Radiološka dijagnostika bolesti dojke
KliniKlinička radiologijačka radiologija
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Prof. dr. sc. Stipan Janković
PREDAVANJE 2013.
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Sagitalni presjek ženske dojke
Radiološka anatomija dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
mogu biti dobroćudnog ili zloćudnog karaktera
incidencija zloćudnih bolesti dojke u Hrvatskoj godišnje iznosi 2.000 - 2.600 (novih slučajevi raka dojke)
oko 900 - 1.000 žena u Hrvatskoj godišnje umire od malignoma dojke
rano otkrivanje raka dojke bitno smanjuje smrtnost
petogodišnje preživljenje nakon pravodobne dijagnoze je veće od 85% (petogodišnje preživljenje u RH je oko 50%)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Dijagnostički postupaDijagnostički postupakk
pažljiva anamneza
inspekcija i palpacija dojke i regionalnih limfnih čvorova u sjedećem i ležećem položaju
ultrazvučni pregled dojke
mamografija
magnetna rezonancija
citološka punkcija patološkog procesa
scintigrafija
TransScan
CT, PET
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Indikacije za mamografsku metodu pregleda dojki (I)
potvrda ili isključenje sumnje na postojanje patološkog procesa (osobito tumora) u dojci - dijagnostička mamografija
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Dijagnostička mamografija
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Indikacije za mamografsku metodu pregleda dojki (II)
mamografski pregled dojki asimptomatskih žena - mamografski probir- screening raka dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Indikacije za mamografsku metodu pregleda dojki (III)
mamografski vođeni intervencijski postupci na dojci
prijeoperacijska mamografska lokalizacija suspektne promjene u dojci - tumor, mikrokalcifikati, itd.,
mamografski vođene iglene citološke punkcije i širokoiglene biopsije lezija dojki,
vakuumasistirane stereotaktičke biopsije dojke,
galaktografija, pneumocistografija, itd.
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Duktalni karcinom, pločica za lokalizaciju lezije (a) i žica za lokalizaciju tumora (b)
a) b)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Danas, u realnim uvjetima, uz optimalnu kvalitetu mamograma, primjereno iskustvo radiologa i primjerene uvjete interpretacije, osjetljivost mamografske metode pregleda dojki je oko 90%-tna, a specifičnost oko 75%.
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
SASTAVNICE SUSTAVA ZA MAMOGRAFIJU
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Mamografski uređaj je specijalno građen rentgenski aparat za snimanje dojki
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
UREĐAJ ZA KOMPRESIJU DOJKE
kompresijom se dojka imobilizira (pa time smanjuje rizik pomicanja dojke - “neoštrine” zbog pokreta dojke)
znatno smanjuje debljina dojke (pa je zbog toga kraće vrijeme ekspozicije i doza zračenja dojke manja i do 50%)
osigurava bliski kontakt dojke i filma
omogućuje podjednaka debljina snimanog tkiva dojke, što rezultira jednakim prodiranjem rentgenskih zraka i boljom kontrastnošću slike
primjenom kompresije dojke povećana je kvaliteta slike, te istovremeno smanjena doza zračenja žene!
