Nepokretna kulturna batina
Registar kulturnih dobara
Pojedinana kulturna dobra
Kulturno - povijesne cjeline
Kulturni krajolik
Zatitni radovi na nepokretnim kulturnim dobrima
Nepokretna kulturna dobra upisana na UNESCO-ovu listu svjetske
batine
Pustinja Blaca prvi hrvatski kandidat za Landscape Award Vijea
Europe
Odobreni programi zatite na nepokretnim kulturnim dobrima
(pregled sa stanjem
25.03.2015.)
Odbijeni programi nepokretnih kulturnih dobara (pregled sa
stanjem 25.03.2015.)
Nepokretnu kulturnu batinu batinu s utvrenim svojstvom kulturnog
dobra ine pojedinane graevine i /ili kompleksi graevina,
kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Kolokvijalnim nazivom
nepokretna kulturna dobra predstavljaju graditeljsku batinu od
pojedinane graevine prema cjelini (skupina graevina) odnosno
podruje (krajolik).
Dvorac Trakoan FOTO: VID BARAC Mjere zatite pojedinano zatiene
graevine bitno se razlikuju od zatite kulturno-povijesne cjeline
odnosno krajolika i definiraju rjeenjem o zatiti kulturnog dobra. -
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03;
NN157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN
136/12 , NN 157/13,NN 152/14) l. 7. nepokretno kulturno dobro moe
biti: - grad, selo, naselje ili njegov dio, - graevina ili njezini
dijelovi, te graevina s okoliem, - elementi povijesne opreme
naselja, - podruje, mjesto, spomenik i obiljeje u svezi s
povijesnim dogaajima i osobama, - arheoloko nalazite i arheoloka
zona, ukljuujui i podvodna nalazita i zone, - podruje i mjesto s
etnolokim i toponimskim sadrajima, - krajolik ili njegov dio koji
sadri povijesno karakteristine strukture, koje svjedoe
o ovjekovoj nazonosti u prostoru, - vrtovi, perivoji i parkovi,
- tehniki objekt s ureajima i drugi slini objekti.
Stara Drenina, crkva sv. Barbare FOTO: VID BARAC Strategija
ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011-2015. Analiza stanja
graditeljske batine: Graditeljska batina vaan je dio ukupnog
kulturnog fonda, koji je sa svojim kulturno-povijesnim znaenjem
sastavni dio ovjekova okolia. Zatita i ouvanje graditeljske batine
obveza je utemeljena na zakonskim odredbama, kao i na osjeaju
odgovornosti svake zajednice da svoja kulturna dobra njeguje i uva.
Ministarstvo kulture zatitu graditeljske batine provodi kroz Upravu
za zatitu kulturne batine s mreom konzervatorskih odjela.
Otarije, Crkva Uznesenja BDM FOTO: VID BARAC Graditeljska
kulturna batina izloena je trajnim utjecajima i pritiscima
modernizacije te je zbog svoje materijalne strukture osobito
osjetljiva i sklona propadanju. Porazan je zakljuak da je
degradacija dijela graditeljske batine dosegnula takve razmjere da
se moe govoriti o ugroenosti mnogih kulturno-
povijesnih cjelina, pa i pojedinanih kulturnih dobara. Takvom
stanju pridonijeli su: ratna razaranja, nebriga i neodravanje,
nedostatna financijska sredstva, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi,
nepotivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija,
nedovoljna svijest o vrijednosti batine. Osobito je teko stanje
graditeljske batine u seoskim cjelinama i malim povijesnim
gradovima u kojima su graevine bez namjene. Graditeljsku batinu
ugroavaju i neodgovarajui graevinski zahvati, koji ne uvaavaju
konzervatorske uvjete i esto se izvode bez struno verificirane
konzervatorske i tehnike dokumentacije.
Motovun, sv. Stjepan prvomuenik FOTO: VID BARAC Procesi
globalizacije i dubokih preobrazbi u drutvu uvelike utjeu na
povijesne seoske cjeline, koje su u nedavnoj povijesti imale
dvosmjeran ivotni tijek: u 20. stoljeu zbog migracije iz sela u
gradove neka su sela opustjela i graevine su preputene zubu
vremena. U novije se vrijeme s trendom etnoturizma ta naselja
pokuavaju oiviti, no zbog nedostatnog poznavanja karakteristinih
obiljeja graditeljske etnobatine ishod je esto neprimjerena obnova.
Osobito su ugroeni srednjovjekovni stari gradovi (burgovi, kateli),
najvie zbog poloaja, tee pristupanosti i slabe dokumentiranosti.
Vano je stoga osobitu pozornost obratiti graditeljskoj batini
povijesnih cjelina izvan naseljenih prostora i osmisliti za njih
odgovarajue programe i sadraje.
Hvar, Arsenal FOTO: VID BARAC Varadin,upanijska palaa, FOTO:
.TRSTENJAK Sakralne graevine i kompleksi uglavnom imaju namjenu, pa
je ulaganje u njihovo odravanje kontinuirano. Potekoe nastaju pri
njihovoj gospodarskoj valorizaciji jer vlasnik nije voljan otvoriti
sakralna dobra javnosti. upne crkve u funkciji u boljem su stanju,
a crkve i kapele izvan funkcije u loijem.
