Transcript
Page 1: narodna umjetnost 19 (1982) - core.ac.uk · PDF filenarodna umjetnost 19 (1982) lorne glazbe upijala i elemente dru-gih, veoma razlicitih izvora«. ... znanstvene publikacije u Bosni

302

narodna umjetnost 19 (1982)

lorne glazbe upijala i elemente dru-gih, veoma razlicitih izvora«.

Posljednjoj t-emi posvecena su dvareferata. 0 terminologiji narodnihmuzickih instrumenata piSe Andrija-na Gojkovic i trazi da se struc-njaci dogovore 0 principima oko iz-rade nuznog terminoloskog rjecnik,amuzickih instrumenata naroda j, na-rodnosti Jugoslavije. Onufrij Timkopise 0 sistematizaciji i kodifikacijimuzickog stvaralastva ukrajinskognar-oda - u zbirci Zenovija Lyska(1967). Na kraju se nalazi osvrtCvjetka Rihtma.na na nedovrsenudiskusiju s 15. kongresa SUFJ 1968.

Vrij.ednost navedenih priloga jestu donosenju grade, biljezenju poja-va na raznim podrucj,ima i podaci-rna 0 zivotu folklornih vrsta.

.Ante Nazor

Zbornik od XXV kongres na Sojuzot nazdruzenijata na folkloriste na Jugosla-vija, Berovo 1978, Uredile Lazo Karovski,glaven urednik i Goce Stefanoski, Sojuzna zdruzenijata na folkloristite na Jugo-slavija, Zdruzenie na fo1kloristite na Ma-kedonija, Skopje 19'80, 570 str.

Koncem 1981. godine izisao jeZbornik radova XXV kongresa Sa-veza udruzenja folklorista Jugosla-vije, koji je odrZan od 25. do 30.rujna 1978. godine u Berovu u SRMakedoniji. Taj jubilarni 25. kon-gres, odrzan pod pokroviteljstvomdruga Tita, bio je posvecen stotojoblje1inici kresnenskog ustank!a, se-damdeset i petoj obljetnici ,Hinden-skog ustanka i trideset i petoj ob-ljetnici II. zasjedanja AVNOJ -a.(Tada je drug TUo odlikovao Savezudruzenja folklorist a Jugoslavije or-denom bDatstva i jedinstva sazlatnim viijencem »za narocite za-sluge u naucnom -obradi'vanju jugo-slavenskog folklora i znacajan do-prinos nj,egovoj popularizaciji u nasi u svijetu«.) Kongresu j.e prisus-tvova,o velik broj strucnjaka, takoda zbornik sadrzi 72 referata veza-na uz sest kongresnih tern a (zbogbrojnosti refer at a sest radova ma-

kedonsk.ih folklorista Uskat ce se udrugim publikacijama).

Prva tema, kao i na svim pret-hodnim kongresima, govori 0 folk-lornom stvara1astvu kraja gdje sekongres odrzava (17 referata). Ovajje put to bilo malesevsko podrucje.Referati se bave geografskim oso-bitostima opcine Berovo, govore 0samoupravnosti ,i 0 transformacijiu makedonskom narodnom stvara-lastvu, posebno malesevskom, 0 re-volucionarnoj makedonskoj ilinden-skoj pjesmi, 0 makedonskim narod-nim pjesmama NOB-a, 0 epskimpjesmama, 0 svadbenim obicajima ipjesmama, 0 revolucionarnim ko-mitskim malesevskim narodnimpjesmama, 0 djedu Ilji Malesev-skom u narodnoj pjesmi, 0 MarkuKraljevicu i bratu mu Andrijasu umalesevskom folkroru, 0 suvreme-nom tekstilnom narodnom stvara-lastvu u Malesevu i dr.

Druga je terna bila samoupravnostu obicajima, narodnom stvaralastvui mentalitetu naroda i narodnostiJugoslavije (13 refemta). Referatise bave zivotom, obicajima i duhov-nim tvorevinama Pastrovica, gan-gama Imotske krajine, narodnimpj,evanjem albanske nar-odnosti, ju-nacima ukrajinske narodne balade,organi:zacijom zadruznog zivota ujajackom kraju, lirskim istarsko-pri-morskim pjesmama, dramaturSko--teatroloskom interpretacijom nakajkavskom tIu, rusinsldm narod-nim stvaralastvom, medimurskimnarodnim pjesmama, seoskim slava-rna u srednjem Banatu, partizan-skom narodnom poezijom i prozom,narodnim poslovicama i vojvodan-skim becarcem.