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Namještaj dojke kod mamografije bez kompresije i s kompresijom: povećana oštrina slike i smanjeno raspršeno zračenje
Naprave za kompresiju dojke
kompresija dojke se postiže različitim kompresijskim napravama od radiotransparentnog materijala, a izvodi se sustavom za automatsku kompresiju (jačine do 10 kp) ili ručnim namještanjem kompresije (obvezatno kod snimanja dojki s implantatima!)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Značaj kompresije dojke: karcinom dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
MAMOGRAFSKI FILM I FOLIJE
Mogućnosti snimanja nativnih mamograma su:
izravno eksponiranje mamografskog filma
snimanje na sustavu film-folije
snimanje na metalnu ploču presvučenu poluvodičem (npr. selenom, kseromamogram)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
zbog veoma slabog prirodnog kontrasta anatomskih i patoloških struktura dojke, za nativnu je mamografiju potreban film naročito velike osjetljivosti
dobra rezolucija (oštrina) slike i kontrastnost dobiva se pomoću specijalnih mamografskih filmova, filmova sitnih kristala srebrenog bromida u fotosloju filma
moderni mamografski film je jednoslojni visokokontrastni film koji se uvijek koristi uz odgovarajuću foliju (kombinacija film/folija), s kojom mora biti u tijesnom kontaktu za vrijeme ekspozicije
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
suvremeni su filmovi osjetljivi na zeleno svjetlo (filmovi “zelenog vala”), te se obvezatno moraju koristiti uz primjenu folija elemenata rijetkih zemalja koje emitiraju zeleni spektar svjetla nazivaju se i ortokromatskim (nekrižajućim filmovima, anticrossover film), što predstavlja daljnji napredak u razvoju filma “zelenog” spektra. Naime, prolaskom rentgenske zrake kroz foliju s elementima rijetkih zemalja, folija emitira (svjetluca) zeleno svjetlo koje se apsorbira na površini kockastih kristala srebrenog bromida, te ne dolazi do prolaska svjetla na fotonanos druge strane podloge filma
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
su veoma važan sastavni dio sustava film-folije, neophodan za stvaranje mamografske slike
većina folija koje se koriste za mamografiju temeljene su na fosforu; najčešće je to gadolinijev oksisulfid koji, izložen djelovanju rentgenskih zraka, emitira zelenu svjetlostuporaba folija skraćuje vrijeme ekspozicije (smanjuje se mogućnost nastanka artefakata “pokreta” dojke, doze zračenja su manje i do 40%), ali smanjuje rezoluciju slike (neoštrine folija)ovisno o veličini “zrna” folije, raspršenosti, debljini fotoosjetljivog sloja, folije mogu biti spore, srednje i brzeu praksi, uz brze folije treba koristiti “brzi” jednoslojni film
Folije
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
elementi rijetkih zemalja kao: gadolinij, lantan, itrij, skandij itd., pa se ove folije nazivaju i folijama rijetkih zemalja
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Mamografija:
osnovni namještaji dojke
specijalni namještaji dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
ispravan namještaj dojke pri snimanju ima veliki utjecaj na dijagnostičku kvalitetu mamograma
pogrešan namještaj dojke je relativno česti uzrok neprepoznavanja različitih patoloških promjena dojke, odnosno pogrešaka u interpretaciji mamografskih snimaka
valja istaknuti da je ispravan namještaj (projekcija) dojke za snimanje samo onaj koji na mamogramu omogućuje prikaz cijele dojke
u praksi postoje osnovni - standardni, međunarodno prihvaćeni namještaji, te dodatni specijalni namještaji dojke za snimanje
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
STANDARDNI NAMJEŠTAJI
kraniokaudalna projekcija odnosno namještaj dojke je onaj pri kojem je cijela dojka položena na Bucky oslonac s nosačem filma, a središnja rentgenska zraka je okomita na sredinu dojke. Bradavica dojke je na sredini filma
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Ispravan kraniokaudalni namještaj dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
mediolateralna kosa projekcija (namještaj) je jedan od najčešće korištenih lateralnih namještaja dojke za snimanje. Ovaj namještaj omogućava dobar prikaz promjena smještenih duboko u vanjskom gornjem kvadrantu dojke. Snimanje se vrši pod kutom između 30 i 700, pektoralni mišić treba biti prikazan na mamogramu najmanje do visine mamile dojke, a inframarni kožni nabor prsiju mora biti prikazan
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Ispravan mediolateralni kosi namještaj dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
SPECIJALNI NAMJEŠTAJI
primjenjuju se kada standardni namještaji nisu odgovarajući iz bilo kojeg razloga, kao npr.: specifične tjelesne građe žene (jako mršave žene ili jako debele žene, urođene ili stečene anomalije prsnog koša, itd.
