IZVEDBENI PLAN NASTAVE
RPOO 11. GODINA – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje - 2. semestarOdjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaSveučilište u Zadru
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Franje Tuđmana 24iZadar
IZVEDBENI PLAN NASTAVE1 . G O D I N A – R A N I I P R E D Š KO L S K I O D G O J I O B R A Z OVA N J E - 1 . S E M E S TA R
Voditelj studijske grupe RPOO1: dr.sc. Donata Vidaković Samaržija ured 2, prizemlje termini mjesečnih sastanaka : 27.02.; 27.03.; 24.04.; 29.05. u 10 sati individualne konzultacije: srijeda 10:30-12:00 kontakti: [email protected], 023/345 – 002
Poštovane studentice i studenti,Na početku ste studiranja i sigurno imate brojna pitanja i nejasnoće. Stoga vam stojim na raspolaganju kao voditelj vaše studijske grupe. Planirano je da se voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje sa studentima radi informiranja o tekućim događajima. Osim grupnih sastanaka imate mogućnost individualnih konzultacija vezano za pitanja o studiranju, studijskom programu i odabiru izbornih kolegija. U ovom dokumentu naveden je slijedom kalendar nastavnih aktivnosti za akademsku godinu 2018/19, popis ureda i učionica, obavijest o vježbaonicama, raspored sati za tekući semestar i nastavni planovi pojedinih kolegija.
1
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Srdačno,Donata Vidaković Samaržija
Kalendar nastavnih aktivnosti
1.10.2018. Ponedjeljak Početak akademske godine 2017./18.1.10.2018. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog
studija.2.10.2018 Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.8.10.2018. Ponedjeljak Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime
1.11.2018. Četvrtak Blagdan Svih svetih – neradni dan24.11.2018. Subota Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra –
neradni dan19.11.–23.11.2018.
Izvanredni ispitni rok10.12.-
14.12.2018Apsolventski ispitni rok
24.12.2018.-4.1.2019.
Božićni i novogodišnji blagdani
6.1.2019. Nedjelja Sv. tri kralja15.1.2019. Utorak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan25.1.2019. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad.
god 2017./18.28.1.-22.2.2019 Zimski ispitni rok18.2..-
22.2.2019..Prijave za redoviti rok za vezane kolegije
25.2.2019. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.18.3.-
22.3.2019.Apsolventski ispitni rok
18.3.-22.3.2019.
Redoviti ispitni rok za vezane kolegije25.3.2019. Ponedjeljak Dan sveučilišta
18.4.-22.4.2019.
Uskrsni blagdani23.4.-
29.4.2019.Izvanredni ispitni rok
23.4.-29.4.2019.
Redoviti ispitni rok za vezane kolegije1.5.2019. Srijeda Međunarodni praznik rada – neradni dan7.6.2019. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad.
god. 2017./18.8.6.2019.10.6.-
12.7.2019.Ljetni ispitni rok
2
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
20.6. 2019. Četvrtak Tijelovo – neradni dan22.6.2019. Subota Dan antifašističke borbe – neradni dan25.6.2019. Utorak Dan državnosti – neradni dan
17.7.-31.8.2019.
Godišnji odmor nastavnika2.9.-30.9.2019. Jesenski ispitni rok
30.9.2019. Ponedjeljak Završetak akademske godine 2017./18. zimski semestar ljetni semestar
Uredi i učionice:
Br. prostori
jeVrsta
prostorijeSmještaj prostorije Djelatnici
Telefon
1 Ured nastavnika Prizemlje
Doc.dr.sc. Saša ŽivkovićKarmen Travirka Marčina,
prof.Doc.dr.sc. Marina Đira
345-001
2 Ured nastavnika Prizemlje
Doc.dr.sc. Jelena AlićMr.sc. Predrag SaratlijaDr.sc. Donata Vidaković
Samaržija345-002
3 Ured nastavnika Prizemlje
Izv.prof.dr.sc. Smiljana ZrilićDoc.dr.sc. Diana Nenadić
Bilan345-003345-004
4 Ured nastavnika Prizemlje
Doc.dr.sc. Zorak ŠkodaDr.sc. Tomislav Košta
Josip Cindrić, prof.345-005
5 Ured nastavnika Prizemlje Prof.dr.sc. Mira Klarin
Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja345-007345-006
7 Ured nastavnika Prizemlje
Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda
Mr.sc. Milena Radovan Burja345-008345-049
8 Ured nastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić
Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009
11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi BotunacMartina Šestan 345-043
13 Ured pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035
37 učionica Prizemlje / /35 Informatič Prizemlje / /
3
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
ki kabinet103 Učionica 1. kat / /
103B Ured nastavnika 1. kat
Snježana Habuš Rončević,prof. 345-033
104 Ured nastavnika 1. kat
Izv.prof.dr.sc. Ivica VigatoDoc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić
Dr.sc. Ante Delić345-032
105 Učionica 1. kat / /107 Učionica 1. kat / /109 Učionica 1. kat / /
114 Ured nastavnika 1. kat
Doc.dr.sc. Katarina IvonDoc.dr.sc. Slavica VrsaljkoMirela Dakić mag. educ.
