Download pdf - Novi list 06 2014

Transcript
Page 1: Novi list 06 2014

�� �������� ��� ���� ����� � �������� ��� ���� �����

kultura življenja ������� ������ ���Ć kultura življenjahttp://pinterest.com/kzNL

www.facebook.com/kulturazivljenjaNL

[email protected]

������� �������� � �� � �� � ������������ ������ �������� � � ��������

���� � ���Ć

�utr icionistkinjaAnita Šupe autori-ca je knjige i istoi-menog bloga »Isti-

ne i laži o hrani«, a u surad-nji s Arianom Miljević Bu-genvilija napisala je i »Prvuhrvatsku LCHF kuharicu«. Osebi kaže da ju ne zanimajuslužbene općeprihvaćeneprehrambene smjernice jersmatra da one nemaju znan-stvenu osnovu, nego su nes-retni rezultat neutemeljenihmitova, predrasuda i komer-cijalnih interesa. Koje su ponjezinim saznanjima najve-će i najraširenije laži i pre-drasude o prehrani?

– Nutricionizam je mladanauka, prepuna mitova i kri-vih tumačenja. Mnoge smostvari prihvatili kao istinite sa-mo zato što smo ih puno putačuli ili pročitali, kao primjeri-ce da su zasićene masti životi -njskog porijekla štetne, da jekolesterol faktor rizika zasrčano-žilne bolesti, da su ži-tarice zdrava hrana i trebajusačinjavati bazu prehrane, daza mršavljenje moramo jestimanje i trošiti se više… Među -tim, ništa od ovoga nije istina.

Na j ra šireniji nutricionističkii medicinski mit je da su mas-noće u prehrani štetne, te da ihje potrebno izbjegavati zbogvisokog kolesterola i poveza-nosti sa srčano-žilnim bolesti-ma. Međutim, ova pretpostav-ka zapravo nikada nije znan-stveno dokazana već se temeljina mitovima, zabludama i iz-nad svega komercijalnim inte-resima. Prirodne masti životi -njskog porijekla tek su zadnjihdesetljeća demonizirane, a za-

pravo su od pamtivijeka sači-njavale važan dio ljudskeprehrane, pa ipak nikada nijebilo toliko bolesti koliko ih jedanas. Srećom, u novije vrije-me se ovaj mit ipak raskrinka-va. Nedavno su u znanstve-nom časopisu »Annals of in-ternal medicine« objavljeni re-zultati meta analize podatakaiz 72 studije na 600.000 ispita-nika iz osamnaest zemalja.Glavni zaključak je da nemapovezanosti između masnoćeu prehrani i kolesterola sasrčano-žilnim bolestima.

Drugi najjači mit o prehranije da su žitarice zdrava hrana ida trebaju predstavljati bazuprehrane. No, i o žitar icamadanas imamo drukčija saz-nanja. Pekarski proizvodi,kruh, tjestenina i drugi proiz-vodi od brašna žitarica zapra-vo su nutritivno siromašnahrana koja daje samo praznekalorije, potiče apetit, prepu-na štetnih antinutrijenata,bespotrebnog škroba i alerge-na od kojih je najopasniji glu-ten. Poseban problem je ge-netska modifikacija sjemenakojoj se moderne vrste žitari -ca podvrgavaju kako bi bileprofitabilnije, a da se pri tomeuopće ne vodi računa koliko jeto opasno po zdravlje čovjeka.

Napisali ste »Prvu hrvat-sku LCHF kuharicu«. Može-te li pojasniti koncept LCHFnačina prehrane?

– Sam naziv LCHF, »Lowcarb high fat«, manje uglji-kohidrata više masnoće, nas-tao je u Švedskoj jer su Šveđa -ni htjeli naglasiti da već odav-no popularan »low carb« na-čin prehrane, osim smanji-vanja unosa ugljikohidratazapravo podrazumijeva pove-

ćan unos masnoće, a ne pove-ćan unos proteina. Za »lowcarb« često možete čuti nega-tivne kritike da on sadrži pre-više proteina što nije dobro zazdravlje, posebno za bubrege,pa je važno naglasiti da LCHFapsolutno ne znači povećanukonzumaciju proteina nitipovećanu konzumaciju mesa.Radi se o tome da se smanjeniunos kalorija iz šećera i škro -ba zamjenjuje povećanimunosom kalorija iz prirodnihzdravih masti. Ali ovo ne zna-či da se jedu ogromne količi-ne masti, nego se radi o tomeda se ne uklanja prirodnamasnoća s namirnica, da sehrana ne priprema na »suho«već se slobodno koriste priro-dne masti u pripremi hrane,da se ne koriste industrijski»light« proizvodi nego se ko-riste originalne punomasnenamirnice, onakve kakve do-laze u prirodi.

