ISTRAŽIVANJE O STAVOVIMA UČENIKA U SRBIJI O PRIMENI IKT SREDSTAVA U NASTAVI I UČENJU
Katarina Milanović 1, Vesna Milosavljević2 1 Microsoft Software d.o.o. Beograd, 2 Unasoft Beograd
1. UVOD Kompanija Microsoft i Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije su u junu 2004. godine
potpisali Memorandum o Razumevanju, sa željom da se značajno poboljšaju edukativni potencijali obrazovnih institucija u oblasti IT-a. Inicijativa je deo Microsoft-ovog međunarodnog programa Partner u učenju koji ima za cilj da se osposobe škole da značajno podignu nivo pismenosti svog osoblja u informacionim i komunikacionim tehnologijama, kako bi novostečena znanja bila utkana u obrazovne programe, kroz različite projekte edukacije nastavnika i učenika [1].
U programu Partner u učenju izvršeno je anketiranje 1387 učenika iz 14 škola na teritoriji Republike Srbije, kako bi se stekla slika o osposobljenosti i interesovanjima učenika za primenu informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) u nastavi. Testiranje je izvršeno u svrhu planiranja aktivnosti u programu Partner u učenju, ali smo zbog nedostatka sličnih istraživanja u našoj zemlji hteli da objavimo dobijene rezultate.
2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Cilj ovog istraživanja je bilo formiranje slike o dostupnosti računara učeniku u školi i kod
kuće, osposobljenosti učenika za korišćenje računara, poverenju učenika u IKT i mišljenju učenika o primeni IKT-a u nastavi i učenju. Formiranje slike o digitalnoj pismenosti učenika, njihovoj motivaciji i navikama, važno je radi svrsishodnog planiranja obuka za učenike i nastavnike i drugih aktivnosti u programu Partner u učenju.
3. METOD I IZVORI PODATAKA U obrazovnom sistemu Republike Srbije ima preko 600 000 učenika, a našim pilot
istraživanjem je obuhvaćen uzorak od 1387 učenika osnovnih i srednjih škola na teritoriji Srbije (bez Kosova i Metohije). Anketirani su učenici viših razreda u osnovnim školama i učenici druge, treće i četvrte godine u srednjim školama. Uzorak je formiran slučajnim izborom, a anketiranje obavljeno u periodu januar- novembar 2006. godine. Učenici osnovnih škola čine 14.1 % anketiranog uzorka, a ostatak populacije obuhvaćene anketom čine učenici srednjih škola. Među srednjoškolskom populacijom obuhvaćenom ovim ispitivanjem je 71.2% učenika prirodno-tehničkog usmerenja, 13.1% je društveno-jezičkog smera, a 1.5% učenika pohađa opšti smer.
Korišćen je standardizovani upitnik, kao adekvatna i metodološki primerena metoda prikupljanja podataka. Forma upitnika je dvojaka – standardna i elektronska. Upitnik sadrži 24 pitanja relevantnih za istraživanu temu. Osnovna karakteristika upitnika je upotreba većeg broja otvorenih i više izbornih pitanja, što je omogućilo unošenje većeg broja izbora i mišljenja. Kvalitetu iskustvene građe je doprineo način sprovođenja anketiranja na principu dobrovoljnosti i nepristrasnosti.
4. DOSTUPNOST RAČUNARA UČENIKU Anketom je ispitivana dostupnost računara učenicima, kod njihove kuće i u školi. Zbog vrlo
nejednako razgranate i generalno loše telekomunikacione infrastrukture u Srbiji, nismo ispitivali dostupnost priključka na internet, već samo dostupnost računara učeniku (rezultati istraživanja o dostupnosti Interneta građanima Srbije mogu se naći u [2]).