nakon nekih operacijskih zahvata na dojci koji znatnije mijenjaju anatomiju dojke
kada su neke patološke promjene (tumor, mikrokalcifikati, itd.) prikazane samo u jednom od dva standardna namještaja
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
kvaliteta mamograma mjeri se stupnjem dijagnostičke pouzdanosti kojom se mogu utvrditi različite patološke promjene i analizirati anatomske strukture dojke.
na kvalitetu mamografije kao konačnog «proizvoda» utječe cijeli niz čimbenika:
mamografska aparatura i pribor za izvođenje mamografije
(tehnički uvjeti)
namještaj dojke za snimanje
kompresija dojke, električni uvjeti snimanja
morfološke karakteristike dojke (uloga inženjera
medicinske radiologije i tjelesne osobine žena)
uvjeti interpretacije mamograma (uloga radiologa-
senologa)
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA KVALITETU MAMOGRAMA
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
UVJETI INTERPETACIJE MAMOGRAMA
iskustvo radiologa-senologa
negatoskop
pojačana rasvjeta, lupa
osvjetljenje okoliša, interferirajuće svjetlo
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
GALAKTOGRAFIJA
kontrastna metoda prikaza mljekovodnih kanalića dojke u slučajevima patološke sekrecije
indicirana je u slučajevima sumnjivog citološkog nalaza eksprimata dojke - bez obzira na boju iscjetka (osim mliječnog), a u pravilu se uzimaju 3 uzorka eksprimata dojke u tri 3 navrata s vremenskim razmakom od 1 mjeseca, te kod dugotrajne krvave sekrecije iz jednog mljekovodnog kanalića dojke
u takvim slučajevima može se naći intraduktalni rak dojke u 10 do 15 % bolesnica
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
pretraga nije indicirana:
u slučajevima mliječne sekrecije (unilateralne ili bilateralne) jer je to uvijek posljedica primarne ili sekundarne prolaktinemije
kod bilateralnog (nekrvavog) iscjetka iz više mljekovodnih kanalića ukoliko je citološki nalaz negativan (najčešći uzrok takvoj pojavi je hormonalni poremećaj ili proširenje mljekovodnog kanalića s kroničnim upalnim promjenama)
apsolutna kontraindikacija za galaktografiju je upala dojke, a relativna preosjetljivost žene na jod
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Mjehurići zraka u m. kanalićima
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
BOLESTI DOJKEBOLESTI DOJKE
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
fibrocistična bolest dojke
ciste
fibroadenomi
upalne promjene
Benigne bolesti dojke:
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Fibrocistična bolest dojke
najčešća benigna bolest dojke
histološki se nalazi u 90%, a klinički u 50% žena te se može smatrati stanjem, a ne bolešću dojke
vjerojatno je reakcija dojke na fiziološke hormonske promjene
nije pouzdano utvrđena povezanost fibrocistične mastopatije i rizika od nastanka raka dojke
većinom se očituje prije menstruacije (ciklični tip), a u manjeg broja žena javlja se neovisno o menstruacijskom ciklusu (neciklični tip)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
kliničke manifestacije: bol različita intenziteta u jednoj ili obe dojke, osjetljivost dojke na palpaciju, te palpabilnim čvorići u parenhimu dojke
na nativnoj mamografiji vide se prugaste i čvorićaste sjene koje zahvaćaju jedan ili više kvadranata dojke (stupanj mastopatičnih promjena ovisno o zahvaćenom volumenu)
proširen “crtež” mljekovodnih kanala- prošireni mljekovodni kanali u retromamilarnom području
krupniji, pravilni kalcifikati u manjem broju
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Fibrocistična mastopatija prikazana mamografijom (profilna projekcija s
prikazom pektoralnog mišića)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Fibrocistična mastopatija srednjeg stupnja (CC projekcja)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Ciste
su najčešći benigni tumori dojke
mogu biti solitarne ili multiple
u jednoj ili obje dojke istodobno