Ž���� ����������

– LCHF je puno više od si-tuacije s ugljikohidratima imasnoćama. Ovo je jedanglobalni trend povratka iz-vornoj prehrani. Povrataktradicionalnom, lokalnom iekološkom uzgoju hrane, bezšpricanja i umjetnih gnojiva,izbjegavanje i odbacivanjemasovnog uzgoja i industrij-ske prerade koji uništ a va j uhranu, okoliš i naše zdravlje.Izvorna prehrana znači lokal-no uzgojeno sezonsko povrćei voće, jaja slobodnih kokoši,jela od mesa, ribe i prirodnihmasnoća, punomasnog do-maćeg mlijeka, mliječnihproizvoda i orašastih plodo-va. Izvorna prehrana nije še-ćer i njegove jeftine zamjene

(glukozni, fruktozni sirup,zaslađivači), rafinirana, hi-drogenizirana biljna ulja itrans masti, brašno i hranaod brašna genetski modifici-ranih žitarica i grahorica(pšenica, kukuruz, soja), in-dustrijske prerađevine kojesu nutritivno osiromašene, aprepune kemijskih dodataka.

Zbog neosnovanog strahaod masnoće i kolesterola od-bacili smo tradicionalnu iz-vornu prehranu i okrenuli seindustrijskim prerađevina-ma, »light« proizvodima iraznim zamjenskim namir-nicama. Cijena koju zbog to-ga plaćamo je epidemija de-bljine, dijabetesa, srčano-žil -nih bolesti, alergija, autoi-munoloških bolesti, kronič-nih upalnih bolesti crijeva imnogih vrsta raka. LCHF iliPaleo je globalni trend po-vratka izvornoj prehrani, po-vratak prirodnih zdravihmasnoća koje su bogate vita-minima topivim u masti kojetrebamo za sve važne funkci-je u tijelu. Prirodne zdravemasti daju sitost i dugotrajanizvor energije, stabilizirajušećer u krvi i sprečavaju pre-jedanje. LCHF ili Paleo je stilživota u kojem svjesno bira-mo što jedemo i odbijamobiti žrtve industrije i propa-g a n d e.

U vrijeme obilja u kojemuglavnom prevladava obra-đena, procesuirana hrana,čovjeku 21. stoljeća teško jeshvatiti koncept izvorneprehrane. Gdje kupovati,što izbjegavati i je li uopćemoguće izvorno se hraniti udanašnje vrijeme?

– Što je namirnica bližasvom izvornom obliku to je

zdravija i prirodnija i ondamožemo pričati o pravojhrani. Što je više procesiranato je gora i štetnija za zdra-vlje. Primjerice meso je zdra-vo, ali industrijske hrenovke,salame i paštete nisu. Riba jezdrava, ali riblji štapići nisu.Tu svega ima samo ribe ne-ma. Maslac je zdrav jer sedobiva iz vrhnja od mlijeka,dok je margarin štetan jer jeto jedna industrijska izmiš-ljotina prepuna štetnih ke-mikalija i hidrogeniziranihmasti. Lješnjaci su zdravi, alikupovni namazi »od lješnja -ka« nisu. Pogledajte postotaklješnjaka u tim namazima.Pravi domaći punomasni jo-gurt je zdrav, ali industrijskivoćni jogurt bez masnoće ni-je zdrav. Izvađena je prirod-na masnoća, nadodani šeće -ri, umjetne boje i arome. Da-kle, radi se o tome da izbje-gavamo industrijske prera-đevine, a biramo pravu hra-

nu, da kupujemo više na tr-žnicama, ribarnicama i mes-nicama, a manje u super-marketima. Da potražimoGrupe solidarne razmjene,GSR-ove, i zajedno s drugimp o t ro šačima kupujemo hra-nu direktno kod lokalnih,ekološki osviještenih proiz-vođača. Da više sami kuha-mo i pripremamo svoju hra-nu, a manje kupujemo goto-vu i brzu hranu.

