Nepokretna kulturna batina

Registar kulturnih dobara

Pojedinana kulturna dobra

Kulturno - povijesne cjeline

Kulturni krajolik

Zatitni radovi na nepokretnim kulturnim dobrima

Nepokretna kulturna dobra upisana na UNESCO-ovu listu svjetske batine

Pustinja Blaca prvi hrvatski kandidat za Landscape Award Vijea Europe

Odobreni programi zatite na nepokretnim kulturnim dobrima (pregled sa stanjem

25.03.2015.)

Odbijeni programi nepokretnih kulturnih dobara (pregled sa stanjem 25.03.2015.)

Nepokretnu kulturnu batinu batinu s utvrenim svojstvom kulturnog dobra ine pojedinane graevine i /ili kompleksi graevina, kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Kolokvijalnim nazivom nepokretna kulturna dobra predstavljaju graditeljsku batinu od pojedinane graevine prema cjelini (skupina graevina) odnosno podruje (krajolik).

Dvorac Trakoan FOTO: VID BARAC Mjere zatite pojedinano zatiene graevine bitno se razlikuju od zatite kulturno-povijesne cjeline odnosno krajolika i definiraju rjeenjem o zatiti kulturnog dobra. - Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14) l. 7. nepokretno kulturno dobro moe biti: - grad, selo, naselje ili njegov dio, - graevina ili njezini dijelovi, te graevina s okoliem, - elementi povijesne opreme naselja, - podruje, mjesto, spomenik i obiljeje u svezi s povijesnim dogaajima i osobama, - arheoloko nalazite i arheoloka zona, ukljuujui i podvodna nalazita i zone, - podruje i mjesto s etnolokim i toponimskim sadrajima, - krajolik ili njegov dio koji sadri povijesno karakteristine strukture, koje svjedoe

o ovjekovoj nazonosti u prostoru, - vrtovi, perivoji i parkovi, - tehniki objekt s ureajima i drugi slini objekti.

Stara Drenina, crkva sv. Barbare FOTO: VID BARAC Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011-2015. Analiza stanja graditeljske batine: Graditeljska batina vaan je dio ukupnog kulturnog fonda, koji je sa svojim kulturno-povijesnim znaenjem sastavni dio ovjekova okolia. Zatita i ouvanje graditeljske batine obveza je utemeljena na zakonskim odredbama, kao i na osjeaju odgovornosti svake zajednice da svoja kulturna dobra njeguje i uva. Ministarstvo kulture zatitu graditeljske batine provodi kroz Upravu za zatitu kulturne batine s mreom konzervatorskih odjela.

Otarije, Crkva Uznesenja BDM FOTO: VID BARAC Graditeljska kulturna batina izloena je trajnim utjecajima i pritiscima modernizacije te je zbog svoje materijalne strukture osobito osjetljiva i sklona propadanju. Porazan je zakljuak da je degradacija dijela graditeljske batine dosegnula takve razmjere da se moe govoriti o ugroenosti mnogih kulturno-

povijesnih cjelina, pa i pojedinanih kulturnih dobara. Takvom stanju pridonijeli su: ratna razaranja, nebriga i neodravanje, nedostatna financijska sredstva, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi, nepotivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija, nedovoljna svijest o vrijednosti batine. Osobito je teko stanje graditeljske batine u seoskim cjelinama i malim povijesnim gradovima u kojima su graevine bez namjene. Graditeljsku batinu ugroavaju i neodgovarajui graevinski zahvati, koji ne uvaavaju konzervatorske uvjete i esto se izvode bez struno verificirane konzervatorske i tehnike dokumentacije.

Motovun, sv. Stjepan prvomuenik FOTO: VID BARAC Procesi globalizacije i dubokih preobrazbi u drutvu uvelike utjeu na povijesne seoske cjeline, koje su u nedavnoj povijesti imale dvosmjeran ivotni tijek: u 20. stoljeu zbog migracije iz sela u gradove neka su sela opustjela i graevine su preputene zubu vremena. U novije se vrijeme s trendom etnoturizma ta naselja pokuavaju oiviti, no zbog nedostatnog poznavanja karakteristinih obiljeja graditeljske etnobatine ishod je esto neprimjerena obnova. Osobito su ugroeni srednjovjekovni stari gradovi (burgovi, kateli), najvie zbog poloaja, tee pristupanosti i slabe dokumentiranosti. Vano je stoga osobitu pozornost obratiti graditeljskoj batini povijesnih cjelina izvan naseljenih prostora i osmisliti za njih odgovarajue programe i sadraje.

Hvar, Arsenal FOTO: VID BARAC Varadin,upanijska palaa, FOTO: .TRSTENJAK Sakralne graevine i kompleksi uglavnom imaju namjenu, pa je ulaganje u njihovo odravanje kontinuirano. Potekoe nastaju pri njihovoj gospodarskoj valorizaciji jer vlasnik nije voljan otvoriti sakralna dobra javnosti. upne crkve u funkciji u boljem su stanju, a crkve i kapele izvan funkcije u loijem.