NajviSe referata (36) govori 0trecoj temi: transformacij'e u na-rodnom stvaralastvu i novo narod-no stvaralastvo. Referati su posve-ceni transformaciji u usmenom stva-ralastvu, u epskoj pjesmi s temomkrvne osvete, u oblikovanju lika ze-ne u muslimanskoj narodnoj poezi-ji, u tragicnoj baladi, u epskim na-rodnim pjesmama, u posloviicnomizrazu, u partizanskoj narodnoj po-eziji, u natpisima uz karnev~lske

Page 2: narodna umjetnost 19 (1982) - core.ac.uk · PDF filenarodna umjetnost 19 (1982) lorne glazbe upijala i elemente dru-gih, veoma razlicitih izvora«. ... znanstvene publikacije u Bosni

303

prikazi i kritike

povorke, u pokladnom teatru Istrei Hrvatskog primorja, u albanskojnarodnoj knjizevnosti, u folklornojdramatizaciji, u djecjem stvaralas-tvu, u »folklornoj« industnijalizaciji,u suvremenim svadbenim obic.ajimasrpskog stanovnistva u Sarajevu, uispracaju sina u vojsku itd.

OstaIe teme kongresa bile su:drustvena uloga narodnih muzickihinstrumenata (4 referata), narodnesportske igre (6 referata), problemimelogra£ije - vokalne i instrumen-talne (2 ref.erata).

I po tematici, i po metodoloskompristupu, i po razini raspravljanjaprilozi su veoma raznoliki, ali za-nimljivi i korisni.

Ante Nazor

Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Her-cegovine u Sarajevu. Etnologij a, Novaserija, Sv. XXXIV, 1979, Odgovdrni ur-edn~k Vlajko PaJavestra, Zemaljski mu-zej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1980,178 str.

Ovim devedesetim jubilarnim bro-jem »Glasnika Zemaljskog muzejau Sarajevu« obiljezava se obljetnicaznanstvene publikacije u Bosni iHercegovini - devedeset godina odizlaska prvog broja »Glasnika« i is-todobno prvog znanstvenog casopi-sa. Na straniaama »Glasnika« preko400 strucnjaka objavilo je svoja is-tr.azivanja iz povijesti, arheologije,etnologije, jezika, narodne knjizev-nosti i prirodnih nauka obuhvaea-juCi geologiiju, zoologiju i botaniku.Donoseni su i bibliografski pregledidjela 0 Bosni i Hercegovini.

U ovom je broju obj,avljeno devetradova. U prvom radu NekoHki tra-govi balkanskog sup strata u etno-genezi stanovnistva erne Gore iHercegovine Spiro Kulisic p01azi odkonstatacije da 0 odredenom kon-tinuitetu, kako u sazivljavanju, takoi u stapanju, vise iIi manje poro-manjenog starobalkanskog zivlja iSlavena na teritoriju Hercegovine iCrne Gore, jos od vremena s1aven-skog doseljavanja, svjedoce neki ar-

heoloski podaci, zatim brojni topo-nimi i drugi tragovi u jeziku, kao iantropolosk.a (somatska) historiograf-ska i etnoloska istrazivanja, kojasu prije sveg,a pokazala da je upredrimsko doba na zemljistu Her-cegovine, Crne Gore i jednogdijelaAlbanije glavno stanovnistvo saci-njav,ao »autohtoni ilirski elemenat«,uz j,aCi utjecaj grcke materijalnekulture preko emporija u jadran-skom primorju. Autor se ograniciona uzi teritorij gdje se toponimi ietnonimi neposrednije podudaraju splemenskom strukturom i gdj e se sviSe kontinuiteta mogu pratiti bal-kansko-slavenski etnicki odnosi. Po-sebno se bavi pitanjem tko su biliSpani, a tko Luzani.

Milovan Gavazzi, istrazujuci dvijestocarske balkanske pojave: dLage izov pastira stoci (tr)rrrr, zakljucujeda se dlage kod juznih Slavena po-javljuju najmanje na dva dostalmntinuirana prostora, gdje oznacu-ju cijepanjem Hi pritesivanjem na-pravljeneduguljaste dascice sto seprimjenjuju pri lomovima kostiju, uprvom redu kod slomljenih noguovaca: na zapadu po dinarskom et-nickom arealu, a na istoku na bu-garskom prostoru. U drugom slu-caju »potvrde zvucnih zaziva stociustima ( ... ) dijelom su jos tek pu-tokazi u traganju za dal}im potvr-dama kod stocara, iz zemalja gdjejos nisu potvrdene, a stosta na njihupucuje«. Gavazzi sma-tra da se ra-di »0 vrlo arhaicnom pastirskom el-ementu, cemu upravo Balkanski po-luotok kao od, velike davnin.e poz-nati prostor izrazitih stocara moze,ici u prilog«.

Denana Buturovic piSe 0 musli-manskoj epici u povi}esnom razvojunarodne poezije jugoslavenskih na-roda i zakljucuje da svi u njezinuradu navedeni primjeri potvrdujuda je muslimanska nar.odna epika»nastala na juznoslavenskoj podlozi,da je imala cVrSce zajednicketokoverazvoja s epikom ostalih naroda kojigovore srpskohrvatskim jezikom, teda nosi i odredena obiljezja starijebalkanske epske tradicije«, pa se »uhistorijskom razvoju narodne epikejugoslavenskih naroda ( ... ) pred-