Bez odgovora0.43%
Do 257.89%Do 5
19.68%
Do 1013.41%
Do 204.76%
Nemaju mogućnost
3.82%
Slika 1. Broj učenika u školi koji koriste jedan računar
Na pitanje „Koliko učenika u Vašoj školi koristi jedan računar?“ 57.89% učenika je odgovorilo da do 2 učenika u njihovoj školi koristi jedan računar, 19.68% da ih koristi do 5 učenika, 13.41% da ih koristi do 10 učenika, 4.8% da je do 20 učenika na jedan računar, a 3.8% učenika kaže da učenici nemaju mogućnost da koriste računare u njihovoj školi.
Učenici u školi koriste računar po najviše za nastavu informatike i računara 65.40%, za upotrebu edukativnih kompjuterskih programa 20.60%, za internet istraživanja u okviru nastavnih programa 17.52%, za svoje potrebe pod nadzorom nastavnika 11.6%, a mali broj učenika može da koristi računar za lične potrebe i bez nadzora nastavnika 3.40%.
Nastava informatike i računara
Edukativni kompjuterski programi
Internet istraživanja u okviru nastavnih programa
Za svoje potrebe, pod nadzorom nastavnika
Korišćenje računare bez nadzora nastavnika
65.40%
20.50%
17.50%
11.60%
3.40%
Slika 2. Svrha u koju učenici koriste računar u školi
Učenicima su se izjasnili da su im računari dostupni računari i van škole i to najviše od kuće 81.30% i kod prijatelja i rođaka 18.60%, nešto manje u internet kafeima 8.00%, a postoje učenici kojima uopšte nije dostupan računar van škole 1.20%.
Kod kuće
Kod prijatelja komšija ili rođaka
U Internet kafeima
Nigde
Sve navedeno
Ostalo
U igraonici
Gde god mogu
81.30%
18.60%
8.00%
1.20%
0.60%
0.40%
0.30%
0.30%
Slika 3. Dostupnost računara učenicima van škole-mesto
Učenici često koriste računar, jer čak 62.26% učenika koristi računar svakodnevno, a 23.13% nekoliko puta nedeljno. Procenat učenika koji računar ne koristi više od po nedelju dana je 11.6%. Procenat učenika koji koriste računar tek nekoliko puta godišnje je 4.13%, a nikad ne koristi računar 0.51% (što je verovatno u vezi sa već iznesenim podacima da procenat učenika koji nemaju pristup računaru u školi 3.82% i da procenat učenika kojima uopšte nije dostupan računar van škole je 1.20%). Procenat učenika koji računar koriste nekoliko puta mesečno je 6.96%.
Svakodnevno65.26%
Nekoliko puta nedeljno23.13%
Nekoliko puta mesečno
6.96%
Nekoliko puta godisnje
4.13%Nikad0.51%
Slika 4. Dostupnost računara učenicima van škole-frekvencija
5. POVERENJE UČENIKA U RAČUNARE I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I NJIHOVO KORIŠĆENJE U NASTAVI Učenici su iskazali veliko poverenje u računare i informacione tehnologije: 27.73% učenika
ima veoma mnogo poverenja u računare i u informacione tehnologije, čak 43.01% učenika ima mnogo poverenja, a procenat učenika koji nemaju mnogo poverenja ili imaju malo ili ni malo poverenja 23.89%, dok je procenat učenika koji nisu sigurni u svoje mišljenje po ovom pitanju 5.36%.
Veoma mnogo27.73%
Mnogo43.01%
Ne mnogo16.36%
Malo4.49%
Ni malo3.04%
Nisam siguran5.36%
Slika 5. Poverenje učenika u računare i informacione tehnologije
Učenici veruju da računari mogu da doprinesu unapređenju nastave i nastavnog procesa: veoma mnogo 46.42%, mnogo 38.52%, a procenat učenika koji je skeptičan ili nesiguran po ovom pitanju je 15.06%.
