27.4.2016
1
Plijesni osumnjičene u slučaju sindroma bolesne zgrade
Maja Šegvić Klarić
Zavod za mikrobiologiju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
OŠ “Antun i Stjepan Radić”, Gunja (17/04/2016)
Svaki dan idem na posao ali ne osjećam se dobro: svrbe me oči, curi mi nos, grebe me u grlu, često me boli glava...Tijekom vikenda kad ne radim puno mi je bolje, simptomi nestaju, ali od ponedjeljak sve se vraća...S tom zgradom nešto ne valja, nešto je loše u zraku...Zgrada je “bolesna”
30. ožujka 1973. započeo je arapski naftni embargo zbog potpore SAD-a Izraelu u arapsko-izraelskim sukobima.
Energiju treba štedjeti na sve moguće načine....
Sindrom bolesne zgrade (engl. Sick Building Syndrome – SBS)Bolesti povezane s boravkom u zgradi
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 1984)
27.4.2016
2
SBS
Simptomi
- iritacija očne i nosne sluznice i grla
- suha iritirana koža
- glavobolja, umor
Individualni čimbenici
- češće kod žena
- niže rangirani u poslu, rutinski poslovi
- pušenje
- zaprašenost prostora
- kompjuteri
Biološki čimbenici
- bakterije legionele
- virusne infekcije dišnog sustava (prehlada i gripa)
- plijesni, bakterije i njihovi produkti (toksini)
Čimbenici zatvorenog prostora
- temperatura veća od 23°C
- slaba ventilacija
- nemogućnost osobne kontrole osvjetljenja i temperature
- sustavi klimatizacije (grijanje i hlañenje), loše održavanje
- vlažni zidovi
Imaju li plijesni ulogu u razvoju SBS?
27.4.2016
3
Plijesni: rasprostranjenost, uvjeti rasta, utjecaj na zdravlje
� rasprostranjene u okolišu
(vanjski i unutarnji okoliš)
� organski supstrat (hrana, drvo, papir)
� vlažni anorganski supstrat (staklo, žbuka)
� rast, razmnožavanje i metabolička aktivnost ovisi količini slobodne vode u supstratu (aktivitet vode- aw)
� zrakom se rasprostiru spore, konidije (2-200 µm) i dijelovi micelija (0,3µm i manji)
� u stalnom kontaktu s čovjekom
� 85-90% vremena čovjek provodi u zatvorenom prostoru (udisanje čestica plijesni)
� općenito ne predstavljaju opasnost za zdravlje izuzevši:
- imunokompromitirane (oslabljen imunitet)
- imunoosjetljive (rinitis, bronhitis, sezonska i profesionalna astma)
Koje vrste plijesni rastu na vlažnim zidovima?Podjela s obzirom na
aktivitet vode (aw)
Primarni
kolonizatori
(aw<0.8)Penicillium (kistac) vrste
Aspergillus
vrste
Sekundarni kolonizatori
(aw0.8-0.9)neke Aspergillus vrste
Cladosporium
vrste
Tercijarni
kolonizatori
(aw> 0.9)Alternaria
Chaetomium
Stachybotrys
Trichoderma
Fusarium
Penicillium Aspergillus Alternaria Cladosporium Chaetomium Stachybotrys
27.4.2016
4
Vlažni zidovi – pljesnivost – utjecaj na zdravlje
Uvjeti rasta na grañevinskom materijalu Utjecaj na zdravlje
� izvor hrane
� celuloza, škrob (zidne tapete, ljepenka, karton, drvo)
� gips, žbuka
� dovoljan aw i 60% Rv, temperatura za germinaciju
� oštećeni, vlažni zidovi, kondenzacija, HVAC sustavi
� alergije� bronhitis� astma � oslabljenje imunosnog
sustava � infekcije dišnog sustava� kroničan umor � toksikoze� konc. >10000 CFU/m3 –
opasnost za zdravlje
Sastavnice plijesni koje sudjeluju u
razvoju bolesti dišnog sustava
PROTEINI-ALERGENI
GLUKANI
HLAPIVE SASTAVNICE
(MVOC)
HEMOLIZINI
MIKOTOKSINI
27.4.2016
5
Proteini plijesni i alergijske reakcije
� Alergijski rinitis i astma
Aspergillus, Penicillium,
Cladosporium, Alternaria
� Tipične alergijske reakcije
(tip I-akutna preosjetljivost)
� Alergijska bronhopulmonalna
aspergiloza (ABPA)
Aspergillus fumigatus
Alternaria spp. Aspergillus fumigatus
β-glukani
� polimeri glukoze
� ne-alergene sastavnice stanične stjenke plijesni (60%)
� iritacija i nespecifična upala
glikoproteini
plazmatska membrana
27.4.2016
6
Hlapive organske sastavnice (engl. Microbial Volatile Organic Compounds - MVOC)
� poznato je oko 100 sastavnica odgovorne za miris po plijesnivoći (250 mg/m3)
- npr. 2-propanol, ksilen, toluen, limonen, acetaldehid
� iritacija dišnog sustava, očiju, i kože, citotoksičnost, kronični umor
� Aspergillus versicolor,
Cladosporium spp., Penicillium spp.
