Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
Pilot projekt Baška Voda
Split, rujan 2008.
i
Sadržaj
Popis tablica.............................................................................................................................ii Popis slika................................................................................................................................ii Izjava .................................................................................................................................... iii Zahvale .................................................................................................................................. iii
I. Opće informacije ...................................................................................................... 1 1.1 Opći kontekst.................................................................................................................... 1 1.2 Prirodne značajke .............................................................................................................. 2 1.3 Socio-ekonomske značajke ................................................................................................. 2 1.4 Turističke značajke ............................................................................................................ 4 1.5 Institucionalni i zakonodavni okvir za turizam i upravljanje obalom ..........................................11
II. Analiza 14 2.1 Uvod ..............................................................................................................................14 2.2 Metodologija ....................................................................................................................14 2.3 Ispitivanje javnog mnijenja ................................................................................................14 2.4 Upravljanje plažama .........................................................................................................19 2.5 Zaključak ........................................................................................................................30
III. Strateški plan održivog upravljanja plažama.......................................................... 31 3.1 Uvod ..............................................................................................................................31 3.2 Vizija održivog razvoja turizma u Baškoj Vodi .......................................................................32 3.3 Ciljevi .............................................................................................................................32 3.4 Scenariji..........................................................................................................................34 3.5 Strategija održivog upravljanja plažama...............................................................................46
IV. Preporuke .............................................................................................................. 54 Bibliografija.................................................................................................................. 55 Prilog I: Upitnik........................................................................................................ 59 Prilog II: Bathing Area Registration and Evaluation (BARE): evaluacijski formular
– engleska verzija....................................................................................... 61 Prilog III: Izvještaj sa sastanaka s dionicima ............................................................. 66 Prilog IV: Različiti ekonomski instrumenti kao različite opcije unutar Akcijskog
plana .......................................................................................................... 73
ii
Popis tablica
Tablica I.1: Broj stanovnika u Baškoj Vodi (1981.-2001.)................................................................... 2 Tablica I.2: Raspodjela stanovnika u Općini Baška Voda prema spolu .................................................. 3 Tablica I.3: Spolna analiza radno aktivnog stanovništva u Općini Baška Voda ....................................... 3 Tablica I.4: Analiza zaposlenosti u Općini Baška Voda........................................................................ 3 Tablica I.5: Motivi turista za odabir destinacije u 2001.; Br=4210 ....................................................... 5 Tablica I.6: Smještajni kapaciteti u Splitsko-dalmatinskoj županiji....................................................... 5 Tablica I.7: Turistička statistika za Bašku Vodu za period od 1997.-2007.............................................. 9 Tablica I.8: Smještajni kapaciteti u Općini Baška Voda .................................................................... 10 Tablica I.9: Pomorsko dobro s plažama u Općini Baška Voda ............................................................ 11 Tablica II.1: Struktura ispitanika na tri glavne plaže prema spolu ....................................................... 15 Tablica II.2: Struktura ispitanika prema spolu (u postotcima) na analiziranim plažama.......................... 15 Tablica II.3: Raspodjela korisnika plaža na tri glavne plaže temeljem njihove nacionalnosti.................... 16 Tablica II.4: Razlozi odabira destinacije .......................................................................................... 17 Tablica II.5: Razlozi odabira destinacije (izraženi u postotcima) ......................................................... 17 Tablica II.6: Razlozi odabira određene plaže.................................................................................... 17 Tablica II.7: Zadovoljstvo kvalitetom okoliša plaža........................................................................... 18 Tablica II.8: Zadovoljstvo kvalitetom plažnih sadržaja ...................................................................... 18 Tablica II.9: Spremnost plaćanja za poboljšanje stanja na plažama .................................................... 18 Tablica II.10: Vrsta poboljšanja na plaži za koje su korisnici voljni platiti............................................... 18 Tablica II.11: Izračunavanje prostornog prihvatnog kapaciteta ............................................................ 25 Tablica II.12: Prihvatni kapacitet za urbane plaže .............................................................................. 27 Tablica II.13: Prihvatni kapacitet za mjesne plaže.............................................................................. 27 Tablica II.14: Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet ....................................................................... 27 Tablica II.15: Približan broj kupača u srpnju i kolovozu na plažama Baške Vode..................................... 27 Tablica II.16: Kratkoročni prihvatljivi fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode na temelju sadašnje
situacije ................................................................................................................... 28 Tablica II.17: Preporučeni fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode, s unaprijeđenim upravljanjem....... 28 Tablica III.1: Ciljevi i pokazatelji održivog razvoja turizma ................................................................. 33 Tablica III.2: Ciljevi i pokazatelji upravljanja plažama........................................................................ 34 Tablica III.3: Sažetak akcijskog plana ............................................................................................. 47
Popis slika
Slika I.1: Dolasci turista po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2007. ................................ 6 Slika I.2: Usporedba postotka noćenja u nekoliko županija (siječanj-rujan 2007.) .............................. 6 Slika I.3: Vodeća emitivna tržišta za Splitsko-dalmatinsku županiju u 2007., prema broju noćenja........ 7 Slika I.4: Dolasci turista u destinacije unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. ............................ 8 Slika I.5: Noćenja turista po destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. ..................... 8
iii
Izjava
Ovaj dokument je dio UNEP-ovog priručnika "Handbook on Sustainable Tourism in Coastal Zones: The ICZM Approach", a koji je dio UNEP-ove serije izdanja "Practical Manuals on Tourism". Željka Škaričić je bila zadužena za koordinaciju, a Marina Marković za koncept ove publikacije. Alessio Satta, Željka Škaričić i Ivica Trumbić su bili zaduženi za tehničko uređenje, a Neven Stipica za jezične korekcije engleske i hrvatske verzije dokumenta.
Autor: Marina Marković Fotografije: Ustupljene ljubaznošću Turističke zajednice općine Baška Voda
Zahvale
Zahvaljujemo se Mati Diviću i Anti Jurišiću iz Baške Vode na suradnji i pruženoj pomoći bez koje izrada ove publikacije ne bi bila moguća. Također želimo zahvaliti Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" na provođenju istraživanja na terenu i organizaciji sastanaka sa zainteresiranim stranama. Konačno, želimo izraziti zahvalnost Općini Baška Voda i Turističkoj zajednici Baške Vode na podršci i pomoći u organizaciji i uspješnom provođenju ovog projekta.
iv
Pilot projekt Baška Voda
1
I. Opće informacije
1.1 Opći kontekst
U okviru integralnog upravljanja obalnim područjima (IUOP) turizam je definiran kao jedna od najvažnijih djelatnosti u obalnim područjima. Brojni dokumenti koje su objavile međunarodne organizacije kao što su Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Europska komisija (EC), Europska agencija za okoliš (EEA), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ukazuju na potrebu za poticanjem provedbe pilot akcija za IUOP na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. IUOP pristup sadržava opsežni skup akcija povezan s razvojnim ciklusom i danas je primijenjen širom svijeta. Međutim, uspostava takve jedne jasne i sveobuhvatne provedbe u turističkom sektoru još uvijek predstavlja izazov.
U vezi s time, UNEP-ov odjel za tehnologiju, industriju i ekonomiju (UNEP-DTIE) je angažirao Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) da izradi praktičan metodološki priručnik za održivi razvoj turizma u obalnim područjima koristeći IUOP pristup. Priručnik je nezavisni dokument koji planerima, donositeljima odluka i menadžerima omogućava da bolje razumiju kako mogu razviti održivi turizam u priobalju na temelju načela IUOP-a. Glavni kontekst priručnika se bazira na jednostavnoj menadžerskoj okosnici za razvoj turizma (na primjer: planiraj-uradi-pregledaj-poboljšaj) i na njenoj primjeni po načelima IUOP-a i održivog turizma.
Ovaj priručnik je probno primijenjen u Baškoj Vodi, jednoj od najvažnijih turističkih destinacija u Dalmaciji. Pilot projekt je proveden u razdoblju od srpnja do prosinca 2007. godine (nadalje u tekstu: UNEP/PAP pilot projekt). Primarni cilj je bilo analiziranje prednosti i nedostataka kupališnih područja u Baškoj Vodi i predlaganje održivog upravljanja tim područjima unutar općeg konteksta turističkog razvoja.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
2
1.2 Prirodne značajke
Baška Voda je smještena u podnožju planine Biokovo, 50 km jugoistočno od grada Splita. Nekadašnje naselje težaka i ribara, ovo idilično mjesto je danas jedna od ključnih turističkih destinacija Makarske rivijere (MakarskaInfo, pristupljeno u 2007.). Baška Voda je jedno od sedam glavnih naselja u sastavu općine Baška Voda, koja uključuje Baško Polje, Topiće, Bast, Krvavicu, Bratuš i Promajnu.
Priobalje Makarske rivijere se sastoji od tri glavne geomorfološke jedinice: padine planine Biokovo; uska obalna zona; strmo i plodno zemljište između njih.
Litice planine Biokovo su napravljene od naslaga iz jurskog razdoblja kao i vapnenačkih i dolomitskih stijena, te stjenovitih pukotina. Zahvaljujući tim stjenovitim pukotinama i stalnom plavljenju, obalna zona Makarske rivijere je bogata prirodnim šljunčanim plažama koje se smatraju prilično rijetkim prirodnim staništem u Hrvatskoj (PBBV, 2007.). Obalno područje općine je dugo 6 km, sačinjeno od litica, stjenovitih obala i plaža. Tek mali dio obale u naseljima Baška Voda, Promajna i Krvavica nije prirodan.
Klima na Makarskoj rivijeri je blaga, mediteranska, s toplim i suhim ljetima i blagim kišnim zimama. Prosječna osunčanost je 2.700 sati godišnje, a prosječna temperatura 20°C. Temperatura mora u ljetnim mjesecima je između 25 i 27°C (IR, pristupljeno u 2007.).
Područje je jako vjetrovito. Tijekom zime puše veoma jaki sjeverni vjetar (bura) koji ponekad doseže brzinu od 50 m/sek. U proljeće i jesen najčešći je jugoistočni vjetar koji donosi kišovito, ali blago vrijeme. Tijekom ljeta uglavnom puše zapadni vjetar. Iako je akvatorij prilično zaštićen nizom otoka, sjeverozapadni i jugoistočni vjetrovi jako utječu na valovanje (PPBV, 2007.)
Kristalno čisto i toplo more, prilično očuvan prirodni okoliš i povoljan zemljopisni položaj na jadranskoj obali, u srcu Dalmacije, čine Bašku Vodu idealnim mjestom za život i odmor. Potvrda za to bi mogli biti tragovi života koji datiraju iz razdoblja od prije više od tri tisuće godina.
1.3 Socio-ekonomske značajke
Općina Baška Voda je 1991. godine imala 2.173 stanovnika. Prema popisu iz 2001. godine imala je 2.924 stanovnika, od kojih je 2.045 bilo registrirano u samom mjestu Baška Voda, a ostali u naseljima Promajna, Bratuš, Krvavica i Bast. Takva populacijska brojka (2.924) već premašuje broj stanovnika predviđen za Bašku Vodu do 2010. godine (za oko 450 ljudi) prema županijskom prostornom planu. Broj stanovnika u općini Baška Voda za razdoblje od 1981. do 2001. prikazan je u Tablici I.1.
Tablica I.1: Broj stanovnika u Baškoj Vodi (1981.-2001.) (Izvor: PPBV, 2007.)
Površina Stanovništvo Općina Baška Voda km2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001.
Općina Baška Voda – ukupno 45,65 100,00 2.040 2.173 2.924 Baška Voda 4,54 36,47 1.490 1.609 2.045 Promajna-Bratuš-Krvavica 5,25 42,16 370 406 743 Bast 2,66 21,37 180 158 136
U općini Baška Voda 51,6% od ukupnog broja stanovnika su žene (Tablica I.2); štoviše, u svim naseljima općine žene čine većinu. Također, 64,2% populacije je radno aktivno (15-64 godine), što je ispod hrvatskog prosjeka (66,3%). Spolna analiza radno aktivnog stanovništva je prikazana u Tablici I.3. Ipak, populacija ispod 19 godina (26,3%) je više zastupljena nego ona iznad 65 godina (15,9%). Imajući na umu negativan demografski trend u Hrvatskoj (osobito u nekim obalnim i otočnim područjima) ovaj podatak je veoma ohrabrujuć za potencijalni daljnji razvoj.
Pilot projekt Baška Voda
3
Tablica I.2: Raspodjela stanovnika u općini Baška Voda prema spolu (Izvor: DZS, popis 2001.)
Spol Starost Općina Baška Voda M Ž Uk. 0-19 20-64 +65 Nepoznato
Općina Baška Voda – ukupno 1.416 1.508 2.924 768 1.680 466 10 Baška Voda 996 1.049 2.045 534 1.183 320 8 Promajna-Bratuš-Krvavica 358 385 743 208 430 103 2 Bast 62 74 136 26 67 43 -
Tablica I.3: Spolna analiza radno aktivnog stanovništva u Općini Baška Voda (Izvor: DZS, popis 2001.)
Starost Općina Baška Voda 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 Muškarci 92 100 102 106 88 90 88 99 67 87 Žene 104 97 96 94 119 87 104 116 55 85 Ukupno 196 197 198 200 207 177 192 215 122 172
Od svih djelatnosti u općini Baška Voda, turizam (hoteli i restorani) je druga najvažnija djelatnost (Tablica I.4). Naime, u tom sektoru radi 14,2% radno sposobnih stanovnika. Međutim, veliki broj ljudi iznajmljuje apartmane kao dodatni izvor prihoda (najčešće kao neprijavljenu djelatnost, "na crno"); ili rade sezonski u kafićima, hotelima, restoranima, itd.; ili rade unutar drugih djelatnosti povezanih s turizmom (osim hotela i restorana). Stoga je za očekivati da je broj ljudi stvarno uključenih u turističke djelatnosti mnogo veći od onoga prikazanog u tablici.
Tablica I.4: Analiza zaposlenosti u općini Baška Voda (Izvor: DZS, popis 2001.)
Općina Baška Voda Aktivnost M Ž Ukupno
Poljodjelstvo, šumarstvo i lov 499 415 914 Ribarstvo 15 1 16 Prehrambena industrija 51 8 59 Opskrba strujom, plinom i vodom 16 2 18 Građevinarstvo 28 2 30 Trgovina 49 61 110 Hoteli i restorani 124 135 259 Prijevoz i skladištenje 34 18 52 Financijsko posredništvo 1 6 7 Nekretnine 14 24 38 Javna uprava 39 23 62 Obrazovanje 6 31 37 Zdravstvo i socijalna skrb 10 20 30 Ostale društvene usluge 17 10 27 Kućanstva sa zaposlenom poslugom - 3 0 Rad u inozemstvu 81 60 141 Nepoznato 8 10 18
1.3.1 Okoliš
Obalno i morsko područje Baške Vode karakterizira značajna biološka raznolikost. Prema istraživanjima koje je proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo (1993.), na širem području Makarske Rivijere živi 209 vrsta makrozoobentosa (Porifera 28, Cnidaria 10, Mollusca 100, Annelida 10, Crustacea 22, Bryozoa 6, Echinodermata 20, Tunicata 12)1 (PPBV, 2007.)
Postoje određena infrastrukturna ograničenja koja čine prijetnju obalnom okolišu Baške Vode. Jedno od najvažnijih je nepostojanje postrojenja za preradu otpadnih voda. Naime, naselje Baška Voda ima kanalizacijski sustav koji ima relativno dugačak podmorski ispust, ali za sad nema
1 Spužvi 28, žarnjaka 10, mekušaca 100, kolutićavaca 10, rakova 22, mahovnjaka 6, bodljikaša 20, plaštenjaka 12.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
4
nikakvih pročišćivača otpadnih voda. Važno je istaknuti da veliki broj kuća u općini nije povezan s kanalizacijskim sustavom. Te kuće ilegalno ispuštaju otpadne vode izravno u more što predstavlja veliku prijetnju morskom okolišu.
Komunalni čvrsti otpad se prevozio na odlagalište "Donja Gora" u Podgori gdje se odlagalo smeće s cijelog makarskog područja. Međutim, to odlagalište nije bilo prikladno, pa se zbog toga smeće sada prvo prevozi u Makarsku, a zatim na ostala odlagališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i takva praksa će se nastaviti do uređenja jedinstvenog županijskog centra za upravljanje otpadom.
1.4 Turističke značajke
1.4.1 Turizam u Hrvatskoj
U posljednjih 10 godina Hrvatska je uložila veliki trud u ponovno razvijanje i jačanje turističke djelatnosti te je njegovala image koja pristaje sloganu destinacije: "Hrvatska – Mediteran kakav je nekada bio". Zbog toga se cijela marketinška slika Hrvatske bazira na predstavljanju Hrvatske kao destinacije sa čistim okolišem, koja izbjegava pretjerani obalni razvoj te koja je sačuvala tradicionalni mediteranski način života i tradicionalnu arhitekturu pomiješanu s modernom kulturom. Kao rezultat te međunarodno prepoznate "prirodne privlačnosti", Lonely Planet (2005), glasoviti turistički vodič, proglasio je Hrvatsku najpoželjnijom destinacijom u svijetu 2005. godine (HTZ, 2005.). Neki drugi poznati međunarodni časopisi, kao na primjer National Geographic Adventure (2005.), proglasili su Hrvatsku jednom od najboljih turističkih destinacija u 2006. godini, uglavnom zbog "izvanrednih" prirodnih krajolika (HTZ, 2005).
Predviđa se da će Hrvatska u periodu od 1995.-2020. imati maksimalnu godišnju stopu rasta dolaska stranih turista od 8,4%, dok će istovremeno ta stopa na svjetskom nivou biti 4,1% (WTO, 2001.; 2006.) Tako visoka stopa je dijelom rezultat niske stope rasta u 1995. godini. Osim toga, predviđa se porast od 4,3 % u broju noćenja za period od 2000. do 2010., što stavlja Hrvatsku u kategoriju najbrže rastuće turističke stope na cijelom Mediteranu.
Godine 2003. ukupni smještajni kapacitet Hrvatske je iznosio 782.651 kreveta, raspodijeljenih na 1.341 turistički objekt (sobe/apartmani). Privatni smještaj čini 41,8% ukupnog kapaciteta, kampovi 25%, hoteli (i smještaji slični hotelskom) 20,2%, marine 7%, i ostatak 6%. Od svih raspoloživih hotelskih kreveta (93.380) u 2003. godini, 53% su bili u kategoriji sa 3 zvjezdice; samo 9% su bili hoteli sa 4 ili 5 zvjezdica, a 38% sa 1 ili 2 zvjezdice (HC, 2006.). Tako veliki broj hotela s jednom i dvije zvjezdice ukazuje na opću neadekvatnu razinu turističkih smještajnih kapaciteta. A kvalitetna usluga je posebno važna za razvitak turizma visoke kvalitete.
Ukupan broj turističkih dolazaka u Hrvatsku za 2003. je iznosio 8,8 milijuna, dok je u 2007. narastao na 11,2 milijuna (od čega su 9,3 milijuna bili stranci), što je 7,5% više nego 2006. Ti turisti su ostvarili 56 milijuna noćenja što je 5,7% više nego 2006. Nadalje, prosječno korištenje smještajnih kapaciteta bilo je 59 dana u 2007. godini što je porast u odnosu na 2006. godinu (57 dana), dok je prosječni broj dana provedenih u destinaciji iznosio 5,0 što je lagani pad u odnosu na godinu prije (5,1 u 2006. godini) (MT, pristupljeno u 2008.). Prihodi od međunarodnog turizma imaju posebnu važnost za hrvatsko gospodarstvo. Preliminarni podaci o prihodima za prvih 9 mjeseci 2007. pokazuju da je prihod od turizma u Hrvatskoj iznosio 6,2 milijarda eura, to jest 22% ukupnog BDP-a za Hrvatsku, što je 7,5% više nego 2006. (MT, pristupljeno u 2008.).
U prošlosti, većina turista je dolazila iz Njemačke i Italije, ali u posljednje vrijeme značajan broj turista dolazi iz Slovenije, Češke, Austrije, Nizozemske, Francuske i Velike Britanije. Prema turističkim anketama koje je proveo Institut za turizam (2005.), značajke stranih turista temeljene na uzorku od 4.476 u 2004. su bile sljedeće:
starost oko 40 godina, višeg obrazovanja (60%); ljetovalo s obitelji (43%); većina posjetitelja je bila više od 3 puta (69%), 40% više od 6 puta; 82% je došlo osobnim automobilom;
glavni razlog dolaska je odmaranje; ljepota prirode je 4. na listi razloga; 38% ih je imalo između 4 i 7 noćenja, prosječno trošeći 49 eura dnevno. To iznosi 42%
više nego 2001. (IT,2005.).
Pilot projekt Baška Voda
5
Analizirajući razloge zbog kojih se Hrvatska odabire kao turistička destinacija, može se reći da turisti dolaze u Hrvatsku uglavnom zbog odmaranja i uživanja u suncu i moru (IT, 2002.). Rezultati ankete koju je proveo Institut za turizam (2002.) na uzorku od 4.210 turista (domaćih i stranih) glede "motivacije za odabir Hrvatske" su prikazani u Tablici I.5 (IT, 2002.). Od tih 4.210 turista, 32,5% je došlo u Hrvatsku zbog prirodnih ljepota, dok je ljepota krajolika aspekt koji su turisti u Hrvatskoj ocijenili kao onaj s kojim su bili najzadovoljniji (IT, 2002.).
Tablica I.5: Motivi turista za odabir destinacije u 2001.; Br=4210 (Izvor: IT, 2002.)
Rang Motiv % 1. Odmaranje 91,1 2. Zabava 36,1 3. Prirodne ljepote 32,5 4. Nova iskustva 20,2 5. Sport, rekreacija, fitness 10,0 6. Blizina 9,8 7. Kulturna baština 7,5 8. Cijena 6,5 9. Posjet rodbini i prijateljima 6,2
Slični rezultati su dobiveni i u anketi provedenoj 2004. godine (IT, 2002.). I dalje je glavni razlog dolaska ostao ´odmaranje´, no postotak se smanjio (67%), a ´ljepota prirode´ je pala na četvrto mjesto na rang listi razloga za odabir destinacije (24%) (IT, 2005.). Turisti su istaknuli ljepotu prirode i krajolika te čistoću plaža kao faktore kojima su bili najzadovoljniji (IT, 2005.). Također su istaknuli i gostoljubivost, vrijednosti okoliša, kao i novčanu isplativost. Negativni aspekti koje su istaknuli su bili nedostatak sportskih, rekreativnih i kulturnih aktivnosti, kao i informacija za posjetitelje (IT, 2005.).
1.4.2 Turistička statistika za Splitsko-dalmatinsku županiju
Godine 2005. u Splitsko-dalmatinskoj županiji je boravilo 1,5 milijuna turista koji su ostvarili 8 milijuna noćenja. Rezultati za 2006. godinu su slični: zabilježen je boravak 1,55 milijuna turista s ostvarenih 8,3 milijuna noćenja. Brojke za 2007. pokazuju porast broja turista za 12% (1,7 mil) i porast broja noćenja za 11% (9,2 mil) (MT; pristupljeno u 2008.). U županiji gotovo 64% ukupnog broja smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj, 18% hoteli, 9% kampovi, i 4% marine (Tablica I.6). Ima oko 85 hotela, no 56% ih je s tri zvjezdice te 26% sa svega dvije (Jurišić, 2006.).
Tablica I.6: Smještajni kapaciteti u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Izvor: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije)
Vrsta smještaja Broj kreveta Udjel u ukupnom kapacitetu
Hotelski smještaj 24.682 18,1 % Privatni smještaj 87.316 63,9 % Kampovi 12.753 9,3 % Nautičke luke i marine 4.936 3,6 % Ostale vrste smještaja 7.011 5,1 % Ukupni kapacitet 136.698 100,0 %
Prema gore navedenim smještajnim kapacitetima, Splitsko-dalmatinska županija čini više od 17% ukupnih kapaciteta Hrvatske. Međutim, broj noćenja u županiji iznosi tek 14,7% od ukupnog broja noćenja ostvarenih u Hrvatskoj. To pokazuje da su županijski turistički kapaciteti nedovoljno korišteni i da je potrebno hitno poboljšanje (HC, 2006.).
Na temelju službenih statističkih podataka (TSSDZ, 2007.) značajniji dolazak stranih turista 2007. godine je započeo u travnju. Najveći broj turista (osobito stranih) je zabilježen u srpnju i kolovozu (64%), a oko 88% turista je zabilježeno u periodu od početka lipnja do kraja rujna. To ukazuje na izrazito sezonalni karakter turizma u Dalmaciji. S druge strane, domaći turisti pokazuju ujednačeniji trend dolazaka u Splitsko-dalmatinsku županiju kroz cijelu godinu. Ovi
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
6
podaci su prikazani na Slici I.1, koju je izradio Državni zavod za statistiku. Nadalje, zabilježen je trend rasta noćenja u predsezoni i posezoni. To pokazuje da razvoj turizma u županiji teži produljenju tromjesečne sezone. Ipak, znatan broj aktivnosti i infrastrukturnih ulaganja je potreban za potpunu realizaciju takvog poboljšanja.
Prema statističkim podacima Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije (TZSDZ, 2007.), za period od siječnja do rujna 2007., broj dolazaka stranih turista je iznosio više od 1,3 milijuna s ostvarenih 8 milijuna noćenja, što je povećanje od 6-8% u odnosu na 2006. Kao rezultat uspješne turističke sezone u 2007., Splitsko-dalmatinska županija je bila treća najuspješnija županija prema turističkoj statistici. Nadalje, na temelju turističkih rezultata u 2007., Splitsko-dalmatinska županija je najuspješnija dalmatinska županija. Usporedba statistika u nekoliko hrvatskih županija je prikazana na Slici I.2.
Slika I.1: Dolasci turista po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2007. (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Slika I.2: Usporedba postotka noćenja u nekoliko županija (siječanj-rujan 2007.) (Izvor: Državni zavod za statistiku)
Zabilježene su i neke promjene u turističkoj strukturi u usporedbi s proteklim godinama. Naime, zabilježen je pad u broju dolazaka gostiju iz "tradicionalnih" destinacija poput Njemačke i Italije, ali i značajan porast u broju posjetitelja iz nekih drugih, poput zemalja Beneluksa, Baltičkih zemalja, SAD-a, Rusije i Španjolske. U strukturi noćenja najveći postotak čine turisti iz Češke (21%), zatim iz Njemačke (11%), Poljske i Slovačke (8%), te iz Bosne i Hercegovine (7%). Slika I.3 prikazuje raspodjelu stranih turista s više od 5% udjela u ukupnom broju turista i ostvarenih noćenja.
Pilot projekt Baška Voda
7
Slika I.3: Vodeća emitivna tržišta za Splitsko-dalmatinsku županiju u 2007., prema broju noćenja (Izvor: TZSDZ, 2007.)
Prema anketi koju je proveo Institut za turizam (2005.) na uzorku od 1.105 gostiju iz 21 zemlje u županiji, profil turista bi mogao biti sažet na sljedeći način;
turisti su u dobnoj skupini od 25-35 godina (57,8% ih je mlađe od 35 godina), imaju više obrazovanje, dolaze s obitelji (45,9%), većina ih je dolazila više od tri puta (63,6%), a 63,9% ih je došlo osobnim automobilom;
mnogi turisti dolaze u privatnom aranžmanu (40,4%), a 15% dolazi u sklopu organiziranih grupnih aranžmana, što je veći postotak od hrvatskog prosjeka;
glavni razlozi za odabir destinacije su klima i ljepota prirode (više od 70%), te odnos plaćenog i dobivenog, čistoća i gostoljubivost;
35,7% se zadržalo između 4 i 7 noći, prosječno trošeći 46,5 € dnevno od čega je 82% utrošeno na smještaj, hranu i piće. Iako je ovaj dnevni iznos troška manji od hrvatskog prosjeka(49 € po danu), predstavlja porast od 8% u odnosu na 2001. godinu.
Stalni rast broja turista i noćenja u županiji rezultirao je povećanim ulaganjima u turistički razvoj. Za 2007. godinu planirana turistička ulaganja u županiji su iznosila otprilike 1,5 milijardi kuna. Od tog iznosa, županija je planirala uložiti 197,2 milijuna, Turistička zajednica 14,9 milijuna, a hotelska poduzeća 1.258,3 milijuna (TZSDZ, 2007.).
Županijska ulaganja su bila uglavnom u: infrastrukturu, ceste, prijevoz i uređenje zelenih površina i plaža; održavanje kulturnih spomenika, organizaciju događanja, gradnju sportskih objekata, itd.
Jedna od najvažnijih zadaća županijske Turističke zajednice je reklamiranje turističke ponude županije. Nadalje, značajan dio njihovog budžeta za 2007. je namijenjen "smeđoj signalizaciji" (to jest, za sustav označavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti županije), održavanje plaža i naselja, te organizaciju događanja. Kao dio akcija za čišćenje i uređivanje naselja i njihovih plažnih područja svake godine se organizira kampanja pod nazivom: "Budi šesna i čista, Dalmacijo moja". U okviru ove kampanje dodjeljuju se nagrade (Sunčani cvijet i Plavi cvijet) za najčišći i najuređeniji grad i naselje.
Privatni sektor, to jest hotelska poduzeća uglavnom ulažu u izgradnju novih hotela i obnavljanje starih, uglavnom onih sa 4 i 5 zvjezdica. Mali i obiteljski hoteli su u posljednje vrijeme postali veliki hit u Hrvatskoj. Planirano je da bi do 2009. trebalo biti izgrađeno 100 novih manjih hotela, od kojih bi 50 trebalo biti izgrađeno na području Splitsko-dalmatinske županije. Velika pomoć u tom procesu su veliki poticaji Ministarstva turizma poput "Poticaja za uspjeh".
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
8
1.4.2.1 Turizam u Baškoj Vodi
Na temelju turističkih podataka (TZSDZ, 2007.) za prvih devet mjeseci 2007. može se zaključiti da je najveći broj gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen u gradu Splitu, na otoku Hvaru, te u općinama Seget i Baška Voda. Dok je najveći broj domaćih turista zabilježen na Splitskoj rivijeri sa zaleđem, stranih turista je najviše zabilježeno na Makarskoj rivijeri. Raspodjela turističkih dolazaka po destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije je prikazana na Slici I.4.
Makarska rivijera je zabilježila rast od 11% u noćenjima u donosu na 2006., što je najveći porast u cijeloj županiji. U usporedbi s drugim destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije Makarska rivijera (sa zaleđem) čini 46% ukupnih noćenja (Slika I.5). Nadalje, najveći broj noćenja stranih i domaćih gostiju u prvih devet mjeseci 2007. (u Splitsko-dalmatinskoj županiji) je zabilježen u određenim destinacijama Makarske rivijere: to su Baška Voda, Makarska, Podgora i Gradac.
Slika I.4: Dolasci turista u destinacije unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. (Izvor: TZSDZ, 2007.)
Slika I.5: Noćenja turista po destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. (Izvor: TZSDZ, 2007.)
Prema statističkim podacima Turističke zajednice Baška Voda, u 2007. godini općina Baška Voda (što uključuje i naselja Baško Polje, Topići, Bast, Krvavica, Bratuš i Promajna) je imala ukupno 117.090 posjetitelja, od kojih 106.327 stranih i 10.763 domaćih. Ukupno je zabilježeno 822.280 noćenja, od kojih su 750.317 ostvarili strani gosti. Također je zabilježeno da je u privatnom smještaju boravilo 52,98% posjetitelja. Međutim, potrebno je naglasiti da su ovo službeni podaci. Naime, iako se situacija promijenila od 1990.-ih godina, kada je većina privatnog smještaja bila ilegalna, neregistrirani privatni apartmani, sobe i ostale vrste privatnog smještaja još uvijek zauzimaju velik udio tržišta. Zbog toga se može zaključiti da su "prave" brojke puno veće, posebice one koje se odnose na privatni smještaj. Broj turista i noćenja u posljednjih 10 godina, kao i njihova raspodjela po vrstama smještaja, prikazani su u Tablici I.7.
Pilot projekt Baška Voda
9
Uz brojne objekte privatnog smještaja, u općini Baška Voda je 2007. bilo registrirano 11 hotela: Horizont, Slavija, Hrvatska, Alem, Berulia, Baccus, Gađa, Conte, Dubravka, Uranija i Aparthotel Milenij. Na tom području se nalazi još i jedno odmaralište, te nekoliko kampova. Detaljna analiza smještajnih kapaciteta je prikazana u Tablici I.8. U ovom području djeluje i 12 turističkih agencija koje obavljaju posao posrednika između gosta i vlasnika smještaja. To su: Duga, Adria Service, Kamis, Mariva Turist, Pluto Turizam, Bonavia, Dalmatinac, Berulia Travel, Tempet, More, Slavica i Bonton Tours.
