ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE Služba za zdravstvenu ekologiju
Dr. Vladka Mačeka 48, 47000 Karlovac
Tel: 047/411-278, Fax: 047/411-292
www.zjzka.hr
Ur. broj: 05-127/1-2013 Karlovac, veljača 2013.
IZVJEŠTAJ O KONCENTRACIJAMA PELUDI
ALERGOGENIH BILJKA
U ZRAKU GRADA KARLOVCA U 2012. GODINI
Izvješće izradila
voditeljica Službe za
zdravstvenu ekologiju:
mr.sc. Željka Cerovac, dipl.inž.
1
1. ZNAČAJ PROGRAMA
Mjerenja se provode u okviru Programa praćenja koncentracije peludi alergogenih
biljaka u zraku na području grada Karlovca. Program se financira sredstvima proračuna
grada Karlovca, sukladno Ugovoru o praćenju koncentracija peludi alergogenih biljaka u
zraku Grada Karlovca u 2012. godini; ur. broj: 01-592/1-12 od 28.02.2012. godine.
1.1 LOKALNI ZNAČAJ PROGRAMA
O rezultatima mjerenja građani grada Karlovca informiraju se svakodnevno putem
Peludne prognoze na lokalnim radio postajama, lokalnoj televiziji i putem tiska na
regionalnim stranicama Večernjeg lista. Podaci peludne prognoze objavljuju se na web
portalu grada Karlovca – www.karlovac.hr i web portalu Zavoda za javno zdravstvo
Karlovačke županije – www.zjzka.hr. Uspostavljena je suradnja s Općom bolnicom
Karlovac, podaci se redovno dostavljaju Odjelu za plućne bolesti i Službi za dječje bolesti.
1.2 NACIONALNI ZNAČAJ PROGRAMA
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Služba za zdravstvenu ekologiju
potpisnik je Sporazuma o obavješćivanju javnosti o koncentracijama peludi u Republici
Hrvatskoj; projekt „Peludna prognoza za Republiku Hrvatsku“ sa Zavodom za javno
zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb.
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ koordinator je projekta Nacionalne
mreže, koji izrađuje Peludnu prognozu za Republiku Hrvatsku na temelju dostavljenih
podataka sa 17 mjernih postaja u Republici Hrvatskoj u suradnji s Državnim
hidrometerološkim zavodom. Peludna prognoza za Republiku Hrvatsku objavljuje se na
web portalu Državnog hidrometerološkog zavoda – www.dhmz.htnet.hr
Na portalu PLIVA zdravlje – www.plivazdravlje.hr redovno se objavljuje peludna
prognoza za grad Karlovac, objavljen je i peludni kalendar za grad Karlovac, a postoji i
mogućnost svakodnevnog primanja na mail, te mogućnost aplikacije na iPhone/iPod
Touch ili Android uređaj.
2
1.3 MEĐUNARODNI ZNAČAJ PROGRAMA
Podaci o koncentracijama peludi izmjerenih u gradu Karlovcu upisuju se u bazu
podataka European Aeroallergen Network/European Pollen Information System
(EAN/EPI). Time su podaci s mjerne postaje u Karlovcu postali dio međunarodne mreže
koju čini 613 mjernih postaja u Europi iz 34 zemlje.
U okviru EAN/EPI podaci su dostupni na dva nivoa:
- kao javni web portal (www.polleninfo.org)
u tijeku je izrada novog portala – www.pollenwardienst.at
Ovaj portal služi isključivo građanima, na njemu su podaci o koncentracijama peludi
u pojedinim zemljama Europe, odnosno u pojedinim gradovima gdje su smještene
mjerne postaje. Osnovna zadaća ovog portala je informacija građanima da prilikom
planiranja svojih putovanja u pojedinu zemlju, odnosno grad imaju podatak o
koncentracijama peludnih alergogena.
- podaci za znanstvene svrhe
Pristup podacima u ovoj mreži putem zaporke i stroge kontrole imaju svi
znanstvenici aerobiolozi koji redovno dostavljaju podatake sa svoje mjerne postaje.
Podaci s mjerne postaje u Karlovcu doprinos su informacijskom sistemu za izradu
karata peludnih prognoza za Europu, koriste se u znanstvene svrhe za studije u
farmakologiji, meterologiji itd.
3
2. UVOD
2.1 ALERGIJE
Alergijske bolesti su najučestalije bolesti današnjice. Alergija je neuobičajena i
prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike iz
našeg okoliša, koje imunološki sustav krivo prepoznaje kao potencijalnu opasnost.
Najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava predstavlja pelud, najznačajniji i
najsnažniji prirodni alergen.
Iako preciznih podataka nema, stručnjaci procjenjuju da između 700.000 i 1,4 milijuna
ljudi (15-30%) u Hrvatskoj boluje od alergijskog rinitisa. Dok je prije 50 godina samo dva
posto ljudi osjećalo tegobe izazvane cvatnjom drveća, trava i korova.
Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već
uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i usnu šupljinu. Peludna
hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije koji
ima svaki deseti čovjek u svijetu. Simptomi alergije dišnog sustava slični su prehladi, s
kihanjem, sekrecijom iz nosa i začepljenošću nosa te suzenjem očiju. Alergijsku bolest od
prehlade razlikuje nesnosan svrbež nosa, nepca, očiju, grla i ušiju. Kod osoba koje imaju
izražene simptome može doći i do razvoja astme.
Rizik od alergije uzrokovane peludom ovisi o:
- vrsti peluda
- broju peludnih zrnaca u zraku
- dužini polinacijske sezone
- meterološkim uvjetima (temperatura, vlažnost i vjetrovi)
4
2.2 ALERGOGENE BILJKE
Biljke koje se oprašuju vjetrom (anemofilne biljke) predmet su uzorkovanja u
aerobiologiji i najčešće su uzrok simptoma alergijskih reakcija.
Polen ili peludna zrnca anemofilnih biljaka je mala i lagana, prosječna veličina peludnih
zrnaca anemofilnih biljaka je 20-40 m. Lagana peludna zrnca nošena vjetrom mogu se
prenjeti na udaljenost od 100 km. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu
otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta peludna
zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla. Uz povoljne meterološke uvjete, toplo
i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visok tlak zraka, oslobađaju se velike količine polena.
Peludnu groznicu uzrokuju alergeni peludi biljaka koje se oprašuju vjetrom, a
podijeljeni su u tri skupine: drveće, trave i korov. Ova klasifikacija je preuzeta od American
Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI). Nisu sve vrste peludi jednako
alergogene. Alergogenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta.
U Europi je prepoznato 6 grupa (porodica) peludi alergogenih biljaka:
- porodica breza
- porodica trava
- porodica glavočika (ambrozija, pelin....)
- masline
- porodica kopriva (crkvina...)
- četinjače
Za razvoj alergijskih bolesti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj važna je polinacija biljaka
triju botaničkih skupina: drveća, trava i korova. Za posjedovanje alergogenog potencijala
biljka mora ispuniti određene uvjete: rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim
količinama, oprašivanje vjetrom (anemofilonost) i sadržavanje alergenih spojeva u
peludnom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izaziva alergijsku reakciju.
Osim stupnja alergogenosti peludi, za pojavu simptoma alergijske reakcije značajne su
i koncentracije peludi u zraku. Broj peludnih zrnaca u 1 m3 zraka koje uzrokuje smetnje u
većine bolesnika nije isti za sve vrste alergogene peludi. Kod zeljastih biljaka manji broj
zrnaca stvara dišne tegobe, dok kod drvenastih biljaka te smetnje nastaju obično kada
koncentracija prijeđe 50 peludnih zrnaca u m3 zraka.
5
Koncentracije peludi koje izazivaju kliničke simptome alergijske reakcije kod osjetljivih
osoba:
umjerena alergijska razina „UAR“ (engl. MAL- „Moderately Allegenic Levels“)
- koncentracija peluda zeljastih biljaka u iznosu od 25-50 peludnih zrnaca/ m3 zraka
- koncentracija peludi drvenastih biljaka između 50-100 peludnih zrnaca/ m3 zraka
visoka alergijska razina „VAR“ (engl. HAL – „Highly Allergenic Levels“)
- koncentracija peluda zeljastih biljaka u iznosu >50 peludnih zrnaca/ m3 zraka
- koncentracija peludi drvenastih biljaka u iznosu >100 peludnih zrnaca/ m3 zraka
Pelud različitih vrsta biljaka prisutna je u zraku veći dio godine (od veljače do
listopada), no na sreću, neke vrste peluda ni pri većim koncentracijama u zraku neće
uzrokovati alergijsku reakciju kod većeg broja osoba osjetljivih na peludne alergene. Tako
razlikujemo biljke slabog, umjerenog i visokog alergijskog potencijala.
Aeroalergene biljke i alergijski potencijal njihove peludi prikazan je u Tablici 1.
6
Tablica 1. Popis aeroalergenih biljaka i alergijski potencijal njihove peludi.