philol.croat.345-047
Vježbaonice:
DV “Radost”objektimentori
4
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Red predavanja
Šifrapredme
taIme i prezime
nastavnikaNaziv predmeta Ukupno sati
(semestralno) ECTS bodov
iPredavanja
Seminara
Vježbi
A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:RPO11
2Ime naknadno Strani jezik II 15 0 30 3
RPO113
Doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko
Hrvatski jezik II 30 15 0 5
RPO114
Izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato
Dijete i jezik 15 15 0 2
RPO115
Mr. sc. Predrag Saratlija
Kineziološka kultura II 0 0 30 1
RPO116
Izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić
Obiteljska pedagogija 30 15 0 4
RPO117
Prof. dr. sc. Mira Klarin
Psihologija djetinjstva 30 15 0 4
RPO118
Doc. dr. sc. Diana Nenadić -Bilan
Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i
30 15 0 4
5
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
obrazovanja IIRPO11
9Dr. sc. Tomislav Košta
Notno pismo 15 0 15 2
RPO120
Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić
Stručna praksa I 0 0 30 2
Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.
B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:RPO12
1Doc. dr. sc. Diana Nenadić-Bilan
Obitelj u riziku 15 0 15 3
RPO122
Karmen Travirka Marčina, prof. Vizualna pismenost 15 0 15 3
RPO123
Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda
Baština i predškolsko dijete
15 0 15 3
Bilješka: Studenti upisuju, slušaju i polažu izborni/e predmet/e s matičnog Odjela ili s drugih odjela. Ukupan broj ECTS bodova za izborne predmete mora iznositi najmanje 3 ECTS boda.C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH
STUDIJA, INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA, CENTRA „STJEPAN MATIČEVIĆ“, CENTRA ZA STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s drugih studija kojim/a se stječe
najmanje .......... boda/ova.Student/ica pod A), B) i C) mora upisati, slušati i polagati predmete kojim/a se stječe
najmanje 30 bodova***D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIHSVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANIH I STRUČNIH STUDIJA ****:RPO12
1Doc. dr. sc. Diana Nenadić-Bilan
Obitelj u riziku 15 0 15 3
RPO122
Karmen Travirka Marčina, prof.
Vizualna pismenost 15 0 15 3
RPO123
Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda
Baština i predškolsko dijete
15 0 15 3
Bilješka: Šifra se ne upisuje u indeks.Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija.* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
6
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.*** Studenti/ce jednopredmetnih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno.**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.
Raspored satiSat Predavač Kolegij DVORAN
A
7
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
PONEDJELJAK
10,00-11,30 Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan
Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (P)
105
11,30-12,30 Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan
Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (S)
105
13,00-14,30 Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan Obitelj u riziku (IZBORNI) 105
14,30-16,00 Karmen Travirka Marčina, prof.
Vizualna pismenost (IZBORNI) 109
UTORAK8,00-9,30 Doc.dr.sc. Slavica
VrsaljkoHrvatski jezik II (P) 109
9,30-10,30 Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko
Hrvatski jezik II (S) 109
11,00-12,30 Prof. dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (P) 105
12,30-13,30 Prof. dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (S) 105
SRIJEDA8,00-9,30 Prof. dr. sc. Smiljana
Zrilić Obiteljska pedagogija (P) 103
9,30-10,30 Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić Obiteljska pedagogija (S) 103
12,00-13,00 Mr.sc. Predrag Saratlija
Kineziološka kultura II S.C. Višnjik
ČETVRTAK12,30-14,00 Izv. prof. dr. sc.
Ivica Vigato Dijete i jezik 105
14,30-16,00 Dr.sc. Tomislav Košta
Notno pismo 103
16,00-17,30 Doc.dr.sc. Tamara Baština i predškolsko 37
8
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Kisovar Ivanda dijete (IZBORNI)
PETAK9,00-11,00 Doc. dr.sc. Violeta
Valjan VukićSTRUČNA PRAKSA I vježbaonica
11,00-13,30 Ime naknadno Strani jezik II 103Nastavni plan kolegija
Naziv studija Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Naziv kolegija HRVATSKI JEZIK 2.Status kolegija obvezni
Godina 1 Semestar 2
ECTS bodovi 5Nastavnik Doc.dr.sc Slavica Vrsaljko
e-mail [email protected] konzultacija Utorkom od 13 do 14 sati i četvrtkom od 9 do 10
Suradnik / asistent /e-mail /vrijeme konzultacija /
Mjesto izvođenja nastave učionica
Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 2+1+0
Način provjere znanja i polaganja ispita Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji te pismeni i usmeni ispit.
Početak nastave Završetak nastaveKolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Po dogovoru Po dogovoru
Ispitni rokovi1. termin 2. termin 3. termin 4. termin10. lipnja
2019. 27. lipnja 2019. 3. rujna 2019. 17. rujna 2019.
Ishodi učenja Student će razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora, sintakse i leksikologije hrvatskoga standardnog jezika.
Steći će kompetentnost gramatičke analize teksta, sudjelovanja u različitim komunikacijskim situacijama sa sposobnošću uočavanja kršenja standardnojezičnih norma u govoru i pismu.
Koristit će temeljne normativne priručnike iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku razvit će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju.