Najvažnija emitivna tržišta za ovo područje su Češka Republika (34,6% ukupnih ostvarenih noćenja u 2007.), Slovačka (11,8%), Hrvatska (8,8%), Bosna i Hercegovina (8,1%), Poljska (7,7%), Njemačka (6,1%), Rusija (3,0%), Slovenija (2,8%), Italija (2,3%) i Mađarska (1,7%). U usporedbi s 2006. godinom, najveći porast je zabilježen u broju posjetitelja iz Rusije (+76%), Poljske (+74%) te Bosne i Hercegovine (+56%). Nadalje, povećan je broj posjetitelja iz Slovačke (+21%), Češke Republike (+12%), Austrije (+7%) i Njemačke (+3%). Također je zabilježen povećan broj noćenja koje su ostvarili posjetitelji iz Rusije (+64%), Poljske (+58%), Bosne i Hercegovine (+40%), Švedske (+13%), Slovačke (+13%) i Češke Republike (+7%). Istovremeno, zabilježen je značajan pad u broju posjetitelja iz Velike Britanije (-30%), Mađarske (-25%), Italije (-12%) i Hrvatske (-5%).
U cilju dobre pripreme za turističku sezonu 2007., Turistička zajednica Baške Vode je osim u marketing uložila određena sredstva i u "smeđu signalizaciju", održavanje plaža i mjesta, kao i u organizaciju događanja. Iz njihovog budžeta otprilike 15.000 kuna je bilo namijenjeno "smeđoj signalizaciji", 715.000 za održavanje plaže i mjesta, 160.000 za organizaciju kulturnih događanja i 368.000 za marketing (TZSDZ, 2007.). Zanimljiv je podatak da od predviđenih ulaganja u adaptaciju i konstrukciju hotela za period od 2007. do 2010. nijedno nije predviđeno u Baškoj Vodi.
Turistička zajednica Baške Vode svake godine provodi anketu među turistima o kvaliteti ponude u Baškoj Vodi. Za 2007., ukupna ocjena općeg dojma je bila niža nego za 2006. (ocjena 3,9 od 5, u usporedbi s ocjenom 4,1 za 2006. godinu). Pojedinačno, niže ocjene su dodijeljene čistoći plaže, mogućnostima za zabavu, problemima vezanim uz parkiranje i promet u mjestu, gostoljubivost, itd. Poboljšanja su zabilježena u vezi ponude smještaja i hrane. Detaljnije informacije vezane za anketu iz 2007. se nalaze u Poglavlju 2.3.1.
Kao što je već prethodno opisano, Baška Voda je jedna od najpopularnijih destinacija u Dalmaciji. Dokaz toga su brojna priznanja i nagrade koje mjesto dobiva iz godine u godinu. 2007. godine Baška Voda je četvrtu godinu za redom dobila nagradu Plavi Cvijet za najuređenije mjesto. Također je dobila i nagradu Sunčani Cvijet za najuređeniju općinu u županiji.
Tablica I.7: Turistička statistika za Bašku Vodu za period od 1997.-2007. (Izvor: Turistička zajednica Baške Vode)
Broj turista Broj noćenja Vrsta smještaja (% od broja turista)
God.
Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno Hotel Privatno Ostalo
Prosj. borav. (dana)
1997. 44.281 316.453 52,10 30,50% 18,40% 7,1 1998. 41.533 19.316 60.849 303.923 134.066 437.989 51,60 23,70% 24,70% 7,2 1999. 38.096 17.472 55.568 263.807 115.306 379.133 49,95 23,61% 26,44% 6,8 2000. 71.604 14.340 84.944 504.065 96.826 600.891 36,31 31,84% 31,85% 7,0 2001. 71.404 12.663 84.067 518.149 87.295 606.444 30,04 35,79% 34,17% 7,2 2002. 70.479 11.943 82.422 476.977 73.009 549.986 33,38 40,60% 26,02% 6,7 2003. 83.154 11.248 94.402 570.736 69.021 639.757 38,03 38,85% 23,12% 6,8 2004. 77.838 10.225 88.063 528.329 59.147 587.476 38,25 38,19% 23,56% 6,7 2005. 87.789 11.487 99.276 630.896 82.619 713.515 37,57 45,25% 17,18% 7,2 2006 88.314 11.300 99.614 651.969 67.993 719.962 39,10 46,20% 14,70% 7,2 2007. 106.327 10.763 117.090 750.317 71.963 822.280 32,08 52,98% 14,94% 7,0
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
10
Tablica I.8: Smještajni kapaciteti u općini Baška Voda (Izvor: Divić, 2006.)
Kategorija Naselje/ Vrsta smještaja Broj objekata Broj kreveta 1* 2* 3* 4* 5*
BAŠKA VODA Hoteli i pansioni 14 2.923 47 2.032 279 567 Sobe 1.224 2.730 453 290 1.987 Apartmani/garsonijere 459 1.363 60 102 1.201 Apartmani 208 916 129 162 583 42 Kuće 3 16 4 12 Kampovi 2 3.530 30 2.500 Ostalo 7 314 87 227 Ukupno Baška Voda 1.916 11.790 806 6.090 4.289 609 0 PROMAJNA Hotel 1 100 100 Sobe 377 860 239 86 535 Apartmani/garsonijere 135 401 33 32 336 Apartmani 43 160 16 23 117 4 Kuće 1 5 5 Food International 1 21 21 Ukupno Promajna 587 1.547 288 141 1.014 104 0 KRVAVICA Sobe 91 208 54 30 124 Apartmani/garsonijere 29 85 8 6 71 Apartmani 14 61 6 10 45 Ukupno Krvavica 134 354 68 46 240 BRATUŠ HEP odmaralište 1 40 40 Sobe 73 165 42 24 99 Apartmani/garsonijere 37 115 20 95 Apartmani 20 86 6 25 41 14 Ukupno Bratuš 130 406 88 69 235 14 0 UKUPNO Hoteli i pansioni 15 3.023 47 2.032 279 660 Sobe 1.765 3.963 788 430 2.745 0 0 Apartmani/garsonijere 657 1.964 101 160 1.703 0 0 Apartmani 284 1.218 157 220 781 60 0 Kuće 4 21 0 4 17 0 0 Kampovi 1 3.530 30 3.500 0 0 0 Ostalo 8 375 40 335 Ukupno 2.711 14.094 1.163 6.340 5.860 720 0
1.4.2.2 Plaže u Baškoj Vodi
Jedan od najvažnijih turističkih resursa Hrvatske, a posebice Baške Vode, su plaže. Naime, prirodne plaže u Hrvatskoj su rijetka pojava jer se većina plaža uzduž hrvatske obale sastoji od stjenovitih obala i umjetnih plažnih područja. Makarska rivijera je poznata po nizu prirodnih šljunčanih plaža, što ju čini iznimno privlačnom za turiste.
Općina Baška Voda ima lanac šljunčanih plaža dugih skoro 5 km, ukupne površine 8 km2 (Tablica I.9). Naselje Baška Voda ima tri glavne plaže: Nikolina, Uranija i Podluka-Ikovac. Od ovih triju plaža, plaža Nikolina ima Plavu zastavu od 2005. Analiza u ovom dokumentu odnosi se samo na ove tri glavne plaže (Poglavlje 2).
Pilot projekt Baška Voda
11
Tablica I.9: Pomorsko dobro s plažama u općini Baška Voda (Izvor: Divić, 2006.)
Javno dobro Naselje i plaža Dužina (m) Površina (m2)
Plaža (m2)
Baška Voda Podluka-Ikovac 570 11.500 7.980 Nikolina 780 21.060 14.700 Uranija 620 10.540 7.400 Baška voda – ukupno 1.970 43.100 30.080 Baško polje 700 21.000 16.800 Dječje selo 1.000 22.000 15.400 Promajna 480 16.800 14.900 Bratuš 300 3.000 2.500 Krvavica2 70 1.400 1.000 Ukupno 4.520 107.300 80.680
1.5 Institucionalni i zakonodavni okvir za turizam i upravljanje obalom
1.5.1 Institucionalni okvir
Hrvatska ima iznimno dugu obalu, ali još uvijek nije uspostavljeno organizirano upravljanje tako važnim prirodnim bogatstvom. Nekoliko ministarstava se bavi rješavanjem pojedinačnih problema vezanih za obalno područje: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture / Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Između ovih ministarstava dolazi do preklapanja nadležnosti, prava i odgovornosti što vodi do pomanjkanja komunikacije te nedostatka korisne i uspješne suradnje između njih.
Trenutno postoji samo jedna institucija za "upravljanje" obalnim područjima, uključujući i plaže. To je mali Odjel za zaštitu mora i tla unutar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU). Kad je uspostavljen, bio je prvo institucionalno rješenje takve vrste na Mediteranu. Nažalost, umjesto da je bio korišten kao vodeće nacionalno tijelo za obalno upravljanje, ostao je samo još jedan administrativni ured. Njegovi glavni zadaci su:
koordiniranje mjerenja kakvoće mora; predlaganje mjera za poboljšanje stanja obalnih područja i obalnih voda; pripremanje procjena i predlaganje programa za uklanjanje posljedica morskog i obalnog
zagađenja; i sudjelovanje u provođenju MAP-ovog3 programa u Hrvatskoj.
Sektor je trenutačno veoma nisko na hijerarhijskoj ljestvici MZOPU, a uloga mu je uglavnom savjetodavna (Trumbić et al., 2005.). Ova institucija, iako strukturalno nerazvijena, ipak nudi veliki potencijal za integrirano upravljanje obalnim područjima Hrvatske.
Hrvatska je također sjedište Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) Mediteranskog akcijskog plana Programa Ujedinjenih Naroda za okoliš (UNEP/MAP), koji je osnovan i smješten u Splitu 1979. godine. Iako je njegov program usmjeren na integrirano upravljanje obalnim područjima, njegov utjecaj je u Hrvatskoj vrlo slab.
Hrvatska je poznata kao destinacija "mora, sunca i obale", te su stoga obalna područja ključna za razvoj turizma. Osim isključivo "obalnih", i djelotvorne institucije za upravljanje u turizmu su također važne za upravljanje obalnim resursima. Važan korak u tom smjeru je poduzet na početku 2008., kada se, s novim mandatom Vlade, uspostavilo i Ministarstvo turizma. Naime, u periodu od 2003. do 2007. Ministarstvo turizma je bilo integrirano u veće Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. S obzirom na važnost turizma za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, nepostojanje posebnog Ministarstva turizma je smatrano nedjelotvornim. Sada kad postoji
2 Samo 70 m plaže u Krvavici se nalazi u općini Baška Voda; ostatak je u općini Makarska. 3 Mediterranean Action Plan – Mediteranski akcijski plan.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
12
samostalno Ministarstvo turizma otvaraju se nove mogućnosti i prilike za dodatno jačanje efikasnog upravljanja u turizmu u Hrvatskoj. Osim na nacionalnoj razini (preko Ministarstva), bitne odluke se donose na županijskoj i lokalnoj razini (županija i općina) preko vladinih odjela. Konačno, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) je državna turistička organizacija koja je osnovana kako bi promicala i kreirala identitet hrvatskog turizma, te kako bi podizala sveukupnu kakvoću turističke usluge u Hrvatskoj.
1.5.2 Zakonodavni okvir
Najvažniji dokument za upravljanje u turizmu je "Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine" (2003.). Nadalje, Institut za turizam (2007.) je izradio "Studiju održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj". "Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske" je još uvijek u izradi4, ali je pisana potpuno sektorski, ne uzimajući previše u obzir ostale aktivnosti (CRA/PPA, 2007.). Ostali važni dokumenti su: "Master plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije" (2006.) i "Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije" (2006). Pored toga, postoje brojni propisi vezani uz upravljanje u turizmu, ali se uglavnom odnose na određene usluge unutar turističkog sektora.
Zakonodavni okvir za hrvatsko obalno područje je karakteriziran podjelom nadležnosti vezanih za upravljanje kopnom i morem. Nadalje, ne postoje posebne pravne forme vezane uz upravljanje obalnim područjem kao cjelinom. Ipak, postoje neki zakoni i propisi koji se bave određenim specifičnim problemima obalnih područja, ali nisu u skladu jedan s drugim (SDPNERC, 1998.). Zakoni najvažniji za zaštitu obale su: Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, 2007.), Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 2005.), Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, 2007.) i Zakon o otocima (Narodne novine, 1999.). Zakon o zaštiti okoliša i pripadajući podzakonski akti osiguravaju da se prostorno planiranje provodi imajući u vidu zaštitu okoliša. Postoje brojni propisi koji se odnose na ispuštanje tvari u okoliš, otpad, informacijski sustav za okoliš, plan intervencija u zaštiti okoliša, itd. Možda najvažniji podzakonski akti su Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, 2008.) i Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (Narodne novine, 2008.) što su ključni instrumenti za procjenu utjecaja na okoliš bilo koje planirane aktivnosti koje bi moglo imati utjecaja na prostor. Uredbe definiraju postupak za procjenu utjecaja, uključujući aktivnosti za koje je procjena potrebna. Nadalje, postoje još dva propisa koja bi trebalo uzeti u obzir: Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine, 2002.) i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (Narodne novine, 2002.).
Nijedan se od ovih propisa ne odnosi isključivo na obalno područje (osim Zakona o otocima), već na cjelokupni sustav okoliša u Hrvatskoj. Nedavno (2004.) usvojena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora po prvi put određuje, u geografskom smislu, što je obalno područje (1.000 m kopna i 300 m mora), i kojim će se djelatnostima dati prednost s obzirom na obalnu lokaciju. Zakon o prostornom uređenju i gradnji, ažuriran 2008., uključio je i ovu Uredbu kao svoj sastavni dio.
Ostali propisi važni za upravljanje obalnim područjem su oni vezani za prostorno planiranje. Oni uključuju Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999.), te Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (2007.), Prostorne planove Makarske, Promajne i Baške Vode kao prostorno-planske dokumente relevantne za područje ove Studije.
Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji, slijedeći Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine, 1995.; više nema pravnu valjanost), također određuje i dva glavna tipa plaža: prirodne i uređene plaže. Prema Propisu, prirodna plaža je ona koja ima sve prirodne značajke bez uslužnih objekata. Za razliku od prirodne, uređena plaža je ona koja ima promijenjen prirodni okoliš i pruža osnovne usluge (npr. one vezane za higijenu i sigurnost). Treba naglasiti da hrvatski propisi uređenim tipovima plaža smatraju i stjenovite obale i umjetna plažna područja (kao što su betonirane obale). Međutim, geološki promatrano, samo pješčana i šljunčana obalna područja mogu biti smatrana plažama.
4 Konačno usvajanje se očekuje krajem 2008. godine.
Pilot projekt Baška Voda
13
Osim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, upravljanje plažnim područjima Hrvatske trenutačno je regulirano pomoću dva glavna dokumenta: Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine, 2008.)5 i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, 2003.). Treba istaknuti da ovi propisi naglašavaju da su plaže javno dobro koje je dostupno svima pod istim uvjetima. Ovaj zaključak treba uzeti posebno u obzir kada se primjenjuju instrumenti za poboljšano upravljanje plažnim područjima, kao što je naplata ulaznice.
Plaže su dio pomorskog dobra. To znači da one ni pod kojim uvjetima ne mogu biti privatno vlasništvo. Ipak, one mogu biti predmetom koncesije. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, 2003.), temeljem Pomorskog zakonika (Narodne novine, 1994.) definira uvjete za davanje koncesija za korištenje pomorskog dobra. Zakon razlikuje koncesije i koncesijska odobrenja. Sukladno tome, u hrvatskom zakonodavnom sustavu postoje dva značajna propisa: Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (Narodne novine, 2004.) i Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (Narodne novine, 2004.). Potonja se odnosi na sve oblike gospodarskih aktivnosti koje se mogu obavljati na obalnom području, kao što je iznajmljivanje suncobrana, ležaljki i raznih rekreacijskih sadržaja, pružanje ugostiteljskih usluga i sl. Koncesijsko odobrenje može biti dodijeljeno na period do 5 godina, temeljem odluke Vijeća za koncesijska odobrenja, osnovanog pri lokalnoj samoupravi zaduženoj za upravljanje pomorskim dobrom. Koncesija je, pak, zakonsko pravo koje omogućuje potpuno ili djelomično isključenje javnog korištenja pomorskog dobra kako bi se ostvarilo gospodarsko korištenje istog. Općenito, koncesije odobrava županijsko vijeće. Međutim, u nekim slučajevima mogu biti odobrene od strane grada/općine ili države. Koncesija se izdaje na rok od 5-99 godina. Da bi postao nositelj koncesije, podnositelj zahtjeva treba biti pravni subjekt. Također, potrebno je da predstavi studiju ekonomske učinkovitosti predložene aktivnosti. Važno je naglasiti da se koncesija na pomorskom dobru može izdati samo za ona pomorska dobra koja su kao takva i uknjižena u svim službenim dokumentima, u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.
Plaže čine vrijedna prirodna staništa te stoga treba uzeti u obzir i Pravilnik o tipovima staništa, kartama staništa, ugroženim i rijetkim tipovima staništa i mjerama za zaštitu tipova staništa (Narodne novine, 2006.), posebno ako se planira neka intervencija na plaži ili s plažom (kao što je, primjerice, nasipanje).
5 Stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine. Do tada je Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama
(Narodne novine, 1996.) pravno obvezujuća.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
14
II. Analiza
2.1 Uvod
Jedan od prvih koraka u procesu izrade strategije upravljanja plažama (Poglavlje 3) bila je analiza trenutnog stanja plaža u Baškoj Vodi i njihovog upravljanja. Analiza je provedena tijekom ljeta 2007. putem ankete među turistima (korisnicima plaža) i izravnom procjenom plažnih područja. Rezultati su korišteni kao ulazni podaci za Strateški plan održivog upravljanja plažama.
2.2 Metodologija
Napravljene su tri različite vrste analiza: ispitivanje javnog mnijenja; registracija i ocjena plažnih područja; procjena prihvatnog kapaciteta plaža.
Najprije je provedeno ispitivanje javnog mnijenja na odabranom uzorku korisnika plaža u Baškoj Vodi. Pitani su za mišljenje o okolišu plaža i uvjetima za rekreaciju. Također je izvršena stručna analiza trenutnog stanja plaža. Svako plažno područje je ocijenjeno na temelju kakvoće mora za kupanje, krajobrazne kvalitete, opremljenosti, smeća i sigurnosnih elemenata. Na koncu je izračunat prihvatni kapacitet plaže koji uključuje prostorni, ekološki i društveni prihvatni kapacitet.
Svaka od ovih analiza prikazuje jedan aspekt stanja plaža u Baškoj Vodi. Potpuna ocjena plažnog područja može biti napravljena jedino integriranim pristupom koji uzima u obzir mišljenje korisnika plaža, sadašnje upravljanje plažama i ukupan kapacitet plaža kao sposobnost smještaja najvećeg broja ljudi kojim se neće ugroziti njihova ekološka vrijednost, njihove krajobrazne kvalitete i socio-ekonomska korist. Nadalje, ova analiza uzima u obzir trenutni sustav prostornog planiranja, budući da bi Strateški plan održivog upravljanja plažama trebao biti u potpunosti kompatibilan i u skladu sa županijskim prostornim planom i Prostornim planom Baške Vode.
2.3 Ispitivanje javnog mnijenja
Za potrebe analize plažnih područja Baške Vode korišteni su rezultati dva tipa anketa. Prvi tip je provodila Turistička zajednica Baške Vode, a drugi tim UNEP/MAP u ljeto 2007.
2.3.1 Turističke ankete TZ Baške Vode
Kako bi se analizirala ekonomska i socijalna struktura posjetitelja kao i njihovo mišljenje o kvaliteti turističkog proizvoda, Turistička zajednica Baška Voda svake godine, od 1996. naovamo, provodi istraživanje javnog mnijenja. Istraživanja se vrše u suradnji s lokalnim hotelima i objektima privatnog smještaja, gdje su gosti zamoljeni da ispune i predaju odgovarajući upitnik. Turiste se prvo pita gdje su odsjeli, zašto i kako su došli, kao i koliko su puta posjetili Bašku Vodu. Zatim ih se zamoli da ocijene (na ljestvici od 1 do 5; 1-najlošija, 5-najbolja ocjena) elemente turističke ponude, uglavnom samog mjesta (infrastruktura, prirodna obilježja, pristojnost turističkih djelatnika, itd.) i smještaj (udobnost, čistoća, kvaliteta hrane, gostoljubivost, itd.). Naposlijetku ih se pita o njihovom mišljenju o novčanoj isplativosti, što su najpozitivniji i najnegativniji aspekti turizma u Baškoj Vodi, te planiraju li se ponovno vratiti.
Godine 2006., anketu je ispunilo 186 ispitanika. Uglavnom su dolazili iz Češke Republike (59%), Slovačke (14%) i Njemačke (8%), te Hrvatske (5%), Bosne i Hercegovine (3%). Što se tiče smještaja, 74% ispitanika je odsjelo u privatnom smještaju, a 26% u hotelima. Konačni rezultat ocjene destinacije je bio bolji nego 2005. godine (+0,1). Od 21 elementa turističke ponude, ljepota prirode i krajolika su ocijenjene najbolje. Uređenje okoliša je na sedmom mjestu, čistoća plaža na osmom, a čistoća mora na dvanaestom.
Neki elementi turističke ponude su ocijenjeni bolje nego prethodnih godina, kao npr. sportske aktivnosti na plaži (ocjena 3,7; +1,5%) i čistoća plaže (ocjena 4,3; +0,2%). Od elemenata koji
Pilot projekt Baška Voda
15
su ocijenjeni lošije nego prethodnih godina treba istaknuti čistoću mora s ocjenom 4,1 što je pad za 0,3% u odnosu na prethodne godine. Najčešće su kritike vezane za promet, nedostatak javnih zahoda, prenapučene plaže, smeće na plažama, itd.
Ipak, uzimajući u obzir da Baška Voda nudi više od 8.000 turističkih kreveta, i da nije korišten strukturirani uzorak za provođenje anketa, treba istaknuti da su ovi rezultati veoma dobar pokazatelj, ali se trebaju uzimati u obzir s određenom rezervom. Oslanjajući se na ove rezultate, unutar UNEP/PAP projekta napravljena je dodatna anketa, usmjerena na mišljenje korisnika plaža. Istraživanja na terenu je provela Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce".
2.3.2 UNEP/PAP ispitivanje javnog mnijenja iz 2007.
Za potrebe UNEP/PAP istraživanja korišteno je sistematsko uzorkovanje. Ovakva vrsta uzorkovanja se često koristi umjesto slučajnog uzorkovanja. Nakon što se izračuna potrebni broj uzoraka, izabere se svaka n-ta osoba (s popisa stanovništva ili neke druge "liste"). Postupak uključuje procjenu potrebnog broja uzoraka i podjelu broja imena na listi sa procijenjenom količinom uzoraka (Mertens, 2005.).
Broj uzoraka je određen na temelju "maksimalnog" broja turista i lokalnog stanovništva na koje bi se moglo naići na plaži u dano vrijeme. Broj je procijenjen na temelju zbroja ukupnog broja ležaja (prijavljenih) u Baškoj Vodi i broja stanovnika. Ukupan broj ciljane populacije je procijenjen na 10.500. S obzirom na raspoloživo vrijeme i sredstva, kao i broj ciljane populacije, odlučeno je uzeti uzorak od 550 ispitanika. Kako bi se uspio doseći taj broj, ispitivači su intervjuirali svaku devetnaestu osobu na plaži (uključujući i ljude u moru, kao i one u kafićima i restoranima na plaži).
Anketa je provedena samo na tri glavne plaže Baške Vode (izostavljajući obližnja mjesta kao što su Promajna, Krvavica, Bratuš i Baško Polje) kao ciljno područje ovog pilot projekta.
Upitnici su pripremljeni na hrvatskom i engleskom jeziku, s ukupno 11 pitanja, bez demografskih pitanja (Prilog I). Pitanja su uglavnom bila zatvorenog tipa, a samo četiri su bila otvorenog tipa. Također, u većini odgovora ispitanici su mogli izabrati više odgovora.
Glavni cilj ankete je bio dobiti uvid u mišljenje korisnika plaža u Baškoj Vodi (lokalnog stanovništva i turista, uključujući i jednodnevne izletnike) o pozitivnim i negativnim aspektima plaža u Baškoj Vodi. Jedan od ciljeva ankete je bilo i otkriti da li bi bili spremni platiti za poboljšanje negativnih aspekata plaža. Na temelju ovih rezultata moguće je izvući neke konkretne mjere za upravljanje.
Ukupno 550 korisnika plaža je dobilo i ispunilo anketu. Od tih 550, 11 ih nije bilo pravilno ispunjeno, tako da je samo 539 moglo biti korišteno za konačnu analizu. Ispitanicima je bilo postavljeno nekoliko jednostavnih demografskih pitanja, kao što su njihov spol, starost i nacionalnost. Od svih ispitanika, 43,4% su bili muškarci, a 56,6% žene. Većina ih je bila stara između 25 i 34 godine (35,6%), a samo 1,1% ih je bilo starije od 65 godina. Struktura ispitanika prema spolu i starosti na tri analizirane plaže Baške Vode je prikazana u tablicama II.1 i II.2.
Tablica II.1: Struktura ispitanika na tri glavne plaže prema spolu
Broj ljudi na plažama Spol
Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno
Muški 63 48 123 234 Ženski 78 55 172 305
Tablica II.2: Struktura ispitanika prema spolu (u postotcima) na analiziranim plažama
Postotak ljudi na plažama Spol Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno
Muški 44,7% 46,6% 41,7% 43,4% Ženski 55,3% 53,4% 58,3% 56,6%
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
16
Iako je anketa iz 2006. koju je provela Turistička zajednica Baške Vode pokazala da većina turista dolazi iz Češke Republike (59%), Slovačke (14%) i Njemačke (8%), a samo 5% iz Hrvatske i 3% iz Bosne i Hercegovine, preliminarna anketa korisnika plaža (UNEP/PAP) pokazuje da je većina kupača iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine (detaljna analiza nacionalnosti korisnika plaža je prikazana u Tablici II.3).
Takva razlika u rezultatima može biti se objasniti brojnim razlozima: Upitnici (UNEP/PAP) su sastavljeni na engleskom i hrvatskom jeziku. Zbog toga mnogo
gostiju, uglavnom Talijana, nije moglo biti ispitano s obzirom da ne razumiju nijedan od ta dva jezika. To je rezultiralo brojnim odbijanjima sudjelovanja u anketi. Ipak, većina čeških i slovačkih turista se služila upitnicima na hrvatskom jeziku, te se stoga može zaključiti da njihov broj (postotak) na plaži nije značajno drugačiji od onog pokazanog u analizi.
Unutar ankete Turističke zajednice nije bilo jasno definirane metode uzorkovanja, već su ankete ispunjavali ljudi koji su to sami odlučili napraviti. Takvo "uzorkovanje" je često pristrano i može pokazati rezultate koji ne odražavaju stvarnost.
Također, ankete Turističke zajednice su se fokusirale na turiste u prijavljenom smještaju (uglavnom hotelima, apartmanima i prijavljenom privatnom smještaju). Znajući da najmanje 50% privatnog smještaja nije prijavljeno, moguće je da je velik broj hrvatskih i bosanskih gostiju smješten upravo u takvom smještaju i zbog toga nisu zabilježeni unutar ankete Turističke zajednice.
Baška Voda je poznata kao destinacija jednodnevnih izletnika, uglavnom iz Hrvatske i BiH. To može dovesti do zaključka da je razlika u rezultatima između anketa Turističke zajednice i UNEP/PAP-a nastala iz tog razloga (tj. hrvatski i bosanski posjetitelji nisu mogli biti zabilježeni kao gosti jer su zapravo došli na jednodnevni izlet, i nisu odsjeli ni u kakvom smještaju). Ipak, prema anketi UNEP/PAP-a samo (oko) 16% korisnika plaža je došlo na jednodnevni izlet (vidi sljedeća poglavlja). To pokazuje da razlika u rezultatima vjerojatno nije nastala zbog tog razloga. Također, to može biti i pokazatelj da je viđenje Baške Vode kao "jednodnevne destinacije" netočno. Konačno, to ukazuje na potrebu za opsežnijim turističkim istraživanjem (struktura, mišljenje, itd.).
Tablica II.3: Raspodjela korisnika plaža na tri glavne plaže temeljem njihove nacionalnosti
Postotak po nacionalnostima na plažama Nacionalnost Podluka-Ikovac Uranija Nikolina
Austrija 2,1% 1,0% 1,7% BiH 24,8% 18,4% 27,8% Češka 6,4% 20,4% 10,5% Danska 0,0% 0,0% 0,3% Finska 1,4% 1,0% 0,0% Francuska 1,4% 0,0% 0,3% Hrvatska 34,8% 25,2% 28,5% Irska 0,0% 0,0% 0,7% Italija 1,4% 1,0% 2,0% Kanada 0,0% 0,0% 0,3% Mađarska 0,0% 0,0% 0,3% Nizozemska 0,0% 1,0% 1,0% Norveška 0,0% 1,0% 0,3% Njemačka 7,1% 1,0% 7,0% Poljska 2,1% 1,9% 4,1% Rusija 0,7% 1,9% 0,0% SAD 0,7% 0,0% 0,0% Slovačka 4,3% 9,7% 10,5% Slovenija 4,3% 5,8% 2,4% Srbija 5,0% 4,9% 4,4% Švedska 1,4% 1,0% 1,4% Velika Britanija 1,4% 1,0% 0,7% Ukrajina 0,7% 1,0% 0,0% Odbili odgovor 0,0% 0,0% 0,3%
Pilot projekt Baška Voda
17
Također treba naglasiti da određeni broj turista koji su se predstavili da dolaze iz Njemačke, Nizozemske, Austrije i Švedske su zapravo Hrvati i Bosanci po nacionalnosti, ali žive u tim zemljama.
Iako cilj ankete nije bio istraživanje strukture gostiju i vrste smještaja gdje su odsjeli (jer godišnje ankete koje provodi Turistička zajednica Baške Vode bilježe profil gostiju), ispitanici su bili upitani o smještaju u kojem borave. Cilj tog pitanja je bio odrediti postotak posjetitelja koji su odsjeli u Baškoj Vodi (više od jednog dana), za razliku od onih koji su došli na jednodnevni izlet. Naime, mišljenje je da su sve plaže Makarske rivijere pod velikim pritiskom jednodnevnih posjetitelja koji iskorištavaju prirodna bogatstva (tj. plaže), a ne ostavljaju odgovarajuću ekonomsku naknadu za njihovo korištenje. Važno je istaknuti da je većina ispitanika odgovorila na ovo pitanje, dok su neki odbili. Uzimajući ovo u obzir, kao i odgovore na neka druga pitanja (npr. pitanje 4; vidi Prilog I), može se zaključiti da je 84% ispitanika bilo smješteno u Baškoj Vodi više od jednog dana. Međutim, kao što je već rečeno, da bi se u potpunosti potvrdila ova pretpostavka treba provesti detaljniju anketu.
Prva tri pitanja su bila uvodna, tražeći razloge dolaska u Bašku Vodu. Prema njihovim odgovorima, glavni razlozi dolaska su ljepota prirode (33,3%) i kvaliteta plaža (29,9%). Detaljna analiza je prikazana u tablicama II.4 i II.5. Iz rezultata je očito da su općenito zadovoljni turističkom kvalitetom (81,8%). No, nisu zadovoljni ekonomskom isplativošću (loša kvaliteta usluga, hrana, (ne)ljubaznost osoblja u restoranima, itd.).
Tablica II.4: Razlozi odabira destinacije
Broj ispitanika na plažama 1. Zašto ste izabrali BV kao destinaciju za odmor? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 1a. Dobre rekreacijske aktivnosti 25 30 51 106 1b. Kvaliteta smještaja 21 19 64 104 1c. Gastronomska kvaliteta 19 14 35 68 1d. Kvaliteta plaža 80 55 141 276 1e. Ljepote prirode 86 66 155 307 1f. Ostalo 9 16 36 61
Tablica II.5: Razlozi odabira destinacije (izraženi u postotcima)
Postotak ispitanika na plažama 1. Zašto ste izabrali BV kao destinaciju za odmor? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 1a. Dobre rekreacijske aktivnosti 10,0% 15,0% 10,6% 11,5% 1b. Kvaliteta smještaja 8,8% 9,5% 13,3% 11,3% 1c. Gastronomska kvaliteta 8,0% 7,0% 7,3% 7,4% 1d. Kvaliteta plaža 33,4% 27,5% 29,2% 29,9% 1e. Ljepote prirode 35,9% 33% 32,1% 33,3% 1f. Ostalo 3,9% 8,0% 7,5% 6,6%
Razlog zbog kojeg su posjetitelji izabrali određenu plažu je uglavnom čistoća mora, ali i blizina njihovom smještaju. Detaljnije informacije su prikazane u Tablici II.6.