SVOJTA
NARODNI NAZIV
ALERGIJSKI POTENCIJAL
DRVEĆE
Betula spp. breza VRLO VISOK
Corylus spp. lijeska
UMJEREN DO VISOK Alnus spp. joha
Fraxinus spp. jasen Platanus spp. platana
Castanea sativa pitomi kesten Cupressaceae/Taxaceae čempresi/ tise
UMJEREN Qurecus spp. hrast Ulmus spp. brijest
Acer spp. javor
SLAB DO UMJEREN Carpinus spp. grab
Aesculus hippocastaneum divlji kesten Fagus silvatica bukva
Juglans regia orah Salix spp. vrba
Populus spp. topola Picea spp. smreka
Pinus spp. bora SLAB
Abies spp. jela
Tilia spp. lipa TRAVE
Poaceae trave VRLO VISOK
KOROVI
Ambrosia artemisiifolia ambrozija VRLO VISOK Artemisia spp. pelin
Parietaria spp. crkvina
Rumex spp. kiselica UMJEREN DO VISOK
Plantago spp. trputac SLAB DO UMJEREN
Chenopodiaceae lobode Urticaceae kopriva SLAB
7
Na slijedećim slikama prikazane su peludi biljka i biljke visokog i umjerenog alergijskog
potencijala.
Slika1. Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.)
Slika 2. Breza (Betula spp.)
8
Slika 3. Lijeska (Corylus spp.)
Slika 4. Joha (Alnus spp.)
9
Slika 5. Trave (Poaceae)
10
2.3 PELUDNI KALENDAR
Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku
određenog područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru
atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora.
ZELENA BOJA odgovara koncentraciji peluda koja će u malog broja jako osjetljivih
osoba uzrokovati alergijske simptome.
ŽUTA određuje koncentraciju peluda koja u većine alergičnih osoba uzrokuje
simptome.
CRVENA BOJA odgovara visokoj i vrlo visokoj koncetraciji peluda koja će u svih
osjetljivih osoba uzrokovati simptome, koji u jako osjetljivih osoba mogu biti vrlo teški.
Budući da za mnoge vrste peluda nije moguće odrediti točan broj peludnih znaca
potreban za razvoj simptoma, napravljen je raspon koncentracija za pojedine skupine
peluda (pelud drveća, trava i korova). Razina koncentracija je u takvom prikazu stavljena u
korelaciju sa pojavom simptoma alergije, te je takova tablica odlično pomagalo pri
praćenju peludne prognoze ili razumjevanju peludnog kalendara, svim osobama koje pate
od nekog oblika inhalatorne alergije, Tablica 2.
Tablica 2. Kriteriji za ocjenu koncentracija peluda u zraku.
RAZINA PELUDI
BROJ PELUDNIH ZRNACA / m3 ZRAKA POJAVA SIMPTOMA ALERGIJSKE REAKCIJE DRVEĆE TRAVE KOROVI
NIJE PRISUTAN
0
0
0
bez simptoma
NISKA
1 - 15
1 - 5
1 – 10
-samo vrlo osjetljive osobe na pelud ove grupe mogu razviti simptome alergijske reakcije
UMJERENA
16 – 90
6 – 20
11 – 50
- 50% osoba osjetljivih na aeroalergene ove grupe razviti će simptome alergijske reakcije
VISOKA
91 – 1 500
21 - 200
51 - 500
- većina osoba sa bilo kojom osjetljivošću na ovu grupu aeroalergena razviti će simptome alergijske reakcije
VRLO VISOKA
> 1 500
> 200
> 500
- gotovo sve osobe sa bilo kojom osjetljivošću na aeroalergene razviti će simptome alergijske reakcije. Vrlo osjetljive osobe mogu imati vrlo izražene simptome alergijske reakcije
Izvor podataka: NAB Scale (National Allergy Bureau-NAB of the American Academy of Allergy, Asthma & Immunology-AAAAI) i Pollen Rating Scale (PRS) - Forsyth County Environmental Affairs Department
11
Aeropalinološka prognoza ukazuje na pelud biljaka koje u narednom razdoblju
mogu izazvati tegobe kod osjetljivih, odnosno alergičnih osoba.
Svatko tko ima alergiju na pelud treba biti upoznat s praktičnim i jednostavnim
alatom koji pomaže u kontroli simptoma. Osnovna svrha peludnog kalendara je pružanje
informacija o prisutnosti pojedine biljne vrste u određenom razdoblju.
Peludni kalendar je obavijest o periodima cvatnje pojedinih biljaka u određenom
području. Peludni se kalendari razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike.
Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma
alergijskog rinitisa što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja. U
tih je bolesti važno započeti s liječenjem 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U
slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika (neuobičajeno toplo ili
hladno vrijeme) mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, tj. ranija ili pak
zakašnjela cvatnja.
Osnovni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje početka, duljine i
završetka otpuštanja peluda svake pojedine biljne vrste/roda/porodice, što se postiže
kontinuiranim praćenjem koncentracija peluda u zraku na mjernoj postaji.
Svakodnevnim određivanjem broja peluda u zraku i determiniranjem vrsta peluda
prati se dinamika njegovog pojavljivanja. Peludni kalendari uvijek se izrađuju za proteklu
peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godine, obzirom na vremenske prilike.
