6. ISPITIVANJE PREHRANE I OCJENJIVANJE
STANJA UHRANJENOSTI
ispitivanje prehrane i odreivanje stanja uhranjenosti utvrivanje prehrambenih poremeaja
mjere za unapreenje prehrambenog stanja
NEIZRAVNE METODE
podaci zdravstvene statistike
dijetetika ispitivanja ili ispitivanja potronje hrane
IZRAVNE METODE
biokemijska ispitivanja
funkcionalna ispitivanja
klinika ispitivanja
antropometrijska ispitivanja
NEIZRAVNE METODE
ZDRAVSTVENA STATISTIKA neodgovarajua prehrana poveana stopa oboljenja kod
stanovnitva
DIJETETI KA ISPITIVANJA prikupljanje podataka o koliini i kakvoi namirnica, te naina pripreme
jela
ankete daju podatke o odstupanju u potronji prehrambenih tvari u odnosu na vaee preporuke,
pomau pri interpretaciji klinikih i biokemijskih analiza
nacionalna anketa okvirni podaci o proizvodnji, uvozu i potronji namirnica u nekoj dravi
po svakom stanovniku tijekom jedne ili vie godina
budetski tip ankete prehrane potronja novca za odreene, osnovne namirnice
kolektivna anketa prehrane(evidencija o prehrani) u studentskim menzama, vrtiima ili restoranima
obiteljska anketa prehrane (kvalitativna i kvantitativna) ispitivanje nehomogenih skupina
namirnice koje se u momentu
popisivanja nalaze u kui
ne daje uvid u energetsku i zatitnu ulogu
dnevnih obroka
daje tone podatke o potroenoj koliini pojedinih
namirnica (energetskoj vrijednosti)
upitnik o uestalosti potronje namirnica (kvalitativan i kvantitativan) uvid koliko puta neka osoba
u odreenom vremenskom periodu neku namirnicu koristi
metoda 24-satnog prisjeanja brza metoda za ocjenu prehrane neke osobe
PREDNOSI I NEDOSTATCI METODE ANKETIRANJA
BIOKEMIJSKA ISPITIVANJA - odreivanje sastojaka krvi, plazme, seruma, kose, noktiju u cilju
utvrivanja poremeaja u prehrani (npr. zasienost organizma pojedinim hranjivim i zatitnim tvarima)
IZRAVNE METODE
FUNKCIONALNA ISPITIVANJA ispitivanje funkcionalne sposobnosti tkiva, organa ili organizma u
cilju dokazivanja deficita hranjivih i zatitnih tvari koje utjeu na funkcije tkiva, organa i organizma
KLINI KA ISPITIVANJA lijeniki pregledi (npr. vida, sluha)
ANTROPOMETRIJSKA ISPITIVANJA STANJA UHRANJENOSTI utvrivanje odraza prehrane
na tjelesne karakteristike (tjelesnu visinu, masu, obujam pojedinih dijelova tijela)
- masa i visina svake osobe dijele se s podacima za referentnu osobu i mnoe sa 100 = relativna masa tijela
- idealna masa tijela= najpodobnija s obzirom na visinu, spol, dob i grau tijela pojedine osobe
- indeks mase tijela (BMI)= izraava stanje uhranjenosti
BMI = masa (kg) / visina (m2)
ITMM = (T 100) (T- 150) /4 + (A 20) /4
ITM = (T 100) (T 150) /2,5 + (A 20) /4
idealna tjelesna masa
T = visina (cm)A = dob (godina)ITM = kg (TM / ITM) 100 = % uhranjenosti
KLASIFIKACIJA STANJA UHRANJENOSTI PREMA INDEKSU MAS E TIJELA
BMI UHRANJENOST
PRETJERANA UHRANJENOST preobilan unos energije u organizma
NORMALNA UHRANJENOST optimalan unos energetskih, zatitnih i gradivnih tvari u organizam;
rezervne tvari u organizmu dovoljne su za odravanje normalne
funkcije i strukture organa i tkiva
SIROMANA UHRANJENOST ogranien unos energetskih i gradivnih tvari u organizam
osigurano samo odravanje organizma, a rezerve su smanjene
SKRIVENA POTHRANJENOST tei stupanj deficita, u organizmu je potpuni nedostatak rezervi,
oslabljena je funkcija organa (promjene u strukturi tkiva)
VIDNA POTHRANJENOST najtei oblik pothranjenosti, oslabljena funkcija organizma i oteena
struktura stanica, vidljivi kliniki znakovi bolesti
7. POREMEAJI U PREHRANI
"NADA" udruga za pomo oboljelima od poremeaja u prehrani (www.hope.hr)
poremeaji u prehrani (eating disorders) skupina ozbiljnih poremeaja kojima je zajednika
preokupacija hrana, dnevni unos kalorija i tjelesna masa
anoreksija (anorexia nervosa) prvi detaljniji opisi bolesti potjeu iz 17.st.