- proizvode cikloheksan i benzen
Mikotoksini i hemolizini
aW
< 0
,8
Plijesni Metaboliti Svojstva
Aspergillusflavus
AFLATOKSIN B1 hepatotoksičan, karcinogen, dokazan u prašini
A. niger
A. ochraceus
OKRATOKSIN A nefrotoksičan, imunotoksičan, dokazan u prašini
A. fumigatus FUMITREMORGENI
VERUKULOGEN
neurotoksični, tvorba na vlažnom drvu
GLIOTOKSIN imunotoksin, žbuka i drvo
A. versicolor STERIGMATOCISTIN upala dišnog sustava, inhibicija pokretljivosti cilijarnog epitela
50% toksinogenih sojeva na vlažnim zidovima
Penicillium chrysogenum
KRIZOLIZIN (hemolizin)
upala sluznice, krvarenja
P. expansum CITRININPATULIN
na ljepenci zidnih tapeta, nefrotoksičanimunotoksičan
27.4.2016
7
Mikotoksini i hemolizini
aW
0,8-
0,9
Plijesni Metaboliti Svojstva
Alternaria spp. ALTERNARIOL može rasti na kartonu, mutagen
Cladosporium KLADOSPORINI slabo toksični
a W>
0,9
Chaetomium
globosum
KETOGLOBOZINI citotoksični
tvorba na žbuci i zidnim tapetama
Stachybotrys chartarum
Trichoderma spp.
TRIHOTECENI
STAHILIZIN (hemolizin)
upala, imunotoksičnost, neurotoksičnost, citotoksičnost
30-40% toksinogenih sojeva na vlažnim zidovima (tvorba nakon 2-3 tjedna)
Plijesni – kolonizatori zatvorenih prostora nakon poplava i uragana
Uragan Katrina
(New Orleans, 2005)
Poplave u UK, 2007
� koncentracija fragmenata plijesni u zraku 22000-515000 CFU/m3
� kolonizacija vrstama A. niger, Paecilomyces i Trichoderma
� od 553 ispitanika 65% – simptomi u gornjim dišnim putovima44% - simptomi u donjim dišnim putovima
� CDC (2006): Strategija za prevenciju kontaminacije zgrada plijesnima nakon poplava i uragana
� poplava zahvatila i vladin ured
� propadanje dokumentacije zbog djelovanja plijesni
� UK Environment Agency 2009. objavila upute za zaštitu zdravlja i postupanje s materijalima koji su kontaminirani plijesnima
Poplave u Europi sve učestalije
� 2013. Središnja Europa
� 2014. Hrvatska i susjedne države
27.4.2016
8
Unutrašnjost kuća nakon uragana Katrina
SMJERNICE� procjena oštećenja vodom� procjena mogućnosti rasta plijesni
na materijalima� provjera ventilacijskih sustava� ukloniti porozne materijale koji su
dugo bili u vodi: zidne tapete, tepisi, tapecirane površine, stropne ploče, koža, drvo...
� vlažne predmete oprati detergentom i čistom vodom
� površine oprati varikinom
� sredstva za osobnu zaštitu:odjela, rukavice, naočale, respiratori
Hrvatski zavod za javno zdravstvowww.hzjz.hr/novosti/upute-za-stanovnike-poplavljenih-podrucja/
27.4.2016
9
Dezinficijensi za uklanjanje plijesni
Izosan G
� dezinficijens srednjeg stupnja aktivnosti
� dezinficijensi na bazi klora
� baktericidno, fungicidno, virucidno
� topljiv u vodi (oslobañanje klora)
� nestabilan
� korozivan Mjere opreza� ne miješati s drugim kemikalijama
� ne udisati prah
� raditi u rukavicama
� u slučaju doticaja s kožom ili sluznicom ispirati s vodom
http://www.pliva-sept.hr/izosan-g.html
Aldesol plus
Svojstva Upotreba
� dezinficijens visokog stupnja aktivnosti
� aldehidni dezinficijens
� baktericidno, fungicidno, virucidno i sporocidno djelovanje
� nije korozivan
� Brisanje, prskanje, uranjanje materijala
Mjere opreza
� ne miješati s drugim kemikalijama� raditi u rukavicama� u slučaju doticaja sa kožom i sluznicom
ispirati vodom� ne udisati pare, ventiliranje
Mikrobi Otopina Vrijeme djelovanja
HIV i HBV 1% (10 ml + 990 ml vode) 30 min
virus influence, herpes simplex vakcinije, skupina enterovirusa
2% (20 ml + 980 ml vode)
poliovirus 5% (50 ml + 950 ml vode)