Moguće je hraniti se kvali-tetno, ali prvo se treba pro-mijeniti svijest. Ljudi bi tre-bali shvatiti da je prehranapresudna za zdravlje i prih-vatiti činjenicu da prava hra-na mora imati cijenu. Većinaljudi će kupiti najskuplji mo-bitel ili komad odjeće, ali nahranu ne žele potrošiti no-vac. Prava izvorna nutritivnobogata hrana daje zdravo,snažno i vitalno tijelo, dokumjetna rafinirana nutritiv-no osiromašena hrana pre-puna aditiva daje modernebolesti i debljinu. Nekada suljudi znali što jedu i odaklehrana dolazi. Hrana se uzga-jala lokalno, ekološki bezotrova i nije bila procesiranai tada nije bilo bolesti kojedanas imamo, a mi smo se uovom modernom svijetu pa-sivno prepustili industriji istavljamo u usta što god na-đemo na policama super-marketa ne razmišljajućiodakle to dolazi, što to sadr-ži, kako je proizvedeno…Kad se razbolimo gutamo ta-blete, opet ne razmišljajućišto nam one u tijelu čine. Že-limo li biti zdravi i vitalni, ne-minovno je vratiti se na pri-rodan način prehrane za kojismo od prirode i prilagođeni,

� ��� ��������� � ��Š� � ���Ć� � ����� Š�!�" ��������������� �" !��!���Č� � �$� ������ � !����Đ��� �����

"����#���� $#ž� � %&'��(��#$�� ��������������� ����� �� ������� ������������ ������� ����� �� ������ ���� ž������ ���� ����� ���� �� ��� ������������� ��� �� �� ���� ���ć� �� ���� �č��� ����� �� �� ������ �� ������ č������

na tradicionalnu prehranukakva je nekada bila, prijerazvoja prehrambene indus-tr ije.

��&�'��� )&$����

U posljednje vrijeme po-javila se i varijanta Paleo di-jete za autoimune bolesti.Oboljeli u razdoblju od jed-nog do tri mjeseca uglav-nom imaju dobre rezultate.Kakva su vaša saznanja otome i što kad recimo izprehrane treba izbaciti glu-ten, a on se nalazi kao puni-lo u lijeku koji se uzima?

– Nema bolesti koja se nemože izliječiti promjenomprehrane. Eliminacijske dije-te kao što je GAPS ili Paleo zaautoimune bolesti su vrloučinkovite jer se izbacuje sveza što postoji sumnja da mo-že smetati, iritirati organi-zam. To su osim žitarica, še-ćera, industrijskih ulja i pre-rađevina, također i mliječniproizvodi, orašasti plodovi imnoge vrste povrća i voća.Izbačene namirnice potomse postupno vraćaju uprehranu i prati se reakcijatijela. Ovdje je bitno shvatitida smo svi različiti i daprehranu moramo prilagodi-ti svojim tjelesnim predispo-zicijama i zdravstvenomstanju, dakle treba se infor-mirati, isprobavati i slušatisvoje tijelo, odnosno preuze-ti odgovornost za svoje zdra-vlje u svoje ruke, a ne slijepopratiti propisane jelovnike idijete. Mnogi koji su takoučinili imaju izvrsne rezulta-te i remisiju mnogih vrstaautoimunoloških i drugih vr-sta kroničnih bolesti. Narav-no, treba voditi računa oskrivenom glutenu jer kodosjetljivosti na gluten nemakompromisa, odnosno trebaga izbaciti 100 posto jer je

dovoljna mala količina dapokrene autoimunološki od-govor tijela. Informacije oskrivenom glutenu mogu sepronaći na internetu.

Što s onima koji ne jedumeso?

– Ako vegetarijanskaprehrana znači jesti bilo štosamo da nije ži vo t i n j s k o gporijekla, ako ljudi jedu še-ćer, pšenicu, soju, industrij-ska ulja i prerađevine onda jeto dosta loše. Ali ako su ljudiizbacili industrijske prerađe-vine, a umjesto mesa jedudruge namirnice životinj -skog porijekla kao što su jajai mliječni proizvodi, onda jeto puno bolja situacija,manje toksina i više nutrije-nata. Ako je uključena i ribaonda možemo govoriti ozdravom načinu prehrane ibez mesa.

Što mislite o dodacimaprehrani i kako znati koje ikoliko ih uzimati?

– Ako izbjegavamo toksič-ne i antinutritivne industrij-ske namirnice i ako jedemopravu izvornu hranu dobitćemo iz nje sve što nam tre-ba, u dovoljnoj količini i u sa-vršenom omjeru. Ako većmoramo uzeti neki dodatakprehrani onda je najbolje dato bude nešto što se dobivaiz prave hrane kao što jeprimjerice fermentirano uljejetre bakalara, prirodan izvorvitamina A i D te EPA i DHAmasnih kiselina (omega 3).