bulimija (bulimia nervosa) bolest je prvi put opisana 1979.g.
ortoreksija opsjednutost zdravom hranom
prejedanje - pretilost
ANOREXIA NERVOSA (ANOREKSIJA) teak gubitak apetita iji su razlozi emocionalne prirode
- stalno prisutan i nerazuman strah od debljanja
- opsjednutost slikom vlastitog tijela
- esto praenaBULIMIJOM (poremeaj prehrane, psiholokog podrijetla, prejedanje i potom umjetno
izazvano povraanje unesene hrane)
- lijeenje: psihoterapija i medicinsko praenje i voenje prehrane
- bulimija i anoreksija najee pogaaju mlade ene (tinejderska dob)
- bolesti su praene depresijom i suicidalnim namjerama
- od anoreksije u prosjeku umre oko 10% bolesnika, 20% ostaju kronino bolesni, 40% se potpuno oporavi
SIMPTOMI ANOREKSIJE
mrav izgled
kronian umor
vrtoglavica ili nesvjestica
lomljivi nokti
tanka, suha i lomljiva kosa
rast dlaica po cijelom tijelu
gubitak menstruacije
suha koa
sniena tjelesna temperatura
nepravilan rad srca
dehidracija
osteoporoza
bulimija ( bulimia nervosa) potreba za prejedanjem velikih koliina visokokalorine hrane
nakon prejedanja namjerno povraanje
bolest pogaa uglavnom mlae ene
dvije kategorije:
- ienje organizma: inducirano povraanje i prekomjerna upotreba laksativa
- bez ienja organizma: prekomjerno vjebanje, neuzimanje hrane nakon prejedanja
fizioloki simptomi: kronino suho i upaljeno grlo, poveane lijezde slinovnice, oteena zubna
caklina (uslijed izloenosti kiselini), refluksni poremeaj, dehidracija, neravnotea elektrolita ,
konstipacija, dijareja, plinovi, munina
bulimija je povezana s depresijom i drugim psihikim smetnjama (pojedini simptomi su identini kao kod
anoreksije)
budui osobe koje pate od bulimije obino imaju normalnu tjelesnu teinu, bolest je teko otkriti
karakteristike oboljenja:
- prejedanje hranom bogatom ugljikohidratima (obino u tajnosti)
- dugotrajno vjebanje
- prejedanje
- osjeaj krivnje i srama nakon prejedanja
lijeenje: kombinacija psihoterapije i lijekova
osobe oboljele od bulimije obino pate od manjka
vitamina i minerala (potrebni dodaci prehrani)
u prehrani oboljelih je potrebno:
- izbjegavati kofein, alkohol, duhan
- piti 6-8 aa vode
- konzumirati visoko vrijedne proteine jaja, sirutku, meso
- izbjegavati preraene eere i gazirana pia
ortoreksija patoloka fiksacija na konzumaciju zdrave hrane
termin je prvi put upotrijebljen 1997.g. (dr. Steven Bratman)
slubeno nije uvrtena na listu medicinskih poremeaja
kod osoba se javlja osjeaj krivnje ako jedu nezdravu hranu
osobe su opsjednute izbjegavanjem pesticida, GMO hrane ili aditiva
PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA
Pretilost je prisutnost prevelike koliine tjelesne masti ili adipoznog tkiva u
odnosu na nemasnu (miinu) tjelesnu masu
pretilost = koliina adipoznog tkiva u tijelu je 20% vea u odnosu na optimalnu
koliinu
oznaava faktor rizika za razvoj mnogih oboljenja (metaboliki sindrom,
eerna bolest, hipertenzija, ateroskleroza, respiratorne bolesti, maligne
bolesti)
OkolinaGenetiko nasljeeOdnos pojedinca premahrani i svojemu tijelu
faktori koji utje u na razvoj pretilosti
PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA
FAKTORI KOJI UTJE U NA PRETILOST:
modana regulacija metabolizma i ponaanja: centri za jedenje i sitost nalaze se u hipotalamusu i hipofizi
- tvari koje odreuju ovaj proces su glukoza, inzulin, i leptin (enzim koji signalizira mozgu da su zalihe masnoe