javljaju se u dobi između 35 i 50 godina
na nativnoj mamografiji vide se oštro ocrtane, obično okrugle
ili ovalne sjene, homogene strukture i glatkih rubova
često se vide krupni kalcifikati, obično lamelarne strukture u
stjenkama ciste
ciste dojke povećavaju rizik nastanka raka dojke u žena koje
imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu (2-3 puta)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Multiple ciste dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Fibroadenomi
su benigni tumori dojke koji se najčešće javljaju između 25. i 30. godine života
posljedica su aberacije formiranja žljezdanih lobula dojke u ranoj reproduktivnoj dobi
palpira se glatki, oštro ograničen čvor, pomičan prema koži i pektoralnoj muskulaturi
na nativnoj mamografiji vidi se obično solitarni, okruglasti ili ovalni i homogeni tumor, posve oštrih rubova
često se nađe rubni transparentni prsten (Grossov prsten)- okolno komprimirano masno tkivo
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
neprekinut Grosov prsten sa sigurnošću govori o benignom tumorskom procesuvide se i krupniji kalcifikati, od nekoliko njih sve do kalcificiranja cijelog tumora
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Fibroadenom dojke
Nativni mamogram iste dojke dvije godine kasnije
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Kalcificirani fibroadenom dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Gigantski fibroadenom
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Lipom dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Veliki lipom dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Uljna cista
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Upalne promjene dojke
najčešće se javljaju za vrijeme laktacije
uzrok upale može biti nespecifični bakterijski ili tuberkulozni
u akutnoj fazi na mamografiji nalazimo sjene različita oblika i intenziteta usljed umnoženog vezivnog tkiva
apscesi se vide kao nepravilne, ovalne sjene različite veličine i nejasnih kontura
specifične upalne promjene (TBC) dojke karakteriziraju nepravilne prugaste sjene većeg intenziteta (veća i nepravilnija zgusnuća ožiljnog veziva)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Akutni mastitis
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Rak dojkeRak dojke
najčešća je maligna bolest u žena
rijetko se javlja prije 30. godine života (0,3% karcinoma dojke)
porastom životne dobi incidencija se povećava
najveća je učestalost između 55. i 70. godine života
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Karcinom dojkeIncidencija (na 100.000 žena)
Karcinom dojkeIncidencija (na 100.000 žena)
Adapted from International Opportunities in Cancer Management, SRI International.
129.5129.5
108.8108.8 108.6108.6 106.8106.8
94.394.3
84.384.376.476.4
60.160.1
37.037.0
SwedenSweden USUS ItalyItaly NetherlandsNetherlands UnitedUnited FranceFrance GermanyGermany SpainSpain JapanJapan
9955..00
KingdomKingdomCroatiaCroatia
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Mamografska slika raka dojkeMamografska slika raka dojke
rak dojke najčešće se prikazuje kao nepravilna i neoštro ocrtana sjena različite veličine
mikrokalcifikati kao rani znak raka dojke (u preko 50% karcinoma)
zadebljanje kože i deformacija dojki kod infiltracije kože dojke
uvlačenje bradavice dojke kod retroareolarnog raka dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Rak dojke u mamografskoj slici može se prezentirati kao:
zvjezdolika sjena
okruglasta distorzija parenhima
nespecifična zasjenjenja dojke
strukturna distorzija parenhima
mikrokalcifikati
neobične morfološke manifestacije
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Invazivni duktalni rak dojke s karcinomom in situ. (A) Mediolatralni kosi namještaj. (B) Kraniokaudalni namještaj (CC). Nepravilna neoštro ocrtana mekotkivana sjena u lijevoj dojci. BIRADS kategorija 0, potrebna dodatna dijagnostička obrada.