Razumjet će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i
9
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
socijalnog razvoja. U svoju profesiju će uključiti kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezično-komunikacijskog s drugim razvojnim područjima.
Promicat će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.Preduvjeti za upis Položen kolegij Hrvatski jezik 1.
Sadržaj kolegija
Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi rečeničnoga ustrojstva. Vrste rečenica prema sastavu. Red riječi. Semantika - značenje, pojam i smisao. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija; metafora i metonimija. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika. Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički .Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi
Obvezna literatura
Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš Milan. 2000. Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga (i novija izdanja).
Barić, Eugenija i drugi. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.
Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada.
Jozić i ostali. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
- Novija izdanja gimnazijskih udžbenika iz jezika za treći i četvrti razred bilo kojeg autora.
Dopunska literaturaAlerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara. 2013. Hrvatski u uporabi. Zagreb: Profil.
Internetski izvori
Način praćenja kvalitete
Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.
Uvjeti za dobivanje potpisa Redovito pohađanje i sudjelovanje na nastavi.
Način bodovanja kolokvija/seminara/vjež
10
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
bi/ispitaNačin formiranja konačne ocjene
Nakon uspješno položenih kolokvija, pismenog i usmenog ispita te izvršenih ostalih obveza formira se konačna ocjena
NapomenaNastavne teme-predavanja
Red. br. Datum Naslov Literatura
1.Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno
i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme.
Literatura s popisa
2. Članovi rečeničnoga ustrojstva. /3. Vrste rečenica prema sastavu. /4. Red riječi. Značajke sintaktičke norme
5. Semantika - značenje, pojam i smisao. /
6. PRVI KOLOKVIJ
7. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica Literatura s popisa
8.Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija;
metafora i metonimija.
9. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno).
10. Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika.
11.
Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički .
12. Jezična kultura.13. Pisani i govorni žanrovi14. DRUGI KOLOKVIJ15. Analiza kolokvija
SeminariRed. br. Datum Naslov Literatura
1. Uvod u sintaksu Literatura s popisa
2.Članjivost rečenice. Prepoznavanje članova
rečeničnog ustrojstva (na predlošku tekstova dječje književnosti)
3. Prepoznavanje vrsta rečenica prema sastavu (na primjerima tekstova dječje književnosti)
4. Samostalna vježba slaganja riječi u rečenicama
11
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
5. Vježbe značenja6. PRVI KOLOKVIJ7. Uvod u leksikološku terminologiju8. Vježbe značenja riječi
9.Leksičko raslojavanje na konkretnim primjerima (npr. funkcionalno – primjeri tekstova pojedinih
funkcionalnih stilova standardnog jezika)10. Primjeri frazema iz svakodnevne komunikacije11. Konkretni primjeri jezičnih i izvanjezičnih utjecaja12. Jezična kultura u svakodnevnoj komunikaciji13. Primjeri pisanih i govorenih žanrova14. DRUGI KOLOKVIJ15. Analiza kolokvija
12
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Studij Studij za odgojitelje
Naziv kolegija Dijete i jezikMetodičke osnove razvijanja jezičnih sposobnosti predškolske djece
Status kolegija
Godina Semestar
ECTS
Nastavnici i/ili suradnici
Izv. prof.. dr. sc. Ivica Vigato
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti procese usvajanja djetetova jezika kako bi stvorili uvjete za razvoj komunikacijskih sposobnosti predškolske djece na razini svih priopćajnih idioma materinskog jezika; prepoznati osnovne jezične osobitosti svih hrvatskih narječja kako bi kroz cjeloživotno obrazovanje mogli produbiti dijalektološko znanje zavičajnog idioma kraja gdje se vrtić nalazi; kontrastivno pristupiti različitim jezičnim sustavima kojima se dijete koristi; prema jezičnim osobitostima zavičajnoga idioma planirati obrazovne sadržaje; pozitivno se odnositi prema zavičajnom idiomu uvažavajući njihove osobitosti i pridonositi čuvanju jezične zavičajne baštine; prepoznati i njegovati djetetovu kreativnu uporabu jezika i razlikovati je od dijalektalnih pogrešaka; individualno pristupiti djeci s poteškoćama u govoru.
Preduvjeti za upis
nema
Sadržaj Jezik, govor, mišljenje, teorije o usvajanju jezika, procesi usvajanja materinjskog jezika, nejezični sustav govora, mjesni govor, interdijalekt, standardni jezik, hrvatska narječja, komunikacijska kompetencija i priopćajni idiom hrvatskoga jezika, dvijezičnost i odgojiteljevo poznavanje zavičajnog govora, planiranjje obrazovnih sadržaja koji uključuju zavičajni
13
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
idiom
Ispitnaliteratura
Mirjana Prebek-Vilke (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Pavličević Franić (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa.
Pavličević Franić, Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str. 41-53.
Zrinka Jelaska (2005 ) Hrvatski kao drugi i strani jezik, zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Dopunska literatura
Ivo Škarić (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga – SN Liber.
Dubravko Škijan (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga.
Teodora Vigato i Ivica Vigato (2010) Zavičajni govor i dramska igra. Školski vjesnik, vol. 62., br. 1, str. 85-100.
Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str. 157-172.
Oblici provođenja nastave
predavanje, vježbe, radionice
Način provjere znanja i polaganja ispita
praktični rad, pismeni ispit, usmeni ispit
Jezik poduke hrvatski
Način praćenja kvalitete
standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitat će se stavovi studenata o kvaliteti nastave
Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnost na ispitu
IZVEDBENI PROGRAM(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)
PREDAVANJA TERMIN Četvrtkom u 12,30Prostorija 103Konzultacije Ponedjeljkom : 11 -12
SEMINAR TERMIN Četvrtkom u 13,15Prostorija 105Konzultacije
14
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
VJEŽBE TERMINProstorijaKonzultacije
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
III. 1. Jezik- govor – mišljenjeIII. 2. Teorije o usvajanju jezikaIII. 3. Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj glasovnog sustavaIII. 4. Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj jezičnih oblika
III. 5. Proces usvajanja materinjskog jezika: usvajanje značenja jezičnih elemenata
IV. 6. Nejezični sustav govora
IV. 7. Mjesni govor, interdijalekt, standardni jezikIV. 8. Hrvatska narječja
V. 9. Komunikacijska kompetencija i priopćajni idiomi hrvatskoga jezika
V. 10. Dvojezičnost predškolske djece (vertikalni i horizontalni bilingvizam)
V. 11. Odnos zavičajnog idioma i standardnog jezika u predškolskim ustanovama
V. 12. Odgojiteljevo poznavanje zavičajnog idioma kao preduvjet razvijanja komunikacijskih sposobnosti predškolske djece
VI. 13. Zavičajni idiom i planiranje obrazovnih sadržaja
VI. 14.Dramska igra kao sredstvo upoznavanja zavičajnog idioma
polaznika predškolskih ustanova
Seminar
TERMIN SATI SADRŽAJ
III. 1. Osnovni procesi usvajanja jezika
15
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
III. 2. Suvremene teorije o usvajanju jezika (Piaget, Vygotsky, Skinner, Chomsky).
III. 3. Kognitivne razvojne teorijeIII. 4. Nejezični sustavi III. 5. Ranijezična tvorba (dječji neologizam)IV. 6. Dječja uporaba usklika mjesto punoznačnih riječiIV. 7. Brojalioce i razbrajalice u dječjoj poeziji
IV. 8. Odnos zavičajnog idioma i standardnog jezika u predškolskim ustanovama
V. 9. Hrvatska narječja
V. 10. Osobitost štokavskoga interdijalekta zadarskoga poručja
V. 11. Osobitost čakavskoga inetrdijalekta zadarskoga područja
V. 12. Najčešće dijalektalne pogreške kod djece zu zadarskim predškolskim ustanovama
VI. 13. Planiranje obrazovnih sadržajaVI. 14. Raščlamba rezultata kolokvija
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA1. Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju
na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. 2. Dužni su napisati i prezentirati seminarski rad.3. Dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. 4. Studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispiti.5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni ispit. Pismeni
dio ispita je eliminacijski, tj, ako student nije položio pismeni dio, ne izlazi na usmeni dio
16
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Naziv kolegija Kineziološka kultura II
ECTS 1
Nastavnici i/ili suradnici
Mr.sc. Predrag Saratlija
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
-razviti kritički i stvaralački odnos prema kineziološkoj znanosti i odgojno-obrazovnom području tjelesne i zdravstvene kulture; -razvijati sposobnosti analize i sinteze primjene kinezioloških operatora-razvijati interese i osjećaje za angažirano i kreativno izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih, izvanškolskih i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada -razlikovati, opisati i realizirati sat tjelesne i zdravstvene kulture i njegove pojedine dijelove; -definirati i prenijeti motoričke informacije; -opisati i analizirati metodičke postupke i metodičke organizacijske oblike rada: -razlikovati i opisati doziranje i distribuciju opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene kulture;
Preduvjeti za upis Nema
Ispitnaliteratura
1.Bovverman, W.J., Freeman, W.H. i V. Gambeta (1999): Atletika, Gopal, Zagreb,2. Despot, N. (1960): Atletika u školama, Zagreb3.Milanović, D. i suradnici (1986): Atletika - znanstvene osnove, Zagreb
Dopunska literatura
17
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Oblici provođenja nastave
Vježbe
Način provjere znanja i polaganja ispita
Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave
Jezik poduke Hrvatski
Naziv kolegija OBITELJSKA PEDAGOGIJA
ECTS
Nastavnici i/ili suradnici
Prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Razumjeti psihodinamike odnosa medu članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj;
Prepoznati i utvrditi uzroke odgojnih problema u obitelji te djelovanje u skladu s kompetencijama odgojitelja na njihovu uklanjanju.
Kvalitetno i učinkovito surađivati s roditeljima. Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete. Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje. Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao
pretpostavke za njenu odgojnu funkciju. Definirati, elaborirati, interpretirati i usporediti različita
teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji.
Znati zakonski okvir.Preduvjeti za upis
Ispitna 1. Ljubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj. Mali
18
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
literatura profesor, Zagreb.2. Previšić, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna
zajednica: U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (191-204).