Tablica II.6: Razlozi odabira određene plaže
Postotak ispitanika na plažama 4. Zašto ste došli na ovu plažu? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno
4a. Dobra ponuda rekreacijskih sadržaja 15,5% 16,2% 15,1% 15,4% 4b. Blizina hotela/smještaja 29,6% 24,5% 30,7% 29,2% 4c. Čisto more 46,5% 49,7% 45,6% 46,6% 4d. Pogodno parkiranje 2,8% 1,8% 3,0% 2,7% 4e. Sigurnost 2,3% 4,2% 4,8% 4,1% 4f. Ostalo 3,3% 3,6% 0,8% 2,0%
Općenito, ispitanici su bili zadovoljni kvalitetom okoliša plaža. Međutim, 10% ispitanika nije bilo zadovoljno. To je uglavnom zbog nedostatka drveća i prirodnog hlada, smeća na plaži (opušci), itd. Tablica II.7 sadrži detaljnije informacije.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
18
Tablica II.7: Zadovoljstvo kvalitetom okoliša plaža
Postotak ispitanika na plažama 5. Jeste li zadovoljni kvalitetom okoliša plaža? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 5a. Veoma zadovoljni 37,6% 18,4% 24,0% 26,5% 5b. Zadovoljni 56,0% 57,3% 62,0% 59,6% 5c. Nezadovoljni 2,9% 16,5% 8,5% 8,5% 5d. Veoma nezadovoljni 3,9% 1,4% 1,5% 5e. Ravnodušni 3,5% 3,9% 4,1% 3,9%
Slično tomu, ispitanici su bili uglavnom zadovoljni sadržajima na plaži (75,9%). Ipak, kao ključne probleme naglasili su premalo javnih zahoda i tuševa. Problem prenapučenosti nije posebno istraživan. Iako su kupači to mogli istaknuti kao problem u pitanju br. 8, samo nekoliko ih je to doista i učinilo. Ako su to i spomenuli, onda su to učinili u kontekstu neodgovarajućeg smještaja ležaljki na plažama (npr. preblizu su moru). Detaljnije informacije se nalaze u Tablici II.8.
Tablica II.8: Zadovoljstvo kvalitetom plažnih sadržaja
Postotak ispitanika na plažama 7. Jeste li zadovoljni kvalitetom plažnih sadržaja? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 7a. Veoma zadovoljni 25,6% 18,4% 17,0% 19,5% 7b. Zadovoljni 46,8% 57,3% 60,7% 56,4% 7c. Nezadovoljni 15,6% 10,7% 11,5% 12,4% 7d. Veoma nezadovoljni 3,5% 4,9% 1,7% 2,8% 7e. Ravnodušni 8,5% 8,7% 9,1% 8,9%
Iako je većina kupača izjavila da su zadovoljni okolišem i uvjetima za rekreaciju na plaži, više od 60% (62,5%) ih je izjavilo da bi bili voljni platiti za poboljšanje kvalitete plažnog područja (Tablica II.9). To pokazuje, da iako tvrde da su zadovoljni, ipak postoje neke stvari kojima nisu u potpunosti zadovoljni. Uglavnom su zainteresirani za poboljšanje sanitarnih uvjeta, prirodnog okoliša i čistoće plaža (Tablica II.10).
Tablica II.9: Spremnost plaćanja za poboljšanje stanja na plažama
Postotak ispitanika na plažama 9. Jeste li voljni platiti za poboljšanje stanja plaža? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 9a. Da, pristojbu za ulazak 15,6% 15,5% 12,2% 13,7% 9b. Da, za obavezno korištenje sadržaja 9,9% 12,6% 13,2% 12,3% 9c. Da, za korištenje sadržaja po želji 29,1% 34.0% 27,1% 28,9% 9d. Da, za dodatnu (višu) naknadu za parkiranje
9,2% 4,9% 7,8% 7,6%
9e. Ne 36,2% 33% 39,7% 37,5%
Tablica II.10: Vrsta poboljšanja na plaži za koje su korisnici voljni platiti
Postotak ispitanika na plažama 10. Za koju vrstu poboljšanja ste voljni platiti? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 10a. Sakupljanje smeća 22,8% 26,9% 26,3% 25,5% 10b. Prirodni okoliš 25,0% 34,6% 26,7% 27,9% 10c. Povećani broj spasilaca 14,7% 5,8% 16,0% 13,5% 10d. Poboljšanje sanitarnih sadržaja 36,8% 29,8% 30,2% 31,9% 10e. Ostalo 0,7% 2,9% 0,8% 1,2%
Kada se govori o načinu plaćanja za takvo poboljšanje, može se zaključiti da je dodatno plaćanje za korištenje sadržaja opcija koju preferiraju kupači u Baškoj Vodi (28,9%), dok je dodatna pristojba za parkiranje najnepoželjnija opcija (7,6%).
Samo mali broj ispitanika je odgovorio na pitanje "koliko su voljni platiti". To je variralo od 2 do 200 kuna. Ipak, većina odgovora je bila između deset i petnaest kuna dnevno.
Međutim, da bi se uzelo u obzir uvođenje bilo kakvih ekonomskih instrumenata treba provesti detaljnije ispitivanje mišljenja gostiju i njihove spremnosti da plate.
Pilot projekt Baška Voda
19
2.4 Upravljanje plažama
Plaža je od primarne važnosti za većinu turista. Ovaj komentar se pokazao istinitim i u dokumentima koje su pisali brojni autori (CC, 1987., 1993.; CCW, 1996., 2001.). Plaže "dovode" turiste, tj. novac.
Na primjer, Houston (1995., 1996., 2002.) je istaknuo da se na Miami Beachu potroši oko 70 milijuna dolara na nasipanje plaže, koja, za uzvrat, donosi 2 milijarde dolara godišnje samo od stranih turista. Slično tome, Micallef et al. (2001.) su izračunali da će nasipanje pijeska na plaži zaljeva Sv. Georga (otok Malta, Malta) donijeti porast vrijednosti obližnjeg javnog dobra od 13%, i povećanje vrijednosti hotelskih dobara od 1%. Prevedeno na jezik novca, to je povećanje vrijednosti lokalnih dobara do 6 milijuna dolara.
Izračunato je da bi plaže u SAD-u mogle biti zaslužne za godišnji prihod od 170 milijardi dolara. Slično tome, bruto zarada od plažnog i rekreacijskog turizma je procijenjena na oko 637 milijuna dolara ili 57% ukupne bruto zarade od turizma i rekreacije na obali New South Walesa (James, 2000.).
Španjolska je jedna od najvažnijih turističkih destinacija na Mediteranu i u svijetu. Godine 2003., turizam je činio 11,4% španjolskog BDP-a. Uzimajući u obzir da je turistički koncept u Španjolskoj još uvijek orijentiran prema modelu "more, sunce i pijesak"6, može se zaključiti da plaže spadaju među najvažnija bogatstva te zemlje. Naime, plažni turizam u Španjolskoj je odgovoran za približno 74% stranog turizma (Yepes, 1998. u Silva et al., 2007.). Isti zaključak se može izvesti i za Hrvatsku.
Velika važnost koju ljudi daju plažama odražava se u ubrzanoj urbanizaciji tih područja, tako da preko 70% svjetskog stanovništva živi u obalnim područjima (Nelson et al.,2000.). U regiji Auckland, na Novom Zelandu, smatraju da plaže daju najvažniji doprinos kvaliteti života (Forsyte Research, 2000.). Houston (2002., str. 6) je zaključio da su "promet i turizam u Americi najveće gospodarske grane koje zapošljavaju najviše ljudi i donose najveći profit, dok su plaže najvažniji faktor u prometu i turizmu".
S povećanom potražnjom za mogućnostima za odmor, okoliš plaža ima velik utjecaj u svakoj društvenoj ocjeni uvjeta za rekreaciju na obali, koju se često smatra sigurnom sredinom u kojoj može uživati široki spektar društva (posjeti odraslih i djece koji dolaze individualno, u parovima, s obitelji, strani posjetitelji i lokalno stanovništvo).
Po definiciji, upravljanje plažama "teži zadržavanju ili poboljšavanju plaže kao rekreativnog resursa i kao sredstvo zaštite obale, istovremeno osiguravajući sadržaje koji zadovoljavaju potrebe onih koji koriste plaže" (Bird, 1996., str. 212.). U tom kontekstu, dobro upravljanje plažama može se smatrati učinkovitim korištenjem sve vrjednijeg (socio-ekonomskog i ekološkog) nacionalnog resursa, s naglaskom na rekreaciji. Također može voditi i stimuliranju stranog turizma, povećanju kvalitete lokalnih mogućnosti za rekreaciju, i poboljšanju obližnjih naselja (Micallef i Williams, 2002.). S druge strane, Simm et al., (1995.) su opisali upravljanje plažama kao proces upravljanja plažom na način da se osigura zaštita prirode, održavanje plaže, javnih dobara i industrijskih ciljeva, unutar raspoloživih financijskih sredstava. Ova definicija je odraz važnosti održivog upravljanja koje osigurava učinkovito korištenje sve vrjednijeg (prirodnog i socio-ekonomskog) nacionalnog resursa.
U praksi, može se reći da se upravljanje plažama bavi socio-ekonomskim i ekološkim pitanjima (Breton i Esteban, 1995.,), kao i tehničkim aspektima koji se odnose na dinamiku sedimenta (US Army Corps of Engineers, 1984.; Carter, 1988.; CIRIA, 1996.; Bird, 1996.). Postupci ocjenjivanja plaža (npr. Chaverri, 1989.; Williams i Morgan, 1995.) i sustavi priznanja (npr. Plava Zastava, pristupljeno 2007.; Nagrada Zelena obala – Nelson & Botterill, 2002.) obično su usmjereni na jedan ili samo nekoliko elemenata od interesa za kupače, ili potpuno zanemaruju prirodu različitih tipova plaža i zahtjeve kojima bi trebao udovoljiti pojedini tip plaže. Kada govorimo o sustavima priznanja vrijedno je spomenuti "značaj" europske Plave zastave u Hrvatskoj. Godine 2005. ovo priznanje je dobilo 80 plaža. Te plaže su promovirane kao "plaže s najvišim sigurnosnim, ekološkim i turističkim standardima" (HCK, pristupljeno 2006.). Međutim, pokazalo se da plaže sa
6 Sea, sun and sand.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
20
Plavom zastavom nisu uvijek najčišće, najsigurnije i s najboljom kakvoćom vode. Na primjer, plaža "Laguna" u sjevernom dijelu Hrvatske ima Plavu zastavu, ali kakvoća vode na tom mjestu je, tijekom nekoliko kontrola u 2005. godini, označena kao narančasto/crvena7 prema Direktivi EU o vodi za kupanje (CEC. 1976.).
Priznanja plažama se koriste kao propagandno sredstvo širom svijeta, ali informacije o tome koliko je javnost upoznata s njima su oskudne. Istraživanja provedena u nekoliko poznatih odmarališta u Velikoj Britaniji, kao što su Barry i Weston-super-Mare, pokazala su da iako kupači smatraju ta priznanja važnim parametrom kod odabira plaže (72% od ukupno 700 ispitanika), samo 18,6% korisnika plaže razumije što zastava koja vijori na plaži predstavlja (npr. Plava zastava), dok je 16,9% kupača ispitanih na plažama u Walesu mislilo da je to znak za opasnost (Nelson et al., 2000.).
Na temelju subjektivnog iskustva skupljenog kroz razgovor s kupačima tijekom rada na terenu 2005./2006. pokazalo se da u Hrvatskoj ni stanovnici ni turisti nisu bili svjesni zastave niti njezinog značenja. Ne postoje objektivni podaci koji bi podržali ovu pretpostavku, te stoga treba provesti dodatna istraživanja u Hrvatskoj.
2.4.1 Sustav ocjenjivanja kupališnih područja – BARE
Ponavljane ankete su pokazale da je pet faktora iznimno važno u određivanju uspješnog odmora na plaži (Micallef i Williams, 2002.). To su: sigurnost, kakvoća vode, sadržaji, krajolik, i smeće. Novi sustav za ocjenu plaža (nastao 2001.) BARE (Bathing Area Registration and Evaluation) slijedi ove podatke i ocjenjuje plažna područja prema gore navedenih pet parametara (Micallef et al., 1999.; 2004.; Micallef i Williams, 2002,) koji se različito primjenjuju na različite tipove plaža (Prilog II; na engleskom).
BARE sistem klasificira plaže u 5 osnovnih kategorija na temelju njihove pristupačnosti i obalnog krajolika: udaljena, ruralna, mjesna, gradska plažna područja, te plažna područja turističkih kompleksa:
udaljene plaže nisu lako dostupne, daleko su od urbanih područja i uglavnom nemaju nikakve sadržaje niti zgrade u blizini (max. 0-5);
ruralne plaže nalaze se daleko od urbanih područja; nisu dostupne javnim prijevozom, nemaju sadržaja, manji objekti mogu biti prisutni (1-10), ali ne i kuće za stanovanje;
mjesne plaže su smještene izvan urbanih područja, ali su spojene s manjim naseljima; toaleti, tuševi i/ili neki drugi sadržaji mogu biti prisutni na plaži;
gradske plaže se nalaze u gradovima i imaju različite plažne sadržaje; plaže turističkih kompleksa su uglavnom smještene u sklopu hotelskog područja (ili
nekog drugog turističkog objekta, resorta) ili njima upravlja određeni hotel; njima se uglavnom koriste hotelski gosti; glavna značajka su im brojni sadržaji.
Ovisno o tipu plaže, primjenjuju se različiti parametri, između pet gore navedenih. Naime, za plažna područja turističkih kompleksa (resorta), gradova i naselja primjenjuje se svih pet parametara, dok se za ruralna i udaljena plažna područja primjenjuju samo kakvoća vode, krajolik i smeće. Nadalje, hijerarhija među parametrima zavisi direktno od tipa plaža: za plaže turističkih kompleksa prva tri parametra se smatraju najvažnijima, dok na udaljenim plažama krajolik i smeće imaju prednost. Izbor i prioritet parametara koji su uzeti u obzir za klasifikacijski sustav plažnih područja potvrđeni su kroz rezultate analize stručne literature koja se odnosi na smjernice za upravljanje plažama i stavove korisnika plaža izražene putem upitnika i anketa za ocjenjivanje plaža (n.pr. Chaverri, 1989.; Morgan et al., 1993; Williams & Morgan, 1995; Morgan et al., 1996; Williams & Davies, 1999; Micallef et al., 1999.; Williams et al., 2000.; Ergin et al., 2004.).
Sigurnosni parametri su analizirani koristeći kontrolne liste koje se odnose na prisustvo/nedostatak spasilaca, fiksnu sigurnosnu opremu, mjesto za prvu pomoć, upozorenja o sigurnosti plivanja, plutače koje označavaju granicu između zona za kupače i plovila, te sigurno kupališno okružje.
7 Žuto, prema hrvatskoj Uredbi.
Pilot projekt Baška Voda
21
Kakvoća vode BARE se ocjenjivala na temelju rezultata nacionalne kontrole kakvoće vode za kupanje. Taj način ocjenjivanja se primjenjuje samo za plaže u turističkim kompleksima, gradovima i naseljima. Za ruralna i udaljena plažna područja koristi se tzv. vizualno ocjenjivanje.
Za bilježenje sadržaja plažnih područja koriste se kontrolne liste za određivanje prisutnosti i broja sanitarnih, ugostiteljskih i rekreacijskih sadržaja kao što su zahodi, tuševi, suncobrani, ležaljke, kabine za presvlačenje, kante za otpatke, restorani, kafići, sportski sadržaji i slično. Adekvatnost tih sadržaja treba odrediti s obzirom na prihvatni kapacitet plaže i napučenost. Međutim, budući da je prihvatni kapacitet plaže složen problem, oko toga nije lako postići konsenzus (da Silva, 2002.).
Obalni krajolik uključuje procjenu i ocjenjivanje 26 parametara vezanih za obalu, od kojih je svaki podijeljen u 5 kategorija. Ukupna ocjena krajolika se izračunava na temelju ocjene svih 26 parametara.
Čistoća plaže se bilježi i ocjenjuje prema EA/NALG protokolu (2000.) što uključuje pregled pojasa od 100 m plaže (50 m sa svake strane od pristupne točke), kojim se procjenjuje količina smeća u području između linije vode za vrijeme plime i zaleđa plaže. Količina smeća se mjeri po sljedećim kategorijama: kanalizacijsko smeće (toaletni papir, ljudske fekalije, kondomi, proizvodi za intimnu higijenu, štapići za uši), veliko smeće (npr. komadi namještaja, kolica za kupovinu, bicikli, gume, itd.), generalno smeće (limenke, ambalaža, kutije cigareta, itd.), opasno smeće (medicinski otpad, lomljeno staklo, oštri predmeti, mrtve životinje i drugi štetni proizvodi kao što je municija, baklje i slično), nakupine smeća, nafta (i naftne prerađevine) i prisutnost fekalija.
Svaka od 5 komponenti BARE-a je ocijenjena na skali od A-D (pri čemu A predstavlja najbolju kvalitetu, D najlošiju). Uzimajući u obzir tip plaže i spomenute kriterije za pojedinačne komponente, plaža se ocjenjuje na skali od 1 do 5 zvjezdica (1 zvjezdica predstavlja najlošiju kvalitetu plažnog područja, 5 zvjezdica predstavlja najbolju kvalitetu plažnog područja).
Sustav BARE se primjenjuje u Hrvatskoj od 2003. Prvo probno ocjenjivanje su napravili WWF i udruga za okoliš "Sunce" u proljeće 2003., nakon čega je uslijedilo dodatno istraživanje koje je proveo PPA/CRA. Od svibnja 2005. do studenog 2006., "Sunce" je, temeljem projekta EU, ocjenjivalo plaže duž cijele hrvatske obale. Ukupno je ocijenjeno 240 plaža kako bi se utvrdilo opće stanje plažnih područja Hrvatske. Kao rezultat te studije predloženo je da se uvede princip održivosti u program upravljanja plažama, budući da dobro strukturirano ocjenjivanje plaža izravno doprinosi održivom razvitku plažnih resursa.
Metodologiju je prepoznalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, te ju je uključilo u svoju godišnju publikaciju o kakvoći mora za kupanje u Hrvatskoj (MZOPU, 2007.).
2.4.1.1 Primjena BARE metodologije u Baškoj Vodi
Tijekom ljeta 2007., BARE metodologija je primijenjena na plažna područja Baške Vode: Uranija (Južna plaža II), Nikolina i Podluka-Ikovac (Zapadna plaža). Općina Baška Voda uključuje i druga plažna područja u naseljima Promajna, Bratuš, Krvavica i Baško Polje, no ta plažna područja nisu bila uključena u istraživanje već samo ona plažna područja koja izravno gravitiraju mjestu Baška Voda.
Anketa je provedena u razdoblju od srpnja do rujna 2007. Najprije je izvršena brza procjena na početku srpnja kada je napravljen brzi pregled položaja, sastava plaže i ključnih problema. Detaljno istraživanje je napravljeno 5. kolovoza (nedjelja i državni praznik) što se smatra špicom sezone. Međutim, vremenski uvjeti nisu bili pogodni, stoga su se dodatna istraživanja provela 7. kolovoza i početkom rujna.
Kod procjenjivanja kvalitete plaže, prvo su prikupljene neke temeljne informacije. One su uključile tip plaže, duljinu, širinu, oblik i nagib plaže, obilježja sedimenta na plaži i vrstu obale, pristup plaži, znakove erozije, napučenost plaže, glavnu upotrebu plaže i prisustvo utvrđenih osjetljivih područja unutar plažnog područja. Zatim su prikupljene informacije vezane uz 5 faktora ocjenjivanja. Treba istaknuti da su informacije vezane za kakvoću morske vode uključivale sveukupne rezultate kontrole kakvoće morske vode za kupanje koju je provelo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 2006. godine. Ti su se rezultati koristili jer ukupni rezultati za 2007. još nisu bili objavljeni u vrijeme kada se provodio i završavao pilot
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
22
projekt. Pojedinačni rezultati kontrole iz 2007. nisu se mogli uzeti u obzir jer ne bi dali cijeli spektar rezultata kakvoće vode unutar sezone kupanja.
Iako se Baška Voda ne smatra gradom već općinom8, sve plaže Baške Vode koje su procjenjivane smatrane su urbanim plažama, i to zbog činjenice da tim plažama gravitira više od 10.000 ljudi. To traži visoku kvalitetu održavanja plaža, odgovarajuće sadržaje, sigurnost i kakvoću vode koja se očekuje na urbanim plažama. Nadalje, urbane plaže su uglavnom smještene u blizini marine i trgovačkog centra. Budući da se ovi elementi mogu pronaći u Baškoj Vodi, njezine plaže se mogu smatrati urbanima.
2.4.1.2 Rezultati
Uranija je najjužnija plaža Baške Vode. Proteže se sve do granice s Baškim Poljem. Kao što je navedeno u prethodnom paragrafu, Uranija se može smatrati urbanom plažom.
Kao i ostale plaže Baške Vode, Uranija je prirodna plaža, duga 620 m s prosječnom širinom od 12 m9. Po geološkom sastavu to je uglavnom šljunčana plaža sa otprilike 30% pošumljene i 70% urbanizirane pozadine. Ima nekih tragova erozije na plaži, no nema novijih zabilješki ili karata erozije koja bi pomogle da se ovaj problem pravilno procijeni i ublaži.
Po sigurnosnim parametrima, Uranija ima siguran okoliš koji uključuje mali nagib plaže, visinu valova manju od 0,5 m tijekom barem 80% sezone kupanja i odsustvo jakih struja (izvan olujnih nevremena). Također ima razgraničenje između zona za kupače i plovila, ali nema spasilaca, fiksne sigurnosne opreme i informacijskih tabli (kao npr. o prisustvu struja, rezultatima kontrole kakvoće vode, itd.). To je rezultiralo konačnom ocjenom C za sigurnost.
Kakvoća vode (B) je u skladu s kontrolom koju je provelo Ministarstvo 2006. godine, čiji je sveukupni rezultat bio "zelena kakvoća", što odgovara moru dobre kakvoće za kupanje (MZOPUG, 2007.).
Ocijenjeni uslužni sadržaji uključuju i smještaj u plažnim područjima (što se odnosi na plažu i sve u promjeru 500m od plaže), toalete, tuševe, slavine s pitkom vodom, restorane, bistroe i kafiće na plaži i u plažnom području, kante za otpatke, ležaljke i suncobrane, sadržaje za vodene i ostale sportove, mogućnost parkiranja i neke druge elemente kao što pristup plaži za invalidska kolica, itd. Tri su hotela u blizini plaže (aparthotel "Milenij", hotel "Hrvatska" i hotelski kompleks "Uranija"). Aparthotel Milenij ima 4 zvjezdice, a preostala dva samo 2 zvjezdice. Osim ovih hotela postoji veliki broj objekata privatnog smještaja (apartmani, sobe, pansioni). Na plaži dugoj 620 metara nalaze se samo dva toaleta. Od ta dva, jedan je bio vrlo loše održavan dok drugi nije bio u funkciji u vrijeme kada je procjena vršena. Udaljenost između ta dva toaleta je oko 400 m, što se smatra neprikladnim (prema nekim studijama ljudi nisu voljni hodati više od 250 metara na plaži, da Silva, 2002.). Na ovoj se plaži nalaze dva tuša, od kojih jedan nije radio, a drugi je imao relativno slab pritisak, dok slavina s pitkom vodom nije bilo. Dva kafića se nalaze na ovoj plaži, ali nema restorana. Duž plaže su postavljene brojne kante za smeće koje se redovito prazne. Na plaži postoji mogućnost iznajmljivanja plastičnih ležaljki, ali nije određena udaljenost između njih. Na ovoj plaži nalazi se i nekoliko svlačionica. Ponuda sadržaja za vodene sportove se svodi na nekoliko aktivnosti vezanih uz "glisiranje" (tj. "banana", kolut i skijanje na vodi), a može se iznajmiti i jet ski. Jedini drugi sportski sadržaj je teren za odbojku. Parking ne odgovara potrebama ove plaže: nema uređenog parkirališta u blizini, i postoji svega 150 parkirališnih mjesta uzduž same plaže. Treba naglasiti da je ova plaža "prijatelj pasa", to jest, psima je dozvoljen pristup na plažu. To je jedna od rijetkih komparativnih prednosti ove plaže, jer vrlo malo plaža (posebice u turističkim odredištima uzduž dalmatinske obale) imaju ovu mogućnost. Uglavnom zbog loših sanitarnih uvjeta na plaži (neadekvatni toaleti i tuševi) i malo ponuđenih sportskih sadržaja, ukupna ocjena za uslužne sadržaj na plaži Uranija je C.
8 Da bi naselje bilo smatrano gradom treba imati najmanje 5000 stanovnika, dok cijela općina Baška Voda ima 2.924
stanovnika, a samo naselje ima 2.045 stanovnika (DZS, 2001.). 9 Različiti dokumenti pokazuju različite vrijednosti duljine i širine svih plaža u Baškoj Vodi. Zbog razlika u plimi i oseki u
različitim godišnjim dobima, preporuča se korištenje orto-foto snimki (ili nekog drugog instrumenta) za zimski i ljetni period da bi se mogle analizirati razlike u površini te definirati točne vrijednosti. Također se preporuča korištenje ljetnih rezultata kao reference (kad je površina uglavnom manja).
Pilot projekt Baška Voda
23
Obalni krajolik je ocijenjen kao vrhunske kvalitete jer je plaža smještena u relativno prirodnom okružju bez većeg utjecaja izgradnje, ima čisto plavo more, nema vidljivih kanalizacijskih ispusta i samo je nekoliko razbacanih komada smeća uočeno na plaži. To je rezultiralo konačnom ocjenom A za krajobraz.
(Ne)čistoća plaže je procijenjena primjenom Protokola EA/NALG 2000 koji uključuje 6 kategorija smeća: prljavština vezana za kanalizaciju, krupni otpad, uobičajeno smeće, štetni otpad, naplavine, nafta i fekalije. Na plaži nije bilo skoro nijedne kategorije otpada ili su iste bile u granicama "najveće kvalitete", osim štetnog otpada. Naime, na plaži su nađeni brojni komadi razbijenog stakla što je rezultiralo konačnom ocjenom B za čistoću.
Uzimajući u obzir sve ove parametre (C za sigurnost, B za kakvoću vode, C za sadržaje, A za krajobraz i B za čistoću) konačna ocjena plaže Uranija je 3 zvjezdice.
Nikolina je centralna plaža Baške Vode. To je najdulja i najšira plaža (780 m duga s prosječnom širinom od 18,8 m)10, te zbog toga privlači većinu kupača. Kao i ostale, smatra se urbanom plažom. Osim toga, Nikolina je jedina plaža u Baškoj Vodi kojoj je do sada dodijeljena Plava zastava.
Nikolina je prirodna, uglavnom šljunčana plaža s malo pijeska. Njeno zaleđe je dijelom šumovito a dijelom urbanizirano (ceste, restorani i smještajni kapaciteti). Nisu zabilježeni tragovi erozije. Međutim, bit će potrebno napraviti posebnu studiju da bi se moglo na odgovarajući način pristupiti problemu erozije duž hrvatske obale.
Plaža ima sigurno okružje koje uključuje mali nagib plaže, visinu valova manju od 0,5 m tijekom barem 80% sezone kupanja, i odsustvo jakih struja (izvan olujnih nevremena). Također ima razgraničenje između zona za kupače i plovila, kao i spasilačku službu. Međutim, važno je istaknuti da u jednoj situaciji tijekom procjene u kolovozu 2007. (5. kolovoza), u gotovo olujnim vremenskim uvjetima (vrlo jaka bura) spasioci nisu bili prisutni na plaži iako se moglo nabrojiti oko 750 kupača. Ovaj problem traži detaljniju obradu kako bi se odredilo čija je odgovornost da spasioci (kao najveći faktor sigurnosti) nisu bili prisutni iako su uvjeti za kupanje bili daleko od sigurnih. Nije bilo ni fiksne sigurnosne opreme kao ni potrebnih informativnih napomena. Treba istaknuti da su plaže s Plavom zastavom dužne redovito stavljati rezultate kontrole kakvoće vode na informacijsku ploču. Ti su kontrolni rezultati za plažu Nikolina izostali. Sagledavajući sve elemente (i ignorirajući činjenicu da su 5. kolovoza spasioci bili odsutni, jer se to može smatrati iznimkom), konačna ocjena za sigurnost je bila B.
Kao i za plažu Uranija, konačni rezultat kakvoće vode (B) je u skladu s kontrolom koju je provelo Ministarstvo 2006. godine, čiji je sveukupni rezultat bio "zelena kakvoća", što odgovara moru dobre kakvoće za kupanje (MZOPUG, 2007.).
U ocjenjivanju sadržaja uočeno je da prema plaži gravitiraju 4 hotela (hotel "Slavija", hotel "Villa Bacchus", hotel "Gađa" i hotel "Horizont"). Hoteli "Villa Bacchus" i "Horizont" imaju 4 zvjezdice, "Gađa" 3, a "Slavija" 2. Tu su također i brojni privatni apartmani, sobe i pansioni. Na ovoj plaži se nalaze dva javna zahoda plus jedan za invalide. Nadalje, postoje i dva zahoda u sklopu dva plažna kafića/restorana. Iako su ti zahodi relativno dobro održavani, s obzirom na dužinu i broj ljudi na plaži, njihov broj je nedovoljan. Ovaj zaključak odgovara i rezultatima ankete provedene među korisnicima plaže iz 2007. (Poglavlje 2.3.2). Na plaži je 9 tuševa, međusobno udaljenih oko 50 m. Relativno dobro su održavani, no nema slavina s pitkom vodom. Na plaži se mogu naći 4 restorana i 2 kafića. Ima mnogo kanti za smeće i sve se redovito prazne. Nadalje, postoje i kante za odvojeno prikupljanje smeća. Postoji mogućnost unajmljivanja plastičnih ležaljki i suncobrana. Duž plaže su raspoređene brojne svlačionice. Ponuđeno je samo nekoliko sadržaja za vodene sportove, tj. gliseri i pedaline. Međutim, izvan plaže postoji mogućnost za ronjenje, parasailing i jet skiing. Ipak, ti elementi se ne mogu smatrati plažnim sadržajima i to je utjecalo na konačnu ocjenu. Kao plaža s Plavom zastavom, Nikolina bi morala imati pristup za invalidska kolica, no toga na ovoj plaži nema. U blizini postoji parkiralište, ali njegov kapacitet je ograničen na samo (otprilike) 300 automobila. Uglavnom zbog ograničenog broja ponuđenih sportskih sadržaja, konačna ocjena sadržaja na plaži Nikolina je C.
10 Potrebna dodatna mjerenja za utvrđivanje točnih vrijednosti; vidi prethodnu fusnotu.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
24
Iako je krajolik plaže Nikolina veoma sličan onome na plaži Urania, okružje Nikoline je rezultiralo ocjenom B. To je uglavnom zbog činjenice da je utjecaj neatraktivne izgradnje puno veći (vidljiviji) nego na prethodnoj plaži.
Čistoća plaže je ocjenjivana primjenjujući protokol EA/NALG 2000 i, slično prethodnoj plaži, pronađeno je nekoliko komada razbijenog stakla. Uobičajeni otpad je uglavnom odsutan. Međutim, uočeni su brojni opušci. Iako je konačna ocjena za čistoću B, posebna pozornost treba biti posvećena rješavanju problema opušaka na plaži.
Uzimajući u obzir sve ove faktore (B za sigurnost, B za kakvoću vode, C za sadržaje, B za krajobraz i B za čistoću) konačna ocjena plaže Nikolina je 3 zvjezdice.
Plaža Podluka-Ikovac, poznata i kao zapadna plaža, duga je 570 m s prosječnom širinom od 14 m11. Međutim, treba naglasiti da je na nekim mjestima plaža široka svega nekoliko metara. To je uglavnom šljunčana plaža s malo pijeska u tragovima. Zaleđe plaže je 30% šumovito, a ostatak je urbaniziran. Kao i kod ostalih plaža u Baškoj Vodi, uglavnom se koristi za kupanje i sunčanje. Slijedeći ista objašnjenja kao i za ostale plaže, može se zaključiti da je Podluka-Ikovac također urbana plaža.
Plaža ima siguran okoliš za kupanje koji uključuje mali nagib plaže, visinu valova manju od 0,5 m tijekom bar 80% sezone kupanja i odsustvo jakih struja (izvan olujnih nevremena). Također ima razgraničenje između zona za kupače i plovila, ali nema spasioca, fiksne sigurnosne opreme i informacijskih tabli. To je rezultiralo konačnom ocjenom C za sigurnost.