velike); vea razina leptina potreba smanjenja apetita
genetski faktori: utjeu na metabolizam masti i reguliraju hormone koji utjeu na apetit
odreeni zdravstveni poremeaji: poremeen rad titnjae, policistini jajnici,
PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA
pretilost u dobi od 40 godina smanjuje ivotni vijek za 7 godina
podaci WHO 2005. g. u svijetu je bilo preko 1,6 milijardi odraslih preuhranjeno, a ak
400 milijuna pretilo
smatra se da e do 2015.g. otprilike 2,3 milijarde odraslih imati prekomjernu teinu, a njih
700 milijuna e biti pretilo
zanimljivo je da je u Skandinaviji uestalost pretilosti nia u odnosu na zemlje Mediterana
uestalost pretilosti meu djecom je u porastu (ak do 30%); Italija, Malta, Grka i
Hrvatska su zemlje s najveim brojem pretile djece
PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA
Metode za odreivanje postotka tjelesne masti:
metoda odreivanja indeksa tjelesne mase (BMI); kod djece se ne moe koristiti
prekomjerna tjelesna teina (25,0 29,9)
pretili ( 30)
mjerenje opsega struka: u mukaraca > 102 cm; u ena > 88 cm
debljina konog nabora
WHO preporua odravati BMI izmeu 21 i 23
izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)
izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)
izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)
izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)
izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine u svijetu (WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, 2005)
UTJECAJ AKUMULACIJE ADIPOZNOG (MASNOG) TKIVA NA ZDR AVLJE OVJEKA
hiperlipidemija
metaboliki sindrom
neplodnost
psiholoki problemi
osteoartritis
poremeaj probave
drugi problemi
ateroskleroza
apneja sna
karcinom
bolesti krvoilnogsustava
hiperurikemija
8. Principi pravilne prehrane
UNOS HRANE
Fizikalni okoli
Bioloko blagostanje
bolestdob
RastTrudnoaDojenjeFizika aktivnost
Raspoloive namirniceUivanje u namirnici
Financijsko stanje
Kulturni aspekti hrane
Drutveni okoli
FAKTORI KOJI UTJE U NA PREHRANU
PRAVILA ZDRAVE PREHRANE
kontroliran energetski unos energetski unos prilagoen osobi ovisno o spolu, dobi, visini i
svakodnevnom intenzitetu tjelesne aktivnosti
adekvatnost mogunost podmirivanja potreba organizma za nutrijentima i energijom
uravnoteenost prilagodba unosa energije njezinoj potronji
nutritivna gustoa namirnice koje osiguravaju znaajne koliine mikronutrijenata i relativno malo kalorija
raznolikost unos raznovrsnih namirnica iz razliitih skupina
umjerenost sol (ne vie od 5-6 g/dan); kolesterol (ne vie od 300 mg/dan); eer (ne vie od 10% ukupnog
dnevnog kalorijskog unosa); zasiene masti (ne vie od 10% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa)
PRAVILA ZDRAVE PREHRANE
smanjiti koliinu i kalorijsku vrijednost obroka: poveati broj obroka; jesti manje, ali ee; svaki dan jesti
to raznovrsniju hranu
crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi: smanjiti ukupnu koliinu mesa i mesnih preraevina na
jelovniku; uzimati to manje soli i slanih namirnica
u svako doba godine jesti mnogo voa i povra, a svakodnevno nastojati pojesti i malo oraastih plodova:
voe, povre i itarice trebaju biti glavne namirnice u prehrani; ne zaboraviti piti mnogo negazirane tekuine
izbaciti ivotinjske masnoe, a hranu pripremati iskljuivo na maslinovom ulju
namirnice koje treba izbjegavati: crveno meso, salame, kobasice, patete, tjesteninu od bijelog