Meteorološki parametri koji najviše utječu na dinamiku pojave peluda u zraku su
temperatura i oborine. Naglo zatopljenje potaknut će početak stvaranja i otpuštanja peluda
u atmosferu, a u vrijeme oborina gotovo da ga i neće biti u zraku.
Uz povoljne meterološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visoki tlak
zraka, oslobađaju se velike količine peludi.
Polinacijska sezona definira se kao prvi dan u kojem je zabilježena koncentracija
najmanje 1 peludnog zrnca/m3 zraka, za kojim slijede uzastopni dani u kojima je
koncentracija > 1 peludnog zrnca/m3 zraka. Kraj polinacijske sezone definira se kao prvi
od pet uzastopnih dana bez peludnih zrnaca u zraku.
Svrha peludnih kalendara i peludnih prognoza je informirati javnost o pojavi
pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena, kao i očekivanim koncentracijama peluda u
zraku lokalno. Te informacije omogućuju osobama koje pate od alergijskog rinitisa da
reguliraju svoje terapijske doze i prilagode svoje aktivnosti na otvorenom kada su
koncentracije peludi u zraku visoke.
12
3. MATERIJAL I METODE
3.1 UZORKOVANJE I ANALIZA PREPARATA
Metodologija uzorkovanja peludi u zraku standardizirana je u aerobiološkim
istraživanjima i istovjetna u svim zemljama Europe. Peludna zrnca uzorkuju se svakodnevno, volumetrijskom metodom, uzorkivačem
tipa Hirst VPPS 2000 proizvođača Lanzoni (Bologna, Italija). Aparat je smješten u gradu Karlovcu na krovu zgrade Karlovačke banke d.d. u ulici
dr. Vladka Mačeka 8.
Uređaj usisava 10 L zraka u minuti, što približno odgovara ljudskom disanju.
Odnosno aparat tijekom 24 sata usisa 14.4 m3 zraka. Zrak se usisava kroz otvor veličine
14 x 2 mm, koji je uvijek okrenut u smjeru vijetra. Čestice koje budu usisane u aparat,
prvenstveno peludna zrnca i spore lijepe se na prozirnu plastičnu traku premazanu
silikonom. Traka je pričvršćena na bubanj aparata koji je pokretan satnim mehanizmom.
Bubanj se pokreće brzinom 2 mm/h te napravi jedan krug u sedam dana.
Traka se skida sa bubnja i reže na segmente od 48 mm, što odgovara vremenskom
razdoblju od 24 sata. Mikroskopski preparati se izrađuju tako da se prozirna traka
postavlja na predmetno stakalca i premazuje smjesom polivinilnog alkohola (Gelvatola),
fenola i glicerola, i oboja se fuksinom.
Broj i vrsta peludnih zrnaca određuje se pomoću mikroskopa Olympus BX51, pri
povećanju od 400x.
Analiza peludi u mikroskopskom preparatu zasniva se na pregledavanju preparata,
identifikaciji i brojenju peludi. Iako pregledavanje čitave površine mikroskopskog preparata
predstavlja najprecizniju metodu za analizu uzorka, ono je izuzetno dugotrajno. Iz tog
razloga pribjegava se uzimanju pod-uzorka, tj. pregledavanje samo dijela ukupne površine
preparata, ali ne manje od 10%. U ovom radu korištena je metoda longitudinalnih linija.
Ova metoda analize mikroskopskog preparata podrazumijeva pregledavanje 3
horizontalne linije. Kako bi se izračunala dnevna koncentracija peluda, utvrđuje se broj
peludnih zrnaca u uzorku tijekom 24 sata, u dvosatnim razmacima.
Broj peludnih zrnaca koji je dobiven pregledavanjem preparata potrebno je
transformirati u broj peludnih zrnaca u m3 zraka na razdoblje od 24 sata. Pretvaranje u
dnevnu koncentraciju dobiva se množenjem broja utvrđenih peludnih zrnaca sa faktorom
F. Faktor ovisi od karakteristika aparata za uzorkovanje zraka, površine 24 satnog
segmenta, karakteristikama mikroskopa i površine pregledanog pod-uzorka.
13
4. REZULTATI
Mjerenja koncentracije peludi biljaka u zraku grada Karlovca započele su s pojavom
prvih peludnih zrnaca u zraku. Mjerenja su u 2012. godini započela kasnije nego
prethodnih godina jer je i polinacija biljaka započela kasnije, zbog nepovoljnih vremenskih
prilika (vrlo niske temperature zraka tijekom veljače; do -150C).
Mjerenja su izvođena u 2012. godini kontinuirano u razdoblju od 24. veljače do 11.
listopada 2012. godine ukupno 231 dan, odnosno 63,1% godine.