Na slično pitanje „Da li su informacione tehnologije budućnost prosvete i nastavnog procesa?“ učenici su slično i odgovorili: 45.94% učenika snažno veruje u to, 29.93% u velikoj meri veruje da je tako, 10.22% je delimično uvereno, 6.74% ne veruje da je tako i 7.17% učenika nije sigurno u to. U tom smislu, ispitano je mišljenje učenika o tome koliko je dobra ideja organizovanja obuka za korišćenje računara u učenju i učenici su dali sledeće odgovore: 36% učenika misli da je ovo veoma vredna ideja, 40.46% učenika misli da to dobra ideja, 3% učenika misli da je ovo malo interesantna ideja, 10% učenika misli da ovo nije mnogo dobra ideja, 2% da nije ni malo dobra, a 8% učenika nema oformljeno mišljenje po ovom pitanju.
Veoma mnogo46.42%
Mnogo38.52%
Ne mnogo8.33%
Nisam siguran3.33%
Malo2.24%
Ni malo1.16%
Slika 6. Mišljenje učenika o tome koliko računari i IKT mogu da doprinesu modernizaciji nastave i
unapređenju nastavnog procesa
6. OSPOSOBLJENOST UČENIKA ZA KORIŠĆENJE RAČUNARA I PRIMENA U UČENJU U istraživanju smo se bavili mišljenjem učenika o njihovoj osposobljenosti za korišćenje
računara, pre svega iz perspektive osposobljenosti učenika za korišćenje računara u nastavi i njihovom mišljenju o tome koliko je aktuelan program digitalnog opismenjavanja koji se sprovodi u školi.
Učenici misle da je njihov nivo znanja rada na računarima odgovarajući za praćenje aktuelnih potreba nastave: potpuno 36.46%, delimično 44.52%, nije dovoljan 7.55%, a 11.47% učenika nije sigurno.
Delimično44.52%
Potpuno36.46%
Nisam siguran11.47%
Ne7.55%
Slika 7. Odgovori učenika na pitanje da li njihov nivo znanja rada na računarima odgovarajući za
praćenje aktuelnih potreba nastave Odgovori učenika na pitanje „Koliko aktuelni nastavni plan prati aktuelnosti i dešavanja na
polju računarskih i informacionih tehnologija?“ nisu pokazali veliko slaganje u mišljenju učenika. 10.88% učenika misli da nastavni plan u potpunosti prati ove promene, 16.46% misli da se u velikoj meri prate, 28.28% da se promene prate delimično, 21.97% učenika misli da je nedovoljno, a 11.02% učenika da se promene ne prate ni malo. Čak 11.02% učenika nema oformljeno mišljenje po ovom pitanju.
Delimično28.28%
Nedovoljno21.97%U velikoj meri
16.46%
Nisam siguran11.39%
Ni malo11.02%
U potpunosti10.88%
Slika 8.Koliko aktuelni nastavni plan prati aktuelnosti i dešavanja na polju računarskih i informacionih
tehnologija Interesovalo nas je i mišljenje učenika o sopstvenoj osposobljenosti za korišćenje nastave uz
pomoć računara, ako bi se takva nastava organizovala u njihovoj školi. 47.14% učenika se smatra potpuno sposobnim za pohađanje ovakve nastave, 32.14% učenika se smatra delimično sposobnim, nedovoljno sposobnim 4.56% učenika, ni malo sposobnim smatra sebe 1. 59% učenika, a nije sigurno 14.55% učenika.
Potpuno47.14%
Delimično32.15%
Nisam siguran14.55%
Nedovoljno4.56%
Ni malo1.59%
Slika 9. Osposobljenost učenika za praćenje nastave uz pomoć računara ako bi se takva nastava
organizovala u školi
7. PRIMENA RAČUNARA I INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI I UČENJU Ispitani učenici su pokazali veliko interesovanje za korišćenje računara u nastavi: malo i
veoma malo interesovanje pokazuje samo 8.79% učenika, dok veoma veliko, veliko i srednje interesovanje iskazuje čak 90.92% učenika.