brana i ljutenu riu, bijeli kruh i slatkie, alkohol i slatka pia
kombinacija namirnica osigurava normalno funkcioniranje organizma
podrijetlo namirnica:
- biljno (vegetabilno)
- ivotinjsko (animalno)
- sintetsko
uloga namirnica:
- energetska
- gradivna
- zatitna
skupine namirnica:
- ito
- povre
- voe
- mlijeko i mlije ni proizvodi
- meso
- riba
- jaja
- masti i slatkii
masti, ulja, slatkii
mlijeko
povrevoe
itarice
crveni i bijelo mesojaja
piramida zdrave prehrane
zahtjevi suvremene znanosti o prehrani harmonian suodnos biljnih i ivotinjskih namirnica
loa prehrana utjee na prirodnu ravnoteu u organizmu (ubrzano starenje stanica
i rizik od razvoja degenerativnih bolesti)
to je hrana preraenija, siromanija je prirodnim nutrijentima
pravilna prehrana:
- odrava dobro zdravlje
- zadovoljava energetske potrebe
- omoguuje obavljanje fizikog rada
temelj prehrambene piramide skupina namirnica koja osigurava najvie energije (itarice i
proizvodi od itarica)
namirnice iz ove skupine bogate su krobom, dobar su izvor bjelanevina, vitamina B skupine i minerala
voe i povre dobri su izvori vitamina, fitokemikalija, minerala i prehrambenih vlakana
meso, perad, riba, jaja bogat izvor visoko vrijednih bjelanevina, vitamina B skupine, minerala i masti
masno crveno meso (junetina, govedina, svinjetina, janjetina) zasiene masti
mlijeko i mlijeni proizvodi dobar izvor bjelanevina, vitamina A i D, vitamina B skupine, Ca i P
8.1. PLANIRANJE PREHRANE
sastavljanje plana o vrsti namirnica i obroka za jedan ili vie dana prema energetskim i nutritivnim
potrebama pojedinca, nunima za odravanje fiziolokih funkcija njegova organizma i zdravlje
pravilna prehrana podrazumijeva ukusne i hranjive obroke koji se konzumiraju 3 5 puta na dan
jedna jedinica serviranja za razliite kategorije hrane iznosi (prema USDA Department of Health and
Human Services)
- itarice i proizvodi od itarica: 1 krika kruha; alice kuhane rie ili tjestenine; alice kuhanih itarica;
oko 30 g pahuljica
- povre: alice sjeckanog svjeeg ili kuhanog povra; 1 alica svjeega lisnatog povra
- voe: 1 komad voa; alice vonog soka; alice konzerviranog voa; alice suenog voa
- mlijeni proizvodi: 1 alica mlijeka ili jogurta; 30 60 g sira
- meso, perad, riba, grah, jaja, orasi: 60 85 g kuhanog nemasnog mesa, peradi ili ribe; 1 jaje, alice
kuhanoga graha; 1/3 lice oraha
- alkohol: 1,5 dl vina; 3 dl piva; 0,3 dl estokog alkoholnog pia
energetska homeostaza (ravnotea energije u organizmu koja se oituje ujednaenim unosom i potronjom) ovisi o
regulaciji i veliini dnevnih obroka
veliina obroka utjee na stupanj apsorpcije nutrijenata (poslije obimnog obroka, razina glukoze u krvi ostaje poviena
4h poslije konzumacije)
to je obimniji obrok, vea se koliina energije potroi na apsorpciju, transport i metabolizam nutrijenata (npr. kod obroka
koji sadri 478 kcal, 48 kcal e se potroiti na oslobaanje topline uslijed procesa probave)
istraivanja pokazuju obrnut odnos izmeu frekvencije obroka i koncentracije lipida; neadekvatna raspodjela dnevnih
obroka = poveani rizik od sranih oboljenja
ei, a manji dnevni obroci povoljno utjeu na razinu kolesterola u krvi, smanjuju udio esterificiranih masnih kiselina,
smanjuju koncentraciju enzima u adipoznim tkivima koji sudjeluju u pohrani masti
neka istraivanja pokazuju da ei i manji dnevni obroci povoljno utjeu na regulaciju tjelesne mase
9. MEDITERANSKA PREHRANA
svakodnevno jesti itarice i proizvode od ita