3. Rosić, V. (1998): Obiteljska pedagogija. Sveučiliše u Rijeci
4. Rosić, V. , Zloković, J. (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji
Dopunska literatura
Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, br. 11(1)., (str. 47-54)
Ajduković, M. (ur), (2001): Nasilje nad djecom u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Ajduković, M. (2001: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Ajduković, M. (2001) : Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.
Ajduković, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, (str. 239-274).
Buljan – Flander Gordana, Karlović Ana: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.
Buljan-Flander, G.; Bilić, V. i Znaor, M. (2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta. U: Vrgoč, H. (ur.): Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zbornik radova Sabora pedagoga hrvatske. Zagreb: HPKZ (str. 594-600).
Dulčić, A. (2001): Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb.
Hrabar, D. (2001): Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb.
Juul Jesper: Vaše kompetentno dijete, Naklada Pelago, Tisak Gipa, Zagreb, 2006.
Killen, K. (2001): Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb.
Klarin Mira: Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Sveučilište u Zadru, 2006.
Maleš, D. (1999.): Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Čikeš, J. (ur.): Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži
19
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
(str. 105-111) Pečnik, N (2001).: Teorijski pristupi objašnjenju
zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.
Raboteg-Šarić, Z., Sakoman, S., Brajša-Žganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Zagreb, Društvena istraživanja 11, 2-3, (239-263).
Rosić Vladimir: Odgoj, obitelj, škola, Žagar d.o.o., Rijeka, 2005.
Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., broj 1. Zagreb, (str. 125-138).
Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.. Zrno, br. 73-74 (99-100), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 42-44).
Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.
Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Buljan – Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.
Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2001.
Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.
Obiteljski zakon NN 103/15 - na snazi od 01.11.2015.Konvencija o pravima djeteta
Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš.
Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302.
20
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb
Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.
Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb
Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.
Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: 85-102.
Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja. Magistra Jadertina. Zadar: 31-42.
Oblici provođenja nastave
Način provjere znanja i polaganja ispita
Jezik poduke
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
1.Teorijske pretpostavke suvremene obiteljske pedagogije kao pedagoške discipline.Cilj, zadaci i predmet proučavanja obiteljske pedagogije;određenje mjesta u sustavu pedagoških disciplina i njen odnos prema drugim znanostima.
2.Posebnosti istraživanja u području obiteljske pedagogije - od kvantitativnog ka kvalitativnim istraživanjima.Obitelj kao društvena skupina.
3.Kraći povijesni pregled razvoja:od porodice do suvremene obitelji.Osnovne sociološke kategorije obitelji: pojam srodstva, obiteljske strukture, odnosi u obitelji te obiteljske funkcije
4.Pedagoške implikacije promjena u suvremenoj obitelji u kontekstu aktualnih društvenih promjena.Obitelj kao odgojna zajednica.
21
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
5.Obitelj kao odgojna zajednica (pojam obitelji, zadaće obitelji, temeljni uvjeti obiteljskog odgoja, struktura i neke funkcije obitelji)
6. Tradicionalne i suvremene obiteljiFunkcionalne i disfunkcionalne obitelji
7. Stilovi odgoja roditeljaUloga oca i majke u odgoju djeteta
8. Ozračje u obitelji kao preduvjet uspješnog odgojnog djelovanjaObitelj i odgojna komunikacija
9. Utjecaj roditelja na socijalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta
10. Obitelj i škola – partneri odgoja, Oblici suradnje s roditeljima11. Obiteljski zakon, Konvencija o pravima djeteta12. Oblici nasilja na djecom, zapuštena djeca, preventivni programi
i pomoć zapuštenoj i zlostavljanoj djeci,13. Roditelji konzumenti alkohola i droga, utjecaj na dijete.14. Oblici nasilja nad ženama.
Primarna, sekundarna i tercijalna prevencija nasilja nad nad ženama
15. KOLOKVIJ
Seminar
TERMIN SATI SADRŽAJ
22
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Naziv kolegija
Psihologija djetinjstva
ECTS 4
Nastavnici i/ili suradnici
Prof.dr.sc. Mira Klarin
Ishodi učenja - Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz Psihologije djetinjstva.
- Nabrojati zakonitosti razvoja.
- Prepoznati i izreći razvojne promjene na tjelesnom, motoričkom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu tijekom djetinjstvu.
- Identificirati, razlikovati, usporediti i objasniti razvojne promjene u različitim aspektima razvoja.
- Protumačiti i povezati promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva.
- Identificirati i procijeniti različite razvojne promjene u različitim razvojnim razdobljima i u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva.
Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode.Preduvjeti za upis
Položen kolegij Uvod u razvojnu psihologiju
Ispitna Vasta, R. i suradnici (2001): Dječja psihologija. Jastrebarsko:
24
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
literatura Naklada Slap. (odabrana područja)Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana područja)
Dopunska literatura
Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin Company.Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap.Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage.
Oblici provođenja nastave
Nastava se provodi putem predavanja, seminara te rasprava na zadanu temu.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Provjera znanja provodi se putem pismenog i na zahtjev usmenog ispita. Tijekom semestra provode se dva kolokvija i/ili na kraju semestra 4 ispitna roka. Također, udio u konačnoj ocjeni čini seminar kojega studenti realiziraju u manjim skupinama.