U zraku grada Karlovca tijekom 2012. godine utvrđeno je ukupno 33 984 peludnih
zrnaca. Najzastupljenija je bila pelud johe (Alnus spp.), s ukupnim udjelom od 15,6%,
slijedi pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) s ukupnim udjelom od 14,5%.
4.1. VELJAČA
Tijekom mjeseca veljače ukupno je izmjereno 837 peludnih zrnaca/m3 zraka. Od
promatranih biljaka, najviše je bila prisutna pelud lijeske, ukupno 452 peludnih zrnaca,
odnosno 54% bio je udio peludi lijeske u odnosu na ukupnu pelud utvrđenih biljaka u
veljači.
Udio peludi johe (Alnus spp.) bio je 44% u odnosu na ostalu pelud biljaka u veljači.
Najviša dnevna koncentracija svih peludnih zrnaca utvrđena je 29. veljače, ukupno
366 peludnih zrnca, od toga je udio peludi lijeske bio 51,6%.
4.2 OŽUJAK
U mjesecu ožujku utvrđen je najveći mjesečni broj peludnih zrnaca u 2012. godini,
ukupno 13 545 peludnih zrnaca u zraku grada Karlovca.
Tijekom ožujka dominirale su peludi johe (36,5%) i breze (26,5%).
Najviša dnevna koncentracija svih peludnih zrnaca u ožujku utvrđena je 29. ožujka,
2 266 peludnih zrnaca. Istog dana utvrđena je i najviša dnevna koncentracija peludi breze,
1 647 peludnih zrnaca, udio peludi breze iznosio je 72,6%.
Najviša dnevna koncentracija peludi johe utvrđena je 2. ožujka, 1 435 peludnih
zrnaca.
Tijekom mjeseca ožujka u zraku grada Karlovca, 14 dana utvrđene su visoke
koncentracije peludi johe i 6 dana peludi breze.
U ožujku su bile značajne i koncentracije peludi graba (10,4%).
14
4.3 TRAVANJ
U travnju je u zraku grada Karlovca dominirala pelud hrasta i breze, ukupno je
utvrđeno je 3 986 peludnih zrnaca, udio peludi hrasta i breze u odnosu na ukupni broj
peludi u travnju iznosio je 22%. U travnju su bile značajne koncentracije peludi čempresa
(496 peludnih zrnaca) i graba (683 peludnih zrnaca).
Prve peludi trava utvrđene su u zraku grada Karlovca 24. travnja.
4.4 SVIBANJ
2 612 peludnih zrnaca utvrđeno je tijekom mjeseca svibnja. Dominirala je visoko
alergogena pelud trava, u svibnju je ukupno izmjereno 761 peludno zrnce trava u m3
zraka. Udio peludi trava u svibnju u odnosu na preostalu izmjerenu pelud iznosio je 29,1%.
Najviša dnevna koncentracija peludi trava u zraku u 2012. godini, izmjerena je 25.
svibnja, 114 peludnih zrnaca.
Tijekom svibnja značajna je bila i prisutnost slabo alergogenih peludi biljaka smreke
i bora.
4.5 LIPANJ
Tijekom mjeseca lipnja ukupno je izmjereno 4 539 peludnih zrnaca u m3 zraka. Od
promatranih biljaka, najviša je bila koncentracija peludnih zrnaca pitomog kestena, ukupno
tijekom lipnja 2 969 peludnih zrnaca. Najviša dnevna koncentracija svih peludih zrnaca
utvrđena je 16. lipnja. Istog dana utvrđena je i najviša dnevna koncentracija pitomog
kestena 402 peludna zrnca.
Visoke koncentracije peludi trava tijekom lipnja utvrđene su 11 dana.
4.6 SRPANJ
1 358 peludnih zrnaca utvrđeno je tijekom mjeseca srpnja. S obzirom na vrstu
peludi najviše su bile koncentracije pitomog kestena, ukupno tijekom srpnja 558 peludnih
zrnaca (41%).
Značajne su bile i koncentracije peludi kopriva; ukupno 535 peludnih zrnaca.
U srpnju je započela i polinacija visoko alergogene ambrozije, prva peludna zrnca
ambrozije utvrđena su u zraku 19. srpnja. Ukupno su u srpnju utvrđena 22 peludna zrnca
ambrozije.
15
4.7 KOLOVOZ
U kolovozu je izmjereno 5 136 peludnih zrnaca. Prevladavala je visoko alergena
ambrozija, u iznosu od 3 190 peludnih zrnaca, s udjelom od 62,1%. Tijekom mjeseca
kolovoza 21 dan utvrđene su visoke koncentracije peludi ambrozije
Najviša dnevna koncentracija peludi ambrozije u 2012. godini utvrđena je 30.
kolovoza - 293 peludnih zrnaca u m3 zraka.