Kakvoća vode 2006. godine (temeljem rezultata Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva) je ocijenjena "zelenom kvalitetom" što odgovara "dobroj kvaliteti vode za kupanje" (MZOPUG, 2007.). Stoga je konačna ocjena za kakvoću vode unutar BARE-a bila B.
Pokazalo se da se u blizini plaže nalaze dva hotela s 3 zvjezdice ("Dubravka" i "Berulija"), kao i nekoliko pansiona. Na plaži je samo jedan javni WC koji nije radio. Međutim, kupači mogu koristiti WC u sklopu restorana koji se nalazi unutar plažnog područja. Duž plaže su raspoređene brojne kante za smeće koje se redovito prazne. Na plaži postoji mogućnost unajmljivanja plastičnih ležaljki i suncobrana, a ima i nekoliko kabina za presvlačenje. Od sadržaja za vodene sportove mogu se unajmiti jet ski, pedaline/kajaci, te se nudi parasailing. Postoji i malo dječje igralište, ali nije visoke kvalitete. Parkiranje je moguće uzduž plaže, ali to se ne može smatrati potpuno adekvatnim. Uglavnom zbog izrazito loših sanitarnih uvjeta na plaži (neadekvatni zahodi i tuševi) konačna ocjena za sadržaje plaže Podluka-Ikovac je bila C.
Za razliku od ostale dvije plaže, krajolik plaže Podluka-Ikovac je ocijenjen s C, uglavnom zbog snažnog vizualnog utjecaja neatraktivne izgradnje na krajolik plaže i veoma malo prisutne vegetacije.
Smeća nije bilo, što je rezultiralo ocjenom A za čistoću.
Uzimajući u obzir sve gore navedene faktore (C za sigurnost, B za kakvoću vode, C za sadržaje, C za krajolik i A za čistoću) konačna ocjena za plažu Podluka-Ikovac je 3 zvjezdice.
Kao što je vidljivo iz prethodnih analiza, sve tri ocjenjene plaže su postigle tri zvjezdice. Međutim, postoji velika razlika između njih. Dok su za neke za brzo poboljšanje općeg stanja potrebne samo male intervencije, za druge će biti potrebne ozbiljne intervencije.
2.4.2 Prihvatni kapacitet plaža
Prihvatni kapacitet turističkog odredišta se može definirati kao: "maksimalni broj ljudi koji mogu istovremeno posjetiti turističku destinaciju bez ugrožavanja fizičkog, ekonomskog i socio-kulturnog okoliša, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja" (WTO, 1981.; UNEP/MAP/PAP, 1997., 2003.). Stoga su glavni parametri za procjenu prihvatnog kapaciteta prostorno-ekološki, društveno-demografski i političko-ekonomski parametri (vidi Tourism Handbook, Poglavlje 5; UNEP/MAP/PAP, u tisku).
11 Potrebno napraviti detaljna mjerenja; vidi prethodne fusnote.
Pilot projekt Baška Voda
25
U slučaju plaža, utvrđivanje prihvatnog kapaciteta je jedan od najvažnijih preduvjeta za njihovo planiranje i upravljanje. Prihvatni kapacitet plaža se istražuje gotovo 40 godina i može se zaključiti da, kao i u slučaju turizma, ne može biti striktno određen kao površina pijeska (šljunka) dostupnog korisnicima plaža. Trebaju biti utvrđeni drugi faktori kao što su pristup plaži, sigurnost, mogućnost parkiranja, kvaliteta vode, očekivanja korisnika, itd. (da Silva et al., 2007.). Potrebno je također istaknuti da treba uzeti u obzir vrstu plaže kada se izračunava prihvatni kapacitet.
Prostorni kapacitet (broj osoba koje je plaža u mogućnosti fizički prihvatiti) u svom najjednostavnijem obliku može biti izračunat na temelju prostora koji stoji na raspolaganju po kupaču. Međutim, kada se izračunava raspoloživi prostor treba uzeti u obzir (tj. oduzeti) sljedeće faktore: 1-3 m široki obalni pojas (uz rub mora) za spasioce i slobodan pristup moru; 3 m široki pojas za hitne intervencije (na glavnom ulazu na plažu, ili svakih 250 m); također treba voditi računa o raspoloživim parkirnim mjestima. Osim toga, treba uzeti u obzir vrstu plaže; naime, plaže u urbanim područjima i turističkim naseljima koje nude raznolike sadržaje imale bi manji prihvatni kapacitet12 nego plaže u manjim mjestima, i posebno, ruralnim i udaljenim područjima. Na temelju različitih aspekata, različiti autori definiraju različite pragove. Primjerice, neki (Pearce i Kirk, 1986.; Yepes, 1998.; u Da Silva et al., 2004.) smatraju da je najveći tolerirani prihvatni kapacitet (prenapučenost) oko 3-5m2 po osobi. Slično tome, u Španjolskoj se plaže smatraju zasićenima (s rekreacijskog gledišta) kada je prostor raspoloživ za korisnika plaže manji od 4m2
(Ariza et al, 2007.). Neki drugi (Da Silva, 2007.; Baud-Bovy i Lawson, 1998.), ovisno o tipu plaže, definiraju prihvatni kapacitet između 7,5 m2 i 30m2
Na temelju gornjih karakteristika, prostorni prihvatni kapacitet plaža može se definirati kao što je prikazano u Tablici II.11.
Tablica II.11: Izračunavanje prostornog prihvatnog kapaciteta
Faktori za razmatranje Tip plaže Površina
plaže Odbijeni sigurnosni pojas Odbijeni pojas
za hitne slučajeve
Raspoloživa parkirališna mjesta
Tolerirani prihvatni kapacitet
(m2) Turističko naselje
da 3 m širine 3 m širine na ulazu ili svakih 250 m
3,5 osoba po autu13 15 – 30
Gradska da 1 m širine za plaže do 15 m širine 2 m širine za plaže od 15-30 m širine 3 m za plaže šire od 30 m
3 m širine na ulazu ili svakih 250 m
3,5 osoba po autu 7,5 – 15
Mjesna da 1 m širine za plaže do 30 m širine 2 m za plaže šire od 30 m14
3 m širine na glavnom ulazu
3,5 osoba po autu 5 – 7,515
Ruralna da 1 m širine za plaže do 30 m širine 2 m za plaže šire od 30 m16
3 m širine na glavnom ulazu
3,5 osoba po autu 3,5 – 517
Udaljena da 1 m širine za plaže do 30 m širine 2 m za plaže šire od 30 m18
3 m širine na glavnom ulazu
Nije primjenjivo19 3,5 – 5
Ekološki prihvatni kapacitet (broj osoba koje plažni ekosustav može podržati na način da stopa smrtnosti biljnih i životinjskih vrsta ne postane veća od stope nataliteta) je od izrazite važnosti za plaže unutar zaštićenih područja, a osobito ako je upravo plažni ekosustav razlog uspostavljanja zaštićenog područja (npr. plaže važne za razmnožavanje glavate želve – Caretta caretta). U nekim drugim područjima, barem kakvoća mora treba biti uzeta u obzir. Kakvoće mora ne bi trebala biti ispod "zelene" (prema Direktivi EU o vodi za kupanje ili sl.) za plaže u turističkim naseljima, te za urbane i mjesne plaže. Ruralne i udaljene plaže bi se trebale kontrolirati pomoću
12 Manji broj ljudi bi mogao stati na plažu jer bi količina potrebnog prostora po pojedinu bila veća. 13 Očekuje se da plaža (ili u neposrednoj blizini plaže) ima dostupno parkiralište. 14 Spasioci se ne očekuju na ovakvim plažama te je stoga izračunat manji ulaz na plažu. 15 Očekuje se mani broj rekreacijskih sadržaja te je stoga prag niži nego na urbanim plažama. 16 Spasioci se ne očekuju na ovakvim plažama te je stoga izračunat manji ulaz na plažu. 17 Uglavnom se ne očekuju nikakvi sadržaji, ili svega nekoliko, te je stoga prag najniži. 18 Spasioci se ne očekuju na ovakvim plažama te je stoga izračunat manji ulaz na plažu. 19 Pristup udaljenim plažama nije izravno moguć automobilima.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
26
vizualnog ocjenjivanja (do najviše 6 primjeraka plutajućeg otpada povezanog s kanalizacijom, 21 primjerak ostalog plutajućeg otpada, 6 tragova ulja te 21 veći primjerak otpada na dnu mora; vidi Prilog II). Kada se određuje ekološki prihvatni kapacitet, može se uzeti u obzir i čistoća plaže. Jedan od predloženih instrumenata je onaj korišten unutar BARE metodologije gdje se smeće na plaži procjenjuje na temelju protokola EA/NALG.
Društveni prihvatni kapacitet (koncentracija osoba iznad koje se korisnici plaža počinju osjećati nelagodno – osjećaj prenapučenosti) je procjena koju je teže napraviti nego prethodne dvije. Iako se čini da se tu procjenu može jednostavno napraviti, tj. veća gustoća – manja kvaliteta, puno ju je teže primijeniti na terenu, jer se ljudi često ponašaju drugačije nego što to pokazuju njihovi odgovori u anketama (Da Silva, 2002.). Na primjer, ljudi mogu izjaviti da je plaža prenapučena i neugodna za odmor, prema njihovu mišljenju, ali ipak nastavljaju redovito posjećivati tu istu plažu. Treba naglasiti da unutar društvenog prihvatnog kapaciteta, dojam o prenapučenosti nije vezan isključivo za fizičku gužvu, već i na kvalitetu odmora. Stoga ga se može izračunati i kroz percepciju odgovarajućeg broja raspoloživih zahoda, tuševa, slavina s tekućom vodom, sigurnost na plaži (kao što je broj spasilaca), itd.
Koncept prihvatnog kapaciteta može se smatrati kontroverznim. Veoma je privlačan menadžerima i donositeljima odluka jer daje kvantitativne podataka o kvaliteti (turističkog) upravljanja. Ipak, nije lako odgovoriti na pitanje "koliko mnogo je previše". Stoga se ne može izraziti kao točno određena i nepromjenjiva vrijednost, već treba varirati između dva praga tolerancije, dopuštajući menadžerima fleksibilnost i mogućnost da prilagode vrijednosti stvarnim i specifičnim uvjetima lokacije (da Silva et al, 2007.).
Procjena prihvatnog kapaciteta ne bi nikada trebala biti jedini instrument za procjenu kvalitete upravljanja plažom. Upravljanje plažnim područjima ne može se osloniti samo na prihvatni kapacitet. To može biti važan podatak i pokazatelj kvalitete, no samo ako je korišten u kombinaciji s nekom drugom tehnikom procjene upravljanja, primjerice kao što je BARE.
2.4.2.1 Prihvatni kapacitet plaža Baške Vode
Procjena prihvatnog kapaciteta je izvršena za plaže Baške Vode slijedeći gore opisani pristup.
Prvo, prostorni prihvatni kapacitet je izračunat uzimajući u obzir tri moguća rješenja: Nikolina, Podluka-Ikovac i Uranija se smatraju urbanim plažama (Tablica II.12); Nikolina, Podluka-Ikovac i Uranija se smatraju mjesnim plažama (Tablica II.13); Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet za Nikolinu, Podluku-Ikovac i Uraniu prikazuje
Tablica II.14.
Na temelju faktora opisanih u Poglavlju 2.4.1.1, sve plaže u Baškoj Vodi mogu se smatrati urbanima. To se osobito odnosi na plažu Nikolina koja ima najveći broj sadržaja, koja privlači najveći broj kupača i kojoj je dodijeljena Plava zastava (od 2005.).
Uranija i Podluka se čak i mogu smatrati mjesnim plažama, zbog puno manjeg broja ponuđenih sadržaja i činjenice da su nešto udaljenije od samog centra mjesta. Međutim, treba istaknuti da takva klasifikacija ne bi bila najprikladnija, i metodološki gledano bi bila pogrešna. Ipak, mogla bi biti korisna za kratkotrajno upravljanje plažom.
Konačno, na temelju stručne analize može se odrediti maksimalno tolerirani prihvatni kapacitet. Ne preporuča se, ali može biti korišten kao pokazatelj apsolutnog maksimuma za određenu plažu. Ako je napučenost plaže iznad tog broja, treba poduzeti hitne mjere.
Pilot projekt Baška Voda
27
Tablica II.12: Prihvatni kapacitet za urbane plaže
Nikolina Uranija Podluka-Ikovac Ukupno Vrsta Urbana Urbana Urbana Ukupna površina (m2) 14.700
(780x18,84) 7.400
(620x11,9) 7.980
(570x14) 30.080
Sigurnosni pojas (m2) 1.560 (780x2)
620 (620x1)
570 (570x1)
Pojas za hitne intervencije (m2) 20 160 (20x3 + 15x3 + 20x3)
165 (40x3 + 15x3)
48 (12x3 + 4x3)
Dostupan broj parkirališnih mjesta21 300 150 300 Promatrana površina 12.980 6.615 7.362 26.957 Optimalan prihvatni kapacitet 7,5–15 7,5–15 7,5–15 Izračunati prihvatni kapacitet 865–1731
(1.050) 22 441–882
(525) 491–982 (1.050)
1.797–3.595 (2.625)
Tablica II.13: Prihvatni kapacitet za mjesne plaže
Naziv plaže Promatrana površina plaže
Prihvatni kapacitet mjesnih plaža
Izračunati prihvatni kapacitet
Nikolina 12.980 5 – 7,5 1.731 – 2.595 Uranija 6.615 5 – 7,5 882 – 1.323 Podluka-Ikovac 7.362 5 – 7,5 982 – 1.472 Ukupno 3.595 – 5.390
Tablica II.14: Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet
Naziv plaže Promatrana površina plaže
Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet
Izračunati prihvatni kapacitet
Nikolina 12.980 3,5 – 5 2.595 – 3.708 Uranija 6.615 3,5 – 5 1.323 – 1.890 Podluka-Ikovac 7.362 3,5 – 5 1.472 – 2.103 Ukupno 5.390 – 7.701
Plaže su evaluirane 30. srpnja (ponedjeljak), 3. kolovoza (petak), 5. kolovoza (nedjelja), te 7. kolovoza (utorak), u vremenu od 10 do 19 sati kako bi se utvrdio broj prisutnih kupača. Iako se prva polovina kolovoza smatra špicom sezone, treba istaknuti da vremenski uvjeti nisu bili povoljni u to vrijeme zbog jake bure koja je puhala u cijeloj Dalmaciji (osobito 5. kolovoza). To je rezultiralo manjim brojem kupača nego što je uobičajeno u to vrijeme (Tablica II.15).
Tablica II.15: Približan broj kupača u srpnju i kolovozu na plažama Baške Vode
Datum istraživanja Naziv plaže 30. 07. 03. 08. 05. 08. 07. 08.
Nikolina 2.322 2.403 1.404 2.133 Uranija 1.296 243 1.377 Podluka-Ikovac 1.323 756 2.025
Na temelju podataka prikazanih u Tablici II.15 možemo zaključiti da plažu Nikolina dnevno posjeti više od 2.000 ljudi23. Uspoređujući taj podatak s optimalnim vrijednostima za urbane plaže, može se zaključiti da je prihvatni kapacitet plaže Nikolina premašen 2-3 puta. Ako Uraniju smatramo urbanom plažom onda je njen prihvatni kapacitet premašen 2-4 puta, dok je prihvatni kapacitet Podluke-Ikovac premašen do 5 puta.
20 Približna vrijednost. 21 Izračunato na temelju kalkulacija i procjena koje je napravila Turistička zajednica i organi vlasti zaduženi za
parkirališta. 22 Na temelju raspoloživih parkirališnih mjesta. 23 Procjene TZO Baška Voda i Općine Baška Voda su da se ovaj broj popne i do 10.000.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
28
Uzimajući u obzir broj turista koji posjete Bašku Vodu i trenutno raspoloživu površinu plaža, kao i raspoloživa parkirališna mjesta, sljedeći fizički prihvatni kapacitet bi bio prihvatljiv za ove tri plaže (kada ne bi bile uvedene dodatne mjere na plažama kao što su dodatni sadržaji i/ili ekonomski instrumenti kao što je naplata ulaznica i sl.).
Tablica II.16: Kratkoročni prihvatljivi fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode na temelju sadašnje situacije
Naziv plaže Prihvatljivi prihvatni kapacitet plaže
Izračunati prihvatni kapacitet24
Nikolina 7 m2/osobi 1.854 Uranija 5 m2/osobi 1.323 Podluka-Ikovac 5 m2/osobi 1.526
Međutim, ako se uvedu novi ekonomski instrumenti s ciljem poboljšanja kvalitete plaža preporučeni prihvatni kapacitet bi trebao biti veći (Tablica II.17).
Tablica II.17: Preporučeni fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode, s unaprijeđenim upravljanjem
Naziv plaže Preporučeni prihvatni kapacitet plaže
Izračunati prihvatni kapacitet25
Nikolina 15,0 m2/osobi 865 Uranija 7,5 m2/osobi 882 Podluka-Ikovac 7,5 m2/osobi 982
Ekološki prihvatni kapacitet je za ove tri plaže procijenjen samo na temelju rezultata kakvoće vode iz 2006. Naime, plaže nisu unutar zaštićenog obalnog područja niti su važno područje za opstanak ugroženih vrsta. Kontrola kakvoće vode je pokazala da plaže imaju dobru kvalitetu morske vode pogodne za kupanje koja je unutar prihvatljivih granica ekološkog prihvatnog kapaciteta. Dodatno, analiza čistoće može biti uzeta u obzir kako bi se procijenio ekološki prihvatni kapacitet. Na temelju analize stanja glede smeća prema protokolu EA/NALG, sve tri ocjenjivane plaže su imale čistoću u klasi A i B, što je također unutar granica ekološkog prihvatnog kapaciteta. Međutim, na plažama se može primijetiti značajan broj opušaka što je u skladu s komentarima iz ankete provedene 2007. To ukazuje na potrebu da se poboljša upravljanje čistoćom kako se ne bi premašio ekološki prihvatni kapacitet plaža.
S druge strane, ako bi se razmatralo proširenje plaže, trebalo bi poduzeti detaljnu analizu utjecaja na morske vrste (osobito zbog mogućeg prisustva livada morske trave Posidonia oceanica, do 50 m dubine), kao i na neke obalne vrste važne za plažni ekosustav. Ukoliko bi to bio slučaj, treba biti napravljena nova procjena ekološkog prihvatnog kapaciteta.
Mišljenje kupača, kao dio društvenog prihvatnog kapaciteta, procjenjivano je kroz anketu iz 2007. (vidi Poglavlje 2.3.2). Nije bilo postavljeno izravno pitanje o osjećaju prenapučenosti, ali su ispitanici bili upitani o općenitom zadovoljstvu plažnim okružjem i plažnim sadržajima. Nadalje, u pitanjima otvorenog tipa mogli su istaknuti sve elemente kojima nisu bili zadovoljni. Općenito, isticali su nedostatak i/ili lošu kvalitetu sadržaja, ali nisu izričito spominjali prenapučenost. Stoga bi trebalo poduzeti novo istraživanje s posebnim pitanjem o prenapučenosti plaža, kao i analizu prisutnog broja ljudi na plaži iz zraka. Tu analizu treba napraviti u različitim periodima tijekom sezone (uključujući početak, špicu i kraj, kao i sve dane u tjednu) i u različitim dijelovima dana.
Na plaži Nikolina, 86% kupača je bilo zadovoljno (i vrlo zadovoljno) kvalitetom okoliša, a 78% ih je bilo zadovoljno kvalitetom sadržaja. Uzrok glavnog nezadovoljstva je nedostatak tuševa, zahoda i rekreacijskih sadržaja. Ipak, 60% korisnika plaža je bilo voljno platiti za poboljšanje kvalitete plaže, tj. uglavnom za poboljšanje sanitarnih sadržaja, prirodnog okoliša i sakupljanje smeća.
24 Brojevi se ne trebaju "rigidno" uzimati u obzir; temeljem ovih brojeva preporučava se određivanje "donje" i "gornje"
granice prihvatljivosti. 25 Vidi prethodni komentar.
Pilot projekt Baška Voda
29
Na plaži Uranija, 76% kupača je bilo zadovoljno kvalitetom okoliša i sadržajima na plaži. Od 15-20% ih nije bilo zadovoljno zbog loših tuševa, WC-a, odsutnosti spasilaca, itd. Ipak, 64% ih je bilo voljno platiti za poboljšanje kvalitete okoliša na plaži te za povećanje broja i kvalitete WC-a.
Na plaži Podluka-Ikovac, 94% kupača je bilo zadovoljno (i vrlo zadovoljno) kvalitetom okoliša, dok ih je 72% bilo zadovoljno i vrlo zadovoljno kvalitetom sadržaja na plaži (19% ih nije bilo zadovoljno ili vrlo nezadovoljno; ostali su bili ravnodušni). Glavni razlog nezadovoljstva su bili loši tuševi, kvaliteta WC-a, itd. Ipak, 64% svih kupača je bilo voljno platiti za poboljšanje kvalitete plaže (uglavnom za poboljšanje kvalitete WC-a).
Stoga se može zaključiti da, iako su kupači uglavnom tvrdili da su zadovoljni kvalitetom plaže, većina njih (više od 60%) bila je voljna platiti za poboljšanje kvalitete plaže. Dakle, njihovo mišljenje o kvaliteti i broju potrebnih sadržaja je bilo da su isti neadekvatni za broj kupača. Stoga se može zaključiti da je društveni prihvatni kapacitet prekoračen.
2.4.2.2 Prihvatni kapacitet plaža – zaključak
Na temelju analize može se zaključiti da se sve tri plaže trebaju smatrati urbanim plažama, zahvaljujući velikom broju ljudi koji gravitiraju tim plažama i njihovim očekivanjima u vezi okoliša i kvalitete sadržaja. Stoga, sveukupni prihvatni kapacitet treba biti procijenjen slijedeći parametre za urbane plaže. Ipak, treba uzeti u obzir razlike koje postoje između tih plaža. Na primjer, Nikolina, kao plaža s Plavom zastavom, trenutačno nudi viši standard od drugih dviju, te stoga treba veći prostor za kupače (cca 7m2/osobi), dok se za Uraniju i Podluku-Ikovac kratkoročno može primijeniti niži prihvatni kapacitet (5m2 /osobi), posebice ako se na Nikolini uvede naplata ulaznica, ili neki sličan ekonomski instrument.
Poštivanje takvog ograničenja prihvatnog kapaciteta tražilo bi značajno unaprjeđenje upravljanja plažama, kao i uvođenje nekih vrsta eko-pristojbi koje bi kupači trebali platiti da se osigura održavanje i/ili dodatno poboljšanje kvalitete plaže (vidi Poglavlje 3).
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
30
2.5 Zaključak
Za analizu plažnih područja Baške Vode korištena su tri pristupa: mišljenje korisnika plaža, stručne analize plaža i izračun prihvatnog kapaciteta plaža. Takav široki pristup je korišten kako bi se dobio integrirani uvid u sadašnje stanje baškovoških plaža.
Općenito, može se reći da su sve tri plaže ocijenjene kao plaže srednje kvalitete, tj. plaže s tri zvjezdice (prema stručnoj analizi), ali s različitom razinom poboljšanja koja treba napraviti kako bi se postigla viša klasifikacija (4 ili 5 zvjezdica). Korisnici plaža, iako uglavnom zadovoljni sveukupnom kvalitetom okoliša plaže i ponuđenim sadržajima, bili su voljni platiti za daljnja poboljšanja. To pokazuje da nisu bili onoliko zadovoljni koliko se moglo ispočetka zaključiti iz njihovih odgovora. Prihvatni kapacitet je bio obilno prekoračen na svim plažama, što je alarmantno upozorenje za one koji upravljaju plažama. Naime, opetovano prekomjerno korištenje plaža moglo bi dovesti do trajnog smanjenja njihove kvalitete što bi istovremeno naštetilo turizmu koji direktno zavisi od njih.
Ove će informacije biti iskorištene kao početna točka u procesu definiranja Strateškog plana održivog upravljanja plažama, koji je dio opće turističke strategije Baške Vode.
Pilot projekt Baška Voda
31
III. Strateški plan održivog upravljanja plažama
3.1 Uvod
Na temelju analize plažnih područja Baške Vode može se definirati Strateški plan za upravljanje plažama (unutar sveukupnog upravljanja destinacijom). Temelji se na Okvirnom strateškom planiranju koje je definirano u Turističkom priručniku26 (Poglavlje 5; UNEP/PAP, u tisku). To strateško planiranje je opisano kao dinamičan, fleksibilan i prilagodljiv proces kojega karakterizira:
sudjelovanje širokog spektra zainteresiranih strana čije se potrebe, stavovi i vrijednosti odražavaju u filozofiji, viziji i sadržaju plana;
stalno praćenje, reevaluacija i adaptacija utvrđenog plana; i međusobna ovisnost između različitih komponenti plana.
Temeljni koraci procesa Strateškog planiranja su sljedeći: 1. Odluka da se započne proces strateškog planiranja 2. Izjava o viziji postignuta konsenzusom 3. Inicijalna analiza destinacije 4. Procjena prihvatnog kapaciteta za turizam 5. Definiranje osnovnog scenarija 6. Izrada alternativnih scenarija za razvitak turizma i utvrđivanje održivog scenarija (OS) 7. Izrada i usvajanje Strategije održivog turizma 8. Formuliranje Strateškog akcijskog plana 9. Provedba Strateškog akcijskog plana 10. Praćenje 11. Revizija
Ovaj pristup je primijenjen u procesu definiranja plana za održivo upravljanje plažama Baške Vode kao ogledni primjer primjene Strateškog planiranja definiranog u Turističkom priručniku. Naime, zbog ograničenog vremena za primjenu (srpanj-rujan 2007.), odlučeno je da će se proces usmjeriti samo na razvoj upravljanja plažama, a ne na sveukupni održivi razvoj turizma. Ipak, Plan održivog upravljanja plažama definiran je kao dio i u skladu s održivim razvojem turizma u Baškoj Vodi. Iako su se pri tome slijedili temeljni koraci Strateškog planiranja, proces je ponešto izmijenjen da bi se mogao u potpunosti prilagoditi situaciji na terenu.
Proces je započeo odlukom da se pokrene proces Strateškog planiranja i utvrđivanjem obuhvata u suradnji s Općinom Baška Voda. U suradnji s glavnim zainteresiranim stranama (tj. predstavnicima Općine i Turističke zajednice) određeni su vizija i ciljevi održivog turizma i održivog upravljanja plažama. Napravljena je inicijalna analiza plažnog područja i cjelokupne turističke situacije Baške Vode. Zatim je izrađen i procijenjen osnovni scenarij, kao i alternativni scenariji kako da se ti ciljevi postignu. Treba naglasiti da analiza scenarija nije bila temeljena isključivo na pokazateljima prihvatnog kapaciteta, već se koristio puni spektar pokazatelja koji se odnose na strateške ciljeve. Tada je odabran scenarij održivog upravljanja plažama, koji je doveo do formulacije strategije za održivo upravljanje plažama, uključujući strateški akcijski plan. Najvažnija komponenta procesa je bilo sudjelovanje zainteresiranih strana. Cijeli proces je proveden u uskoj suradnji s ključnim zainteresiranim stranama (članovi lokalne uprave, turističke zajednice i turističkog vijeća), te su zajedno s njima pregledane, revidirane i redefinirane sve komponente strategije. Osim toga, organiziran je veliki sastanak sa svim zainteresiranim stranama na kojem su sve komponente strateškog plana prezentirane lokalnoj zajednici. Njihove sugestije su uključene u konačnu verziju Strateškog akcijskog plana. Izvješća s ova dva sastanka (prvi s predstavnicima lokalne uprave, i drugi sa zainteresiranim stranama iz Baške Vode) su dodani ovom dokumentu kao Prilog III.
Strateški plan održivog upravljanja plažama Baške Vode razvijen je u okviru procesa formuliranja Prostornog plana Baške Vode. Osnovni ciljevi Prostornog plana (radne verzije, još uvijek neusvojene, 2007.) su ispoštovani i u cijelosti uvršteni u Strateški plan. Isto tako, neke od
26 Handbook on Sustainable Tourism in Coastal Zones: The ICZM Approach.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
32
planiranih aktivnosti iz Strateškog plana mogle bi biti uvrštene u Prostorni plan. Naime, Prostorni plan se dotiče nekih ključnih problema vezanih za aktualnu turističku praksu. Osobito se naglašavaju slučajevi nedozvoljene gradnje, zauzimanja javnog prostora, uništenja maslinika, itd.
Takvom analizom i razvojem strateškog plana, ovaj dokument nastoji ponuditi instrument koji bi popunio rupe u planiranju razvoja (osobito onog turističkog) koje postoje u sadašnjoj praksi u Baškoj Vodi.
3.2 Vizija održivog razvoja turizma u Baškoj Vodi
Vizija razvoja održivog turizma u Baškoj Vodi, prema UNEP/UNWTO-ih 12 ciljeva održivog turizma, uključuje tri glavna stupa održivog razvoja: okolišne, ekonomske i socijalne (društvene) aspekte. Vizija se može definirati na sljedeći način:
Kroz osam godina, Baška Voda će se razviti u prepoznatljivo turističko odredište s očuvanim prirodnim okolišem i privlačnim plažama, nudeći posjetiteljima kvalitetne turističke proizvode, ali i osiguravajući dobar život svojim stanovnicima.
Glavne značajke vizije turizma u Baškoj Vodi:
Baška Voda je odredište koje održava kvalitetu okoliša; Baška Voda je odredište koje posjetiteljima daje osjećaj zadovoljstva ponudom; Baška Voda je razvila odredišni prepoznatljivi brand; Turizam u Baškoj Vodi omogućava ekonomsku održivost; Turizam u Baškoj Vodi osigurava prosperitet lokalnom stanovništvu.
Unutar opće vizije razvoja održivog turizma, moguće je definirati precizniju viziju za održivo upravljanje plažama koju možemo definirati na sljedeći način:
Kroz tri godine, razvit će se model upravljanja kupališnim područjima u Baškoj Vodi koji: omogućava okoliš za sigurno i ugodno kupanje posjetitelja i lokalnog stanovništva,
unutar granica prihvatnog kapaciteta; čuva okoliš plaža i čisto more smanjujući zagađenje i proizvodnju otpada turističkih
poduzeća i posjetitelja na minimum; osigurava prikladne sanitarne uvjete na svim kupališnim područjima.
3.3 Ciljevi
3.3.1 Ciljevi održivog razvoja turizma
Vizija turizma u Baškoj Vodi može se postići uspostavom i postizanjem određenih dugoročnih ciljeva.
1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša 1.1. Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum 1.2. Smanjen utjecaj prometa 1.3. Smanjena količina smeća (na plažama) 1.4. Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda 1.5. Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi 2.1. Produljena turistička sezona 2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja 2.3. Privlačenje elitnih gostiju
3. Razvijen turistički brand Baške Vode 3.1. Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
Pilot projekt Baška Voda
33
3.2. Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta 3.3. Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude
Baške Vode
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu 4.1. Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
Tablica III.1: Ciljevi i pokazatelji održivog razvoja turizma
Teme Ciljevi Pokazatelji 1. Poboljšana i održavana kvaliteta
prirodnog krajobraza i okoliša Povećanje zelenih površina Istraživanja javnog mišljenja pokazuju opće zadovoljstvo stanjem okoliša
1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum
Povećan broj novih objekata koji poštuju tradicionalnu gradnju (u usporedbi s 2006./2007.)
1.2 Smanjen utjecaj prometa Smanjen broj vozila u centru (u usporedbi s 2006./2007.)
1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)
Povećan broj kanti za recikliranje na plažama Povećan broj kanti za smeće na plažama Poboljšani EA/NALG rezultati
1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda
Poboljšani rezultati kontrole kakvoće morske vode (plava kakvoća)
Okoliš
1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
Povećan broj stabala na plažama (i u njihovom zaleđu)
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi
Uvrštene bar dvije nove turističke atrakcije (temeljene na tradicionalnim elementima)
2.1 Produljena turistička sezona Povećan broj sezonskih dana (više od 120) 2.2 Povećana kvaliteta turističkih
doživljaja Rezultati anketa o kvaliteti doživljaja turista pokazuju stalan rast
2.3 Privlačenje elitnih gostiju Povećan iznos koji turisti troše dnevno 3. Razvijen turistički brand Baške
Vode Turističke ankete pokazuju da posjetitelji prepoznaju specifični imidž Baške Vode.