Kefirna zrnca, kokosovoulje, magnezij sulfat... Po-treba ili trend?

– Pravi domaći kefir koji sepravi s kefirnim zrncima jejedna od najvažnijih namir-nica koje moramo uključiti uprehranu i redovito konzu-mirati da bismo održa va l izdravu crijevnu floru. Zdravacrijevna flora je ključ za

sveukupno dobro zdravlje.Kokosovo ulje je vrlo korisnai ljekovita namirnica kojamože biti od velike pomoćikod nekih zdravstvenih pro-blema jer jača imunitet, dje-luje protiv virusa, bakterija igljivica. Vrlo lako probavljivo,daje brzu energiju i ubrzavametabolizam pa pomaže ikod mršavljenja. Magnezijklorid je koristan dodatak jermnogi ljudi imaju nedosta-tak magnezija zbog osiroma-šenja tla, stresa i prehranebogate še ć e ro m .

Biokemičarka po strucinavodno je pomogla autis-tičnoj kćerci tako što je izprehrane uklonila u mno-gim proizvodima prisutanpoboljšivač okusa monona-trijev glutaminat (MSG). Štokad se takvi sastojci nalazeu većini hrane, a dosta ljudivjeruje u poštenje prehram-bene industrije koja ne bina tržište valjda stavljalaštetne proizvode?

– Na žalost, to što je neštodozvoljeno u prehrambenojindustriji ne znači da je si-gurno za ljudsku upotrebu.Ima puno kemijskih aditivaza koje je dokazano da suštetni, osim MSG-a, pojači-vača okusa, to su HFCS (vi-sokofruktozni kukuruzni si-rup), sintetički zaslađivačikao aspartam, umjetne boje,konzervansi, teški metali kaošto je aluminij i mnogi drugi.No, nisu samo aditivi toksič-ni, to mogu biti i same na-mirnice iz masovnog uzgojau kojem se koriste hormoni,antibiotici, pesticidi, herbici-di ili ako su namirnice genet-ski modificirane. Jedini sigu-ran način za izbjegavanjetoksina je izbjegavanje pre-rađevina i biranje hrane izdomaćeg, lokalnog i ekološ-kog uzgoja.

���� ��������� �� ���ž� ����č������ �������� � –� � Š���

� �&' (�

�#(*&�# '#$# )�$��# č#�&$��#r. Edward Bach je za po-moć u hitnim slučajevi-

ma koristio pet biljnih sasto-jaka, a ta kombinacija kojaje i danas u upotrebi, mnogi-ma je poznata pod nazivom»rescue remedy«. Dr. Bachovaj je »pripravak za hitno-će«, tako kaže legenda, prviput koristio tridesetih godi-na prošlog stoljeća kad je ri-baru spašenom od brodolo-ma, koji je u nesvijesti izvu-čen na obalu, njime navlažiousne, nakapao ga iza ušiju ina zglobove ruku, nakon če-ga se muškarac za kojeg sečinilo da mu nema spasa –osvijestio. Kapi i sprej pri-premljeni po originalnoj Ba-chovoj recepturi, najčešće seuzimaju u stresnim situaci-jama, primjerice prije raz-govora za posao, javnih nas-tupa, polaganja ispita, u slu-čajevima uznemirenosti, za-brinutosti, tjeskobe, nape-tosti..., a odnedavno su »5flower Bachove cvjetneesencije« od »HealingHerbsFlower Essences« registrira-ne i za hrvatsko tržište. Ko-riste se na razne načine – k a-

pi se mogu dodati u vodu,nakapati ispod jezika, nani-jeti na ručne zglobove ili utr-ljati iza uha, kod vanjskihpovreda mogu se staviti naranu, dok se sprej može ras-pršiti izravno u usta. Mnogi-ma će od koristi biti infor-macija da preparati ne sadr-že gluten. Krema od nevenanamijenjena je čak i osjetlji-voj dječjoj koži, a sadrži šestBachovih cvjetnih esencija,te nema umjetnih dodataka.