Jezik poduke Hrvatski
SADRŽAJ PREDAVANJA
Uvod u kolegij, sadržaj, ciljevi
Prenatalni razvojni period
Teratologija
Razvoj osjeta i percepcije
Razvoj pažnje kod djece
25
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Razvoj pamćenja kod djece
Razvoj govora kod djece
Socioemocionalni razvoj djeteta
Temperament
Privrženost i teorija privrženosti
Uloga roditelja u razvoju
Uloga vršnjaka u razvoju
Uloga odgajatelja/nastavnika u razvoju
Slika o sebi - Selmanov model razvoja
Teorijski pristupi o razvoju slike o sebi
Samoregulacija, znanje o sebi, samovrednovanje
TEME ZA SEMINAR
Roditeljstvo i razvoj
Uloga oca u razvoju
Razvoj samopoimanja
26
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Vršnjački odnosi i razvoj
Razvoj radnih uloga
Emocije i njihov razvoj
Inteligencija i školsko postignuće
Uloga odgojiteljice u razvoju
Privrženost kroz životni vijek
Problemi u ponašanju kod djece
Motivacija i učenje
Darovitost
Metode učenja kod djece
Samoregulacija ponašanja
Naziv kolegija Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II
ECTS 4
Nastavnici i/ili suradnici
Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Prepoznati primjenu različitih pristupa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti odgojnog konteksta: obitelj – predškolska ustanova.
Razviti kritičko promišljanje aktualnih dosega teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i na toj osnovi razvojno djelovanje.
Stvarati osobne teorije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te izgradnja refleksivne prakse.
Definirati i objasniti igre, učenja i obrazovanja u ranom djetinjstvu te ih interpretirati u odgojno-obrazovnom kontekstu.
27
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Razviti sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog institucionalnog konteksta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djetinjstvu.
Demonstrirati tehnike i metode izrade predložaka za dizajniranje suvremenih kurikuluma.
Preduvjeti za upis
Nema.
Ispitnaliteratura
- Šagud, M. ( 2002 ). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine (odabrana poglavlja)
- Maleš, D. (ur.) (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja)-Šagud, M.(2006).Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
- Duran, M. ( 2001 ). Dijete i igra. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja)
- Nenadić-Bilan, D. ( 2000 ). Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2/2000.,Zagreb,119-127 .
Dopunska literatura
- Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.Educa. Zagreb
- Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja)
- Duran, M. ( 2003 ). Simbolička igra i stvaralaštvo. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja)
- Bredekamp, S. ( 1996 ). Kako odgajati djecu: Odgojno primjerena praksa za djecu od rođenja do osme godine. Zagreb: Educa. -Sullo, R. ( 1995 ): Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea.
- Nenadić-Bilan,D. (2002), Mogućnosti procjene igre djeteta, Zbornik Mirisi djetinjstva - 9.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23 .
- Nenadić-Bilan, D. (2003). Igra u mješovitoj skupini djece, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv. 3., Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 105-113.
Oblici provođenja
Predavanja i seminari.
28
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
nastave
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.
Jezik poduke Hrvatski.
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
25.2.10-11,3
0- Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja- humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma.
4.3. - Orijentacijsko planiranje i programiranje djelatnosti.11..3. - Teorijski pristupu fenomenu dječje igre. Klasifikacija
dječje igre.18.3. - Komponente dječje igre.25.3. - Uloga odgojitelja u dječjoj igri.1.4. - Kolokvij 8.4. - Funkcija simboličke igre.15.4. - Materijalno-prostorna dimenzija u organizaciji dječje igre.29.4. - Obitelj i institucionalni rani i predškolski odgoj i
obrazovanje.6.5. - Partnerstvo obitelji i ustanove za rani i predšk.odgoj i
obrazovanje.13.5. - Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u ranom i predšk.odgoju
i obrazovanju.20.5. - Različite suvremene uloge odgojitelja.27.5. - Odgojitelj kao refleksivni praktičar.3.6. - Kolokvij
-
SEMINAR
TERMIN SATI SADRŽAJ
25.2. 11,30-
12,3
- Karakteristike humanističke koncepcije
29
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
0
4.3. - Orijentacijski, tjedni i dnevni plan rada11..3. - Primjeri simboličkih i funkcionalnih igara te igara s
pravilima.18.3. - Analiza dječje igre.25.3. - Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja odraslih u dječjoj
igri.1.4. - Kolokvij 8.4. - Edukacijska dobrobit igre.15.4. - Igra i igračka.29.4. - Suvremena obitelj kao odgojni čimbenik.6.5. - Oblici partnerstva obitelji i predšk.ustanove.13.5. - Kompetencije odgojitelja.20.5. - Cjeloživotno obrazovanje odgojitelja.27.5. - Timski rad odgojitelja.3.6. - Kolokvij
-
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka.
Naziv kolegija
Notno pismo
ECTS 2
30
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Tomislav Košta
Ishodi učenja Primijeniti praktična znanja i vještine u realizaciji glazbenih aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i glazbeno stvaralaštvo)
Protumačiti osnove glazbenog pisma, Protumačiti osnove glazbene teorije, Razvijati sposobnost čitanja i analiziranja notnog
materijala, Razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja
glazbenih sadržaja, Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada.
