Transcript
Page 1: @IVOT SRBA NIJE UVEK BIO LAK U KANADI (2) Mihajlo Pupin ... · ko Srba `ivi u Kanadi, ali pre-ma nekim procenama, u ovom trenutku ih ima oko 250.000. Ni popis stanovni{tva u ovoj

@ene u`ivaju

X Kanada je na vrhuliste ~lanica Grupe

20 najrazvijenih ze-maqa sveta (G20) kao

dr`ava gde je najboqebiti `ena.

Trka kadama

X U gradu Nanalmou Britanskoj Ko-lumbiji svake go-dine se tradicio-nalno odr`avatrka kadama.

Sirup od javora

X Kanada je zemqa ja-vora, javorov list vijorise na zastavi ove ze-mqe, a slatki javorovsirup je najsla|i izvo-zni proizvod.

KANADAStrana 12. VESTI x Utorak, 26. septembar 2017.

Nema preciznih podataka koli-ko Srba `ivi u Kanadi, ali pre-ma nekim procenama, u

ovom trenutku ih ima oko 250.000.Ni popis stanovni{tva u ovoj dr`avine daje precizne podatke o brojuna{ih sunarodnika, jer mnogi napitawa "koji jezik govorite i kojojetni~koj zajednici pripadate", nisuodgovarali "srpski jezik i srpskojzajednici". Jedan od razloga za tole`i u ~iwenici da se pojedini suna-rodnici i daqe identifikuju kao Ju-gosloveni, misle}i prvenstveno nadr`avqanstvo koje su imali.

Prvi Srbi stigli su u Kanadu ukasnim godinama 19. i prvim go-dinama 20. veka, uglavnom sa te-ritorija tada{we Austrougarskemonarhije. Prvo su se naseqavali uBritanskoj Kolumbiji u koju su sti-zali preko Kalifornije, a zatim su

preko Montane, Ajdahoa i Va{ing-tona stigli i u Albertu, posebno uEdmonton i Kalgari.

Nekoliko talasa emigracijePo~etkom 20. veka prva mala

grupa Srba doselila se u Toronto,pa je u ovom gradu 1914. godine`ivelo oko 200 doseqenika srpskogporekla. Pre prvog svetskog rataSrba je bilo i u Hamiltonu, Velan-du i u Nijagari i uglavnom su bilizaposleni na izgradwi hidrocentra-le na Velandkanalu.Iz-

me|u dva svetska rata dolazili suuglavnom mladi, neo`eweni mu-{karci ili oni koji su ostavili svojeporodice u domovini, a do{li su dazarade ne{to novca kako bi ostatakporodice doveli u "obe}anu ze-mqu". Doseqenici srpskog poreklaubrzo su pokazali svoje "poslovne"talente, pa su po~eli da osnivaju za-natske radionice, prodavnice me-{ovite robe, kafane i barove. Po~elisu i da se bave turizmom, posebnou regiji Nijagare, odakle poti~u ineki od najpoznatijih i najuspe{ni-jih Srba u Kanadi, poput \or|a Je-ri}a i wegove porodice.

Posle Drugog svetskog rata uKanadu sti`u uglavnom politi~kineistomi{qenici jugoslovenskog

komunisti~kog re`ima i oni koji suizbegli od usta{kog terora. Tada jestigla i obrazovanija populacijakoja je morala da se {koluje i u ka-nadskim {kolama da bi dobila ka-nadske diplome i na{la posao. Sre-dinom 60-ih i 70-ih pro{log vekadolazi i takozvana ekonomskaemigracija iz SFRJ. Najnoviji i ve-rovatno najve}i talas Srba do{ao jeu Kanadu po~etkom ratova napodru~ju biv{e Jugoslavije deve-desetih godina pro{log veka.Najve}i broj wih doselio se uOntarijo i posebno u Toronto ukome danas, po nekim podaci-ma, `ivi oko 100.000 Srba.

Vezanost prvih srpskih do-seqenika za svoju pravoslavnuveru iskazala se tokom vre-

mena i graditeqskim poduhvati-ma. Prvi srpski pravoslavni hramizgra|en je 1916. u Regini, u pro-vinciji Saska~evan. Godinu kasnijesagra|ena je i crkva Svetog Nikolena Bartonu u Hamiltonu, prvasrpska pravoslavna crkva u Onta-riju. Parohije su tokom vremenanicale u Torontu, Vindzoru, Lon-donu, Ki~eneru, Nijagara Folsu,Montrealu, Vankuveru i u drugimgradovima i mestima {irom Kana-de gde su, tako|e, izgra|eni i broj-ni hramovi.

Te{ki momentiNikada `ivot emigranata nije

bio lak, a za Srbe u Kanadi su, mo-`da, dva istorijska momenta bila inajte`a i najtragi~nija. Prvi i skora-

@IVOT SRBA NIJE UVEK BIO LAK U KANADI (2)

x Pre vi{e od 100 godina su smatrani neprijateqima pa su odvo|eni u logor na severu Ontarija u Kapuskasingu

VEK I POKANADEVEK I POKANADEVEK I POKANADEVEK I POKANADEVEK I POKANADE

Mihajlo Pupinspasao su`weMihajlo Pupinspasao su`weMihajlo Pupinspasao su`weMihajlo Pupinspasao su`weMihajlo Pupinspasao su`we

OSLOBODIO SRPSKE

ZATO^ENIKE:Dr Mihajlo

Pupin

NEDAVNO PREMINULI FOTOGRAF:

Boris Spremo u Iraku

1991. godine

^uveni Kana|anisrpskog poreklaX Mila Malruni, supruga biv{eg

kanadskog premijera Brajana Mal-runija, }erka je Dimitrija Piv-

ni~kogX Aleksandar @ivojino-

vi}, poznatiji kao Aleks Laj-fson, gitarista je popularnerok grupe Ra{

X Glumica Lolita Davi-dovi} poreklom je iz Lon-dona, a `ivi u Ontariju

X Nedavno preminuli foto-graf Boris Spremo postao je1998. ~lan Member of the or-

der of Canada, {to je izuzetnopriznawe za dostignu}a u re-porterskoj fotografiji

X Dr Milica Radi{i} "uzgaja"ve{ta~ko srce, predaje dokto-rantima na torontskom univerzi-tetu, a progla{ena je i za najper-

spektivnijeg mladog nau~nikaX Aleksandar Antonijevi} bio je

prvak nacionalnog baleta Kanade uTorontu

Mila i Brajan Malruni

Crkva Svetog Nikole naBartonu

u Hamiltonu1917. i danas

Recommended