Staphylococcus aureus-MRSA Pseudomonas aeruginosa, E.coli, Legionella pneumophila, salmonele, šigele, proteusi
2% (20 ml + 980 ml vode) 5 min
Mycobacterium tuberculosis (EN 14348), saprofitske mikobakterije
3% (30 ml + 970 ml vode) 30 min
Gljive, uključujući aspergile 3% (30 ml + 970 ml vode) 15 min
Bakterijske spore 30 % (300 ml + 700 ml vode) 2 satahttp://www.pliva-sept.hr/aldesol-plus.html
27.4.2016
10
Varikina
Svojstva Upotreba
� dezinficijens srednjeg stupnja aktivnosti, na bazi klora
� na tržištu dolazi kao 4-6% natrijev hipoklorit
� korozivno
� Čišćenje zidova od plijesni:
- 500 mL varikine na 2,5 L vode
- kod tvrdokornih plijesni može se koristiti nerazrijeñena
- poprskati po zidu, ukloniti plijesni krpom, ponovno poprskati i ostaviti da se osuši
- provjetravanjeMjere opreza� ne miješati s drugim kemikalijama
� zaštitne rukavice, ne udisati
� u slučaju doticaja sa sluznicom i kožom ispirati vodom
Uzimanje uzorka zraka za odreñivanje broja i sastava plijesni (mikološka analiza)
Petrijevka s hranjivom podlogom
Inkubacija 5-7 dana na 25°C� Ureñaj za uzorkovanje
plijesni u zraku (air-sampler)- usisavanje većih i manjih fragmenata- poznati volumena zraka →koncentracija
� Slobodna sedimentacija (alterantivna metoda)- gravitacija (↑ veći fragmenti)- nepoznata koncentracija
Rezultat:- Uzorak 50 dm3 (L) zraka- Broj kolonija plijesni nakon inkubacije x 20 = broj (koncentracija) plijesni u m3
- Jedinice formiranja kolonija, engl. colony forming units - CFU/m3
27.4.2016
11
Koncentracija plijesni u zraku zatvorenih i otvorenih prostora
Lokacije uzorkovanja
CF
U/m
3
(sre
dn
ja v
rije
dn
ost
+ S
D)
OK1OK2
OK3OK4
OK5 ŠK
VZ (OK)
NK1NK2
NK3NK4
NK5
VZ (NK)
0
2000
4000
6000
8000
OK‐obnovljenakuća
ŠK‐škola VZ‐vanjski zrakNK‐neobnovljenakuća
CF
U/m
3
(sre
dn
ja v
rije
dn
ost
+ S
D)
K1
K2
K3
K4
K5
ŠK V
Z
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
10000
Lokacije uzorkovanja
Preliminarni rezultati mikološke analize zraka u Gunji i Gornjem Stupniku
Gunja (18/02/2016) Gornji Stupnik (26/02/2016)
• U obnovljem kućama i školi prevladavaju primarni (Aspergillus, Penicillium) i sekundarni (Cladosporium) kolonizatori• U neobnovljenim kućama dominiraju sekundarni i tercijarni kolonizatori (Alternaria, Rhizopus)
Gunja (18/02/2016)
27.4.2016
12
Smjernice za zatvorene prostore
KriterijiJavni zatvoreni prostori WHO (1988, 2009)
� Ukupan broj plijesni
� Sastav tj. vrste
� Broj pojedinih vrsta
� < 500 CFU/m3 ako je sastav sličan vanjskom zraku
Europska komisija (1993)
� > 10 000 CFU/m3 – vrlo velika kontaminacija
� < 10 000 CFU/m3 – velika kontam.� < 1000 CFU/m3 – srednja kontam.� < 500 CFU/m3 – niska kontam.
Poljska (2002)
� do 5000 CFU/m3 – prihvatljivo
Zahvale
� Prof. Stipica Mišura, ravnatelj
� Prof. Marijana Markoljević
� Prof. Senka Klišanić
� Prof. Matilda Šokčević
� Prof. Jasminka Hot
27.4.2016
13
OŠ “Antun i Stjepan Radić”, Gunja (17/04/2016)
Znanstveni projekt:
Štetni učinci pojedinačnih i kombiniranih mikotoksina Aspergillus vrsta
(2016-2020)
Financiranje: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ)
Farmaceutsko-biokemijski fakultetSveučilište u Zagrebu
Daniela Jakšić DespotSanja Dabelić
Domagoj KiferBiljana Nigović
Ana Mornar TurkMiranda Sertić
Maja Šegvić Klarić
Institut za medicinska istraživanjai medicinu rada, Zagreb
Maja PeraicaDubravka Rašić
Nevenka KopjarDavor Želježić
Davorka Breljak
Fidelta do.o., Zagreb
Dubravko Jelić
Fakultet prirodnih znanosti i informatikeSveučiište u Szegedu (Mañarska)
János VargaSándor Kocsubé