U kolovozu je utvrđena i najviša dnevna koncentracija peludi kopriva i pelina u
2012. godini. 150 peludnih zrnaca kopriva utvrđeno je 8. kolovoza, a 27 peludnih zrnaca
pelina 11. kolovoza.
4.8 RUJAN
Ukupno je tijekom rujna utvrđeno 1 935 peludno zrnce u m3 zraka grada Karlovca. I
dalje je prevladavala pelud ambrozije - 1 731 peludnih zrnaca ambrozije, odnosno 89,4%.
Najveća dnevna koncentracija peludi u rujnu utvrđena je 03. rujna, 229 peludnih
zrnaca. Istog datuma utvrđena i najveća koncentracija peludi ambrozije u rujnu, 207
peludnih zrnaca.
4.9 LISTOPAD
Mjerenja su završila sa 11. listopadom, ukupno je u 11 dana utvrđeno svega 36
peludnih zrnaca u zraku. Od toga najviše koprive, sveukupno 11 peludnih zrnaca i 8
peludnih zrnaca ambrozije.
16
Tablica 3. Period pojavljivanja i datum najviše koncentracije pojedinih vrsta peluda u zraku
na području grada Karlovca u 2012. godini.
Pelud biljke
Period pojavljivanja peludi u zraku / ukupno dani polinacije
Datum najviše koncentracije peludi u zraku
Najviša dnevna koncentracija
peludi/m3 zraka
Ukupan broj peludi u sezoni
lijeska
24.02. - 23.03. 29 dana
02.03. 255 1 362
joha
24.02. - 28.03. 34 dana
02.03. 1 435 5 325
čempresi
29.02. – 09.06. 102 dana
26.04. 135 1 406
topola
25.02. – 30.03. 35 dana
05.03. 83 694
brijest
11.03. – 30.03. 20 dana
19.03. 19 97
vrba
08.03. – 05.05. 59 dana
26.04. 41 534
jasen
07.03. – 12.05. 67 dana
20.04. 86 918
breza
22.03. – 03.05. 43 dana
29.03. 1 647 4 493
grab
21.03. – 03.05. 44 dana
29.03. 435 2 145
hrast
23.03. – 12.05 51 dan
05.04. 97 1 176
bukva
17.04. – 05.05. 19 dana
29.04. 19 75
platana
07.04.-30.04. 24 dana
12.04. 53 186
trave
24.04. – 01.10. 161 dan
25.05. 114 1 549
trputac
26.04. – 12.09. 140 dana
04.06. 11 407
koprive
29.04. – 10.10. 166 dana
08.08. 150 2 628
pitomi kesten
30.05. – 30.07. 62 dana
16.06. 402 3 537
ambrozija
19.07. – 10.10. 84 dana
30.08. 293 4 958
pelin
28.07. – 04.09. 39 dana
11.08. 27 181
17
Slika 6. Ukupne koncentracije peludnih zrnaca svih promatranih svojti u pojedinim
mjesecima u 2012. godini u zraku grada Karlovca.
0
1500
3000
4500
6000
7500
9000
10500
12000
13500
15000
VE
LJA
ČA
OŽU
JAK
TR
AV
AN
J
SV
IBA
NJ
LIP
AN
J
SR
PA
NJ
KO
LO
VO
Z
RU
JA
N
LIS
TO
PA
D
broj peludnih zrnaca/m3 zraka
Slika 7. Ukupne koncentracije peludnih zrnaca pojedinih svojti u zraku grada Karlovca
tijekom 2012. godine.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
lijeska
joh
a
čem
pre
si
top
ola
vrb
a
jasen
bre
za
gra
b
hra
st
pito
mi k
este
ntra
ve
ko
priv
etrp
uta
cam
bro
zija
pelin
broj peludnih zrnaca /m3 zraka
18
Slika 8. Postotni udjeli pojedinih biljnih vrsta u odnosu na ukupnu koncentraciju peludi u
zraku na području grada Karlovca tijekom 2012. godine.
trputac (1,1%)
pitomi kesten (10,4%) vrba (1,5%)
jasen (2,7%)
ostali (7,8%) lijeska (4%)
joha (15,6%)
čempresi (4,1%)
topola (2%)
grab (6,3%)
breza (13,2%)
trave (4,5%)hrast (3,4%)
koprive (7,7%)
ambrozija (14,5%)
pelin (0,5%)
19
Slika 9. Postotni udjeli peludi drveća, trava i korova u zraku grada Karlovca u 2012. godini.
DRVEĆE -69,9% KOROV - 25,4% TRAVE - 4,7%
20
5. PELUDNI KALENDAR GRADA KARLOVCA
SIJEČANJ VELJAČA
OŽUJAK
TRAVANJ
SVIBANJ
LIPANJ
SRPANJ
KOLOVOZ
RUJAN
LISTOPAD
STUDENI
PROSINAC
LIJESKA
JOHA
ČEMPRESI
JASEN
BREZA
GRAB
HRAST
PLATANA
TRAVE
KOPRIVE
PITOMI KESTEN
AMBROZIJA
PELIN
21
6. ZAKLJUČCI
Koncentracije peludi biljaka u zraku na području grada Karlovca mjerene su od 24.02. – 11.10.2012. godine; ukupno 231 dan.