Preduvjeti za upis
Nema
Ispitnaliteratura
T. Petrović (2010): Osnove teorije glazbeZavrški J. (1979): Teorija glazbeNjirić N. (1994): Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb.
Dopunska literatura
Oblici provođenja nastave
Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni i pismeni
Jezik poduke Hrvatski i engleskiSADRŽAJ
Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)
Karakteristike tona
31
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Notno crtovlje, ključevi, pauze. Note u crtvolju i njihovi nazivi Glazbena abeceda i solmiizacija Ritam i mjera Barok Durske i molske ljestvice Intervali Akordi (kvintakord i njegovi obrati)
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITAStudenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit
Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).
32
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Naziv kolegija Stručna praksa I
ECTS 2 ECTS
Nastavnici i/ili suradnici
Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić
Ishodi učenja razviti sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje
vlastitoga rada; posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih
ideja i za prilagodljivost na nove situacije; vrednovati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom
odgoju i obrazovanju; opravdati stalnu brigu o kvaliteti; procijeniti djetetove aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavke
konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno – obrazovne potrebe
Preduvjeti za upis
Nema.
Ispitnaliteratura
Szanton Stokes, E. (2000) Kurikulum za jaslice: razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine: priručnik br. 2 / Zagreb: Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb: Grafa.
Hansen, K. A.; Kaufman, R. K.; Walsh, K. B.(2004) Kurikulum za vrtiće. Zagreb: Pučko otvoreno učilište korak po korak.
Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor.
Dopunska literatura
Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko.
Oblici provođenja nastave Praktični rad u vježbaonici.
Način provjere Rad studenta na kolegiju Stručna praksa V vrednovati će se
33
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
znanja i polaganja ispita
na temelju sljedećih kriterija: redovitog pohađanja prakse, praktičnog rada u vježbaonici, te pisanja dnevnika stručne prakse.
Jezik poduke Hrvatski
Vježbe
TERMIN SATI SADRŽAJ
1. 2 Program dječjeg vrtića/jaslica.
2. 2 Plan i program za odgojnu skupinu.
3. 2 Dokumentacija odgojitelja.
4. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica – unutarnji prostor
5. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica – vanjski prostor
6. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti – dolazak u vrtić
7. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti
8. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti
9. 2 Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima – planiranje, vrste, načini ostvarivanja
10. 2 Suradnja vrtića/jaslica s lokalnom zajednicom - planiranje, vrste, načini ostvarivanja
11. 2 Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice
12. 2 Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice
13. 2 Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice
14. 2 Analiza dječje igre
34
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
15. 2 Dnevnik prakseUVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Student stručnu praksu ostvaruje u predškolskoj ustanovi gdje mu se dodjeljuje mentor /odgojitelj. Obveze studenata su redovno pohađanje vježbi (stručne prakse). O realiziranoj stručnoj praksi student vodi dnevnik stručne prakse u koji bilježi realizirani sadržaj predviđen programom kolegija.
Naziv kolegija Obitelj u riziku
ECTS 3
Nastavnici i/ili suradnici
Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
- Identificirati i objasniti rizikeu obiteljskom kontekstu.- Vrednovati profesionalno , odgovorno i etičko ponašanje.- Razviti otvorenost novim problemima te sposobnost
njihovog rješavanja. - Klasificirati i interpretirati znanstveno utvrđene
karakteristike obitelji u riziku.- Prepoznati i objasniti rizične i zaštitne čimbenike na
osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini. - Procjenjivati i određivati primjerene metode i sadržaje
postupanja na razini primarne prevencije.
Preduvjeti za upis
Nema.
Ispitnaliteratura
- Bilić,V., Zloković,J. (2004). Fenomen maltretiranja djece: prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Ljevak.
- Zloković, J. (2000). Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br.1, (141), str. 35-42.
- Zloković, J., Nenadić-Bilan, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Iskanja, 27,35-48.
- Hrabar,D.(2001).Zanemarivanje i zlostavljanje djece u
35
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, 3,1-2,21-31.- Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima -
Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli.
Dopunska literatura
- Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)
- Forward, S., Buck, C. (2002). Otrovni roditelji. BIOS - Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA.
- Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001). Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu. Suvremena psihologija, Vol. 4, br. 1-2.
Oblici provođenja nastave
Predavanja i seminari.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.
Jezik poduke Hrvatski.
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
25.2.13-13,4
5
- Obitelji u riziku i vrste rizika. Uzroci i posljedice rizika.
4.3. - Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima.11..3. - Konzumenti alkohola i droga. 18.3. - Neprimjereno postupanje roditelja.25.3. - Nasilje u obitelji.1.4. - Kolokvij 8.4. - Interakcija različitih oblika nasilja15.4. - Prepoznavanje obitelji u riziku29.4. - Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije.
36
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
6.5. - Suvremeni modeli prevencije (odgojnoobrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.).
13.5. - Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa.
20.5. - Obitelj i preventivni programi.27.5. - Uspostavljanje mreže prevencije.3.6. - Kolokvij
SEMINAR
TERMIN SATI SADRŽAJ
25.2.13,45-
14,30
- Vježba „Stablo rizika“
4.3. - Hospitalizacija djece.