3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
Kreiran plan razvoja turizma
3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta
Razvijena prepoznatljiva kampanja za destinaciju
3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode
Rezultati anketa o kvaliteti doživljaja turista pokazuju da je Baška Voda prepoznata kao jedinstvena destinacija između ostalih destinacija na Makarskoj Rivijeri
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu
Povećana lokalna zarada od turizma
Gospodarstvo
4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
Povećan broj hotela koji nude lokalne proizvode
Povećan broj restorana s domaćom hranom Povećan broj smještajnih objekata koji njeguju tradicionalni identitet
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
Povećan lokalni BDP Društvo
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
Povećan broj kulturnih događanja
3.3.2 Ciljevi upravljanja plažama
Vizija upravljanja plažama može se ostvariti kroz preciznije ciljeve vezane za plaže. Ovi kratkoročni ciljevi trebali bi pridonijeti ostvarenju ukupne dugoročne vizije održivog turizma.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
34
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo 1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
2. Čisto more i okoliš 2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i
turista svedeni na minimum 2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda 3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
Tablica III.2: Ciljevi i pokazatelji upravljanja plažama
Ciljevi Pokazatelji 1. Omogućeno sigurno i ugodno
kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo
Povećan broj spasilaca na plaži Povećan broj i kvaliteta rekreacijske ponude
1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
Broj kupača na plaži Nikolina ograničen na 958-1.335 Broj kupača na plaži Uranija ograničen na 704-925 Broj kupača na plaži Podluka-Ikovac ograničen na 1.016-1.188
2. Čisto more i okoliš Poboljšani rezultati kontrole kakvoće morske vode (plava kakvoća) Poboljšani rezultati analize otpada na plaži (EA/NALG Protokol)
2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum
Povećan broj reciklažnih kanta na plažama Povećan broj kanta za otpatke na plažama Smanjenje količine otpada koju proizvode objekti na plaži27 Povećan broj turističkih objekata (u blizini plaže) u skladu s prihvatnim kapacitetom koji ne šteti okolišu
2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
Poboljšani rezultati kontrole kakvoće morske vode (plava kakvoća)
Poboljšani rezultati analize otpada na plaži (EA/NALG Protokol) Istraživanje mišljenja korisnika plaže pokazuje opće zadovoljstvo čistoćom plaža
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda
Povećana ponuda sportskih sadržaja (vodeni sportovi) Povećan broj aktivnosti za djecu Veći broj ispravnih WC-a i tuševa Veći broj kabina za presvlačenje Veći broj lokalnih proizvoda (tradicionalni specijaliteti) u kafićima i restoranima na plažama
3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
Anketa među korisnicima plaže pokazuje da korisnici smatraju kako plaža nije prenapučena
Anketa među korisnicima plaže pokazuje da su korisnici zadovoljni rekreacijskom ponudom
3.4 Scenariji
Na temelju ciljeva održivog turizma i upravljanja plažama, razvijena su 4 različita scenarija za provedbu tih ciljeva. Ti scenariji su;
i. Sve po starom – tj. osnovni scenarij; ii. Ograničeno korištenje plaža; iii. Upravljanje plažama koji teži razvoju intenzivnog, masovnog turizma; iv. Umjereno korištenje plaža.
Unutar svakog scenarija, ciljevi održivog turizma i upravljanja plažama su procijenjeni kratkoročno i dugoročno. Sljedeći simboli su korišteni za ocjenu ciljeva:
-- Cilj vrlo vjerojatno neće biti postignut - Cilj vjerojatno neće biti postignut
+/- Djelomično ostvarenje cilja; veća vjerojatnost
-/+ Djelomično ostvarenje cilja; manja vjerojatnost + Cilj će vjerojatno biti postignut 0 Neutralno – nema utjecaja na cilj ++ Cilj će vrlo vjerojatno biti postignut
27 Potrošnja plastičnih čaša i sl.
Pilot projekt Baška Voda
35
Scenarij 1: "Sve po starom"
Opcija "Sve po starom” podrazumijeva da je trenutna politika upravljanja plažom prikladna i da odgovara održivom razvoju turizma u Baškoj Vodi. Temelji se na konceptu da za upravljanje kupališnim područjima nije potrebna nikakva posebna agencija ili institucija. Glavni ciljevi ove opcije su da se održi ili poveća broj kupača kojima su omogućeni glavni sadržaji na plažama kao što su WC, tuševi, kabine za presvlačenje, ležaljke, suncobrani i neki osnovni sportski sadržaji (sportovi na vodi). Broj WC-a i tuševa neće se povećati, već se osigurava njihovo redovito godišnje održavanje. Ne uvode se posebne mjere ograničavanja broja kupača. Iz ovoga se može očekivati da se neće poštivati maksimalno "dopušteno" ograničenje prihvatnog kapaciteta, što na kraju može dovesti do više od 10.000 ili 15.000 kupača na svim plažama. Na kraju, upravljanje plažama bit će svedeno na koncept Plave zastave, tj.dodjelu nagrade Plava zastava za sve tri plaže u Baškoj Vodi.
Scenarij 1: "Sve po starom" Procjena Ciljevi upravljanja
plažom Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo
+/- -/+ Kratkoročno gledajući, broj spasilaca (4-6 na plaži Nikolina) može se smatrati dovoljnim (ne i adekvatnim). Kad bi se uspostavila spasilačka služba na ostalim plažama, zadovoljile bi se potrebe sve većeg broja kupača. Trenutni prostorni koncept plaža ne pretpostavlja uvođenje dodatnih, kvalitetnih sportskih sadržaja. Čak i kad bi se uveli, ne bi osigurali okoliš ugodan za kupanje.
1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
-/+ - Može se očekivati da će se u sljedeće tri godine poštivati dopušteni kapacitet nosivosti od 3,5-5 m2 po kupaču. No ovaj broj daleko premašuje preporučeni prihvatni kapacitet. Dugoročno gledajući, čak i maksimalno dopušteni prihvatni kapacitet bi mogao biti premašen.
2. Čisto more i okoliš + +/- Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) i čistoću plaže, kratkoročno gledano, mogu osigurati poboljšanje rezultata kontrole kakvoće mora i analize otpada na plaži (EA/NALG Protokol). Dugoročno gledajući, ove mjere ne mogu se održati zbog sve većeg utjecaja kupača.
2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum
-/+ - Uvođenjem dodatnih mjera za čišćenje plaža (veći broj kanti za otpatke i sl.), moglo bi se kratkoročno kontrolirati gomilanje otpada. Ne mogu se očekivati nikakve dodatne mjere za očuvanje okoliša od ugostiteljskih i smještajnih objekata na ili u blizini plaža.
2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
+ -/+ Uvođenje minimalnih dodatnih mjera moglo bi kratkoročno dovesti do bolje kvalitete mora i smanjenja smeća na plažama (naročito opušaka). No dugoročno ove se mjere ne mogu održati zbog sve većeg broja kupača (naročito ako ne postoji agencija za upravljanje plažom). Može se očekivati da će se to odraziti kod ispitivanja mišljenja kupača.
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda
-/+ - Trenutni napori u poboljšanju (očuvanju) sanitarnih i rekreacijskih sadržaja (naročito na plažama Uranija i Ikovac) ne mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe kupača na tim plažama. Sve veći broj kupača i prenapučenost plaža može dovesti do smanjenja zadovoljstva kupača.
3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
+/- - Trenutni rezultati percepcije prenapučenosti pokazuju tendenciju premašivanja društvenog prihvatnog kapaciteta. Dugoročno možemo očekivati prenapučenost plaža i nezadovoljstvo kupača rekreacijskim sadržajima.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
36
Scenarij 1: "Sve po starom" Procjena Ciljevi održivog turizma
Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša
+/- -/+ Stanje okoliša na kupališnim područjima može se kratkoročno poboljšati i tako pridonijeti ukupnoj kvaliteti krajobraza i prirode. Dugoročno, možemo očekivati "degradaciju” okoliša zbog većeg broja turista (kupača).
1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum
0 0 Nema izravnog utjecaja novih (turističkih i ostalih) kapaciteta. No, okvirna razvojna politika, koje je ovaj scenarij dio, ne potiče "izgradnju u skladu s okolišem”.
1.2 Smanjen utjecaj prometa
+/- - Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj.relativno podnošljiv. Dugoročno, politika neograničavanja može jedino dovesti do većeg broja automobila, naročito u centru grada.
1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)
-/+ - Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža (veći broj kanti za otpatke i sl.) može kratkoročno doprinijeti smanjenju otpada. Dugoročno gledajući, utjecaj smeća bit će teško kontrolirati.
1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda
+ +/- Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) kratkoročno gledano, može osigurati poboljšanje rezultata kontrole kakvoće mora. Ove mjere ne mogu se održati zbog sve većeg utjecaja kupača.
1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
+/- +/- Ne mogu se očekivati dodatne mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi
- - Ne očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.
2.1 Produljena turistička sezona
0 0 Veći broj kupača neće pridonijeti produljenju turističke sezone.
2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja
- - Premašivanje prihvatnog kapaciteta plaža ne ide u korist povećanju kvalitete doživljaja za turiste.
2.3. Privlačenje elitnih gostiju
- - Premašivanje prihvatnog kapaciteta plaža ne ide u korist povećanju broja elitnih turista.
3. Razvijen turistički brand Baške Vode
- - Nepostojanje agencije za kontrolu planiranja i provođenja mjera upravljanja plažama moglo bi neizravno doprinijeti nedostatku adekvatnog brandinga Baške Vode.
3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
- - Neprikladan koncept upravljanja plažom može dovesti do nedostatka (manjkavosti) generalnog koncepta upravljanja turističkim odredištem
3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta
-/+ -/+ Ako plažama upravlja lokalna vlast (a ne specijalizirana agencija za upravljanje plažom), time se neizravno doprinosi sinkroniziranom (centraliziranom) marketingu turističkog odredišta. Ipak, sadašnji trend u upravljanju turizmom vjerojatno će se nastaviti, tj. neće se razviti jasna slika Baške Vode kao prepoznatljivog turističkog odredišta
3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode
0 0 -
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu
- - Nepostojanje okolišnih instrumenata vezanih za plaže neće doprinijeti većem udjelu turističke potrošnje
4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
- - Kratkoročno i dugoročno ne očekuje se poticaj za otvaranje ugostiteljskih sadržaja s lokalnim specijalitetima na plažama ili blizu njih
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
+ +/- Veći broj turista kratkoročno može doprinijeti povećanju lokalnog BDP-a. Istovremeno, veći broj turista može dovesti do smanjenja kvalitete usluga, što će dodatno utjecati na smanjene prihoda od turizma
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
0 0 -
Pilot projekt Baška Voda
37
Scenarij 2: Ograničeno korištenje plaža
Prema scenariju Ograničeno korištenje plaža, Baška Voda je jedinstveno turističko odredište s visokoosjetljivim područjem plaža. Cilj je očuvanje plaža i njihova kontrolirana upotreba u turističke svrhe. Po ovom scenariju razvoj turizma/plaža ograničen je na sadržaje sa smanjenim utjecajem na okoliš, poboljšanu čistoću plaža i strogo ograničavanje broja automobila u blizini plaža. Broj kupača je ograničen (uvođenjem nekih ekonomskih instrumenata, kao što je naplata ulaznica ili sustav rezervacija) na najviše 1.800-2.000 ljudi (15 m2/osobi). Ovim konceptom može se stvoriti specifični segment tržišta kojim se ostvaruju izravniji kontakti između turista i lokalne zajednice, i time onemogućava otjecanja zarade. Osim toga, ovo može pomoći u stvaranju jedinstvene slike Baške Vode kao turističkog odredišta – prijatelja prirode. Za ovakav koncept potrebno je uvođenje specijalizirane agencije za upravljanje plažom. Sve ove mjere mogu zahtijevati značajna sredstva, ali i duži period za adekvatnu provedbu.
U ovom scenariju može doći do situacije u kojoj je raspoloživi broj turističkih kreveta veći od dopuštenog broja posjetitelja na plaži, što dovodi do nezadovoljstva turista. To može utjecati na generalno smanjenje broja turista (iako oni mogu biti iz kategorije bogatih ili vrlo bogatih), čime smještajni kapaciteti ostaju nepopunjeni, na veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Na kraju, sve ovo može dovesti do cjelokupnog smanjenja ekonomskih prihoda od turizma.
Scenarij 2: Ograničeno korištenje plaža Procjena Ciljevi upravljanja
plažom Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo
+/- + Sve predviđene sigurnosne mjere i rekreacijski sadržaji ne mogu se, kratkoročno, u potpunosti primijeniti. No mogle bi dugoročno osigurati ugodno i sigurno okruženje za kupače.
1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
+ ++ Poštivalo bi se ograničenje fizičkog prihvatnog kapaciteta.
2. Čisto more i okoliš + ++ Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) mogu se djelomično uvesti na kratki rok, ali bi se u potpunosti primjenjivale dugoročno.
2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum
+ ++ Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža (veći broj kanti za otpatke i sl.) može kratkoročno doprinijeti smanjenju smeća. Obavezne mjere očuvanja okoliša za ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete na plažama i u njihovoj blizini bile bi dugoročno uvedene.
2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
+ ++ Poštivalo bi se ograničenje ekološkog prihvatnog kapaciteta.
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda
+ + Povećao bi se broj i kvaliteta sanitarnih sadržaja na plaži. Lokalni specijaliteti bi se uveli u ugostiteljsku ponudu objekata na plaži. Rekreacijski sadržaji bi bili ograničeni.
3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
+ ++ Rezultati ankete pokazuju da su korisnici plaža općenito zadovoljni brojem posjetitelja na plaži
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
38
Scenarij 2: Ograničeno korištenje plaža Procjena Ciljevi održivog turizma
Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša
+/- + Stanje okoliša na kupališnim područjima bi se poboljšalo, što bi dugoročno doprinijelo sveukupnoj kvaliteti prirode i krajobraza.
1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum
0 0 Nema izravnog utjecaja novih (turističkih i ostalih) kapaciteta. No, sveukupna okvirna politika, čijim je dijelom i upravljanje plažama, potiče “izgradnju u skladu s okolišem”.
1.2 Smanjen utjecaj prometa
+/- ++ Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj. relativno podnošljiv. Dugoročno, možemo očekivati smanjenje broja automobila, naročito u centru grada.
1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)
+ ++ Značajno bi se smanjila količina otpadaka.
1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda
+ ++ Dodatne mjere za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) mogu se djelomično uvesti kratkoročno, ali bi se u potpunosti primjenjivale dugoročno.
1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
+ ++ U potpunosti su provedene mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi
+/- + Dugoročno gledano, očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.
2.1 Produljena turistička sezona
0 0 Smanjenje broja kupača i uvođenje mjera za zaštitu okoliša, ne bi izravno pridonijelo produljenju turističke sezone.
2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja
+/- +/- Očekuje se da turisti imaju kvalitetan doživljaj svog boravka. No, to nužno ne dovodi do sveukupnog zadovoljstva, naročito zbog ograničenog broja slobodnih mjesta za kupače.
2.3. Privlačenje elitnih gostiju
+/- + Ovakva politika može dugoročno dovesti do razvoja elitnog turizma. No, to mora biti dio sveukupne turističke politike, koja je potpunosti orijentirana prema takvoj klijenteli.
3. Razvijen turistički brand Baške Vode
+ ++ Uvedene mjere za zaštitu okoliša doprinijele bi razvoju prepoznatljivog branda Baške Vode.
3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
+/- -/+ Razvijen koncept upravljanja plažom može doprinijeti generalnom konceptu upravljanja turističkim odredištem. No, strogim pravilima o okolišu, koje provodi agencija za upravljanje plažom, možda ne budu zadovoljni svi koji su uključeni u planiranje turističkog razvoja.
3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta
+/- -/+ Može se očekivati sinkronizirani marketing turističkog odredišta. Isto tako je moguće i neslaganje između upravitelja turističkim odredištem i upravitelja plaža, što se može negativno odraziti i na sam marketing.
3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode
0 0 -
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu
+ +/- Uvođenje okolišnih instrumenata, vezanih za plaže, moglo bi kratkoročno doprinijeti većem udjelu turističke potrošnje. Međutim, ograničeni broj kupača dugoročno bi smanjio sveukupnu turističku potrošnju.
4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
+ + Očekuje se, kratkoročno i dugoročno, poticaj za otvaranje ugostiteljskih sadržaja s lokalnim specijalitetima na plažama ili blizu njih.To bi doprinijelo sveukupnom udjelu u ponudi turističkih proizvoda.
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
+/- - Očekuje se da će ograničavanje utjecaja turista na okoliš pozitivno djelovati na sveukupnu kvalitetu života u Baškoj Vodi, naročito ako takva politika privuče elitni turizam. No dugoročno to može dovesti do smanjenja broja turista, a lokalni BDP neće se povećati.
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
0 0 -
Pilot projekt Baška Voda
39
Scenarij 3: Upravljanje plažama koje potiče razvoj intenzivnog – masovnog turizma
Ovaj scenarij spada u politiku razvoja masovnog turizma. Potiče povećanje broja turista, a time i povećanje broja korisnika plaža. Kako bi se održalo povećanje broja posjetitelja, umjetno se povećava kupališni prostor (plaže se proširuju). To može imati negativne utjecaje na plažu i na ekološke uvjete u moru. Povećavanjem plaža fizički prihvatni kapacitet može se premašiti ili ostati unutar maksimalne granice (oko 3,5 m2/osobi). Po ovakvom scenariju povećava se i broj sadržaja na plaži. Jedan od ciljeva ove "politike" može biti dobivanje Plave zastave na svim plažama. Prekomjerno korištenje (iskorištavanje) plaže moglo bi dugoročno dovesti do većeg negativnog utjecaja na okoliš kupališta (kao što su otpaci).
Veći broj posjetitelja Baške Vode mogao bi u stvari predstavljati veći broj dnevnih izletnika. Bez obzira na sve, ekonomski dobitak bi mogao biti značajan, naročito kratkoročno gledano, iako stvarni utjecaj ovisi o kvaliteti turista te razini sudjelovanja lokalnog stanovništva u turizmu i srodnim djelatnostima. Iako je ova opcija kratkoročno društveno, ekonomski i politički korektna, bilo bi je teško dugoročno kontrolirano provesti na način koji ne šteti okolišu.
Scenarij 3: Upravljanje plažama koje potiče razvoj intenzivnog – masovnog turizma
Procjena Ciljevi upravljanja plažom Kratkoročna Dugoročna
Komentari/objašnjenja
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo
-/+ +/- Mala je vjerojatnost da se kratkoročno poveća broj sadržaja i spasilaca koji bi bio adekvatan povećanom broju posjetitelja plaže. To se može postići dugoročno, iako kupališna kvaliteta i sigurnost možda neće biti potpuni zbog velikog broja kupača.
1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
- -/+ Može se očekivati da se u sljedeće tri godine neće poštivati dopušteni prihvatni kapacitet od 3,5 m2 po kupaču. Zbog povećanja plaže, dugoročno se ovo ograničenje može poštivati. No, i ovaj broj ozbiljno premašuje preporučeni prihvatni kapacitet.
2. Čisto more i okoliš -/+ - Veći broj posjetitelja plaže može uzrokovati degradaciju okoliša i ekoloških uvjeta na plaži i u moru.
2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum
-/+ - Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža može kratkoročno doprinijeti smanjenju otpada. Ne mogu se očekivati nikakve dodatne mjere za zaštitu okoliša od strane ugostiteljskih i smještajnih objekata koji gravitiraju plaži.
2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
-/+ - Kratkoročno će biti moguće kontrolirati ekološki prihvatni kapacitet. Povećavanje plaže može dugoročno uzrokovati ekološku degradaciju.
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda
+/- -/+ Na plažama će biti dostupan veći broj rekreacijskih sadržaja. No, dugoročno, sanitarni uvjeti možda neće biti adekvatni za povećani broj kupača. Prenapučenost plaža mogla bi dovesti do smanjenja osjećaja zadovoljstva kod kupača.
3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
-/+ - Dugoročno se može očekivati nezadovoljstvo rekreacijskim sadržajima i prenapučenošću plaže.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
40
Scenarij 3: Upravljanje plažama koje potiče razvoj intenzivnog – masovnog turizma Procjena Ciljevi održivog turizma
Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša
-/+ -/+ Ne očekuju se značajna poboljšanja okolišnih uvjeta na kupalištima.
1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum
0 0 Nema izravnog utjecaja novih (turističkih i ostalih) kapaciteta. No, sveukupna okvirna politika, čiji je sastavni dio i upravljanje plažama, ne potiče "izgradnju u skladu s okolišem”.
1.2 Smanjen utjecaj prometa
-/+ - Dugoročno se očekuje povećanje broja automobila, naročito u centru grada.
1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)
-/+ - Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža može kratkoročno doprinijeti smanjenju otpada. Dugoročno gledajući, utjecaj otpada bit će teško kontrolirati.
1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda
+/- -/+ Moguće je očekivati neke kratkoročne mjere kontrole kvalitete vode. Ove mjere ne mogu se održati zbog sve većeg utjecaja kupača.
1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
+/- +/- Ne mogu se očekivati dodatne mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi
- - Ne očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.
2.1 Produljena turistička sezona
0 0 Veći broj kupača neće pridonijeti produljenju turističke sezone.
2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja
- - Povećanje prihvatnog kapaciteta plaža ne ide u korist povećanja kvalitete doživljaja za turiste (doći će do efekta prenapučenosti čime će se znatno smanjiti osjećaj zadovoljstva).
2.3. Privlačenje elitnih gostiju
- - Potencijalno premašivanje kapaciteta nosivosti plaža ne ide u korist povećanja broja elitnih turista (već upravo suprotno).
3. Razvijen turistički brand Baške Vode
- - Masovni turizam ne pogoduje razvoju jedinstvenog turističkog branda Baške Vode.
3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
- - Politika masovnog turizma i njegov koncept upravljanja plažama nisu u skladu s konceptom stvaranja jedinstvenog turističkog odredišta.
3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta
+ +/- Može se očekivati sinkronizirani marketing turističkih odredišta, jer je politika upravljanja plažama u skladu s općom politikom masovnog turizma. Dugoročno, možemo očekivati otpor takvoj politici.
3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode
0 0 -
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu
- - Nepostojanje okolišnih instrumenata vezanih za čuvanje plaže ne doprinosi povećanom udjelu turističke potrošnje.
4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
- - Kratkoročno i dugoročno ne očekuje se poticaj za otvaranje ugostiteljskih sadržaja sa lokalnim specijalitetima na plažama ili blizu njih.
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
+ -/+ Veći broj turista kratkoročno može doprinijeti povećanju lokalnog BDP. Veći utjecaj turizma će vjerojatno biti rezultat turizma niske kvalitete koji dugoročno ne osigurava značajan prihod (veći broj turista donosi popratne efekte kao što je veći promet i sl.)
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
0 0 -
Pilot projekt Baška Voda
41
Scenarij 4: Umjereno korištenje plaža
Koncept umjerenog korištenja plaža poštuje preporučena ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta, tj. 7,5-15 m2/osobi, kojim se ograničava broj kupača na otprilike 3.000. Kako bi se postigao takav standard potrebno je pažljivo planiranje kao i uvođenje odgovarajućih okolišnih instrumenata, posebice vodeći računa o postojećem broju raspoloživih kreveta. Stoga je potrebna uspostava institucije za upravljanje plažama.
Ovaj koncept upravljanja u prvi plan stavlja poboljšanje sadržaja na plaži, naročito sanitarnih uvjeta. Njime se također potiče uvođenje ekološki prihvatljivih principa u turističke sadržaje u blizini plaža. Uvođenje ekonomskih instrumenata kojima je cilj poboljšati stanje okoliša možda neće biti isplativo kratkoročno, ali dugoročno oni mogu dovesti do zaštite okoliša uz osiguranu gospodarsku i društvenu korist.
Scenarij 4: Umjereno korištenje plaža Procjena Ciljevi upravljanja
plažom Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo
+ ++ Smanjenje broja kupača uz poboljšanje ponuđenih sadržaja i povećanje broja spasilaca, moglo bi dugoročno dovesti do okoliša koji je ugodan i siguran za kupače.
1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
+ ++ Poštivala bi se ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta.
2. Čisto more i okoliš + ++ Kratkoročno se mogu uvesti dodatne mjere zaštite kvalitete mora koje bi se mogle u potpunosti primjenjivati na dugi rok.
2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum
+ ++ Čistoća plaže bila bi jedan od prioriteta. Dugoročno bi se uvele mjere zaštite okoliša za ugostiteljske i smještajne objekte uz plažu.
2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
+ ++ Poštivala bi se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta.
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda
+ ++ Povećao bi se broj i kvaliteta sanitarnih i rekreacijskih sadržaja na plaži. Uveli bi se lokalni specijaliteti u postojeće ugostiteljske objekte na plažama.
3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
+ ++ Korisnici plaža općenito su zadovoljni s brojem posjetitelja na plaži.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
42
Scenarij 4: Umjereno korištenje plaža Procjena Ciljevi održivog turizma
Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša
+/- + Stanje okoliša na kupališnim područjima bi se poboljšalo, što bi dugoročno doprinijelo sveukupnoj kvaliteti prirode i krajobraza.
1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum
0 0 Nema izravnog utjecaja novih sadržaja.
1.2 Smanjen utjecaj prometa
+/- + Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj.relativno podnošljiv. Dugoročno, možemo očekivati nova parkirališna mjesta, izvan centra grada (daleko od obale).
1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)
+ ++ Značajno bi se smanjila količina otpadaka.
1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda
+ ++ Dodatne mjere za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) mogu se djelomično uvesti u kraćem periodu, a u potpunosti bi se primjenjivale dugoročno.
1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
+ ++ U potpunosti su provedene mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi
+/- + Dugoročno gledano, očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.
2.1 Produljena turistička sezona
0 0 Nijedna politika upravljanja plažama ne pridonosi (izravno) produljenju turističke sezone.
2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja
+ + Očekuje se da turisti imaju kvalitetan doživljaj svog boravka.
2.3. Privlačenje elitnih gostiju
+/- + Dugoročno, takva politika može doprinijeti privlačenju elitnog turizma jer dnevni izletnici možda neće htjeti plaćati za upotrebu plaže.
3. Razvijen turistički brand Baške Vode
+ ++ Uvedene mjere održivog upravljanja plažama doprinijele bi razvoju prepoznatljivog turističkog branda Baške Vode.
3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
+/- + Politika upravljanja plažama mogla bi pomoći u stvaranju koncepta upravljanja jedinstvenim turističkim odredištem.
3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta
+/- + Možemo očekivati suradnju agencije za upravljanje plažama i drugih donositelja odluka u razvoju turizma.
3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode
0 0 -
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu
-/+ +/- Uvođenje okolišnih instrumenata vezanih za očuvanje plaža može doprinijeti povećanju udjela turističke potrošnje jer se može očekivati privlačenje kvalitetnijih gostiju koji očekuju i kvalitetniju ponudu koju su spremni više platiti. Međutim, generalno zadovoljstvo stanovništva može izostati, posebice kratkoročno, zbog smanjene iskorištenosti kapaciteta.
4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
+ + Očekuje se, kratkoročno i dugoročno, poticaj za uvođenje lokalnih specijaliteta u ugostiteljske sadržaja na plažama ili blizu njih. To bi doprinijelo sveukupnom udjelu lokalnih proizvoda u turističkoj ponudi.
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
+/- + Ograničavanje turističkih utjecaja na okoliš moglo bi pozitivno djelovati na kvalitetu života u Baškoj Vodi.
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
0 0 -
Pilot projekt Baška Voda
43
3.4.1 Scenarij održivog upravljanja plažama
Scenarij 4 – Umjereno korištenje plaža, najbolje odgovara ciljevima upravljanja plažama kao i ciljevima održivog razvoja turizma. Taj scenarij osigurava bolju kvalitetu okoliša i pruža posjetiteljima adekvatnu rekreacijsku i sigurnosnu infrastrukturu. Ova opcija također ima za cilj čisto more i kupališni okoliš, a sve unutar prostornog, društvenog i ekološkog prihvatnog kapaciteta plaža. Kako bi se adekvatno postigli ti ciljevi, preporuča se osnivanje specijalizirane agencije za upravljanje plažama Baške Vode. Takva agencija može olakšati uvođenje ekonomskih instrumenata za očuvanje okoliša plaža, osiguravajući adekvatne rekreacijske i sanitarne sadržaje. Također, može umnogome doprinijeti općem konceptu upravljanja destinacijom, kao i stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog branda Baške Vode, doprinoseći na taj način marketinškoj slici toga područja.
Generalno gledajući kratkoročni ekonomski učinci mogu biti dobri, iako početna ulaganja mogu biti velika. Ipak, treba uzeti u obzir da ograničavanje broja kupača na plažama može dovesti do nepopunjenosti trenutnih turističkih kapaciteta (posebice u privatnim, manje kvalitetnim smještajima). To može dovesti do ekonomskih i socijalnih problema među lokalnim stanovništvom. Dugoročno, pretpostavlja se da će ekonomski efekti biti održivi kao rezultat stvorene marketinške slike područja i zadržane kvalitete okoliša koja privlači elitnu turističku klijentelu.
Scenarij ograničenog korištenja plaža također osigurava zaštitu okoliša, ali vrlo teško može donijeti poboljšanje kvalitete života. Nadalje, ova opcija vjerojatno neće dobiti pristanak lokalnog stanovništva koje ima visoka očekivanja glede turističkog razvoja. U scenariju "Sve po starom" potrebne su djelotvorne mjere otpora pritisku neodrživog turizma na obalni (plažni) okoliš. Scenarij masovnog turizma pada na testu dugoročne održivosti, i što se tiče utjecaja na okoliš i što se tiče društvene i gospodarske koristi.
3.4.2 Prilagođeni scenarij – Umjereno korištenje plaža
Kao rezultat prvog zajedničkog sastanka svih zainteresiranih strana u procesu donošenja odluka vezanih uz turizam u Baškoj Vodi (uključujući članove turističkog i općinskog vijeća), te predstavnika Centra za regionalne aktivnosti (CRA/PPA) prilagođen je četvrti scenarij kako bi se uskladio turistički rast s potrebama turista i lokalnog stanovništva. Stoga će i akcijski plan biti definiran u skladu s prilagođenim scenarijem umjerenog upravljanja plažama.
Iako je mjerenjem broja kupača u periodu od 30.07. do 07.08. 2007. utvrđeno da je, u prosjeku, bilo od 2.400 do 5.500 kupača na svim plažama, iz razgovora s predstavnicima Općine i Turističke zajednice Baška Voda može se zaključiti da broj kupača može biti i veći od 8.000. Osim toga, uzevši u obzir da Baška Voda raspolaže sa preko (prijavljenih) 8.000 kreveta koji su u potpunosti popunjeni za vrijeme špice sezone, te da veliki broj dnevnih gostiju dolazi iz obližnjih mjesta isključivo zbog kupanja na plažama, može se zaključiti da stvarni broj kupača može daleko premašiti izmjerenih 5.500. Postojeći fizički kapacitet plaža ne može osigurati adekvatan komfor za ukupan broj kupača koji gravitiraju ovim plažama. Stoga je zaključeno da, iako je preporučeni (optimalni) prihvatni kapacitet plaža Baške Vode između 7,5 i 15m2, on je gotovo neostvariv jer bi značio ili dramatično povećanje površina plaža ili strogo ograničenje broja kupača, što dugoročno nije održivo za turistički razvoj Baške Vode.
Stoga je predloženo da se koncept umjerenog korištenja plaža prilagodi na način da se postojeća površina plaža poveća, ali samo toliko da se osigura minimalan prihvatni kapacitet od minimalno 5m2 po kupaču (računajući da na plažama može biti približno 8.000 do maksimalno 10.000 posjetitelja)28. Ovim scenarijem također bi se osiguravalo poboljšanje sadržaja na plaži, naročito sanitarnih uvjeta. Poticalo bi se uvođenje ekološki prihvatljivih principa u turističke sadržaje u blizini plaža kao i uvođenje ekonomskih instrumenata kojima je cilj poboljšati stanje okoliša na plažama. Važno je napomenuti da se trenutni broj raspoloživih kreveta ne bi smio povećavati.
Analiza prilagođenog scenarija 4 mogla bi se sažeti na sljedeći način:
28 Detalji o proširenju trebaju biti utvrđeni na temelju studije izvodivosti te studije utjecaja na okoliš.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
44
Scenarij 4.1: Prilagođeno, umjereno korištenje plažama Procjena Ciljevi upravljanja
plažom Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo
+ ++ Smanjenje broja kupača uz poboljšanje ponuđenih sadržaja i povećanje broja spasilaca, moglo bi dugoročno dovesti do okoliša koji je ugodan i siguran za kupače.
1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta
+/- + Poštivalo bi se ograničenje maksimalno podnošljivog fizičkog prihvatnog kapaciteta (minimalno 5m2) koji je daleko od optimalnog, ali ipak zadovoljavajući s obzirom na postojeći stupanj razvoja turizma.
2. Čisto more i okoliš + ++ Kratkoročno se mogu uvesti dodatne mjere zaštite kvalitete mora koje bi se mogle u potpunosti primjenjivati na dugi rok.