svaki dan jesti jedan obrok tjestenine, rie ili krumpira
jesti barem tri do etiri puta tjedno mahunarke (grah, graak, slanutak, bob, lea)
zainiti jela maslinovim uljem
obilato koristiti umak od rajica
svakodnevno jesti voe i gorko povre (rikula, radi, ratika, maslaak, brokula)
jesti plavu ribu barem jednom tjedno
piti mlijeko i koristiti proizvode od mlijeka
smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno
jesti jaja (do tri jaja tjedno)
uz veernji obrok popiti au crnog vina
PRINCIPI MEDITERANSKE PREHRANE
umjerena upotreba mesa, mlijeka, sira, s visokim unosom sloenih ugljikohidrata (krumpir, palenta,
tijesto, ria), svjeeg voa i povra, redovita upotreba ribe i upotreba masti u obliku maslinovog ulja
MEDITERANSKA PREHRANA
PIRAMIDA MEDITERANSKE PREHRANE
dnevna fizika aktivnost
umjerena konzumacija vina
preporuke za dnevni unos vode:6 aa
mjeseno
tjedno
dnevno
meso
slatko
jaja
perad
riba
sir i jogurt
maslinovo ulje
voe sjemenke, orasi
povre
kruh, tjestenina, pura, krumpir, cjelovite itarice
Preporuke za unos pojedinih skupina hrane u Mediteranskoj prehrani
itarice i preraevine: 8 jedinica serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 1 krika kruha
(oko 25 g) ili 100 g krumpira ili alice kuhane tjestenine tj. rie (oko 50-60g)
voe: 3 jedinice serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 1 jabuka (oko 80g),
ili 1 banana (oko 60 g) ili 200 g lubenice ili 30 g groa
povre: 6 jedinica serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 100 g kuhanog ili oienog povra)
mlijeni proizvodi:2 jedinice serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 1 alica mlijeka
ili jogurta ili 30 g sira)
riba: 5-6 jedinica serviranja tjedno (1 jedinica serviranja iznosi oko 60 g)
mravo meso (perad):4 jedinice serviranja tjedno (1 jedinica serviranja iznosi oko 60 g)
jaja: 3 jedinice serviranja tjedno (1 jedinica serviranja je jedno jaje)
crveno meso:4 jedinice serviranja mjeseno (1 jedinica serviranja je oko 60g)
mediteranska prehrana prihvaa se kao zdravi model prehrane (tzv. gold standard)
prvo veliko istraivanje naina prehrane stanovnitva s podruja Mediterana bilo je na otoku Kreti (1948. god.)
rezultati istraivanja su pokazali da stanovnitvo Krete ak 61% ukupnih dnevnih kalorija dobiva od
namirnica biljnog podrijetla, a samo 7% od dnevnog energetskog unosa od namirnica ivotinjskog podrijetla
najpoznatije istraivanje o Mediteranskoj prehrani je Studija sedam zemalja provedena 50-tih i 60-tih godina
prolog stoljea (ukljuivalo ak 12 763 mukarca; Grka, Italija, ex-Jugoslavija, Japan, Finska, Nizozemska i SAD)
MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE
WHO preporua dnevni unos voa i povra od najmanje 400 g
voe i povre osigurava potreban unos antioksidansakoji tite stanice i tkiva od oksidacijskih
oteenja
PREPORUENE DNEVNE DOZE:
vitamin C: 90 mg mukarci; 75 mg ene
vitamin E: 15 mg (IU, internacionalna jedinica) mukarci i ene
-karoten: 15 mg dnevno
flavonoidi: nije odreeno; unos ovisi o konzumaciji voa i povra
MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE
OKSIDACIJSKI STRES
PROOKSIDANS
ANTIOKSIDANS
smanjeno djelovanje antioksidansa
poveana tvorba reaktivnih oblika kisika
AUTOIMUNA OBOLJENJA
SRANA OBOLJENJA
ALZHEIMEROVA BOLESTATEROSKLEROZA
PARKINSONOVA BOLEST
tokoferoli (vitamin E)
karotenoidi (-karoten)
steroli
fenoli
fenolne kiseline (kava, vanilinska,
galna, ferulina...)