(B)(A)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Prikaz detalja s uvećanjem u CC projekciji: uz bolje prikazanu nepravilnu i neoštro ocrtanu sjenu vide se i mikrokalcifikati
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Bolesnica stara 62 godine, anamnestički udarac u lijevu dojku, zadnji mjesec dana suhi kašalj i blaga dispneja
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
MIKROKALCIFIKATIMIKROKALCIFIKATI
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
UTVRĐIVANJE MIKROKALCIFIKATA
kvalitetne snimke nativne mamografije
pažljiva analiza (suspektna područja pregledati lupom, ili snimiti s uvećanjem)
vremensko praćenje mikrokalcifikata nativnom mamografijom (svakih 4-6 mjeseci tijekom 2-3 god.)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
ANALIZA MIKROKALCIFIKATA
Distrubucija (pozicija u dojci)
Broj mikrokalcifikata
Veličina mikrokalcifikata
Oblik mikrokalcifikata
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
DISTRIBUCIJA MIKROKALCIFIKATA
Jedna ili više manjih grupa
Segmentalna distribucija
Kalcifikati u cijeloj dojci (difuzno raspršeni )
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
BROJ MIKROKALCIFIKATA
Manje od 5 (benigni i maligni tumori)
5 do 10 (benigni i maligni tumori)
10 do 30 (benigni i maligni tumori)
Brojni (većinom kod malignih tumora)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
OBLIK MIKROKALCIFIKATA
Regularni (većinom kod benignih tumora)
Iregularni oblik (kod benignih i malignih tumora)
Bizarni, pleomorfni (većinom kod malignih tumora)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
MIKROKALCIFIKATI MOGU BITI:
Benigni Nedeterminirani Maligni
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Maligni mikrokalcifikati
vrlo su sitni (“prašinasta” izgleda, pleomorfni mikrokalcifikati)
promjera 0,2 do 0,5 mm
nalaze se u skupinama od po pet ili više kalcifikata na ograničenom području dojke
na nativnim snimkama mogu se naći u 45 do 50% karcinoma dojke
u histološkim preparatima i do 80% tumora
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Benigni kalcifikati
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Kalcificirani mikrohematomi
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Indeterminirani mikrokalcifikati
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Maligni mikrokalcifikati
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Nativna mamografija muške dojke
ginekomastija
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
BI - RADS KLASIFIKACIJA (KRITERIJI) I MAMOGRAFSKI NALAZ
Breast Imaging Reporting And Data System
u kliničku je praksu uveden 1992. (American College of Radiology) radi jednostavnije i lakše međusobne komunikacije radiologa i kliničara koji se bave problematikom dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Ova klasifikacija u radiološkom mamografskom nalazu uključuje sljedeće naznake:
stanje parenhima dojke (građa dojke, sadržaj masnog, žljezdanog i vezivnog tkiva)tumor u dojci (s pobliže opisanim morfološkim mamografskim karakteristikama)kalcifikacije (s detaljnim opisom položaja, rasporeda, broja i veličine te morfoloških karakteristika)ostale-pridružene promjene (retrakcija mamile, retrakcija kože dojke u ograničenom području ili zadebljanje kože, pojačana vaskularizacija dojke, itd.)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Konačni radiološki nalaz (izvještaj) po ovoj klasifikaciji se treba označiti s jednom od 6 mogućih kategorija:
kategorija 0: potrebna je dodatna obrada (kompresija, magnifikacija, ultrazvuk dojke, itd.)
kategorija 1: normalan- uredan nalaz mamografije
kategorija 2: fokalne benigne promjene dojke koje ne zahtijevaju nikakvu daljnju obradu
kategorija 3: možebitne benigne promjene, ali s velikom vjerojatnošću benigniteta - preporučuje se kontrolna mamomografija nakon kraćeg razumnog perioda (obično nakon 6 mjeseci)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
EUSOBI 2003.
kategorija 4: neodređene promjene (možda benigne, možda maligne)- preporučuje se biopsija dojke, a potkategorije su:
a) niski stupanj suspektnosti malignitetab) srednji stupanj suspektnosti malignitetac) visoki stupanj suspektnosti maligniteta
kategorija 5: promjene jako suspektne na zloćudnu bolest - obvezatna biopsija dojke i PHD
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA BOLESTI DOJKE
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Ultrazvuk dobro razlikuje strukture kod obilnog žljezdanog parenhima koji je nedostupniji mamografiji, pa se ova metoda primjenjuje u pregledu žena do 35 godina.