2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum
+ ++ Čistoća plaže bila bi prioritet. Dugoročno bi se uvele mjere zaštite okoliša za ugostiteljske i smještajne objekte uz plažu.
2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
+/- +/- Iako proširenje plaže može imati značajan negativan pritisak na okoliš, izradom studije utjecaja na okoliš osiguralo bi se da projekt proširenja plažne površine maksimalno poštuje ekološka ograničenja. U slučaju negativne ocjene studije, projekt proširenja morat će biti prilagođen ili odbačen.
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda
+ ++ Povećao bi se broj i kvaliteta sanitarnih i rekreacijskih sadržaja na plaži.
3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
+ + Korisnici plaža uglavnom su zadovoljni brojem posjetitelja na plaži (nema značajne prenapučenosti).
Scenarij 4.1: Prilagođeno, umjereno korištenje plažama Procjena Ciljevi održivog turizma
Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša
+/- +/-
Stanje okoliša na kupališnim područjima ne bi se značajnije poboljšalo.
1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum
0 0
Nema izravnog utjecaja novih sadržaja.
1.2 Smanjen utjecaj prometa
+/- +
Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj.relativno podnošljiv. Dugoročno, možemo očekivati nova parkirališna mjesta, izvan centra grada (daleko od obale).
1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)
+ ++ Značajno bi se smanjila količina otpadaka.
1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda
+ ++
Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskoj luci; sekundarno pročišćavanje otpadnih voda) mogu se djelomično uvesti u kraćem periodu, ali bi se u potpunosti primjenjivale dugoročno.
1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama
+ ++ U potpunosti su provedene mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.
2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi
+/- +
Dugoročno gledano, očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.
2.1 Produljena turistička sezona
0 0 Nijedna politika upravljanja plažama ne pridonosi (izravno) produljenju turističke sezone.
Pilot projekt Baška Voda
45
Scenarij 4.1: Prilagođeno, umjereno korištenje plažama Procjena Ciljevi održivog turizma
Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja
2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja
+ + Očekuje se da turisti imaju kvalitetan doživljaj svog boravka.
2.3. Privlačenje elitnih gostiju
+/- + Uvođenje naplaćivanja korištenja plažnih usluga (kroz naplaćivanje ulaza i sl.) dugoročno može doprinijeti privlačenju kvalitetnijeg turizma jer se može očekivati "destimulacija" dnevnih izletnika koji neće htjeti plaćati za upotrebu plaže.
3. Razvijen turistički brand Baške Vode
+ + Uvedene mjere održivog upravljanja plažama doprinijele bi razvoju turističkog branda Baške Vode. Ipak, poštivanje samo maksimalno podnošljivog prihvatnog kapaciteta ne bi imalo značajniji utjecaj na njegovu prepoznatljivost i jedinstvenost (potrebno je i dodatno poboljšanje ostalih elemenata ukupnog turističkog proizvoda).
3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem
+/- + Politika upravljanja plažama mogla bi pomoći u stvaranju koncepta upravljanja jedinstvenim turističkim odredištem.
3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta
+/- + Možemo očekivati suradnju agencije za upravljanje plažama i drugih donositelja odluka u razvoju turizma.
3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode
0 0 -
4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu
+ + Uvođenje okolišnih instrumenata vezanih za očuvanje plaža može doprinijeti povećanju udjela turističke potrošnje.
4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi
+ + Očekuje se, kratkoročno i dugoročno, poticaj za uvođenje lokalnih specijaliteta u ugostiteljske sadržaja na plažama ili blizu njih. To bi doprinijelo sveukupnom udjelu lokalnih proizvoda u turističkoj ponudi.
5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi
+/- + Ograničavanje turističkih utjecaja na okoliš moglo bi pozitivno djelovati na kvalitetu života u Baškoj Vodi.
6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe
0 0 -
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
46
3.5 Strategija održivog upravljanja plažama
Strategija održivog upravljanja plažama određene destinacije jasno definira kratkoročne ciljeve upravljanja plažama u okviru dugoročnih ciljeva održivog razvoja turizma. To je u skladu s općom vizijom i ciljevima drugih područja, kao što je pokazano u Prostornom planu Baške Vode.
Kao što je definirano u Poglavlju 3.2. (posebice u 3.2.2) glavni ciljevi održivog upravljanja plažama su:
1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo 1.1 Poštuje se fizički prihvatni kapacitet
2. Čisto more i okoliš za kupanje 2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i
turista svedeni na minimum 2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta
3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda 3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta
U cilju postizanja ovih ciljeva definiran je Strateški plan djelovanja (Strateški akcijski plan).
3.5.1 Strateški akcijski plan
Provođenje odabranog scenarija (prilagođeno Umjereno korištenje plažama) moguće je jedino uz pažljivo planiranje i definiranje odgovarajućeg akcijskog plana. Kritične komponente takvog akcijskog plana su uspostava specijalizirane agencije za upravljanje plažama i odabir prikladnih ekonomskih instrumenata za kontrolu broja kupača u Baškoj Vodi. Na temelju upotrebe različitih instrumenata napravljeni su i prodiskutirani sa zainteresiranim stranama različiti scenariji akcijskog plana. Četiri opcije provođenja ekonomskih instrumenata prikazane su u Prilogu IV.
Akcijski plan za razvoj održivog upravljanja plažama Baške Vode definiran je za razdoblje od tri godine. Njime se imaju ostvariti zadani ciljevi održivog upravljanja plažama, ali i doprinijeti dugoročnom ostvarenju ciljeva održivog turizma u Baškoj Vodi.
Najvažniji element Akcijskog plana bi bio uspostavljanje agencije za upravljanje plaža u naredne dvije godine. Agencija bi bila odgovorna za definiranje i provedbu strategije upravljanja plažama. Brinula bi se za održavanje svih sadržaja na plažnom području i provodila odgovarajuće ekonomske sheme za korištenje plaža. Agencija bi u početku imala dvoje ljudi stalno zaposlenih tijekom cijele godine, s perspektivom zapošljavanja do 5 ljudi. Tijekom sezone imala bi više zaposlenika na određeno vrijeme koji bi radili na održavanju plaža. Početna ulaganja za uspostavu agencije bi došla od lokalne uprave, moguće korištenjem nekih (inter)nacionalnih fondova, kao što je npr. LIFE. Preporuča se da agencija bude državna ustanova "u vlasništvu" općine. No, dugoročno gledano agencija bi trebala postati samoodrživa,.
Osnovni koncept konačnog, dogovorenog akcijskog plana može se sažeti kao: i. Osnivanje jedinstvene agencije za upravljanje plažnim resursima; ii. Proširenje postojećih plažnih kapaciteta s ciljem usklađivanja rastućeg broja turista u
Baškoj Vodi i potrebe kupača za sigurnim i ugodnim boravkom na plažama; iii. "Ograničenje" (kontroliranje) broja kupača na plažama; iv. Poboljšanje sanitarnih i rekreacijskih sadržaja na plažama.
Tab
lica
III
.3:
Saže
tak a
kci
jsko
g p
lan
a
Cilj
Akti
vn
ost
P
okaza
telj
i Tro
šak (
Eu
ro)
Izvo
r fi
nan
cira
nja
U
spo
stava o
drž
ivo
g
up
ravlj
an
ja p
laža
ma u
B
ašk
oj
Vo
di
Osn
ivan
je a
gen
cije
za
održ
ivo
upra
vlja
nje
pla
žam
a.
D
o p
oče
tka
2010.
godin
e, r
egis
trir
ana
agen
cija
(p
ri O
pći
ni Baš
ka V
oda)
50.0
00 (
1 g
odin
a;
ukl
juču
je t
roša
k pro
stora
i 2
zap
osl
ena)
Opći
na
Baš
ka V
oda
Međ
unar
odni nat
ječa
ji
Poveća
nje
sig
urn
osn
ih
elem
enat
a na
pla
žam
a.
D
o lje
ta 2
011.
ugrađiv
anje
fik
snih
sig
urn
osn
ih
elem
enat
a na
pla
žam
a U
ranija
i Po
dlu
ka-I
kova
c
D
o lje
ta 2
012.
dodat
na
2 s
pas
ioca
(uku
pno 5
) na
pla
ži N
ikol
ina
20.0
00 (
eduka
cija
i
trošk
ovi
spas
ioca
; ugrađiv
anje
fik
sne
opre
me)
Opći
na
Baš
ka V
oda
Hrv
atsk
i nat
ječa
ji
Župan
ija
SD
i M
ZO
PU
G
Međ
unar
odni nat
ječa
ji
Om
og
uće
no s
igu
rno
i
ug
od
no
ku
pan
je z
a
po
sjeti
telj
e i
lo
kaln
o
stan
ovn
ištv
o
Poboljša
nje
post
ojeći
h i
ugra
dnja
novi
h s
anitar
nih
sa
drž
aja.
D
o lje
ta 2
011.
svi post
ojeći
toal
eti su
funkc
ional
ni
D
o lje
ta 2
011.
svi post
ojeći
tuše
vi s
u f
unkc
ional
ni
D
o lje
ta 2
012.
post
avljen
min
imal
no jed
an t
oal
et
na
pla
žam
a U
ranija
i Po
dlu
ka-I
kova
c te
jed
an n
a pla
ži N
ikol
ina
D
o lje
ta 2
012.
post
avljen
i dodat
ni tu
ševi
na
pla
žam
a U
ranija
i Po
dlu
ka-I
kova
c (u
pro
sjek
u
jedan
sva
kih 1
00-1
50 m
etar
a)
30.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
Međ
unar
odni nat
ječa
ji
Agen
cija
Izra
da
studije
optim
alnog
poveća
nja
povr
šine
pla
ža
D
o s
redin
e 2010.
izrađen
a st
udija
optim
alnog
poveća
nja
pla
ža
20.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
TZ B
aška
Vod
a M
inim
alno p
oveća
nje
povr
šine
post
ojeći
h p
laža
. D
o k
raja
2010.
poveća
na
pla
žna
povr
šina
300.0
00 (
det
aljn
i tr
ošk
ovn
ik n
a te
mel
ju
studije)
Opći
na
Baš
ka V
oda
Župan
ija
Split
sko-d
alm
. TZ B
aška
Vod
a U
vođen
je s
ust
ava
nap
laći
vanja
korišt
enja
pla
žnih
sad
ržaj
a i re
surs
a.
D
o lje
ta 2
010.
org
aniz
iran
sust
av n
aplaći
vanja
ula
za n
a pla
žu N
ikol
ina
D
o lje
ta 2
011.
org
aniz
iran
sust
av d
odat
nog
nap
laći
vanja
usl
uga
(toal
eta,
tuše
va,
leža
ljki
, su
nco
bra
na,
itd
.) n
a pla
žam
a U
ranija
i Po
dlu
ka-
Ikova
c
70.0
00 (
ukl
juču
je
infr
astr
ukt
urn
e za
hva
te i
kom
pju
teriza
ciju
ko
ntr
ole
ula
ska
na
pla
žu)
Opći
na
Baš
ka V
oda
Agen
cija
M
eđunar
odni nat
ječa
ji
Izgra
dnja
dodat
nih
par
kira
lišta
izv
an c
entr
a i
poveća
nje
nak
nad
a za
njihov
o k
orišt
enje
.
D
o k
raja
2011.
izgrađen
o jed
no p
arki
rališ
te s
a m
ax.
300 p
arki
rnih
mje
sta
D
o k
raja
2012.
uve
den
sust
av p
oveća
nog
nap
laći
vanja
kori
šten
ja p
arki
rališ
ta z
a 50%
400.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
Uvođen
je s
ust
ava
nap
laći
vanja
"ek
o-t
akse
" za
dnev
ne
posj
etitel
je.
D
o lje
ta 2
012.
na
snaz
i su
stav
kojim
se
nap
laću
je
"eko
-tak
sa"
za d
nev
ne
posj
etitel
je k
oji d
ola
ze
oso
bnim
auto
mobili
ma
10.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
Po
štiv
an
je o
gra
nič
en
ja
fizičk
og
pri
hvatn
og
kap
aci
teta
Info
rmir
anje
i jač
anje
svi
jest
i ja
vnost
i.
Bro
jne
obja
vlje
ne
bro
šure
, pla
kati i d
rugi
pro
motivn
i m
ater
ijal
i o u
vođen
ju m
jera
za
upra
vlja
nje
pla
žam
a Bro
jni obja
vlje
ni in
terv
jui i čl
anci
o u
vođen
ju
mje
ra z
a upra
vlja
nje
pla
žam
a u B
aško
j Vodi
20.0
00
Agen
cija
TZ B
aška
Vod
a
Cilj
Akti
vn
ost
P
okaza
telj
i Tro
šak (
Eu
ro)
Izvo
r fi
nan
cira
nja
Po
veća
nje
bro
ja o
soblja
koje
se
bri
ne
o č
išće
nju
pla
ža.
D
o lje
ta 2
010.
sezo
nsk
o z
apošl
java
nje
min
imal
no
četv
oro
lju
di za
čišće
nje
pla
ža
D
o k
raja
2010.
poboljša
ni re
zultat
i m
onitori
nga
čist
oće
pla
ža (
EU
/NALG
Pro
toko
l)
15.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
Agen
cija
M
eđunar
odni nat
ječa
ji
Anal
iza
uzr
oka
sm
anje
ne
kakv
oće
mora
za
kupan
je.
D
o k
raja
2010.
iden
tifici
ranje
uzr
oka
poveća
nja
ko
liform
a u m
oru
10.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
TZ B
aška
Vod
a M
eđunar
odni nat
ječa
ji
Čis
to m
ore
i o
ko
liš
Sm
anje
nje
uzr
oka
sm
anje
ne
kakv
oće
mora
za
kupan
je.
D
o k
raja
2011.
rezu
ltat
i m
jere
nja
poka
zuju
more
vi
soke
kak
voće
na
min
imal
no jed
noj pla
ži
2.5
00
TZ B
aška
Vod
a
(kas
nije
Agen
cija
) U
vođen
je m
jera
za
sman
jenje
otp
ada
na
pla
žam
a D
o lje
ta 2
010.
poveća
n b
roj ka
nti z
a ot
pat
ke n
a sv
im p
laža
ma
D
o lje
ta 2
010.
post
avljen
e ka
nte
za
opušk
e na
svim
pla
žam
a D
o lje
ta 2
010.
post
avljen
e ka
nte
za
odvo
jeno
pri
kupljan
je o
tpad
a na
pla
žam
a (o
sim
Nik
olin
e)
5.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
Agen
cija
Izra
da
studije
izvo
div
ost
i (f
easi
bili
ty s
tudy)
za
uvođen
je e
kolo
ških
zah
oda
na
pla
žam
a.
D
o k
raja
2011.
izrađen
a st
udija
izvo
div
ost
i 5.0
00
Agen
cija
M
eđunar
odni-
hrv
atsk
i nat
ječa
ji
Zag
ađ
en
je i
pro
izvo
dn
ja o
tpad
a o
d
stra
ne t
uri
stič
kih
o
bje
kata
(n
a p
laži
i
oko
pla
že)
i tu
rist
a
sved
en
o j
e n
a
min
imu
m
Prijed
log z
a uvođen
je
ekolo
ških
sta
ndar
da
u
turi
stič
ke o
bje
kte
u b
lizin
i pla
ža.
D
o k
raja
2012.
potp
isan
spora
zum
s b
ar jed
nim
hote
lom
o p
rihvaća
nju
uvođen
ja e
kolo
ških
st
andar
da
u s
voje
posl
ova
nje
1.0
00
Agen
cija
M
eđunar
odni-
hrv
atsk
i nat
ječa
ji
SD
Župan
ija
Izra
da
studije
utj
ecaj
a na
oko
liš z
a pro
šire
nja
pla
ža
D
o lje
ta 2
010.
izrađen
a st
udija
utj
ecaj
a na
oko
liš
20.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
TZ B
aška
Vod
a P
ošt
uju
se o
gra
nič
en
ja
eko
lošk
og
pri
hvatn
og
kap
aci
teta
Is
pitiv
anje
miš
ljen
ja k
upač
a o
čist
oći
pla
ža.
G
odiš
nja
isp
itiv
anja
miš
ljen
ja k
upača
poka
zuju
pozi
tiva
n t
rend
2.0
00
TZ B
aška
Vod
a
Agen
cija
Na s
vim
pla
žam
a
po
sto
je p
rikla
dn
i re
kre
aci
jski sa
drž
aji
i
rest
ora
nsk
a p
on
ud
a
Uvođen
je n
ovi
h s
adrž
aja
na
svim
pla
žam
a.
D
o lje
ta 2
010.
poveća
n b
roj sp
ort
skih
sad
ržaj
a (i
zvan
odijel
jenog k
upal
išnog p
odručj
a)
D
o lje
ta 2
010.
poveća
n b
roj ka
bin
a za
pre
svlače
nje
D
o lje
ta 2
010.
poveća
nje
bro
ja s
adrž
aja
za d
jecu
100.0
00
Opći
na
Baš
ka V
oda
Agen
cija
M
eđunar
odni nat
ječa
ji
Po
štu
ju s
e o
gra
nič
en
ja
dru
štven
og
pri
hvatn
og
kap
aci
teta
Ispitiv
anje
miš
ljen
ja k
upač
a o
zadovo
ljst
vu p
lažn
im
sadrž
ajim
a i pre
nap
uče
nost
i
G
odiš
nja
isp
itiv
anja
miš
ljen
ja k
upača
poka
zuju
pozi
tiva
n t
rend
- TZ B
aška
Vod
a
Agen
cija
Pilot projekt Baška Voda
49
i. Osnivanje agencije za održivo upravljanje plažama
Jedna od prioritetnih aktivnosti za uspostavu održivog upravljanja plažama u Baškoj Vodi je osnivanje specijalizirane agencije. Agencija bi trebala biti uspostavljena do početka 2010. godine s osnovnim ciljem definiranja i provođenja strategije upravljanja plažama. Agencija bi bila odgovorna za upravljanje svim plažnim resursima u Baškoj Vodi (dugoročno i svim plažama u općini Baška Voda). Ona bi bila osnovana kao javno poduzeće, pri Općini Baška Voda. Troškovi osnivanja, kao i tekući troškovi u prve dvije godine, prvenstveno bi bili pokriveni iz proračuna Općine uz mogućnost dodatnog financiranja preko nacionalnih i međunarodnih natječaja. Dugoročna strategija agencije bila bi uspostava samofinanciranja, tj. troškovi održavanja plaža trebali biti pokriveni iz naknada za korištenje plažnih sadržaja. Osim toga, agencija može biti korisnik različitih (nacionalnih i međunarodnih) fondova, kao rezultat kvalitetno pripremljenih programa. Stoga je iznimno važno da zaposlenici agencije budu visoko-obrazovani stručnjaci koji će moći kvalitetno pripremiti i provesti upravljačke programe te se natjecati za adekvatna financijska sredstva.
U prve dvije godine agencija bi zapošljavala dvoje ljudi tijekom cijele godine. U ljetnoj sezoni zapošljavala bi dodatno osoblje koje bi se brinulo za čišćenje plaža, održavanje plažnih sadržaja i plažnog reda, te naplatu i nadzor ulaza na plaže. Dugoročna strategija agencije bila bi zapošljavanje do pet osoba.
ii. Povećanje sigurnosnih elemenata na plažama
U ljeto 2007., na plaži Nikolina bilo je ukupno tri spasioca. Plaže Uranija i Podluka-Ikovac nisu imale spasioce. Kako bi se povećala sigurnost na plažama kojima gravitira i do 10.000 kupača, nužno je postavljanje dodatne sigurnosne opreme (uz postojeće spasioce i vidljivo označavanje kupališnog područja s morske strane). Do ljeta 2011. na plažama Uranija i Podluka-Ikovac postavili bi se fiksni sigurnosni elementi (u obliku pričvršćenih koluta sa spašavanje), po jedan svakih 250 metara. Iznimno je važno da oni budu dobro pričvršćeni, blizu ruba mora i, što je najvažnije, lako dostupni. Pristup ovoj sigurnosnoj opremi mora biti u potpunosti oslobođen kako bi se osiguralo njihovo nesmetano korištenje u slučaju potrebe. Do ljeta 2012. (pogotovo u slučaju proširenja plaže) dodatna (minimalno) dva spasioca bila bi postavljena na plažu Nikolina. Naravno, nije isključeno uvođenje spasilačke službe na ostalim plažama.
iii. Poboljšanje postojećih i ugradnja novih sanitarnih sadržaja
Na temelju istraživanja kakvoće sadržaja na plažama u Baškoj Vodi tijekom kolovoza 2007., utvrđeno je da plaža Podluka-Ikovac ima samo jedan toalet, koji uz to nije u funkciji, te da plaža Uranija ima dva toaleta, od kojih jedan nije u funkciji, a drugi je iznimno loše kvalitete. Stoga će jedan od prioriteta novoosnovane agencije biti potpuno osposobljavanje navedenih toaleta do ljetne sezone 2011. i njihovo adekvatno održavanje. Na plaži Nikolina postoje tri javna toaleta uz još dva koji su u sklopu postojećih ugostiteljskih objekata. Iako su oni zadovoljavajuće kvalitete, preporuča se postavljanje dodatnih toaleta na plaži Nikolina, posebice u slučaju dodatnog proširenja plaže. Nužno je i postavljanje bar jednog dodatnog toaleta na plažama Uranija i Podluka-Ikovac (pogotovo u slučaju njihovog fizičkog proširenja) do ljeta 2012.
Također, broj ispravnih tuševa na plažama Podluka-Ikovac i Uranija u potpunosti je nezadovoljavajući, te je stoga predviđeno popravljanje postojećih i postavljanje dodatnih tuševa (u prosjeku svakih 100-150 metara) na plažama Uranija i Podluka-Ikovac. Kako se ne bi ugrozila kakvoća mora za kupanje, korištenje šampona i drugih kozmetičkih preparata za vrijeme tuširanja treba biti zabranjeno. Budući da će povećani broj tuševa donijeti i povećanu potrošnju vode, preporučuje se dugoročno uvođenje naplaćivanja usluga tuširanja, prvenstveno u slučaju nenaplaćivanja ulaza na plažu (vidi aktivnost 6).
iv. Izrada studije optimalnog povećanja površine plaža
Općina Baška Voda i Turistička zajednica općine Baška Voda financirale su izradu studija koje analiziraju izradu dodatnih i uređenje postojećih pera, prvenstveno na "Južnoj plaži" (sada plaža Nikolina). Takvim intervencijama popravilo bi se postojeće stanje sa neadekvatno izgrađenim
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
50
perima, a moguće je i posljedično "prirodno" proširenje plaže. Ipak, cjelovite studije u tom kontekstu nisu razrađene.
Stoga se predlaže izrada integralne studije koja bi analizirala postojeće mogućnosti proširenja plaža (kao što su renoviranje postojećih pera, izgradnja novih, dohranjivanje plaža, dreniranje šljunka iz većih dubina, itd.), te preporučila onu koja je najmanje štetna za okoliš uz najprihvatljiviju cijenu.
v. Minimalno povećanje površine postojećih plaža
Na temelju postojećih turističkih kapaciteta, može se pretpostaviti da plažama Baške Vode gravitira približno 8.500 kupača (iako prema nekim statistikama u Baškoj Vodi u isto vrijeme bude i preko 10.000 posjetitelja). Uzimajući u obzir postojeću plažnu površinu, može se zaključiti da je ona nedostatna da primi sve posjetitelje. Stoga je moguće napraviti proširenje plaža (ili samo jedne plaže), ali isključivo:
na temelju izrađene studije optimalnog povećanja površine plaža; zadovoljenjem cjelovite projektne dokumentacije, prvenstveno Studije o utjecaju na
okoliš (vidi aktivnost 16); te u skladu sa postojećim zakonima (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju i
gradnji, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Pravilnik o staništima29).
Iako je preporučeni fizički prihvatni kapacitet za urbane plaže od 7,5-15 m2, uzimajući u obzir postojeće plažne kapacitete i dnevni broj posjetitelja u Baškoj Vodi može se zaključiti da preporučeni standardi ne mogu biti ostvareni jer bi oni zahtijevali dramatično povećanje površine plaža, što bi imalo za posljedicu narušavanje vizure grada kao i ekološku devastaciju obalnog područja. Kako bi se zadovoljili fizički, ekološki i socijalni aspekti prihvatnog kapaciteta, preporuča se minimalno proširenje plaže kojim bi se osigurao maksimalno podnošljiv prihvatni kapacitet od (približno) 5 m2 po kupaču za sve posjetitelje (prema postojećim procjenama do 10.000 kupača). U svakom slučaju, stvarno povećanje može biti dogovoreno na temelju studije optimalnog povećanja plaže te studije o utjecaju na okoliš. Ovakvo proširenje plaža može biti napravljeno do kraja 2010. godine.
vi. Uvođenje sustava naplaćivanja korištenja plažnih sadržaja i resursa
Jedna od ključnih aktivnosti agencije za upravljanje plažama bit će planiranje i pripremanje administrativnih uvjeta za provođenje sustava naplaćivanja korištenja kupališnih resursa u Baškoj Vodi. Samom uvođenju mjera naplaćivanja prethodit će detaljno ispitivanje mišljenja javnosti (lokalnog stanovništva i turista) o samom sustavu naplaćivanja kao i njihovoj spremnosti da plate za korištenje plažnih usluga. Ispitivanje se treba sustavno provoditi tijekom cijele ljetne sezone prije samog uvođenja mjera (2009.).
Do ljeta 2010. uvest će se naplaćivanje korištenja svih usluga na plaži Nikolina kroz plaćanje ulaza na samu plažu30. Ovim Akcijskim planom predlaže se uvođenje naplaćivanja ulaza na plažu Nikolina, jer je to najjednostavnije izvodivo upravo na toj plaži (zbog njenih prirodnih karakteristika te uređenih prilaza plaži). Međutim, dogovorom Općine Baška Voda, Turističke zajednice i Agencije može biti odlučeno da se naplaćivanje uvede na neku drugu plažu ili samo dio neke plaže.
Predlaže se da se uvede tzv. kartični sustav kojim bi lokalno stanovništvo, turisti i sezonski radnici dobili odgovarajuće kartice koje bi im osiguravale "besplatan" ulaz. Svi ostali plaćali bi direktno na ulazu (od 10 do 15 kuna po osobi). Važno je istaknuti da svaka od skupina koje na plažu ulaze uz pomoć kartice, svoje korištenje plažnih resursa indirektno plaća kroz veću cijenu smještaja, uvećanu komunalnu naknadu, itd. Dakle, osigurava se pristup plaži svima pod jednakim uvjetima (odnosno, svi plaćaju). To je definirano i Zakonom o morskom dobru i lukama te (predloženim) Planom prostornog uređenja Baške Vode. Plaćanjem "ulaza na plažu" korisnik
29 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
stanišnih tipova (Narodne novine, 2006.). 30 Važno je napomenuti da se ovom mjerom ne predlaže naplaćivanje pristupa na plažu, već korištenje plažnih sadržaja.
Zbog jednostavnosti, u daljnjem tekstu ova mjera se naziva "naplaćivanje ulaza na plažu".
Pilot projekt Baška Voda
51
ima pravo na besplatno korištenje sadržaja (toaleta, tuševa i sl.). Iznos koji pojedinac izdvaja za korištenje plažnih resursa (direktno, kroz plaćanje ulaznica ili indirektno kroz uvećan porez, boravišnu pristojbu i sl.) treba biti korišten isključivo za daljnje održavanje plaže i njenih sadržaja. Svi korisnici trebaju biti informirani o tome (kroz informacijske ploče postavljene na plaži i sl.).
Naplaćivanje ulaza na plažu nije moguće uvesti na sve plaže u Baškoj Vodi, jer to može izazvati neželjene reakcije, prvenstveno lokalnog stanovništva. Međutim, činjenica da se ulaz na jednu plažu naplaćuje, a na ostale ne (iako je razina kvalitete usluga na tim plažama znatno niža) može dovesti do pretjeranog pritiska na te plaže. Kako bi se to izbjeglo, dodatni instrumenti moraju se primijeniti i na preostale plaže (Uranija i Podluka-Ikovac) do ljeta 2011. Naime, svaki korisnik plaže morao bi plaćati za korištenje usluga koje su do sada bile besplatne (tuševi, toaleti), kao i plaćati uvećanu naknadu za korištenje ostalih usluga (suncobrani, ležaljke, sportski sadržaji, itd.). Cijena korištenja navedenih usluga bila bi veća nego na plaži Nikolina. Uvećani iznos korištenja usluga treba biti upotrijebljen isključivo za daljnje održavanje plaža i njihovih sadržaja.
vii. Izgradnja dodatnih parkirališta izvan centra i povećanje naknada za njihovo korištenje
Kako bi se dodatno destimulirao pritisak na plaže kao i priliv "jednodnevnih kupača" do kraja 2012. uvelo bi se dodatno naplaćivanje korištenja parkirališta za minimalno 50%. Također, krenulo bi se u izgradnju dodatnih parkirališta, izvan centra grada, kojima bi se rasteretio pritisak automobila u centru grada tijekom turističke sezone.
viii. Uvođenje sustava naplaćivanja "eko takse" za dnevne posjetitelje
Uz već postojeće naplaćivanje dnevne naknade koja se primjenjuje na posjetitelje koji dolaze autobusima, do ljeta 2012. uvelo bi se naplaćivanje "eko-takse" i za posjetitelje koji dolaze osobnim automobilima. Naime, naknada bi se naplaćivala kroz dnevnu cijenu parkirališta, uvećanu za iznos koji odgovara iznosu boravišne pristojbe po osobi.
ix. Informiranje i jačanje svijesti javnosti
Uvođenje različitih instrumenata, kao što su naplaćivanje ulaza na plažu i povećane naknade za korištenje plažnih sadržaja i parkirališta, može izazvati negativne reakcije u javnosti. Stoga je iznimno važno adekvatno i sustavno informiranje javnosti i njihovo jačanje svijesti o nužnosti uvođenja takvih instrumenata kako bi se osiguralo održivo upravljanje plažama. Ova aktivnost bila bi jedna od ključnih aktivnosti agencije za upravljanje plažama od samog njenog osnutka (u suradnji sa Turističkom zajednicom). Aktivnost će uključivati:
organiziranje okruglih stolova, skupova i radionica na kojima bi se javnost upoznala sa svim aspektima uvođenja takvih mjera;
tiskanje informativnih brošura i letaka; izradu web-stranice agencije sa svim informacijama o planiranim mjerama za upravljanje
plažama; suradnju s medijima kroz intervjue, pripremanje izvješća za medije i organiziranje
tiskovnih konferencija.
x. Povećanje broja osoblja koje se brine o čišćenju plaža
U sklopu agencije, za vrijeme ljeta zapošljavale bi se minimalno četiri osobe koje bi bile zadužene za redovito i kontinuirano čišćenje plaža kao i održavanje plažnog reda. Osobita pozornost će biti posvećena uklanjanu čikova od cigareta i komada razbijenog stakla.
xi. Analiza uzroka smanjene kakvoće mora za kupanje
Tijekom 2005. i 2006. godine, kakvoća mora na svim plažama u Baškoj Vodi ocijenjena je kao "more podobno za kupanje" (2). Iako to još uvijek označava more dobre kakvoće jedan od ciljeva održivog upravljanja plažama je i podizanje kakvoće mora u kategoriju "visoka kakvoća mora za kupanje" (1). Kako bi se to postiglo, detaljna analiza izvora "onečišćenja" će biti napravljena do kraja 2010. godine.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
52
xii. Uklanjanje uzroka smanjene kakvoće mora za kupanje
Na temelju analize izvora "onečišćenja" napravit će se plan te krenuti u uklanjanje izvora onečišćenja. Ova aktivnost bit će provedena pod uvjetom da postoji ekonomska opravdanost za njeno izvršenje.
xiii. Uvođenje mjera za smanjenje otpada na plažama
Kao osnovne mjere za uklanjanje otpada na plažama predviđa se, uz sezonsko zapošljavanje osoba zaduženih za njihovo cjelodnevno održavanje/čišćenje, postavljanje dodatnih koševa za otpatke, opuške i odvojeno prikupljanje otpada.
xiv. Izrada studije izvodivosti (feasibility study) za uvođenje kompostnih zahoda na plažama
Kako bi se maksimalno smanjio negativan utjecaj koji ugostiteljski objekti i kupači mogu imati na kakvoću mora ispitat će se mogućnosti za postavljanje ekoloških (kompostnih) zahoda na svim plažama. Kao jedan od takvih je i Clivus kompostni sustav (http://www.multrum.com/Croatia/) koji se pokazao iznimno učinkovitim u skandinavskim zemljama, SAD-u, Kanadi itd., i to naročito u zaštićenim područjima i na plažama. Očekuje se da će početna ulaganja biti nešto veća, ali takav tip kompostnih sustava ima doživotnu garanciju, te se stoga očekuje da će dugoročne koristi biti daleko veće od troška njihova uvođenja. Naime, u usporedbi s konvencionalnim sustavima za tretiranje otpadnih voda koji doprinose zagađenju i stvaranju potencijalno toksičnih produkata (npr. sumporovodik, metan, razni oblici alkohola, octena kiselina), kompostni sustavi proizvode bezmirisno i sasvim bezopasno gnojivo u svojim zatvorenim sustavima. Prednosti kompostnih zahoda u odnosu na ostale sustave za tretman otpadnih voda su sljedeće:
kompostni objekti nemaju nikakvih ispusta, stoga ne zagađuju; nemaju mirisa zbog efikasne ventilacije i sasvim aerobne prirode procesa; finalni proizvodi mogu poslužiti kao kvalitetna gnojiva u poljoprivredi; u odnosu na cijenu, sustavi su izuzetno učinkoviti, sa stabilnim procesima i prilagodljivi
uvjetima bilo koje lokacije; sustavi ne zahtijevaju puno prostora i lako se održavaju; tretman otpada je na licu mjesta, nije potrebna manipulacija otpadom.