Ukupno je u zraku grada Karlovca utvrđeno 33 984 peludna zrnca.
Najveći broj peludnih zrnaca u zraku grada Karlovca utvrđen je u ožujku,
ukupno 13 545 peludnih zrnaca, slijedi kolovoz sa 5 136 peludnih zrnaca i lipanj sa 4 539 peludnih zrnaca.
U veljači je u zraku grada Karlovca dominirala umjereno do jako alergogena
pelud lijeske (Corylus spp.) s ukupnim udjelom od 54%.
Ukupna godišnja količina peludi lijeske (Corylus spp.) u 2012. godini iznosila je 1 362 zrnca sa maksimalnom dnevnom koncentracijom od 255 zrnaca/m3. U 2012. godini 5 dana je dnevna koncentracija peludi lijeske (Corylus spp.) bila utvrđena u visokim koncentracijama.
Ukupna polinacija lijeske trajala je 29 dana.
U ožujku je dominirala pelud johe (Alnus sp.), udio peludi johe (Alnus sp.) iznosila je u ožujku 36,5%. Maksimalna dnevna koncentracija od 1 435 peludnih zrnaca/m3 utvrđena je 2. ožujka. U 2012. godini 15 dana je dnevna koncentracija peludi johe (Alnus sp.) bila utvrđena u visokim koncentracijama.
Ukupna polinacija johe trajala je 34 dana.
Ukupna godišnja količina peludi breze (Betula sp.) u 2012. godini iznosila je 4 493 zrnaca. Najviše koncentracije visoko alergogene peludi breze (Betula sp.) utvrđene su krajem ožujka, sa maksimalnom dnevnom koncentracijom od 1 647 zrnaca/m3. U 2012. godini 9 dana je dnevna koncentracija peludi breze (Betula sp.) bila visoka.
Polinacija breze trajala je 43 dana.
Ukupna godišnja količina peludi hrasta (Qurecus spp.) u 2012. godini iznosila je 1 176 zrnaca sa maksimalnom dnevnom koncentracijom od 97 zrnaca/m3. Ukupna polinacija hrasta trajala je 51 dan.
U lipnju je dominirala umjereno do visoko alergogena pelud pitomog kestena
(Castanea sativa). Ukupno je u 2012. godini utvrđeno 3 357 peludnih zrnaca pitomog kestena. Maksimalna dnevna koncentracija od 402 peludna zrnac/m3
utvrđena je 16. lipnja. Ukupna polinacija pitomog kestena trajala je 62 dana, od toga 13 dana u visokim koncentracijama.
U kolovozu je u zraku grada Karlovca dominirala visoko alergogena pelud
ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), s ukupnim udjelom od 62,1%. Maksimalna dnevna koncentracija peludi ambrozije iznosila je 293 zrnaca/m3. Polinacija ambrozije u 2012. godini trajala je 84 dana.
22
Pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) u visokim dnevnim koncentracijama
višim od 50 peludnih zrnca u m3 zraka, utvrđena je čak 32 dana u 2012. godini.
U zraku grada Karlovca u 2012. najzastupljenija je bila pelud johe (Alnus spp.) s ukupnim udjelom od 15,6%. Slijedi pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), s ukupnim udjelom od 14,5% i pelud breze (Betula spp.) s udjelom od 13,2%.
Jako alergogena pelud porodica trava (Poaceae) bila je prisutna u zraku grada
Karlovca od travnja do listopada, ukupno 161 dan. Ukupni udio peludi trava iznosio je 4,5%. Pelud porodice trava (Poaceae) u dnevnim koncentracijama višim od 20 peludnih zrnca u m3 zraka utvrđena je 16 dana u 2012. godini.
Analizom mjesečnih koncentracija tijekom 2012. godine visoke koncentracije
peludi drveća zabilježene su u ožujku s dominacijom johe, breze i graba. U lipnju je dominirala pelud pitomog kestena.
Peludi trava prevladavale su u svibnju i lipnju.
Pelud korova dominirala je u kolovozu i rujnu. Visoko alergogena pelud
ambrozije u kolovozu i rujnu. Peludi kopriva krajem svibnja i lipnja. Dan s najvišom koncentracijom peludi u zraku u 2012. godini bio je 29. ožujak,
kada je izmjereno 2 266 peludnih zrnaca u m3 zraka grada Karlovca. Navedenog dana dominirala je visoko alergogena pelud breze s udjelom od 72,6%.
