala se plaćati put u Indije- isplaćivati plaće, te graditi i darivati katedrale, crkve, samostane i bolnice iz desetina

prikupljenih od poljoprivrede i stočarstva1538.g. zapovijedila je da sve veze Indija i sv. Stolice moraju ići preko VIJEĆA ZA INDIJE, tj. Biti odobrene od strane VIJEĆA ZA INDIJE.

SV. STOLICA je dopuštala praksu Krune jer je imala puno problema, kao što je širenje protestantizma, te je španj. Svećenstvo uvidjelo da im njihova Kruna može ponuditi puno više nego papa.

Dolazi do otpora jednog dijela Crkve u Indijama. 1511.g. dominikanski svećenik u Santo Domingu, ANTONIO DE MONTESINOS – započeo je borbu za dragovoljno pokrštavanje i nenasilno pripovijedanje vjere. Ta borba je išla protiv dijeljenja zemlje kolonima (encomienda) te je izazvala reakciju Krune koja je donijela zakon „Leyes de Burgos“ koji su trebali pomiriti stavove između dominikanaca i Krune. No, Montesinosova ideja je zaživjela i nastavio ju je promicati BARTOLOME DE LAS CASAS, te je 30.g. XVI.st. ušla u krug tema teološke škole u Salamanci koju je predvodio FRANCISCO DE VITORIA.

1524.g. FRANJEVCI su stigli u Indije, inspirirani djelom FRANJE ASIŠKOG. Doživjeli su N.S. kao prostor u kojem je moguće uspostaviti zajednicu koja bi trajala tisuću godina (MILENARIZAM – tisućljetno kraljevstvo).

14

Page 15: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

PEONIA – najmanj posjed – PEON – čovjek koji je osvajačkom pothvatu pristupao dragovoljno opskrbivši se mačem MITA – radna obveza punoljetnih domorodaca u javnim radovima, tj. Rudnicima srebra i zlata. KASIKE – cacique – kasikizam – lokalni šef, autorite u određenoj zajednici, naziv je preuzet iz indijskog jezikaMISIJA – mision ili reduccion – vid lokalnog, općinskog ustrojavanja vlasti u N.S. Karakter joj je bio više vjerski, nego svjetovni, a pojavila se u dijelovima koje Španjolci nisu još osvojili. Njime upravljaju misionari. Okuplja se domorodačko stanovništvo. Najpoznatije misije bile su MISIJE ISUSOVACA – u današnjem Paragvaju, jugg i jugozapadu SAD-a.

1505.g. dolazi do 1. 50-ak crnaca – no, to nije službeno zabilježeno1510.g. Casa de Contratacion uvozi 1. Crnačko robljeEBANOVINA – radnici crne kože se izjednačavaju sa predmetima. Velika potražnja crnačke snage bila je u Brazilu.

KRALJEVSKI MONOPOL – trgovati sa trgovcima roblja3 UVJETA ZADOVOLJENA NA PROSTORU KARIBA (Cuba, Venezuela, Columbija, Brazil)

1. topla klima2. monokulturni proizvodi (velike plantaže)3. nepostojanje domorodačkog stanovništva

1. SVEUČILIŠTAU XVI.st. u N.S. osnovana su 3. Sveučilišta:

a) Santo Domingo 1538.g.b) Mexico 1551.g.c) Lima 1551.g.- Osnovana su s namjerom da šire znanje i duh katoličanstva.

1525.g. KRUNA je odlučila dati monopol nakladniku Nijemcu JACOBU CROMBERGERU za izvoz knjiga u Novu Španjolsku. Njegov sin Juan s Juanom Pablosom otvorio je 1537. Ili 1539.g. 1. Tiskaru u gradu MEXICU.4. travnja 1531.g. Kruna zabranjuje izvoz knjiga u Indije kao što je to viteški roman. Tekst zabrane naziva se REAL CÉDULA DE OCAÑA.

1. TISKARA u N.S. otvorena je u Mexicu 1537/1539.g. – tiskari: Juan Cromberger, rođen u Sevilli, ali Nijemac podrijetlom i Lobarđanin Juan Pablos.

2. TISKARA otvorena je u LIMI 1584.g. otvorio ju je ANTONIO RICARDO iz Torina 3. 1640.g. počinje raditi tiskara u PUEBLI DE LOS ANGELES (Mexico)4. 1660.g. u gradu Guatemali

15

Page 16: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

9. PREDAVANJE 26.05.2011.g.

KULTURA U NOVOM SVIJETU – 16. I 17.ST. = ZLATNI VIJEK- vrijeme ekonomske krize na IP- Procvat kulture

KULTURNA POLITIKA ŠPANJOLSKE KULTURE

- 1525. Kruna daje monopol nijemcu Jacobu Crombergeru na izvoz knjiga u Novu Španjolsku – štetni su bili viteški romani – fantastični elementi, Kruna smatra da negativno djeluju na Indijance

- 1531. Real Cédula de Ocaña – zabrana izvoza viteških romana u Novi Svijet - 1556. Real Cédula de Valladolid - samo Vijeće za Kastilju izdaje dopuštenja za tiskanje knjiga - 1560. Real Cédula de Toledo – Vijeće za Indije izdaje dopuštenja za tiskanje knjiga u N.S.