oleuropein, hidroksitirozol
ANTIOKSIDANSI U MASLINOVOM ULJU
flavonoidi (apigenin, luteolin, taksifolin)
u tradicionalnoj Mediteranskoj prehrani najvie su zastupljene mononezasiene masne kiseline (oleinska kiselina
iz maslinovog ulja)
zasiene masne kiseline povisuju razinu LDL kolesterola u krvi (tzv. lo kolesterol) i stvaraju uvjete za njegovu
oksidaciju to dovodi do pojave ateroskleroze
rezultati istraivanja pokazuju da tradicionalna Mediteranska prehrana doprinosi regulaciji tjelesne mase
osobe koje prakticiraju Mediteransku prehranu imaju prosjeno 52% manji rizik za razvoj dijabetesa tipa 2
Mediteranska prehrana odlian je izvor fitokemikalija (ne-nutritivnih komponenti hrane koje imaju brojne
zatitne uloge u organizmu: antioksidacijsko djelovanje, jaanje imunolokog odgovora organizma, utjecaj
na ekspresiju gena, antibakterijsko djelovanje, blokiranje karcinogeneze)
MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE
Utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje kostiju
voe i povre riba maslinovo ulje
vitamin E
masne kiseline
polifenoli
oleuropein
tirozol
hidroksitirozol
Omega-3 vitamin A vitamin Dkalij
vitamin K
vitamin E
vitamin C
karotenoidi
fitoestrogeni
polifenoli
ANTIMIKROBNO DJELOVANJE MASLINOVOG ULJA
patogene bakterije u hrani: Listeria monocytogenes(listerioza), Staphylococcus aureus(stafilokokoza),
Shigella sonnei(dizenterija), Salmonella enterica(trbuni tifus)
antimikrobno djelovanje na tetne bakterije iz crijevne mikroflore ovjeka: Esherichia colii
Clostridium perfrigens
MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE
inhibicijsko djelovanje maslinovog ulja na Helicobacter pylorikoja se povezuje s pojavom ira
na elucu i nekim vrstama karcinoma eluca
infekcija ovom bakterijom dovodi do akutnog, potom i kroninog gastritisa patogeneza
karcinoma eluca
sve vei broj sojeva bakterije Helicobacter pyloripokazuje otpornost na dostupne antiobiotike
antimikrobno djelovanje povezuje se s koncentracijom polifenola u maslinovom ulju
(oleuropeina i hidroksitirozola)
MASLINOVO ULJE I STARENJE
MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE
STARENJE progresivan slijed biolokih promjena koje postepeno dovode do smrti
produen ljudski vijek; u razvijenim zemljama oekivani ljudski vijek je 8010 godina
puno teorija koje pokuavaju objasniti proces starenja (genetske, fizioloke...)
teorija slobodnih radikala
uloga prehrane u procesu starenja visok udio antioksidansau prehrani
izbor optimalnih masti u prehrani; polinezasiene masne kiseline u membrani su podlone
procesu oksidacije
maslinovo ulje dobar izbor antioksidansa + nizak udio zasienih masnih kiselina +
optimalan omjer -3 (linolenska kiselina) i -6 masnih kiselina (linolna kiselina)
maslinovo ulje pomae u mineralizaciji kostiju
tijekom starenja smanjuje se stupanj apsorpcije nutrijenata (vitamina i minerala)
maslinovo ulje se dobro apsorbira i ima laksativni uinak
MASLINOVO ULJE I DIJABETES
MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE
diabetes mellitus rairena bolest u razvijenim zemljama; u stalnom je porastu
kod dijabetiara preporueni dnevni unos ugljikohidrata 50-55%, masti 30-35%, proteina
15-20%
dijabetiari su posebno podloni procesu ateroskleroze
prehrana bogata mononezasienim masnim kiselinama (oleinska kiselina) djeluje povoljno
na dijabetes
maslinovo ulje povoljno djeluje na regulaciju glukoze u krvi
10. VEGETARIJANSKA PREHRANA
VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE
vegan dijeta (VEG) obuhvaa iskljuivo namirnice biljnog podrijetla
ovo-vegetarijanska dijeta (OV)- koriste se i jaja
laktovegetarijanska dijeta (LV)- konzumiraju se mlij eko i mlijeni proizvodi
lakto-ovo-vegetarijanska (LOV) jaja, mlijeko i mlij eni proizvodi
poluvegetarijanska dijeta meso peradi i riba
osnovu prehrane sainjavaju: itarice, voe, povre, mahunarke, oraasto voe i sjemenke
nedostaci: deficit vitamina B12, Ca, vitamina D, Zn
ovaj tip prehrane karakterizira: manji unos masnih kiselina i kolesterola te vei unos prehrambenih
vlakana, magnezija, kalija, vitamina C i E, folata, karotenoida, flavonoida i drugih fitokemikalija
ovaj tip prehrane posebno je opasan za: djecu, adolescente, trudnice, dojilje i starije osobe
VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE
vegetarijanstvo vegetus (lat.) = iv, krepak
- vegetation(lat.) = biljke, biljni pokrov
vegetarijanac osoba koja ne konzumira meso (niti perad), plodove mora ili
proizvode koji sadre navedenu hranu
Piramida lakto-vegetarijanske i veganske prehrane
VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE
nutricionisti danas najbolje uravnoteenom vegetarijanskom prehranom smatraju
lakto-ovo-vegetarijanski nain prehrane (dovodi do najmanjeg deficita hranjivih tvari)
najveem manjku hranjivih tvari su izloeni vegani
kod ostalih skupina vegetarijanca manjak hranjivih tvari ovisi o stupnju restrikcije unosa hrane
ivotinjskog podrijetla
VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE
bjelanevine ivotinjskog podrijetla zbog sadraja esencijalnih aminokiselina
nazivaju se bioloki punovrijedne ili potpuno hranjive bjelanevine
bjelanevine biljnog podrijetla u pravilu su deficitarne na jednoj ili vie esencijalnih aminokiselina (tzv.