23
7. Mjere prevencije i savjeti alergiČNIM OSOBAMA
Jednostavne preventivne mjere trebaju postati dio životnih navika osoba s
alergijskim bolestima. Prevencija je nužna bez obzira na primjenu medikamenata.
U peludnoj sezoni preporučuju se slijedeće mjere:
- Informirati se o kretanjima peludnih alergena (pratiti peludnu prognozu).
Prema izvještajima o koncentracijama peludi u zraku organizirati aktivnosti.
- Ostati što je duže moguće u zatvorenim prostorima tijekom sezone cvjetanja biljaka
na čiju pelud ste alergični
- Izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, kada
alergijski semafor pokazuje crveno
- Izbjegavajte svježe pokošenu travu
- Za odlazak u prirodu izabrati dana nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi
najniže u zraku
- Držati prozore automobila zatvorenima tijekom vožnje i po mogućnosti ugraditi
dodatne filtere u sustav prozračivanja
- Držati prozore stana zatvorenima i prekriti krevet u vrijeme najveće polinacije, te
koristiti klima uređaje koji čiste, hlade i suše zrak
- Nositi sunčane naočale i šešir tijekom dana
- Planirati odmor tako da se izbjegne sezona cvjetanja biljne vrste na čiju pelud ste
alergični
- Nakon boravka vani promijeniti svu odjeću, istuširati se i oprati kosu, kako bi se
uklonila pelud
- Ne sušiti odjeću i rublje na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi
- Četkati i prati kućne ljubimce
- Uzimati redovito terapiju propisanu od liječnika
24
8. STATISTIKA - REZULTATI MJERENJA PRETHODNIH GODINA
Slika 10. Ukupne godišnje koncentracije peludi svih svojti u zraku grada Karlovca u razdoblju od 2008. - 2012. godine.
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
2008 2009 2010 2011 2012
broj peludnih zrnaca/m3 zraka
Slika 11. Usporedba ukupnih godišnjih koncentracija peludi breze, ambrozije, johe, trava i lijeske u razdoblju od 2008. - 2012. godine.
BREZA AMBROZIJA JOHA TRAVE LIJESKA
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
80002008 2009 2010 2011 2012 broj peludnih zrnaca/m3 zraka
25
9. LITERATURA
1. Mandriolli P, Comtois P, Levizzani V (Eds) Methods in aerobiology, Pitagora
Editrice Bologona 1998.
2. User manual Volumetric Pollen & Particle Sampler (VPPS) 2000, Lanzoni.
3. Hirst JM: An automatic volumetric spore trap. Ann Appl Biol 1952, 39, 257-265.
4. Bucher E, Kofler V, Vorwohl G, Zieger E: Lo spettro pollinico dei mieli dell' Alto
Adige Agenzia provinciale per la protezione dell'ambiente e la tutela del lavoro-
Laboratorio Biologico 676 pp.
5. Bucher E, Kofler V, Vorwohl G, Zieger E: Das Pollenbild der Sudtiroler Honige,
2004. Biologisches Labor der Landesagentur fur Umwelt und Arbeitsschutz.
6. Petrenel R, Čulig J, Mitić B, Vukušić I, Šostar Z: Analysis of airbone pollen
concentration in Zagreb, Croatia 2002. Ann Agric Environ Med 2003, 10, 1-6.
7. Hrga I, Herljević I, Čulig J, Puntarić D: Peludni kalendar–uloga u prevenciji peludnih
alergija. Gospodarstvo i okoliš 2007, 88, 657-659
8. Peternel R, Čulig J, Hrga I: Aeropalynological calendars for inland Croatia 2003. II
Periodicum Biologorum 107, 2005, 1, 27-32.
9. Petrenel R, Čulig J, Mitić B, Hrga I, Vukušić I: Airborne pollen spectra at three sites
in inland Croatia, 2003. Bot Bull Acad Sin 2005, 46: 53-59.
10. Fifth European Course in Basic Aerobiology 2001, 29th May-3th June, Perugia, Italy
11. 8th Basic Course on Aerobiology 2007, 12th-18th July 2007, Novi Sad, Serbia.
12. 9th Basic Course on Aerobiology 2009, 3rd-9th September 2009, Evora, Portugal
13. Galan SC, Carinanos GP, Alcazar TP, Dominguez VE: Spanish Aerobiology
Network (REA): Managment and Quality Manual, 2007.
14. Jaeger S: Exposure to grass pollen in Europe. Clinical and Experimental Allergy
Reviews, 2008, 8, 2-6.
15. Pasken R, Pietrowicz JA: Using dispersion and mesoscale meteorological models
to forecast pollen concentrations. Atmospheric Environment, 2005, 39, 7689-7701.
16. Ianovici N: Analysis of pollen counts of Betulaceae in Temisoara 2001-2004, 94-99