Bez odgovora0.29% Veoma velika
29.20%
Velika33.60%
Srednja28.12%
Mala5.19%
Veoma mala3.60%
Slika 10. Zainteresovanost učenika za korišćenje računara u nastavi
Učenici već koriste računare za nastavu, u školi, pre svega na redovnim časovima 66.20%, u pripremama za nastavu 18.40%, u računarskom testiranju znanja 10.90%, za pripremu domaćih zadataka 5.00%, praćenje rezultata svog rada i ocene 2.50%, izradu školskih časopisa i Web sajta škole 0.80%, pretraživanje Interneta 0.40% i ostalo 1.80%. Samo 0.90% učenika ne koristi računar u školi, a za sve navedene svrhe u školi računar koristi 0.10% učenika.
U toku nastave na časovima
Priprema za nastavu
Računarsko testiranje znanja
Priprema domaćih zadataka
Praćenje rezultata svog rada i ocena
Ostalo
Ne koristim računar u školi
Web škole, prezentacija ,izrada časopisa
Internet
Sve navedeno
66.20%
18.40%
10.90%
5.00%
2.50%
1.80%
0.90%
0.80%
0.40%
0.10%
Slika 11. Kako učenici koriste računare i informacione tehnologije u školi
Osim u školi, učenici koriste računare i informacione tehnologije u učenju i kod kuće. Najveći procenat učenika koristi računar u učenju koje je ipak vezano za nastavu i redovno školsko obrazovanje: 27.70% učenika koristi internet u istraživanju problema vezanih za nastavu i domaće zadatke, 24.80% za pripremu seminarskih radova i prezentacija na času, 19.00% za pisanje i korekciju teksta za domaće radove. Istraživanje i izučavanje tema kojih nema u školskom gradivu uz pomoć računara primenjuje 26.40% učenika, korišćenje edukativnih kompjuterskih programa primenjuje 20.40% učenika, istraživanje i razmenu mišljenja na aktuelne naučne teme kroz forume i blogove primenjuje 3.40%, a multimediju kreira 0.70% učenika. Sve navedeno primenjuje 2.70% učenika, ostalo 1.20%, a ne koristi računar u učenju kod kuće 6.60% učenika.
Korišćenje Interneta u istraživanju problema vezanih za nastavu i domaće zadatke
Istraživanje i izučavanje tema kojih nema u školskom programu
Korišćenje računara za pripremu seminarskih radova i prezentacija na času
Korišcenje edukativnih kompjuterskih programa
Pisanje i korekcija teksta za domaće radove
Ne koristim računar u učenju
Istraživanje i razmenu mišljenja na aktuelne naučne teme kroz forume i blogove
Sve navedeno
Ostalo
Multimedija
27.70%
26.40%
24.80%
20.40%
19.00%
6.60%
3.40%
2.70%
1.20%
0.70%
Slika 12. Kako učenici koriste računare i informacione tehnologije u učenju
8. RAČUNARSKA PISMENOST UČENIKA I INTERESOVANJE ZA OBUKE KORIŠĆENJE RAČUNARA Iako je fokus istraživanja bio na mogućnosti unapređenja nastave i učenja uz pomoć računara i
informacionih tehnologija, smatrali smo relevantnim da ispitamo interesovanje učenika za usavršavanje sopstvenog znanja korišćenja računara van konteksta njihovog korišćenja u nastavi. Učenici su najviše zainteresovani za obuke iz oblasti Web dizajna 39.90%, a veliko je interesovanje učenika i za obuke programiranja 27.40% i administraciju računarske mreže 13.60%. Za bazične obuke korišćenja
Windows operativnog sistema, Interneta i kancelarijskih aplikacija odlučilo se ukupno 50.80% učenika, a za sve navedeno 4.60% učenika.