limitirajua aminokiselina); bjelanevine biljnog podrijetla slabije su probavljive!
komplementarne bjelanevine nisu bioloki punovrijedne, ali se njihovom kombinacijom moe poveati
unos limitirajue aminokiseline (primjer: itarice su deficitarne lizinom, ali sadre znaajne koliine
metionina i cisteina; mahunarke su deficitarne metioninom i cisteinom, ali su bogate lizinom)
primjeri slaganja hrane prema komplementarnosti bjelanevina:
- grah i tortilja (Srednja Amerika)
- grah i ria (Juna Amerika)
- graak i ria (Evropa)
- ria i tofu (Kina i Japan)
- ria i lea (Indija)
- kikiriki i maslac i kruh (SAD)
11. MAKROBIOTI KA PREHRANA
MAKROBIOTI KA PREHRANA
nain prehrane zasnovan na vjetini odabiranja i pripremanja hrane
u kojoj su sauvani njezini korisni sastojci
integralne namirnice kojima nije poremeen prirodan, kvalitativan i
kvantitativan odnos hranjivih sastojaka
zabranjen unos aditiva, pesticida i konzervirane hrane
MAKROBIOTI KA PREHRANA
suvremena makrobiotika prehrana sastoji se od 10 stupnjeva
posljednji stupanj konzumacija samo smee rie (Zen makrobiotika)
ravnotea izmeu "Yin" i "Yanga" temelji se na boji hrane, njezin oj kiselosti i alkalinosti,
izgledu namirnice, veliini, okusu, temperaturi, grai tkiva namirnice, sadraju vode u namirnici
standardna makrobiotika dijeta sastoji se od:
- 50-60% punozrnatih itarica
- 20-25% povra
- 10% graha i morskog povra
- 5% juhe
MAKROBIOTIKA PREHRANA
znanstveni dokazi utjecaja makrobiotikog naina prehrane na zdravlje jo su uvijek kontradiktorni
makrobiotika: macros (gr.) = velik, dug; bio (gr.) = ivot
rije makrobiotika u kontekstu prehrane prvi je put upotrijebljena u 18.st. (lijenik Christoph Hufeland)
utemeljitelj i "otac suvremene makrobiotike" je japanski filozof George Ohsawa
prema definiciji makrobiotika predstavlja univerzalni nain ivota koji razvija bioloke, fizioloke i duhovne dimenzije
ovjeka, ime pridonosi zdravlju, srei i dobrobiti pojedinca
MAKROBIOTIKA PREHRANA
podjela hrane na yin i yangzasniva se na: boji hrane, pH vrijednosti, izgledu, veliini, okusu, temperaturi, grai tkiva,
sadraju vode, teini
hrana koja ima obiljeja yina: mekana, hladna, slatka i pasivna
hrana koja ima obiljeja yanga: tvrda, vrua, slana i agresivna
nerafinirana ria i cjelovite itarice smatraju se namirnicama u kojima je postignut visok stupanj ravnotee yina i yanga
PIRAMIDA MAKROBIOTIKE PREHRANE
NEDOSTACI MAKROBIOTIKE PREHRANE
izrazito niska energetska vrijednost
potencijalno nedovoljan unos eljeza, kalcija, vitamina D, vitamina B12 i vitamina B2
nedovoljan unos voa
jednolinost
Zbog svojih specifinosti, makrobiotika prehrana se ne moe preporuiti za prehranu skupina s
posebnim prehrambenim potrebama trudnice, dojilje, djeca i adolescenti!