Izvođenjem ultrazvuka i mamografije točnost otkrivanja raka dojke doseže do 98% za sve veličine tumora.
UZ dojke: uredan nalaz
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Fibrocistične promjene dojke- UZ nalaz:
brojne anehogene, obično okruglaste zone – ciste
različito široke hipoehogene vrpčaste strukture - proširenja mliječnih kanalića
povećana ehogenost žjezdanoga parenhima- fibrozne promjene
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Uz dojke: fibrocistična mastopatija Nativna mamografija iste dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Dobroćudni tumori dojke - ultrazvučni prikaz
hipoehogenije valjkaste tvorbe sitnozrnate strukture
ovalnoga su izgleda
karakteristično je da su pomični
vide se rubne sjene i dorzalno pojačanje ultrazvučnih valova
FibroadenomiFibroadenomi
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Zloćudni tumori dojke
prikazuju se karakteristično kao hipoehogene sitnozrnate zone uz pojavu kalcifikata, nepravilne rubne konture, te slabljenje ultrazvučnoga snopa iza tumora
rubovi su tumora nepravilni, spikulirani
uz rub se pokazuje se hiperehogena zona rasta tumora
mogu se vidjeti zone nekroze
nije pomičan prema okolnim strukturama
ovalna oblika i usmjeren je prema površini kože uzdužnim promjerom (do 4 cm)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
prekid ehogenih odjeka Cooperovih ligamenata
prekid mlječnih kanalića
zadebljanje kože uz gubitak linearne strukture
prekid mišićne fascije pektoralnog mišića
metastatski promijenjeni limfni čvorovi su ovoidne forme hipoehogene sitnozrnate strukture
točnost ultrazvuka pri otkrivanju raka dojke za tumore manje od 1 cm iznosi 82%
veći tumori otkrivaju se sa sigurnošću od 94%
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Slika većeg karcinoma dojke s prekidom mliječnih kanalića, privlačenjem Coperovih ligamenata, te inhomogenom strukturom
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Magnetna rezonancijaMagnetna rezonancija
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Indikacije
Diferencijacija između benignih i malignih lezija dojke (tehnički uvjeti, iskustvo ispitivača), uz primjenu kontrastnog sredstva osjetljivost metode je 98%, specifičnost 97,4% i dijagnostička pouzdanost 97,5 %!
Utvrđivanje invazivnog raka dojke promjera većeg od 2 mm
Točno utvrđivanje multicentričnosti / multifokalnosti karcinoma dojke
Diferencijacija između karcinoma i ožiljaka nakon biopsije/operacije dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Indikacije
Analiza stanja implantata dojke (naročito silikonskong), pouzdanost utvrđivanja rupture implantata MR= 81%, UZV=77%, mamografija= 59%
Sve navedeno vrijedi uz idealne tehničke uvjete (MR uređaj 1,5T i više, zavojnica za dojku, kontrastno sredstvo, iskustvo ispitivača)!
Probir raka dojke visoko rizičnih žena (otkriva 28% nedetektiranih karcinoma na ranije učinjenim mamogramima i fizikalnom pregledu)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
Microcalcifications associated with cancer. A) Craniocaudal mammogram shows diffuse microcalcifications. B) SE 400/30 image fails to detect any abnormality. C) SE 2400/90 image shows benign parenchymal proliferation as high-signal lesion but fails to show the adjacent carcinoma.
A) B) C)
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
osjetljivost 93%
specifičnost 65%
sigurnost 85%
mikrokalcifikati 50%
MR dojke
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
TIJEK PREGLEDA DOJKE
Klinički pregled
Uredan nalaz
Suspektan nalaz
Nativna mamografija
Ultrazvuk
Citološka punkcija
Benigno Maligno
Kontrolni ultrazvuk
Kirurški zahvat
Radiološka dijagnostika bolesti dojke
THE END