Web dizajn
Windows operativni sistem i korišćenje Interneta
Programiranje
Upotreba Office programskog paketa
Administracija mreže
Sve navedeno
39.90%
33.80%
27.40%
17.00%
13.60%
4.60%
Slika 13. Obuke iz oblasti računara i informacionih tehnologija koje bi učenici želeli da prate
Priliku da pohađa stručne kurseve iz oblasti računara ima samo 7.30% učenika. U nedostatku obuka, za teme iz oblasti računara i informacionih tehnologija koje nisu zastupljene u redovnoj nastavi, učenici informacije traže na različite načine: razgovorom sa drugovima iz škole 52.60%, na Internetu 33.70%, proučavanjem stručne literature i časopisa 23.20%, razgovorom sa poznanicima i roditeljima 7.30%, konsultacijom sa nastavnicima i stručnjacima 4.00%, samostalnim radom 1.40%, kroz informatičku sekciju 0.20% učenika. Sve navedeno koristi 1.70% učenika, ostalo 0.60% a bez interesovanja za ovu oblast je 0.40% učenika.
Razgovorom sa drugovima iz škole
Korišćenjem interneta
Praćenjem stručne literature i časopisa
Razgovorom sa poznanicima i roditeljima
Pohađanjem stručnih kurseva
Konsultacije sa profesorima i stručnjacima
Sve navedeno
Samostalnim radom
Ostalo
Nemam nikakvo interesovanje za tu oblast
Informatička sekcija
52.60%
33.70%
23.20%
11.00%
7.30%
4.00%
1.70%
1.40%
0.60%
0.40%
0.20%
Slika 14. Način na koji učenici dolaze do dodatnih informacija i znanja u vezi računara i informacionih tehnologija
Na pitanje da li koriste računare i informacione tehnologije u međusobnoj komunikaciji manji broj učenika 29.98% je odgovorio da veoma mnogo koristi računare u ove svrhe, najveći procenat učenika ih koristi umereno 40.91%, dok je grupa učenika koji koriste u ove svrhe malo, veoma malo, ni malo 23.24%, a nije se izjasnilo 5,87% učenika.
Bez odgovora3% DA
24%
NE73%
Slika 15. Odgovor učenika na pitanje da li bi se pohađanjem obuka za korišćenje računara nešto
primenilo u odabiru njihovog zanimanja Za dominantnih 73% učenika, mogućnost da pohađaju neku od obuka za korišćenje računara
ne bi uticala na odabir njihovog zanimanja, dok manji broj učenika misli da bi se to desilo – njih 24%, dok 3% učenika nije dalo odgovor na ovo pitanje.
9. ZAKLJUČAK Dostupnost računara učeniku u školi i od kuće je visoka, iako treba raditi na tome da svakom
učeniku bude dostupan računar. Učenici pokazuju veliko poverenje u IKT, ali ne koriste puno računar u učenju. Učenici smatraju da računari i IT mogu da doprinesu modernizaciji nastave i unapređenju nastavnog procesa i osećaju se u velikom broju potpuno osposobljenim za praćenje nastave uz pomoć računara ako bi se takva organizovala u školi. Zato treba uvesti nove i unaprediti nastavne metode uz pomoć IKT-a u školama, radi poboljšanja kvaliteta nastave. Treba obezbediti društvenu podršku učenju uz pomoć IKT-a, pre svega obezbeđivanje kvalitetnih obrazovnih sadržaja i specijalizovanih kurseva na maternjem jeziku na Internetu, da bi učenik mogao da samostalno nadograđuje svoje znanje i van škole.
10. LITERATURA 1. http://www.microsoft.com/scg/obrazovanje/pil/default.mspx 2. M. Petrović, M. Sitarski, T. Milovanović i N. Radović, Beogradska otvorena škola, Internet u
Srbiji 2006-empirijska studija PC i internet penetracije (2006.), http://www.bos.org.yu/cepit/materijali/Internet_u_Srbiji_2006.pdf
Recommended