Ipak, kako bi se dobila cjelovita slika, do kraja 2011. napravit će se studija izvodivosti za postavljanje kompostnih ili nekih drugih ekoloških zahoda.
xv. Prijedlog za uvođenje ekoloških standarda u turističke objekte u blizini plaža
Kao jedna od aktivnosti agencije za upravljanje plažama bit će i uvjeravanje obližnjih hotela da pristupe uvođenju ekoloških standarda u poslovanju. Oni se mogu odnositi na poticanje učinkovitijeg korištenja energije, smanjenje potrošnje vode, korištenje isključivo lokalnih (ekoloških) poljoprivrednih i drugih proizvoda itd. U sklopu programa energetske učinkovitosti UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj – Hrvatska; http://energetska-efikasnost.undp.hr), moguće je izraditi (besplatnu – u suradnji sa Županijom) energetsku ocjenu pojedinog hotela. Besplatne energetske ocjene uključuju posjet stručne osobe koja obilaskom objekta utvrđuje mjesta na kojima se troši ili gubi najviše energije, te predlažu moguća rješenja za uštedu novca i energije. Kao poticajna mjera hotelima da prihvate ekološke standarde može biti i uvođenje eko-certifikacije hotela. Ipak, takvo certificiranje moguće je uvoditi jedino u sklopu cjelovite politike održivog razvoja turizma, koju planira i provodi Općina Baška Voda, u suradnji s Turističkom Zajednicom.
xvi. Izrada studije utjecaja na okoliš za proširenje plaža
Prije samog proširenja plaže, nužno je (i zakonski obvezatno) izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Tom studijom, na temelju analize struja, valova, vjetra, kakvoće materijala na plaži, itd., procjenjuje se kakav bi utjecaj proširenje plaže imalo na obalni okoliš, morske organizme i krajobraz. Također, tom studijom imao bi se analizirati utjecaj proširenja plaže na turizam (i obratno) kao i društvenu opravdanost takvog projekta.
Pilot projekt Baška Voda
53
Jedino u slučaju pozitivne ocjene studije, može se krenuti u realizaciju samog projekta. Osim toga, proširenje plaže treba biti predviđeno Prostornim planom Općine.
xvii. Ispitivanje mišljenja kupača o čistoći plaža
Kako bi se pratilo zadovoljstvo kupača čistoćom plaža, potrebno je njihovo kontinuirano anketiranje. Anketiranje kupača bilo bi provedeno u sklopu jedinstvene ankete kojom bi se ispitivalo zadovoljstvo kupača svim ponuđenim sadržajima, uslugama, okolišnom kvalitetom, itd. Anketa bi se provodila na svim plažama tijekom cijele sezone. Za provođenje i analiziranje ankete, agencija može koristiti vlastite kapacitete ili angažirati studente sociologije ili neku udrugu koja ima iskustvo u provođenju takvih djelatnosti.
xviii. Uvođenje novih sadržaja na svim plažama
Jedan od pokazatelja provođenih anketa bit će i zadovoljstvo kupača ponuđenim sadržajima na plažama te njihovi prijedlozi o uvođenju novih. Na temelju postojećih anketnih ispitivanja predlaže se da se do 2010. poveća broj sportskih sadržaja, ali izvan ograđenog kupališnog prostora. Također, bit će potrebno urediti postojeće (plaža Podluka-Ikovac), te dodati nove sadržaje za djecu, kao što su pješčanici i sl. Osim toga, trebat će se povećati broj kabina za presvlačenje, posebice na plaži Podluka-Ikovac.
xix. Ispitivanje mišljenja kupača o zadovoljstvu plažnim sadržajima i prenapučenosti
U sklopu cjelovitog ispitivanja kupača, pratilo bi se zadovoljstvo kupača ponuđenim sadržajima, ali i njihova percepcija prenapučenosti. To bi bio važan pokazatelj novoosnovanoj agenciji u njenom daljnjem radu.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
54
IV. Preporuke
Na temelju analize pilot projekta mogu se izvesti neke preporuke.
1. Provesti opsežnije ankete o turizmu u Baškoj Vodi
Sadašnje turističke ankete u Baškoj Vodi se provode nestrukturirano i na relativno malom uzorku. Bilo bi korisno napraviti turističku analizu koristeći neku prikladnu metodologiju. Također, treba napraviti analizu na većem uzorku i u različitim razdobljima tijekom sezone. Bilo bi korisno uključiti turiste koji borave u svim vrstama smještaja (hoteli, apartmani, privatni smještaj). Takva analiza bi omogućila bolji uvid u demografsku strukturu turista, dužinu njihova boravka, njihov omiljeni tip smještaja, zadovoljstvo novčanom protuvrijednošću i prosječno trošenje.
2. Provesti opsežnije istraživanje korisnika plaža u Baškoj Vodi
Treba provesti detaljno istraživanje o broju korisnika plaža, njihovom zadovoljstvu okolišem plaža i sigurnosnim uvjetima, sadržajima i napučenošću na plaži. Također bi bilo jako korisno ispitati da li su i koliko voljni platiti za poboljšanje okoliša i rekreacijskih sadržaja na plažama.
3. Izraditi plan razvoja održivog turizma
Treba definirati strateški plan razvoja održivog turizma. Plan treba biti potpuno u skladu s trenutnim prostornim planovima (destinacije i županije). Od posebne je važnosti da prijedlozi budu potpuno usklađeni s prihvatnim kapacitetom plaža i destinacije. Bilo bi poželjno spriječiti povećanje turističkih smještajnih kapaciteta (hotela, apartmana i posebno privatnog smještaja) koji bi trebali biti usklađeni s definiranim ograničenjima prihvatnog kapaciteta.
4. Razviti detaljniju strategiju upravljanja plažama (za cijelu općinu)
Treba razviti strategiju koja će uključivati sve plaže na području općine (uključujući naselja Baška Voda, Baško Polje, Topići, Bast, Krvavica, Bratuš i Promajna). Unutar strategije treba utvrditi tip upravljanja i instrumente koji će se primjenjivati.
5. Stvoriti kampanju koja će pratiti strategiju upravljanja plažama
Svaki novouvedeni instrument koji bi se mogao primijeniti za ekološki i gospodarski održivo upravljanje plažama može izazvati podozrivost kod lokalnog stanovništva. To osobito vrijedi za slučaj uvođenja pristojbe za ulaz na plažu. Stoga je vrlo važno organizirati kampanju za informiranje javnosti kojom će se najaviti primjena novih instrumenata, te objasniti sva dobrobit za lokalno stanovništvo i opći rezultati tih aktivnosti. Takva kampanja bi trebala uključivati izradu postera i letaka, organiziranje sastanaka i seminara, te dobru medijsku pokrivenost.
6. Izraditi studiju izvedivosti za proširenje plaža
Prema nekim podacima, u špici sezone na destinaciji se može zateći istovremeno više od 10.000 turista. Ova brojka značajno premašuje maksimalno tolerirani prihvatni kapacitet. Stoga može biti opravdano započeti projekt proširenja površine plaža. U svakom slučaju, ta inicijativa mora biti potvrđena studijom izvedivosti. Projekt može biti proveden samo ako ga studija ocijeni ekološki, ekonomski i društveno održivim.
7. Provesti procjene utjecaja na okoliš i prirodu
Ako studija izvedivosti opravda širenje plaže, treba napraviti zakonom propisanu procjenu utjecaja (na okoliš, a po potrebi i na prirodu).
8. Osnovati agenciju za upravljanje plažama općine Baška Voda
Na temelju analize i svih pripremnih aktivnosti, trebalo bi osnovati agenciju za upravljanje plažama. U početku bi agencija trebala biti dio općinske uprave, ali dugoročno gledano cilj bi joj trebao biti postizanje samoodrživosti.
Pilot projekt Baška Voda
55
Bibliografija Ariza, E., Jimenez, J. A. i Sarda, R. (2007.), A critical assessment of beach management on the Catalan coast, Ocean and Coastal Management, doi:10.1016/j.ocecoaman.2007.02.009
Baud-Bovy, M. i Lawson, F. R. (1998.), Tourism and Recreation, Elsevier Science & Technology Books, 304 pp.
Bird, E. C. F. (1996.), Beach Management, John Wiley and Sons, Chichester, 281 pp.
Blue Flag (pristupljeno u 2007.), Blue Flag Award Programme, http://www.blueflag.org/
Breton, F. i Esteban, P. (1995.), The Management and Recuperation of Beaches in Catalonia. U: Healy, M. G. and Doody, P. (ur.), Directions in European Coastal Management, Samara Publishing Ltd. Cardigan, 511-517.
Carter, R. W. G. (1988.), Coastal Environments, Academic Press, London, UK, 617 pp.
CC (1987.), Landscape Assessment – a Countryside Commission Approach, CCD18, Countryside Commission, Cheltenham, UK, 143 pp.
CC (1993.), Landscape Assessment Guidance, CCP 423, Countryside Commission, Cheltenham, UK, 128 pp.
CCW (1996.), The Welsh Landscape: our inheritance and its future protection and enhancement, Annual report, Vol. 11, Countryside Council for Wales, Bangor, Wales, UK.
CCW (2001.), The LANDMAP information system, 1. izdanje, Countryside Council for Wales, Bangor, Wales, UK.
CEC (1976.), Council Directive of 8 December 1975 concerning the quality of bathing water (76/160/EEC), Official Journal of the European Communities, 5 February 1976, L31/1, 7 pp.
Chaverri, R. (1989.), Coastal Management: The Costa Rica Experience, U: Magoon, O. T. (ed), Coastal Zone ’87: Proceedings of 5th Symposium on Coastal and Ocean Management, Vol. 5, American Society of Civil Engineering, New York, 1112-1124.
Da Silva, C. P. (2002.), Beach Carrying Capacity Assessment: How important is it? Journal of Coastal Research, ICS 2002 (Zbornik radova), 190-197.
Da Silva, C. P., Alves, F. L. i Rocha, R. (2007.), The Management of Beach Carrying Capacity: the case of Northern Portugal, Journal of Coastal Research, ICS 2007 (Zbornik radova), 135-139.
Da Silva, C. P., Pontes, S. i Ferreira, J. C. (2005.), The Management of Beaches: Implementing the Carrying Capacity Concept.
CIRIA (1996.), Beach Management Manual, (ur.), Simm, J. D., Construction Industry Research and Information Association Report 153, London, UK, 448 pp.
Divić, M. (2006), Plaže – naše najveće bogatstvo, Nacrt prijedloga razvojnog programa uređenja i upravljanja plažama – temeljnim resursom općine Baška Voda, Neobjavljeni materijal, Baška Voda, Hrvatska, 27 pp.
DZS (2001.), Popis stanovništva 2001, Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/ Pristupljeno 17. listopada, 2007.
EA/NALG (2000.), Assessment of aesthetic quality of coastal and bathing beaches, Monitoring protocol and classification scheme, May 2002, Environment Agency and the National Aquatic Litter Group, 15 pp.
EF (2006.), Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija, Split, Hrvatska, 296 pp.
Ergin, A., Karaesmen, E., Micallef, A. i Williams, A. T. (2004.), A new methodology for evaluating coastal scenery: fuzzy logic systems, Area, 36 (4), 367–386.
Forsyte Research (2000.), Market Research Report – Environmental Awareness Survey, Auckland Regional Council, Auckland, Novi Zeland, 36 pp.
HC (2006.), Masterplan turizma Splitsko-dalmatinske županije. Konačno izvješće, Horwath Consulting, Splitsko-dalmatinska županija, Split, Hrvatska.
HCK (pristupljeno u 2006.), Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja, Hrvatski Crveni Križ, http://www.hck.hr/Web/spasilacka/vijest22.htm
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
56
HTZ (2005a), Hrvatskoj prvo mjesto – prema izboru Lonely Planeta, Hrvatska turistička zajednica, Arhiva: Priopćenja, 2. veljače, 2005. http://press.croatia.hr/priopcenja_za_javnost/arhiva_theme.aspx?id_objava=894
HTZ (2005b), Hrvatskoj još jedno priznanje, Hrvatska turistička zajednica, Arhiva: Priopćenja, 3. studenog, 2005. http://press.croatia.hr/priopcenja_za_javnost/arhiva_theme.aspx?id_objava=1070
Houston, J. R. (1995.), The economic value of beaches, The CERCular Coastal Engineering Centre. US Army Eng, Waterways Experiment Station, Vicksburg, MS, Vol. CERC-95-4, 1-4.
Houston, J. R. (1996.), International Tourism and US beaches, Shore and Beach, 64(2), 3-4.
Houston, J. R. (2002), The economic value of beaches – A 2002 update, Shore and Beach, 70(1), 9-12.
IR (pristupljeno u 2007.), Makarska Rivijera Info, Internet Registar Turističkih i Gospodarskih Subjekata i Nekretnina Makarske Rivijere, http://www.makarska-rivijera.com/, Pristupljeno 9. rujna 9, 2007.
IT (2002.), Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2001, Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska, 220 pp.
IT (2005.), Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2004, Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska, 238 pp.
IT (2007.), Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Sažetak, Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska, 30 pp.
James, R. J. (2000.), From beaches to beach environments: linking the ecology, human-use and management of beaches in Australia, Ocean and Coastal Management 43, 495-514.
Jurišić, A. (2006.), County of Split and Dalmatia, Destination Management Sub-project, Vacation by the Sea, Tourism Initiative Croatia, INFORMEST, Ministry for Production Activities of the Italian Republic.
List, D. (2002.), Know Your Audience, A Practical Guide to Media Research, Audience Dialogue, Online izdanje: http://www.audiencedialogue.org/kya.html
MakarskaInfo (pristupljeno u 2007.), MakarskaInfo.com, Makarska Riviera Travel Portal, http://www.makarskainfo.com/hr/Baska-voda/, Pristupljeno 9. rujna 2007.
Mertens, D. M. (2005.), Research and Evaluation in Education and Psychology, Integration diversity with quantitative, qualitative and mixed methods, Drugo izdanje, Sage Publications, California, SAD, 507 pp.
Micallef, A. i Williams A. T. (2002.), Theoretical strategy considerations for beach management, Ocean and Shoreline Management, 45(4-5), 261-275.
Micallef A, Morgan R. i Williams A. T. (1999.), User preferences and priorities on Maltese beaches: findings and potential importance for tourism, U: Randazzo, G. (ur.), Coastal environmental management, EUCC, Italija, CD rom, 11 pp.
Micallef, A., Williams, A. T. i Cassar, M. (2001.), Environmental Risk Assessment: Application to a Proposed Beach Nourishment, Malta, Shore and Beach, 69(3), 13-17.
Micallef, A., Williams, A. T., Radic, M. i Ergin, A. (2004.), A novel bathing area registration/ evaluation (BARE) system: the Dalmatian (Croatia) coast, Journal of World Leisure, 46 (4), 4-21.
Morgan, R., Jones, T. C. i Williams, A. T. (1993.), Opinions and perceptions of England and Wales Heritage Coast beach users: some management implications for the Glamorgan Heritage Coast, Wales, Journal of Coastal Research, 9(4), 1083-1093.
Morgan, R., Gatell, E., Junyant, R., Micallef, A., Ozhan, E. i Williams, A. T. (1996.), Pilot studies of Mediterranean beach user perceptions, In: Ozhan, E. (ed), ICZM in the Mediterranean and Black Sea: Immediate needs for research, METU, Ankara, Turska, 99-110.
MT (2003.), Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. Finalna verzija, Ministarstvo turizma, Republika Hrvatska. 39 pp.
MT (pristupljeno u 2008.), Analiza turističkog prometa u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Ministarstvo turizma, http://www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%20TURISTI%C4%8CKOG%20PROMETA%202007.%20GODINE.pdf Pristupljeno 10. veljače 2008.
Pilot projekt Baška Voda
57
MT (pristupljeno u 2008. b), BDP i udjel turizma u ukupnom BDP-u u 2007, Ministarstvo turizma, http://www.mint.hr/UserDocsImages/080108-prihodi-turizm-I-IX07.pdf Pristupljeno 15. siječnja 2008.
MZOPU (2007.), Kakvoća mora za kupanje na području Republike Hrvatske u 2006. godini, Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, Hrvatska.
Nelson, C., Morgan, R., Williams, A. T. i Woods, J. (2000.), Beach Awards and Management in Wales, UK, Ocean and Coastal Management, 43(1), 87-98.
Nelson, C. i Botterill, D. (2002.), Evaluating the contribution of beach quality awards to the local tourism industry in Wales—the Green Coast Award, Ocean and Coastal Management, 45 (2-3), 157-170.
PAP/RAC (2003.), Guide to Good Practice in Tourism Carrying Capacity Assessment, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split, Hrvatska, 44 pp.
PAP/RAC (2007.), State of the Art of Coastal and Maritime Planning in the Adriatic Region, Synthesis Report, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split, Hrvatska, 58 pp.
Pearce, D. G. i Kirk, R. M. (1986.), Carrying Capacity for Coastal Tourism, Industry and Environment (9) 1, 3-7, Program Ujedinjenih naroda za okoliš.
PPBV (2007.), Prostorni plan uređenja općine Baška Voda – radna verzija, Općina Baška Voda, Hrvatska, 89 pp.
Robson, C. (2002.), Real World Research, Drugo izdanje, Blackwell publishing, Oxford, UK, 599 pp.
SDPNERC (1998.), Coastal Area Management in Croatia, Državni zavod za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, Hrvatska, 34 pp.
Simm, J. D., Beech, N. W. i John, S. (1995.), A Manual for Beach Management, In: Proceedings of Conference on Coastal Management ’95 – Putting Policy into Practice, Institution of Civil Engineers, Bournemouth, UK, 143-162.
Trumbić, I., Berlengi, G., Maroević, M. i Shipman, B. (2005.), Coastal Policy and Management Framework: Integrating Landscape and Biodiversity into Economic Development. Summary, UNDP/GEF "COAST" Project: Conservation and sustainable use of biodiversity in the Dalmatian coast through greening coastal development, Split, 14 pp.
TZSDZ (2007.), Analiza turističke sezone 2007. i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2008. godine, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Split, 77 pp.
UNEP/PAP (u tisku), Handbook on Sustainable Tourism in Coastal Zones: The ICZM Approach, Program Ujedinjenih naroda za okoliš, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, 125 pp.
UNEP/MAP/PAP (1997.), Guidelines for Carrying Capacity Assessment for Tourism in Mediterranean Coastal Areas, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split.
UNWTO (1981.), Saturation of Tourist Destinations: Report of the Secretary General, World Tourism Organization, Madrid, Španjolska.
UNWTO (2001.), Tourism 2020 Vision. Volume 4 – Europe, Svjetska turistička organizacija, Madrid, Španjolska, 91 pp.
UNWTO (2006), Tourism enriches, Svjetska turistička organizacija, Madrid, Španjolska, http://www.unwto.org/newsroom/campaign/tourism_enriches_eng.pdf
US Army Corps of Engineers (1984.), Shore Protection Manual. Volumes I and II, Coastal Engineering Research Centre, Mississippi, 1200 pp.
Williams, A. T. i Morgan, R. (1995.), Beach Awards and Rating Systems, Shore and Beach, 63(4), 29-33.
Williams, A. T. i Davies, P. (1999.), Beach Management Guidelines: Dimensional Analysis, U: Randazzo, G. (ur.), Coastal Environmental Management, EUCC-Italy/EUCC, Elektronsko izdanje, 10 pp.
Williams, A. T., Pond, K. i Philipp, R. (2000.), Aesthetic Aspects – Chapter12, Monitoring Bathing Waters. Bartrum, J. and Rees, G. (ur.), E & F N Spon, 283-311.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
58
Yepes, V. (1998.), Planificacion e Gestion Turistica de Playas, Cedex, Madrid, U: da Silva, C. P., Alves, F. L. and Rocha, R. (2007.), The Management of Beach Carrying Capacity: the case of Northern Portugal, Journal of Coastal Research, ICS 2007 (Zbornik radova), 135-139.
Propisi Nacionalni plan djelovanja za okoliš (2002), NN 46/02, http://www.mzopu.hr/default.aspx?ID=4248&Lang=Eng
Nacionalna strategija zaštite okoliša (2002), NN 46/02, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3980
Pomorski zakonik (1994), NN 17/94, 43/96 i 181/04, Narodne novine, Zagreb.
Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (2006), NN 7/06, Narodne novine, Zagreb.
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999), Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=6991
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997), Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3662
Uredba o kakvoći mora za kupanje (2008), NN 73/08, Narodne novine, Zagreb,
Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (2004), NN 23/04, Narodne novine, Zagreb.
Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (2004),NN 36/04, Narodne novine, Zagreb.
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (2008), NN 64/08, Narodne novine, Zagreb.
Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (2008), NN 64/08, Narodne novine, Zagreb.
Zakon o otocima (1999), NN 34/99 i 32/02, Narodne novine, Zagreb.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (2003), NN 158/03, 100/04 and 141/06, Narodne novine, Zagreb.
Zakon o prostornom uređenju i gradnji (2007), NN 76/07, Narodne novine, Zagreb.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (1999), NN 69/99, 151/03 i 157/03, Narodne novine, Zagreb.
Zakon o zaštiti okoliša (2007), NN 110/07, Narodne novine, Zagreb.
Zakon o zaštiti prirode (2005), NN 70/05 i 139/08, Narodne novine, Zagreb.
Pilot projekt Baška Voda
59
Prilog I: Upitnik
REPUBLIKA HRVATSKA
Županija Splitsko- dalmatinska
OPĆINA BAŠKA VODA
Održivi turizam u Hrvatskoj
Ovaj upitnik je anoniman. Bit će korišten za istraživanje u sklopu projekta za izradu "Metodološkog priručnika za razvoj održivog obalnog turizma" kojeg provode UNEP i PPA/RAC.
Datum:……………………… Mjesto (hotel, itd.)……………………………………………………
1. Zašto ste odabrali Bašku Vodu kao svoje turističko odredište?
Dobra ponuda rekreacijskih aktivnosti Kvaliteta ponuđenih smještaja Kvaliteta gastronomske ponude Kakvoća plaža (kupališta) Prirodne ljepote Ostalo (molimo specificirajte)
2. Jeste li zadovoljni s kakvoćom turističkih usluga (ponuđene aktivnosti, restorani, barovi itd) u Baškoj Vodi?
Jako sam zadovoljan/na Zadovoljan/na sam Nemam mišljenje Nisam zadovoljan/na Jako sam nezadovoljan/na
3. Ako ne, molimo specificirajte zašto.
4. Zašto ste odabrali ovu plažu?
Dobra ponuda rekreacijskih sadržaja (pedaline, paragliding, barovi, suncobrani, itd)
Nalazi se blizu njihovog smještaja
Čisto more Ima adekvatan parking Sigurnost (Prisutnost spasioca itd) Ostalo (molimo specificirajte)
5. Jeste li zadovoljni kakvoćom okoliša na plaži?
Jako sam zadovoljan/na Zadovoljan/na sam Nemam mišljenje Nisam zadovoljan/na Jako sam nezadovoljan/na
6. Ako ne, molimo specificirajte zašto.
7. Jeste li zadovoljni kvalitetom ponuđenih sadržaja na plaži?
Jako sam zadovoljan/na Zadovoljan/na sam Nemam mišljenje Nisam zadovoljan/na Jako sam nezadovoljan/na
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
60
8. Ako ne, molimo specificirajte zašto.
9. Jeste li voljni financijski doprinijeti poboljšanju kakvoće plaža u baškoj Vodi?
Da, kroz plaćanje ulaza na plažu Da, kroz obavezno korištenje plažnih sadržaja Da, kroz dobrovoljno korištenje plažnih sadržaja Da, kroz povećanu naknadu za parkiralište Ne
10. Ako da, koji tip poboljšanja kakvoće ste voljni poduprijeti?
Sakupljanje smeća Uljepšavanje prirodnog okoliša Povećanje broja spasioca Poboljšanje sanitarnih sadržaja Ostalo (molimo specificirajte)
11. Ako da,molimo specificirajte koliko ste spremni izdvojiti (kn) dnevno.
Osobne karakteristike
Spol
Muški Ženski
Godine
16-24 25-34 35-49 50-64 Iznad 65
Nacionalnost
Pilot projekt Baška Voda
61
Prilog II: Bathing Area Registration and Evaluation (BARE): evaluacijski formular – engleska verzija
Section I: Background information
Name: .....................................................................................................
Current classification: ................................................................................
Type: Natural beach Urban Nourished beach Village Rocky shore Rural Resort Remote
Length (m): ................. Width (m): ................... Shape: ......................... Slope: ...........................
Rough sketch of bathing area
Table 1.1: Beach sediment characteristics*
Colour: Geological composition
% cover Size % cover Size
Sand Cobble Gravel Rocks Pebble Other (e.g. concrete)
Sea floor (%): Sand:................... Stones: ................ Cobble/Pebble: ...... Rock: .............
Shore type** (%): Sand beach:.......... Gravel beach:........ Pebble beach: .......
Cobble beach: ....... Rocky shore:......... Concrete quay:......
Backshore type (%): Wooded:............... Cliff: .................... Other:..................
* beach sediment characteristics refers to the beach itself that either form a limited part of the shore (e.g. in a pocket beach environment having boulder or rocky shore edges) or be representative of the entire / large part of shore (as in the case of long linear beaches).
** shore type in the same table refers to the entire shore visible to the beach user which may include boulder shore, concrete piers, shore platforms etc.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
62
Responsible authority:................................................................................
Municipality: .............................................................................................
No. of staff engaged with beach management: ...............................................
Date of initial registration: ..........................................................................
Date of field survey:...................................................................................
Accessibility:
Public beach: By road By walk Public transport To site:
Private beach: Ownership type Entrance fee To water environment: Gentle / steep underwater slope
Beach erosion:
Are there obvious signs of erosion/deposition? Yes No
Is there present or has there been past monitoring of erosion? Yes No
If so, by whom? ...................................................................................................
Are there known records or erosion maps available? Yes No
If so, where?........................................................................................................
Table 1.2: Beach occupancy rates & Carrying capacity
Time of year Number of bathers (11.00 hrs) ***
Number of bathers (16.00 hrs) ***
% beach occupancy
Whole bathing season Bathing season week-day Bathing season week-ends Non-bathing season
*** Beach users on beach and in water
Beach-use orientation:
Table 1.3: Main usage
Jet-skiing Sailing Motor boating Fishing (shore/boat) (Wind) Surfing Tourism yachting / day cruises Walking Diving Other (sporting activities) Sunbathing Swimming Picnicking
Table 1.4: Designated sensitive area in the bathing area
Yes No Resting place for water fowl / mammals Breeding place for rare birds / mammals Sanctuary Conservation area Area having high biodiversity / ecologically sensitive area Archaeological sites Other kind of protected area e.g. Heritage sites
Pilot projekt Baška Voda
63
Section II: Rating parameters
Table 2.1: Safety parameters
Safe bathing environment including: a bathing environment slope < 1:10; wave height < 0.5 m for at least 80% of the bathing season absence of rip currents outside storm conditions
Lifeguards (inclusive of sea craft-based lifeguards). Bather/boating zonation markers Fixed safety equipment First aid posts Beach safety information notices (on safe code of conduct, presence of rip currents, telephone number and location of nearest health centre, latest records for water quality monitoring, other).
Emergency phone facilities
Table 2.2: Water Quality
National bathing season monitoring programme results (Year …….. report) Barcelona Convention criteria Bathing Water Directive (76/160/EEC)
Blue Quality Green Quality Passed Orange/Red Quality
Failed Black Quality Sewage outlet Sewage pipes River mouth Harbour areas
Potential influences of poor water quality
Other e.g known absence of sewerage system
Visual observations along 100 m of shoreline A B C D Sewage related 0 1-5 6-14 > 14
Floating debris Other e.g. plastics, wood 0-10 11-20 21-30 > 30
Oil 0 1-5 6-14 > 14 Sea-bottom debris 0-10 11-20 21-30 > 30
Table 2.3: Beach facilities (tick where present and indicate number where possible)
Public Public Clean toilets Restaurant
Regularly emptied litter bins
Clean showers Restaurant
Hotels / Star rating Summer houses for rent Apartment complexes Camping grounds
Bed & Breakfast accommodation
Restaurants Snack bars Freshwater tap Adequate parking facilities (see beach carrying capacity)
Information notice Security boxes
mattress nylon Sun beds Wood/plastic
Legal / policy restrictions to water-based sport facilities
Speed boat towing activities (e.g. banana boat, tubing, skiing)
Sail boating Scuba-diving Wind surfing Pedaloes Para-sailing Jet-skiing Cigarette receptacles Wheel chair access Tiki-huts / umbrellas
Table 2.4: Evaluation of Hinterland Scenery within walking distance and generally visible from the beach. In the context of bathing area quality evaluation, scenery is the only parameter that takes cognizance of a wider range of aspects outside the bathing area. To this end, a Coastal Scenic Evaluation technique is applied (A. Ergin, E. Karaesmen, A Micallef and A T Williams, 2004. A new methodology for evaluating coastal scenery: fuzzy logic systems. (In): Area (2004) 36. 4, 367-386). (See ‘Coastal Scenic Evaluation System’, next sheet).
Overall bathing area classification by Coastal Scenic Evaluation technique
Class:
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
64
Coastal Scenic Evaluation System
Site name: Rating No. Physical
Parameters 1 2 3 4 5 1 Height Absent 5-30 m 30-60 m 60-90 m > 90 m 2 Slope Absent Around 45° Around 60° Around 75° Circa Vertical
3 Cliff
Special Features*
Absent 1 2 3 Many (> 3)
4 Type Absent Mud Cobble / Boulder Pebble / Gravel (+Sand)
Sand
5 Width Absent < 5 m or >100 m
5-25 m 25-50 m 50-100 m
6
Beach Face
Colour Absent Dark Dark Tan Light Tan / Bleached
White / Gold
7 Slope Absent < 5° 5°-10° 10°-20° 20°-45° 8 Extent Absent < 5 m 5-10 m 10-20 m > 20 m
9
Rocky Shore
Roughness Absent Distinctly Jagged
Deeply Pitted
and/or Irregular (uneven)
Shallow Pitted Smooth
10 Dunes Absent Remnants Fore-dune Secondary Ridge Several
11 Valley Absent Dry Valley (< 1 m) Stream (1-4 m) Stream River / Limestone gorge
12 Skyline Landform Not Visible Flat Undulating Highly Undulating Mountainous 13 Tides Macro (> 4 m) Meso (2-4 m) Micro (< 2 m)
14 Coastal Landscape Features**
None 1 2 3 > 3
15 Vistas Open on one side
Open on two sides
Open on three sides
Open on four sides
16 Water Colour & Clarity
Muddy Brown / Grey
Milky Blue / Green, Opaque
Green / Grey Blue Clear Blue / Dark Blue
Very Clear Turqouise
17 Natural Vegetation Cover
Bare (< 10% vegetation
only)
Scrub / Garigue (marram/gorse, bramble, etc.)
Wetlands / Meadow
Coppices, Maquis
(+/- Marure Trees)
Variety of Mature Trees / Mature Natural Cover
18 Vegetation Debris Contonuous (> 50 cm high)
Full Strand Line Single Accumulation
Few Scattered Items
None
Human Parameters 1 2 3 4 5
19 Noise Disturbance Intolerable Tolerable Little None
20 Litter Continuous Accumulations
Full Strand Line Single Accumulation
Scattered Virtualy Absent
21 Sewage Discharge Evidence
Sewage Evidence
Some Evidence (1-3 items)
No Evidence of Sewage
22 Non-built Environment
None Hedgerow / Terracing / Monoculture
Field Mixed
Cultivation +/- Trees / Natural
23 Built Environment** Heavy industry Heavy Tourism and/or Urban
Light Tourism and/or Urban
and/or Sensitive Indrustry
Sensitive Tourism
and/or Urban
Historic and/or None
24 Vehicular Impact No Buffer Zone
Traffic, Car Park Visible
No Buffer Zone / Light Traffic
Parking Lot Visible from Coastal Area
Parking Lot Not
Visible from Coastal Area
25 Skyline Very
Unattractive Unattractive
Sensitively Designed High /
Low
Very Sensitively Designed
Natural / Historic
Features
26 Utilities**** > 3 3 2 1 None
* Cliff Special Features: Indentation, banding, folding, screes, irregular profile.