11..3. - Tjelesno zlostavljanje djece.
18.3. - Psihološko zlostavljanje djece. 25.3. - Spolno zlostavljanje djece.1.4. - Kolokvij 8.4. - Pedagoško zanemarivanje djece.15.4. - Rizični čimbenici. 29.4. - Zaštitni čimbenici.6.5. - Koncept otpornosti.13.5. - Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove u
prevenciji.20.5. - Partnerstvo s lokalnom zajednicom.27.5. - Analiza slučaja.3.6. - Kolokvij
-
37
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka.
Naziv kolegija VIZUALNA Pismenost
ECTS 3
Nastavnici i/ili suradnici
Karmen Travirka Marčina, prof.
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Objasniti temeljne spoznaje iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom.Uvažavati različitosti i multikulturalnostiPromatrati i vrednovati djetetove kreativne mogućnosti i aktivnosti.Surađivati s kulturnim ustanovama lokalne zajedniceRazvijati vizualno i estetsko opažanje.Kritički vrednovati oblike vizualnih komunikacija
Preduvjeti za upis
Nema ih
38
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Ispitnaliteratura
Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga, Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjigaPaić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS
Dopunska literatura
Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, MeandarJ.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum
Oblici provođenja nastave
Predavanje i vježbe
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični dio vježbe i pismeni ispit
Jezik poduke Hrvatski i engleski
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
Ponedjeljkom
14 i 30-16
Uvod u kolegij
Fiziologija gledanjaPojedinac i okolinaPojedinac i okolinaVizualne komunikacijeGrafički dizajnGrafički dizajnPlakatFotografijaFotografija
39
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
StripFilmFilmTelevizijaMuzeji kao oblik komunikacije
Seminar
TERMIN SATI SADRŽAJ
Vježbe
TERMIN SATI SADRŽAJ
40
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Naziv kolegija: Baština I predškolsko dijete
1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program
(preddiplomski, diplomski, integrirani)
dodiplomski 1.6.nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
1P+1S
1.2.I god. diplomskog studija PO
1.7.studenata na predmetu
25
1.3. Baština i predškolsko dijete 1.8. Doc.dr.sc. Tamara
Kisovar-Ivanda1.4. Bodovna vrijednost
(ECTS)3 1.9. Doc.dr. sc. Tamara
Kisovar-Ivanda1.5. izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Spoznati, objasniti i analizirati odnose unutar suvremenog društva te
41
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
ulogu baštine u njemu; spoznati izvore, ulogu i mogućnosti upotrebe baštine, te postojeće i moguće načine njene praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategiji, motivirati i senzibilizirati studente za zavičajne, baštinske, nacionalne i opće ljudske vrijednosti sa svrhom upoznavanja, vrednovanja i promicanja istih.
2.2.predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Poznavati standardno jezične norme na svim razinama, kritički vrednovati različite izvore znanja, komunicirati putem suvremenih medija i tehnologija
2.3.razini programa kojima predmet pridonosi
Objasniti zavičajnu dimenziju odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi i odrediti baštinske vrijednosti.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
- spoznati, objasniti i analizirati odnose unutar suvremenog društva te ulogu baštine u njemu
- spoznati izvore, ulogu i mogućnosti upotrebe baštine
- prepoznati i interpretirati komunikacijske aspekte kurikula u školi u odnosu na baštinu
- odrediti ulogu škole kao dio kulturne sredine u kojoj djeluje
- odrediti prava djeteta usmjerena na njegovanje kulturnog nasljeđa
- osmisliti suradnja škole i muzeja (i ostalih kulturnih ustanova) u upoznavanju baštine
- prikazati hrvatska tradicijsku glazbu i glazbala
- osmisliti odgojne projekti u školi vezane uz baštinske sadržaje
- analizirati etnografske zbirke kao izvor likovnog, glazbenog i literarnog stvarlaštva djece
- vrednovati temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju
- odrediti zavičajnu baštinu kao sastavnicu nacionalnog identiteta
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvodno predavanje: Svijet danas: ideje, pokreti, uloga baštine; Identitet, preživljavanje, kontinuitet; Društvena etika baštine;Eko-muzeji i muzeji društva; Umijeće komuniciranja baštine; Totalni muzej (mreža baštine); Komunikacijski aspekti kurikula u osnovnoj školi u odnosu na baštinu ; Pravo djeteta na njegovanje kulturnog nasljeđa; Suradnja dječjeg vrtića i muzeja (i ostalih kulturnih ustanova) u upoznavanju baštine; Tradicijske igre u odgoju djece; Igračka i kultura;
42
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Hrvatska tradicijska glazba i glazbala; Etno-projekti u funkciji čuvanja kulturne baštine; Etnografske zbirke kao izvor likovnog, glazbenog i literarnog stvaralaštva djece; Temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju; Baština i identitet.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i
radionice vježbe on line u
cijelosti mješovito e-
učenje terenska
nastava
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij mentorski rad (ostalo
upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0,5 Praktični rad Kolokvij
Priprema za predavanje
Referat Pismeni ispit 0,5
43