Bachovi preparati koris-te se i za pomoć životinja -ma u slučajevima kao štosu preseljenje, promjenavlasnika ili navika, kodstrahova, dominantnog iliopsesivnog ponašanja kadse životinja primjerice pre-više čisti, ako je ži vo t i n j abila zlostavljana ili je do-živjela neku traumu. Cvjet-ne esencije, kažu, pomažui biljkama nakon presađi-vanja, rezanja listova, kadnisu zalivene na vrijeme...,što se često ističe kao pro-

tuargument tvrdnjama daBachovi pripravci imajuplacebo učinak.

Julian Barnard, osnivač»HealingHerbs Flower Es-sences« iz Velike Britanije,koja proizvodi »5 flowerBachove cvjetne esencije«,između ostalog je i travar,vrlo dobro upoznat s izvor-nim učenjem dr. Bacha,stoga ne čudi što njegovatvrtka od 1988., kada je os-novana, cvjetne preparatepriprema po tradicional-noj metodi, onako kako jeto činio i sam Bach, kako bipripravci imali istu snagu idjelovanje kao i onih origi-nalnih 38. Barnard je 1978.napisao priručnik »A Guideto the Bach Flower Reme-dies«, te je godinama držaopredavanja i seminare oBachovim pripravcima.Danas je priznat kao vode-ći stručnjak na polju cvjet-nih preparata dr. Bacha,čest je predavač na konfe-rencijama i seminarima ši-

rom svijeta, na ovu je temunapisao mnoga djela, me-đu kojima je i najnovijaknjiga »Bach Flower Reme-dies: Form & Function«.

– »HealingHerbs« je osno-van s ciljem da se cvjetnipreparati pripremaju ponajvišim standardima, toč-no po originalnim uputamadr. Edwarda Bacha. To je ra-zlog zašto posvećujemo toli-ko pažnje pripremi tinkturaod drveća i svježeg cvijeća unjihovom prirodnom okoli-šu, u točno određenim uvje-tima. Bilje koje upotreblja-vamo raste divlje, u prirodi,daleko od zagađenih grado-va i užurbanih ljudi, pa je inačin rada u našoj tvrtkidrukčiji no što je uobičajeno– nemamo menadžere jersami sebe nadgledamo i nepostoji raspored zaduženja,nego svi rade sve, ono što jeu tom trenutku potrebnonapraviti.

Bachove cvjetne prepara-te, njih 38, osmislio je liječ-

nik i homeopat Edward Ba-ch, koji je, iako je bio bakte-riolog, vjerovao da su fizičkisimptomi pacijenata koje jeliječio povezani s njihovimemocionalnim i mentalnimstanjem. Da bi pomogao lju-dima da prebrode strah,očaj i depresiju, osmislio jesvoju metodu, pazeći pri-tom da bude nešk o d l j i va .Zanimljiva je njegova život -na priča – nakon što mu je1917. godine odstranjen zlo-ćudni tumor na slezeni, nje-gove kolege prognozirale sumu još samo tri mjeseca ži-vota. Čim se mogao dignutiiz kreveta, otišao je u svoj la-boratorij odlučan da vrije-me koje mu je preostalo is-koristi za svoja znanstvenaistraživanja. Kako su prola-zili tjedni bio je sve snažniji.Tri mjeseca kasnije osjećaose bolje nego ikad. Bach jevjerovao da ga je spasilo uv-jerenje da njegov život imasvrhu, da ima još toga za na-praviti. Godinu nakon što je

obznanio da je njegov radzavršen, a bilo je to 1936.,devetnaest godina nakonšto je po mišljenju liječnikatrebao umrijeti, preminuoje u svom domu Mount Ver-non gdje se danas nalazi Ba-chov centar. Na njihovimweb stranicama www.bach-centre.com objavljen je iMeđunarodni registar Ba-chovih praktičara tako daoni koji su zainteresirani zasavjetovanje mogu provjeri-ti kome se na svom područjumogu obratiti. Registriranipraktičari čiju diplomupriznaje Bachov centar smi-ju iza imena i prezimena ko-ristiti kraticu BFRP što značiBach foundation registredpractitioner, dok oni speci-jalizirani za zdravlje životi -nja koriste BFRAP, odnosnoBach foundation registredanimal practitioner. Na is-tom se siteu mogu pronaći iinformacije o edukaciji uHrvatskoj, a više o Bacho-vim cvjetnim pripravcimana stranicama www.pine.hri www.bachovekapi.hr.

� ��

" � � � ���� �� ��������������� �� ���������� ���������� �������� ����������� č���������� ����� ��������� ����� ���������ć��� ����� ć� ����� ���� ������������ ��� ��������ć�! ��� �� ������� ž��� �����š���

Recommended