** Coastal Landscape Features: Peninsulas, rock ridges, irregular headlands, arches, windows, caves, waterfalls, deltas, lagoons, islands, stacks, estuaries, reefs, fauna, embayment, tombola, mud flats, attractive offshore breakwaters/groynes, etc.
*** Built Environment: Caravans will come under Tourism, Grading 2: Large intensive caravan site, Grading 3: Light, but still intensive caravan sites, Grading 4: Sensitively designed aravan sites.
**** Utilities: Power lines, pipelines, unattractive street lamps.
Pilot projekt Baška Voda
65
Table 2.5: Litter survey (based on EA/NALG 2000 protocol) – tick appropriate box
Rating (based on lowest scored litter category) Category Type A B C D
General 0 1-5 6-14 15+ Sewage Related Debris Cotton buds 0-9 10-49 50-99 100+
Gross Litter 0 1-5 6-14 15+ General Litter 0-49 50-499 500-999 1000+
Broken glass 0 1-5 6-24 25+ Harmful Litter
Other 0 1-4 5-9 10+ Accumulations No. 0 1-4 5-9 10+ Oil Absent Trace Nuisance Objectionable Faeces 0 1-5 6-24 25+
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
66
Prilog III: Izvještaj sa sastanaka s dionicima
Zapisnik
s prvog radnog sastanaka za izradu "Plana održivog razvoja turizma Baške Vode" 23. listopada 2007., Baška Voda, Vatrogasni dom
Sastanak je započeo u 17:00h
Dnevni red: 1. Centar za regionalne aktivnosti i održivi turizam
(Ivica Trumbić, direktor CAR/PPA) 2. UNEP/PAP Projekt održivog turizma; Pilot projekt Baška Voda
(Željka Škaričić, voditeljica projekta) 3. Rezultati ankete i evaluacije upravljanja plažama u Baškoj Vodi
(Marina Marković, suradnica na projektu) 4. Komentari i rasprava 5. Prijedlog vizije, razvojnih scenarija i akcijskog plana održivog upravljanja plažama u
Baškoj Vodi (Marina Marković, suradnica na projektu)
6. Komentari i rasprava 7. Zaključak
Točka 1.
Ivica Trumbić, direktor CAR/PPA: Nakon kratkog uvoda, slijedilo je predstavljanje Centra za regionalne aktivnosti. Predstavljen je cilj projekta: izrada priručnika za održivo upravljanje u turizmu kao dio serije publikacija o turizmu Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.
Točka 2.
Željka Škaričić, voditeljica projekta: U okviru ovog projekta, Baška Voda je uzeta kao pilot destinacija na kojoj će se praktično prikazati korištenje priručnika.
Točka 3.
Marina Marković, suradnica na projektu: Objasnila je svrhu sastanka koja je predstavljanje analize stanja, ciljeva i radne verzije akcijskog plana upravljanja plažama u Baškoj Vodi.
Točka 3.1. anketa
3.1.1. Metoda: anketiran je svaki 19. kupač u periodu od 30.07. / 03.08. / 05.08. / 07.08. 2007.g. anketni uzorak je 550 kupača (539 važećih) upitnici na hrvatskom i engleskom jeziku; 11 pitanja
3.1.2. Rezultati ankete: najviše gostiju iz Hrvatske i BiH (od čega 20% dnevnih posjetitelja), zatim Česi, Slovaci i
Nijemci 81% ispitanika zadovoljno smještajem 80% ispitanika kupača zadovoljni okolišem na plažama 75% ispitanika kupača zadovoljni sadržajima na plažama
Pilot projekt Baška Voda
67
62.5% ispitanika voljno platiti za poboljšanje kvalitete okoliša i sadržaja na plažama 29% ispitanika žele platiti kroz dobrovoljno korištenje sadržaja/usluga 14% ispitanika voljno platiti kroz plaćanje ulaza 12% ispitanika voljno platiti kroz obavezno korištenje sadržaja/usluga Ostali kroz povećanu naknadu za parkiranje Prosjek novca koji ispitanici žele izdvojiti je 1-2 €
3.1.3. Opis metode BARE:
Po ovoj metodi ima pet različitih tipova plaža: resort, urbane, mjesne, ruralne i "divlje”, a evaluacija se vrši prema 5 parametara; 1. Sigurnost, 2. Kakvoća mora, 3. Čistoća, 4. Sadržaji, 5. Prirodni krajolik.
Metodom BARE Evaluirane su 3 plaže: Plaža Urania: (Ocjena ***): Sigurnost C, Kakvoća mora (MZOPU 2006) B, Sadržaji C –
loša kakvoća toaleta i tuševa; malo sportskih sadržaja, Krajolik A, Čistoća B (nekoliko komada stakla).
Plaža Nikolina: (Ocjena ***): Sigurnost B (spasioci odsutni za vrijeme bure), Kakvoća mora (MZOPU 2006) B, Sadržaji C – nedovoljan broj sportskih sadržaja (pedaline, jet-ski), Krajolik B, Čistoća B (nekoliko komada stakla, veliki broj opušaka).
Plaža Ikovac – Podluka: (Ocjena ***): Sigurnost C, Kakvoća mora (MZOPU 2006) B, Sadržaji C – iznimno loša kakvoća sanitarnih sadržaja, Krajolik C (malo vegetacije), Čistoća A.
Zaključuje da su loše sigurnosne oznake, kakvoća toaleta i tuševa te prisutnost opasnog otpada, stakla.
3.1.4. Analiza kapaciteta nosivosti plaža
Tri su kapaciteta plaža: fizički, ekološki i socijalni kapaciteti. Fizički kapacitet znatno prekoračuje optimalne vrijednosti (7-15 m2 po kupaču). Ekološki kapacitet je u preporučenim granicama. Socijalni kapacitet (koji uzima u obzir percepcije kupača o napučenosti i kakvoće sadržaja), temeljem anketa provedenih u ljetnom periodu 2007 godine, ne pokazuje prekoračenje optimalnih vrijednosti. Ipak, iskustva i neformalna istraživanja lokalnog stanovništva i turističkih djelatnika ukazuju na znatno nezadovoljstvo kupača, naročito po pitanju prenapučenosti. Stoga je potrebno napraviti detaljnije ispitivanje percepcije kupača.
Točka 3.2. Vizija
3.2.1. Predstavljanje vizije razvoja turizma i upravljanja plažama u Baškoj Vodi.
Točka 4. Rasprava
Mate Divić, član turističkog vijeća: Imao je dvije primjedbe na ocjenu plaže. Prvo, smatra da anketirani uzorak nije reprezentativan jer su anketirani turisti iz Bosne, Hrvatske, Češke i Njemačke, a drugo da uvjeti u kojima je anketa rađena nisu odgovarajući, jer su plaže bile pune. Smatra da bi ocjene bi bile još lošije kada bi kvalitetniji gosti ocjenjivali plaže.
M. Marković: Uzorak je reprezentativan, korištenjem sistematskog uzorkovanja, na način da je anketiran svaki 19. kupač. Tri zvjezdice od mogućih pet nisu rezultat istraživanja kupača već specifične, nepristrane i objektivne znanstvene metode. To je objektivna ocjena kakvoće.
Mladen Marušić: Izvršili ste 100%-tnu analizu koja pokazuje realno stanje, a to je da nam gosti nisu vrhunski, da je broj neprijavljenih gostiju maksimalan, nema jet-sky i pedalina. Jet-sky po zakonu ne smije biti na Nikolini jer ima plavu zastavu. Primjedba je na sigurnosni pojas, gdje ga postaviti i kako mu pristupiti u gužvi. Primjedba na računanje kapaciteta nosivosti koja isključuje iz izračuna tzv. sigurnosnu liniju (do 3 metra širine) jer smatra da će u tom slučaju širina plaže koja se može koristiti biti premala.
Filip Vidulin, član općinskog vijeća: Slaže se s ocjenama, smatra da su ocjene možda i visoke s obzirom na stanje. Dnevno imamo 7,5-8.000 gostiju, pa su plaže prepune stoga se ne mogu
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
68
postići uvjeti koje vi predlažete. Gosti osim kupanja ne dobiju ništa, zato postoje pontoni i plutače. Očekivao je kritičniji rad.
Igor Ursić, član turističkog vijeća: Smatra da je nedovoljno plažnog sadržaja za djecu.
I. Ursić: Koji je bio obuhvat ankete?
Ivana Marić Zerdun, tehnička podrška na projektu, udruga Sunce: Anketa je provedena do terena za odbojku na pijesku.
I. Ursić: U Baškom Polju ima oko 2000 gostiju, od toga se u Baškom Polju kupa oko 500-600 gostiju, a ostatak gostiju dolazi na plažu Nikolinu. Privlači ih uređenost plaže pa zato dolaze.
Jurica Topić, direktor komunalnog poduzeća "Gradina-Baška Voda d.o.o.": Baška Voda ima kapacitet oko 7.000 privatnog smještaja. U vrijeme vaših ispitivanja (srpanj-prva polovica kolovoza) na kupanju bude i do 23.000 kupača. Svaki gost proizvodi 1 kg i 10 dag smeća. Dnevno prevezemo 25 t smeća na otpad.
M. Marković: Ovo je preliminarno anketiranje, koje treba raditi duže i na većem broju, iako je rađeno cijeli dan. Po anketama je ispalo da je svega 20% dnevnih gostiju, možda su ljudi lagali, ali anketa je ipak nekakav pokazatelj.
Matijas Jozipović, član općinskog vijeća: Smatra da je Filip Vidulin jedini rekao istinu. Kvaliteta gostiju u Baškoj Vodi je nula. To je masovni turizam bez ikakvog sadržaja. Postoje slike iz aviona koje ukazuju da na plažama bude i do 15-20.000 ljudi. On je predao projekt za proširenje plaže, prije više godina ali su se svi oglušili. Treba prekopirati plaže iz Portugala i Španjolske. Radimo plan za turizam, a već sada imamo 5 puta manje plažnog prostora. Na Ikovcu nema ni jedan WC, na Nikolini 3 tuša od toga jedan ne radi. Postoji samo jedan gradski WC. Objektivno stanje je da nemamo mjesta za goste.
Ivan Topić, član turističkog vijeća: Imamo prirodne resurse plaža kao malo tko u Hrvatskoj. Zahvalio se što su odabrali Bašku Vodu za pilot projekt. Problem je i prijava gostiju. Na primjer jedan vikend u 8. mj. smo imali prijavljeno 9.150 gostiju, a po njegovom mišljenju bilo ih je 12.000. Traži da im se pomogne da nađu sredstva za poboljšanje uvjeta na plažama i kako ponovno vratiti zapadne goste. Smatra da se anketa provodila u 6. i 9. mjesecu, kada nema najezde dnevnih gostiju, možda bi se dobili kvalitetniji rezultati.
Točka 5.
M. Marković: Predstavljena je vizija razvoja. Uz sugestije, vizija je predložena na vrijeme od 8 godina (kroz dva politička mandata), Baška Voda će se razviti u prepoznatljivo turističko odredište s očuvanim prirodnim okolišem i privlačnim plažama, s kvalitetnim turističkim proizvodima i dobar život stanovnicima. Zatim su predstavljeni ciljevi razvoja održivog turizma: kvalitetniji prirodni krajobraz i okoliš, poboljšana kvaliteta turističke ponude, razvijen turistički brand, povećani udio prihoda od turističke potrošnje, poboljšana kvaliteta života u Baškoj Vodi i poštivanje lokalnog, kulturnog i povijesnog naslijeđa. Predstavljena je vizija upravljanja plažama kroz tri godine, kojom se ima razviti model upravljanja kupališnim područjima u Baškoj Vodi. Izneseni su ciljevi upravljanja plažama: sigurno i ugodno kupanje, čisto more i okoliš, prikladni rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i restoranska ponuda.
M. Marušić: Jeste li uzeli u obzir probijanje tunela Sv. Ilije?
M. Marković: Bez obzira na tunel, ciljevi se ne bi smjeli mijenjati ali se scenarij može prilagoditi. Predložena su 4 scenarija.
Scenarij 1: "Sve po starom" – nedostatak: sve ostaje isto; Scenarij 2: "Ograničeno korištenje plaža" – nedostatak: upitna je ekonomska dobit; Scenarij 3: "Poticanje intenzivnog-masovnog turizma" – nedostatak: upitna ekonomska
dobit, negativan utjecaj na okoliš i degradacija kvalitete gostiju. Scenarij 4: "Umjereno korištenje plaža" – nedostatak: velika početna ulaganja, ali
dugoročna ekonomska isplativost. Ovim scenarijem nije predviđeno proširenje plaža.
Pilot projekt Baška Voda
69
Kada se svaki scenarij usporedio s ciljevima, tada se vidjelo da je scenarij 4 najbliži definiranim ciljevima.
Predložena radna verzija akcijskog plana. Dva ključna elementa akcijskog plana: a) osnivanje agencije za upravljanje plažama b) uvođenje naplaćivanja korištenja plažnih resursa kroz nekoliko različitih instrumenata,
primjerice pomoću magnetskih kartica. Te bi kartice bile različitih boja za različite korisnike, npr. stanovnike, turiste, sezonske radnike, ali bi dnevni turisti morali plaćati ulaznicu na plažu. Smatra da su te kartice dobre zbog toga što je samo 14% ljudi voljno plaćati ulaz na plažu. Korištenjem kartica ljudi nemaju osjećaj da nešto plaćaju. Kartice se mogu naplatiti u iznosu od 1 € kroz naplaćivanje boravišne pristojbe (ili slično). Važno je da uvjeti budu isti za sve, a bilo kakav oblik diskriminacije treba izbjegavati. U cijenu ulaznice trebalo bi ubrojiti ulaz na plažu, korištenje tuševa i toaleta (i eventualno nekih drugih usluga). Ali, bar jedna plaža mora biti "otvorena" za sve (bez naplaćivanja). Prije uvođenja kartica trebalo bi izvršiti kampanju i senzibilizirati stanovništvo. Drugi instrumenti uključuju obvezno ili dobrovoljno korištenje različitih sadržaja na plažama. Kao primjer navodi hotel "Le Meridien", gdje je obvezno iznajmljivanje plažnih sadržaja.
Točka 6.
I. Topić: Treba naše društvo uvjeriti da je normalno da se plaća ulaz na plažu, jer da netko poslije njih treba čistiti plažu, smatra da bi se tako i promijenila struktura gostiju.
F. Vidulin: Mi smo uvođenje agencije za plaže predložili prije 2 godine, ali su nitko nije reagirao. Pozdravlja prijedlog o osnivanju agencije za plaže. Dobre su magnetske kartice, jer naplaćivanje nije moguće na svim plažama. Ulaz u mjesto se može naplatiti kroz parking. Koncesiju na plaže je moguće dobiti samo preko takve agencije.
I. Topić: Bio je u Crikvenici, svaki gost plaća 10 kn, a djeca 5-6 kn. Njihove plaže nisu ni blizu našima.
M. Divić: Smatra plaže najozbiljnijim problemom u općini i mjestu. Predlaže osigurati plažni prostor za stanovništvo i radnu snagu u stacionar, te generalno ograničiti broj kupača. Navodi problem da je plažni prostor za 3.468 kupača a u mjestu ima 8.500 kreveta. U špici sezone plažni prostor je 1,73 m2 po kupaču. Ne slaže se sa prijedlogom od 15 m2 po kupaču, ali je za 7-8 m2 po kupaču. Predlaže promjene za scenarij 4.: a) treba biti 7-8 m2 po kupaču plažnog prostora, b) primarno osigurati plažni prostor za naše goste, c) osigurati međunarodne standarde za naše kapacitete, d) urediti plaže sa svim mogućim komforom, e) treba proširiti plaže. Plaže treba nasipati da podignemo standarde našim gostima. Smatra da sve plaže trebaju biti zatvorene i u potpunosti kontrolirane.
F. Vidulin: Smatra da se tako budi vrijednost plaža.
M. Jozipović: Iskazuje zabrinutost, ako se plaža Nikolina zatvori, jer na nju stane 1.000 ljudi, pa gdje će se kupati ostalih 15.000 ljudi. Smatra da će Baška Voda za 5 godina biti nova Makarska. Smatra da će proširenje Baške Vode nad magistralom značiti samo propast.
M. Divić: Sve treba uskladiti, jer se ne možete širiti do Brača.
M. Marušić: Razlog zbog kojeg ljudi dolaze u Bašku Vodu su plaže, a ne hoteli. Zato plaže treba zakonom zaštititi. Smatra da je budućnost sunčanje u hladu, jer se turisti boje raka kože. Smatra da treba maknuti ležaljke, zatim pedalina mora biti u moru, a ne na plaži, jer pedalina zauzme 6 m2 plažnog prostora. Zbog krađe, na plaže treba postaviti kamere i zabraniti ostavljanje ručnika na plaži preko noći.
I. Ursić: Treba zabraniti gradnju kuća više od tri stambene jedinice.
M. Jozipović: Smatra da se može plaža Nikolina proširiti za 35 m2, za to su rađene studije.
A. Jurišić: Smatra da nije bilo prave političke volje da se provede scenarij 4. koji je predložen već duže vrijeme. Akcijski plan treba napraviti kao dokument i recenzirati, zatim izabrati instrumente. Što se tiče nasipanja plaže, to smo već jednom napravili.
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
70
Točka 7.
M. Marković: Treba napraviti prijedlog akcijskog plana i s užim timom detaljno razraditi dokument na općinskom vijeću.
Ž. Škaričić: Obećala je akcijski plan i predložila radni sastanak za 15 dana.
Sastanak je završio u 19:30 h.
Sastanku su prisustvovali: Ivan Topić, Mate Divić, Lovre Topić, Jurica Topić, Igor Ursić, Filip Vidulin, Matijas Jozipović, Melinda Borković, Jasminka Križanović, Ante Lončar, Ante Jurišić, Mladen Marušić, Ivana Ursić, Ivica Trumbić, Željka Škaričić, Marina Marković, Marijana Rubić, Ivana Marić Zerdun.
Pilot projekt Baška Voda
71
Zapisnik
s javne rasprave održane na temu "ODRŽIVO UPRAVLJANJE PLAŽAMA U BAŠKOJ VODI" 27. studenog 2007. (utorak) s početkom u 17 sati, u Vatrogasnom domu Baška Voda
Dnevni red: 1. Predstavljanje rezultata provedenog istraživanja mišljenja turista o kakvoći plaža
(Ivica Trumbić, Marina Marković) 2. Predstavljanje analize trenutnog upravljanja plažnim resursima u Baškoj Vodi (prednosti,
nedostaci i mogućnost unaprjeđenja) (Marina Marković)
3. Predstavljanje konačne verzije akcijskog plana upravljanje plažama kao dio "Plana održivog razvoja turizma Baške Vode" (Marina Marković)
Točka 1.
Ivica Trumbić, (Direktor CAR/PPA): Navodi kako je Baška Voda odličan prirodni resurs kojim se treba upravljati, budući da postoji nesklad između kapaciteta turista i prirodnih resursa. Napominje da upravljanje nečim ima početak, a nema kraj, te da je to trajni proces. Tako je za danas predviđeno predstavljanje akcijskog plana.
Marina Marković, (Suradnica na projektu): Ponovila je rezultate anketa. Objasnila je opći dio i praktični dio Metodološkog priručnika za održivi razvoj obalnog turizma. Objasnila je da su kao pilot projekt uzeli Bašku Vodu zbog prirodne ljepote plaža koje mogu donijeti zaradu ako se njima bude na odgovarajući način upravljalo. Kao primjer vodeće destinacije navodi Španjolsku.
Točka 2.
Mate Divić, (član turističkog vijeća): Ukazao je na svoj seminarski rad napisan 1978. g. o plažama u kojem je već tada ukazivao na probleme plaža o kojima se danas raspravlja. Smatra da je anketa provedena na lošem uzorku, a lošem gostu je sve dobro. Daleko bi gora bila anketa da su to kvalitetni gosti, Nijemci i Englezi. Od 70-ih prati stanje plaža i o tome razgovara s gostima. Prema zračnim snimkama u šipci sezone ima na 22.000 m2 – 16.000 kupača, to je 1,33 m2 po kupaču, kvalitetan gost tu neće doći. Izražava mišljenje da ovom problemu treba ozbiljno pristupiti. Dan ranije na poglavarstvu su razgovarali o ovoj temi i zaključili da treba osigurati 7 m2 po kupaču, uspostaviti punu kontrolu na dvije plaže (Podluku i Nikolinu). Smatra da je pritisak velik te da će se povećati nakon otvorenja tunela Sv. Ilija. Smatra da je potrebno osigurati 7 m2 po kupaču, što bi trebao biti brand Baške Vode. U proračunu Općine za 2008. g. predvidit će se novac za izradu studije izvedivosti. Zahvaljuje na suradnji i traži preporuku za financijsku potporu.
Ivan Topić, (član turističkog vijeća): Navodi kako je turizam u Baškoj Vodi jedini izvor života. Onemogućen je kupačima ulazak u more zbog ležaljki koje postavljaju koncesionari.
Točka 3.
Marina Marković: Predstavlja viziju upravljanja plažama: Kroz tri godine, razvit će se model upravljanja kupališnim područjima u Baškoj Vodi koji:
omogućava okoliš za sigurno i ugodno kupanje posjetitelja i lokalnog stanovništva, unutar granica kapaciteta nosivosti;
čuva okoliš plaža i čisto more smanjujući zagađenje i proizvodnju otpada turističkih poduzeća i posjetitelja na minimum;
osigurava prikladne sanitarne uvjete na svim kupališnim područjima.
Ciljevi su: 1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo 2. Čisto more i okoliš
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
72
3. Na svim plažama postoje prikladni rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i restoranska ponuda
Preporučeni scenarij je modificirani scenarij 4: Agencija za upravljanje plažama Proširenje plaža Kapacitet nosivosti 5 m2 po osobi (u slučaju 10.000 kupača)? Studija utjecaja na okoliš Veći utjecaj na okoliš, veće socijalno zadovoljstvo
Prikazan je akcijski plan, uz komentar kako uvidom u prijedlog prostornog plana Baške Vode nije primijećeno proširenje plaže, a to se mora uzeti u obzir. Predloženo je uvođenje mjera npr. naplaćivanje ulaza na plažu ali da se ne zatvore sve plaže. Preporučeno je provođenje jasne kampanje i senzibiliranja javnosti.
Mirjana Roščić, (privatni iznajmljivač): Izjavila je kako je naplaćivanje ulaza na plažu diskriminacija.
Mate Divić: Sve tri plaže treba zatvoriti, uvesti eko-taksu prijavljenim gostima, a ako je ugrožen kapacitet povećati eko-taksu.
Uslijedila je žučna rasprava oko prijedloga zatvaranja plaža.
Jadranka Staničić, (privatni iznajmljivač): Za osnovni red ne treba studija, to znači za svaki sadržaj potreban je koncesijski ugovor, a njime se trebaju urediti pravila. Ovo sve spada u razvoj mjesta koji je stvar GUP-a. Plaže su javno dobro i ne mogu se naplaćivati. Za period od mjesec i pol turističke sezone ne treba puno mudrosti za uspostaviti red ali ga treba poštivati. Ne možete očekivati iskoristivost kapaciteta za goste ako imate ležaljke. Za red treba poštivati pravila koje nameće vlast. Smatra da se može naplaćivati sadržaj, a ne ulaz na plažu.
Marina Marković: Upozorila je na još jedan veliki problem koji bi mogao ugroziti turizam u Baškoj Vodi, a to je kakvoća mora. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo ocjena mora je B, skoro C, što nije predobra ocjena za razvoj turizma.
Zaključak: Potrebno je: detaljno ispitivanje percepcije kupača opsežno informiranje javnosti detaljna analiza plaža – naročito ekološki aspekti integralni pristup
Netko je predložio da se treba potruditi i dobiti eko-certifikat za plaže.
Rasprava je završila u 20.00 h.
Sastanku su prisustvovali: Ivan Topić, Mate Divić, Lovre Topić, Igor Ursić, Ivo Jozipović, Ante Radić, Ante Jurišić, Ivan Marušić, Marina Granić-Skender, Mirjana Korljan, Josip Šarić, Mario Banjac, Mirjana Roščić, Jerko Ždero, Davor Glavina, Joško Lelas, Dominik Eterović-Sorić, Darjo Ćapeta, Ante Lončar, Jasminka Križanović, Jadranka Staničić, Dunja Staničić, Milan Granić, Mladen Marušić, Marijan Vela, Franjo Čovo, Ivica Trumbić, Željka Škaričić, Marina Marković, Marijana Rubić, Ivana Marić Zerdun i dr.
Pilot projekt Baška Voda
73
Prilog IV: Različiti ekonomski instrumenti kao različite opcije unutar Akcijskog plana
Opcija 1: Uvođenje pristojbe za ulazak – "magnetska kartica”
U početku, predlaže se uvođenje pristojbe samo na jednu od tri glavne plaže u Baškoj Vodi, tj. na plažu Nikolina. Ova plaža već sadržava najveći broj objekata, ima najveću površinu i privlači najveći broj kupača.
Prema već postojećim prijedlozima, pristojba za ulazak se može uvesti korištenjem tzv. magnetskih kartica. Različite magnetske kartice bi se koristile za različite grupe kupača. Svaka grupa bi dobila karticu u drugoj boji. Na primjer, lokalno stanovništvo i vikendaši bi imali bijelu karticu, gosti plavu, a sezonski zaposlenici zelenu. Ostali bi morali platiti pristojbu za ulazak. Lokalno stanovništvo i vikendaši (uključujući članove njihovih obitelji) bi dobili karticu "besplatno"'. Zapravo, oni bi je platili kroz mjesečne pristojbe (koje bi se malo povećale). Gosti bi dobili svoje kartice "besplatno" na recepciji hotela ili pri dolasku u odabrani tip smještaja. Kao i u slučaju lokalnog stanovništva, njihov ulazak na plažu će biti uključen u cijenu smještaja koja će biti povećana za 1 Euro po danu. Vrlo je važno da svaka od ovih grupa kupača plati za korištenje plaže, ali ne na način da to shvate kao dodatni namet. Svi ostali (uglavnom dnevni posjetitelji, kao i svi gosti u neregistriranom smještaju) bi trebali plaćati na ulazu na samu plažu. Predlaže se cijena između 2 i 3 Eura po danu. Te cijena bi kupačima omogućavala korištenje tuševa, slavina s pitkom vodom, i WC-a. Korištenje ostalih sadržaja, kao što su ležaljke, suncobrani i vodeni sportski sadržaji, bi se plaćalo dodatno. Ove odredbe trebaju biti jasno pokazane na oglasnoj ploči plaže. Sav profit ostvaren na ovakav način treba biti prikupljen od agencije za upravljanje plažom i korišten za poboljšanje i održavanje objekata i sadržaja na plaži.
Dugoročno gledano, ova opcija bi se mogla primijeniti i na još jednu od preostale dvije plaže. Strogo se preporuča da barem jedna plaža bude potpuno otvorena za javnost. Ipak, ako bi se stvorio veliki pritisak kupača na tu plažu, trebale bi se primijeniti dodatne mjere (kao što je obvezno korištenje sadržaja, ili povećana cijena korištenja izabranih sadržaja).
Kao alternativa uvođenju magnetskih kartica, pristojbu za ulazak na plažu bi mogli izravno plaćati svi kupači (uključujući i lokalno stanovništvo). No, može se očekivati značajan otpor takvoj opciji, posebice od strane lokalnog stanovništva. Ni opcija magnetskih kartica vjerojatno neće biti popularna kod lokalne zajednice, posebno u početku. Stoga je jako bitno organizirati kampanju za obavještavanje i informiranje javnosti barem godinu dana prije uvođenja tog instrumenta. Vjeruje se da će ova opcija smanjiti pritisak kupača na ovu plažu, posebno dnevnih posjetitelja, donijeti sredstva potrebna za adekvatno održavanje plaže, i smanjiti sivu ekonomiju u turizmu, tj. smanjiti broje neregistriranih turista u privatnom smještaju.
Opcija 2: Obvezno korištenje sadržaja
Umjesto plaćanja pristojbe za ulaz na plažu, može se primijeniti obvezno korištenje sadržaja. To znači da bi svaki korisnik plaže bio obvezan koristiti neke sadržaje (kao što se ležaljke i suncobrani) i platiti za njihovo korištenje. Broj raspoloživih ležaljki na plaži bi bio u skladu s unaprijed određenim ograničenjima prihvatnog kapaciteta. To znači da kada se sve ležaljke popune, dodatni kupači ne mogu ući na plažu. Na ovaj način bi oni koji upravljaju plažom direktno kontrolirali broj kupača u svakom trenutku. Korištenje ostalih sadržaja ne bi bilo obvezno ali bi se njihovo korištenje također plaćalo.
Ovaj koncept bi se primijenio na dvije od tri plaže u Baškoj Vodi. Kao i kod prethodne opcije, ostvareni profit bi se koristio za poboljšanje i održavanje objekata i sadržaja na plaži.
Ova opcija bi mogla biti potpomognuta ili zamijenjena korištenjem sadržaja po želji. Kod tog koncepta korisnik plaže ne bi bio obvezan koristiti određene sadržaje, ali bi pristojba koju bi morao platiti za korištenje tuševa, WC-a, ležaljki itd. bila veća od uobičajenog, na primjer za 10%
Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju
74
(u odnosu na ljeto 2007.). Ova razlika od 10% bi također bila korištena za poboljšanje i održavanje objekata i sadržaja na plaži. To bi trebalo biti jasno istaknuto na informativnoj ploči na plaži, tako da korisnik plaže bude svjestan da korištenjem sadržaja pomaže održavanju plaže. Ovaj koncept bi mogao biti prihvatljiviji za korisnike plaža, ali na ovaj način ne bi bilo kontrole broja kupača, a i nije sigurno da bi se namaknula dostatna sredstva za potrebno održavanje plaže.
Bez obzira koja se opcija korištenja sadržaja primijeni, biti će ključno provesti kampanju za obavještavanje javnosti barem godinu dana prije uvođenja tog instrumenta.
Opcija 3: Naplata parkiranja
Broj korisnika plaže može se kontrolirati i kroz kontrolu broja automobila koji bi mogli imati pristup Baškoj Vodi. To bi moglo značiti da ne bi bilo dodatnih parkirnih mjesta u centru (u blizini plaža Nikolina i Podluka-Ikovac). Dodatno parkiralište bi se moglo urediti blizu plaže Uranija (na putu prema Baškom Polju). Također bi se primijenila i viša cijena za parkiranje.
Dnevni posjetitelji bi morali platiti "dnevnu pristojbu" na ulazu u Bašku Vodu. Svi oni koji dolaze na više od jednog dana ne bi morali plaćati tu pristojbu. Dužina njihova boravka bi se lako provjerila putem potvrde hotela/pansiona/privatnog smještaja koju bi dobili prilikom rezervacije smještaja.
Kod plaćanja dnevne pristojbe ili korištenja parkirališta vozač bi dobio kartu na kojoj bi bilo jasno naznačeno da će se određeni postotak plaćene pristojbe koristiti za održavanje plaže.
Opcija 4: Kombinacija
Ako nijedna od ovih opcija nije potpuno prikladna, mogla bi se primijeniti kombinacija gore navedenih opcija. Naravno, bilo bi teško primijeniti sve opcije odjednom, već postupno. Na primjer, prve godine bi se uvela povećanja cijene parkiranja zajedno s plaćanjem ulaznice za jednu od plaža (npr. Nikolinu). Sljedeće godine uvelo bi se obveznog korištenja sadržaja ili korištenja sadržaja po želji na preostale dvije plaže. Konačno, treće godine bi se mogla uvesti dnevna pristojba.
Bez obzira koja opcija se primijeni, vrlo je važno da se provode redovita ispitivanja mišljenja korisnika. Ti rezultati bi mogli pomoći voditeljima plaža da po potrebi promjene primijenjene opcije kako bi se postigao optimalan rezultat.
Također treba istaknuti da ove opcije mogu biti primijenjene bez specijalizirane agencije za upravljanje plažama, ali bi bilo izrazito teško i vrlo vjerojatno rezultati ne bi bili toliko uspješni kao da postoji specijalizirana organizacija zadužena za pripremu i uvođenje takvih promjena.