KNJIŽEVNI PREDSTAVNICI Alonso de Ercilla y Zúñiga (1533. – 1594.) Garcilaso de la Vega – el Inca (1539. – 1616.) Juan Ruiz de Alarcón (1581. – 1639.) Sor Juana Inés de la Cruz (1651. – 1695.)

ALONSO DE ERCILLA Y ZÚÑIGA - napisao je LA ARACUNA – djelo koje se sastoji od 37 pjevanja- Epski spjev o španjolskom osvajanju u današnjem Čileu- 1. Književni tekst s američkom temom- Temelji se na povijesnim događajima- Obiluje fantastičnim elementima- Sudjeluje u bitkama protiv ARAUKANACA koji su se pobunili protiv špa. Vlasti- Vojnik i pjesnik

GARCILASO DE LA VEGA – EL INCA- pravo ime mu je Gómez Suárez de Figueroa - bio je sin konkvistadora, plemića Sebastiána Garcilasa de la Vege i inkaičke princeze Isabel

Chimpu Ocllo - on je prvi biološki, društveni i kulturalni MESTIK Amerike- primio je zapadnjačku naobrazbu - živio je u kraljevskom inkaičkom okruženju - 1. puta odlazi u Španjolsku s 11 godina- gradi vojnu karijeru- sudjeluje u suzbijanju ustanka Moriska u Granadi pod Ivanom Austrijskim- 1590. se zaređuje za svećenika

Djela: 1. La Florida del Inca (1605.)2. Comentarios reales de los Incas

I. dio: 1609. Objavljen u Lisabonu sastoji se od 9 knjiga, tj. 262 poglavlja

II. dio: 1617. Objavljen u Cordobi Sastoji se od 8 knjiga tj. 268 poglavlja

16

Page 17: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

U 1. dijelu KRALJEVSKIH KOMENTARA objašnjava:- podrijetlo INKA- osnutak gl. Grada CUZCA- ljudsku žrtvu božanstvu Sunca- Objašnjava zakone, vjeru, glavna božanstva, ljudsku žrtvu, vidove državnog ustroja- Cilj je bio pobiti negativnu predodžbu što su o carstvu INKA proširili Španjolci.

U 2. Dijelu govori o:- Govori o španjolskom osvajanju Perúa i o bratoubilačkim ratovima među Španjolcima

U početku je djelo dobro primljeno no 1782. ga Kruna zabranjuje u Potkraljevstvu Perúa i Buenos Airesu jer među indijanskim i kreolskim stanovništvom pothranjuje ideje o neovisnosti.

- Objavljen posthumno

JUAN RUIZ DE ALARCÓN- najveći dramaturg Novog Svijeta- pripada Zlatnom vijeku španjolske književnosti- obrazovao se u Méxicu - 1613. nastanjuje se u Madridu - piše za kazalište- najveći doprinos: komedija karaktera

Djela: - La verdad sospechosa - Las paredes oyen - La cueva de Salamanca - Ganar amigos - Los favores del mundo

JUANA INÉS DE LA CRUZ- nezakonita kći španjolskog (kreolskog) veleposjednika- naučila je čitati i pisati s tri godine od starije sestre- imala je pristup djedovoj knjižnici i tu se samostalno obrazovala- pisala je kazališne komade, prozu i poeziju- 1667. ulazi u red KARMELIĆANKI, ali zbog bolesti prelazi u red svetog Jeronima - zbog dobrih veza u dvorskim krugovima djela joj se tiskaju u Španjolskoj- bija je pod utjecajem Góngorina ‘KULTERANIZMA’ i Quevedova ‘KONCEPTIZMA’

KAZALIŠTE:Komedije:

Amor es más laberinto Los empeños de una casa

- Jednočinke (loas)

Autos Sacramentales:El divino Narciso El cetro de José El mártir del sacramento: san Hermenegildo

POEZIJA:1. Primero sueño 2. Villancicos 3. Ljubavni soneti

17

Page 18: Kultura i Civilizacija Hispanske Amerike

PROZA- Respuesta a Sor Filotea de la Cruz

RESPUESTA A SOR FILOTEA DE LA CRUZ – tekst koji joj je priskrbio naslov 1. Feministice u hispanskom svijetu

PRIMER SUEÑO – poema pisana u gongorskom stilu, u obliku parabole opisuje let duše i put spoznaje, fizičko, biološko i astronomsko znanje.

FRAY DIEGO DE LANDA- Španjolski franjevac- 30 godina provodio evangelizaciju mayanskog stanovništva- 1562. – “AUTO DE FE DE MANÍ”- Spalio je oko 5000 prikaza idola koje su obožavali Maye i tone knjiga koje su sadržavale zapise

o mayanskim običajima i religiji- 1566. –”RELACIÓN DE LAS COSAS DE YUCATÁN” – opis španjolskog osvajanja Yucatána,

mayanska povijest i legende, opis mayanskog pisma- 1572. – imenovan biskupom Yucatána

CARLOS DE SIGÜENZA Y GÓNGORA- Znanstvenik, povjesničar i književnik- 1667. – izbačen iz isusovačkog reda zbog neposluha- Sveučilišni profesor astrologije i matematike- 1. ističe razliku između astrologije i astronomije- U istraživanjima se koristi instrumentom sličnom mikroskopu- Obnašao dužnost kraljevskog hidrografa- Svoju bogatu knjižnicu poklanja isusovačkoj školi

18