27.4.2016

1

Plijesni osumnjičene u slučaju sindroma bolesne zgrade

Maja Šegvić Klarić

Zavod za mikrobiologiju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OŠ “Antun i Stjepan Radić”, Gunja (17/04/2016)

Svaki dan idem na posao ali ne osjećam se dobro: svrbe me oči, curi mi nos, grebe me u grlu, često me boli glava...Tijekom vikenda kad ne radim puno mi je bolje, simptomi nestaju, ali od ponedjeljak sve se vraća...S tom zgradom nešto ne valja, nešto je loše u zraku...Zgrada je “bolesna”

30. ožujka 1973. započeo je arapski naftni embargo zbog potpore SAD-a Izraelu u arapsko-izraelskim sukobima.

Energiju treba štedjeti na sve moguće načine....

Sindrom bolesne zgrade (engl. Sick Building Syndrome – SBS)Bolesti povezane s boravkom u zgradi

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 1984)

27.4.2016

2

SBS

Simptomi

- iritacija očne i nosne sluznice i grla

- suha iritirana koža

- glavobolja, umor

Individualni čimbenici

- češće kod žena

- niže rangirani u poslu, rutinski poslovi

- pušenje

- zaprašenost prostora

- kompjuteri

Biološki čimbenici

- bakterije legionele

- virusne infekcije dišnog sustava (prehlada i gripa)

- plijesni, bakterije i njihovi produkti (toksini)

Čimbenici zatvorenog prostora

- temperatura veća od 23°C

- slaba ventilacija

- nemogućnost osobne kontrole osvjetljenja i temperature

- sustavi klimatizacije (grijanje i hlañenje), loše održavanje

- vlažni zidovi

Imaju li plijesni ulogu u razvoju SBS?

27.4.2016

3

Plijesni: rasprostranjenost, uvjeti rasta, utjecaj na zdravlje

� rasprostranjene u okolišu

(vanjski i unutarnji okoliš)

� organski supstrat (hrana, drvo, papir)

� vlažni anorganski supstrat (staklo, žbuka)

� rast, razmnožavanje i metabolička aktivnost ovisi količini slobodne vode u supstratu (aktivitet vode- aw)

� zrakom se rasprostiru spore, konidije (2-200 µm) i dijelovi micelija (0,3µm i manji)

� u stalnom kontaktu s čovjekom

� 85-90% vremena čovjek provodi u zatvorenom prostoru (udisanje čestica plijesni)

� općenito ne predstavljaju opasnost za zdravlje izuzevši:

- imunokompromitirane (oslabljen imunitet)

- imunoosjetljive (rinitis, bronhitis, sezonska i profesionalna astma)

Koje vrste plijesni rastu na vlažnim zidovima?Podjela s obzirom na

aktivitet vode (aw)

Primarni

kolonizatori

(aw<0.8)Penicillium (kistac) vrste

Aspergillus

vrste

Sekundarni kolonizatori

(aw0.8-0.9)neke Aspergillus vrste

Cladosporium

vrste

Tercijarni

kolonizatori

(aw> 0.9)Alternaria

Chaetomium

Stachybotrys

Trichoderma

Fusarium

Penicillium Aspergillus Alternaria Cladosporium Chaetomium Stachybotrys

27.4.2016

4

Vlažni zidovi – pljesnivost – utjecaj na zdravlje

Uvjeti rasta na grañevinskom materijalu Utjecaj na zdravlje

� izvor hrane

� celuloza, škrob (zidne tapete, ljepenka, karton, drvo)

� gips, žbuka

� dovoljan aw i 60% Rv, temperatura za germinaciju

� oštećeni, vlažni zidovi, kondenzacija, HVAC sustavi

� alergije� bronhitis� astma � oslabljenje imunosnog

sustava � infekcije dišnog sustava� kroničan umor � toksikoze� konc. >10000 CFU/m3 –

opasnost za zdravlje

Sastavnice plijesni koje sudjeluju u

razvoju bolesti dišnog sustava

PROTEINI-ALERGENI

GLUKANI

HLAPIVE SASTAVNICE

(MVOC)

HEMOLIZINI

MIKOTOKSINI

27.4.2016

5

Proteini plijesni i alergijske reakcije

� Alergijski rinitis i astma

Aspergillus, Penicillium,

Cladosporium, Alternaria

� Tipične alergijske reakcije

(tip I-akutna preosjetljivost)

� Alergijska bronhopulmonalna

aspergiloza (ABPA)

Aspergillus fumigatus

Alternaria spp. Aspergillus fumigatus

β-glukani

� polimeri glukoze

� ne-alergene sastavnice stanične stjenke plijesni (60%)

� iritacija i nespecifična upala

glikoproteini

plazmatska membrana

27.4.2016

6

Hlapive organske sastavnice (engl. Microbial Volatile Organic Compounds - MVOC)

� poznato je oko 100 sastavnica odgovorne za miris po plijesnivoći (250 mg/m3)

- npr. 2-propanol, ksilen, toluen, limonen, acetaldehid

� iritacija dišnog sustava, očiju, i kože, citotoksičnost, kronični umor

� Aspergillus versicolor,

Cladosporium spp., Penicillium spp.

- proizvode cikloheksan i benzen

Mikotoksini i hemolizini

aW

< 0

,8

Plijesni Metaboliti Svojstva

Aspergillusflavus

AFLATOKSIN B1 hepatotoksičan, karcinogen, dokazan u prašini

A. niger

A. ochraceus

OKRATOKSIN A nefrotoksičan, imunotoksičan, dokazan u prašini

A. fumigatus FUMITREMORGENI

VERUKULOGEN

neurotoksični, tvorba na vlažnom drvu

GLIOTOKSIN imunotoksin, žbuka i drvo

A. versicolor STERIGMATOCISTIN upala dišnog sustava, inhibicija pokretljivosti cilijarnog epitela

50% toksinogenih sojeva na vlažnim zidovima

Penicillium chrysogenum

KRIZOLIZIN (hemolizin)

upala sluznice, krvarenja

P. expansum CITRININPATULIN

na ljepenci zidnih tapeta, nefrotoksičanimunotoksičan

27.4.2016

7

Mikotoksini i hemolizini

aW

0,8-

0,9

Plijesni Metaboliti Svojstva

Alternaria spp. ALTERNARIOL može rasti na kartonu, mutagen

Cladosporium KLADOSPORINI slabo toksični

a W>

0,9

Chaetomium

globosum

KETOGLOBOZINI citotoksični

tvorba na žbuci i zidnim tapetama

Stachybotrys chartarum

Trichoderma spp.

TRIHOTECENI

STAHILIZIN (hemolizin)

upala, imunotoksičnost, neurotoksičnost, citotoksičnost

30-40% toksinogenih sojeva na vlažnim zidovima (tvorba nakon 2-3 tjedna)

Plijesni – kolonizatori zatvorenih prostora nakon poplava i uragana

Uragan Katrina

(New Orleans, 2005)

Poplave u UK, 2007

� koncentracija fragmenata plijesni u zraku 22000-515000 CFU/m3

� kolonizacija vrstama A. niger, Paecilomyces i Trichoderma

� od 553 ispitanika 65% – simptomi u gornjim dišnim putovima44% - simptomi u donjim dišnim putovima

� CDC (2006): Strategija za prevenciju kontaminacije zgrada plijesnima nakon poplava i uragana

� poplava zahvatila i vladin ured

� propadanje dokumentacije zbog djelovanja plijesni

� UK Environment Agency 2009. objavila upute za zaštitu zdravlja i postupanje s materijalima koji su kontaminirani plijesnima

Poplave u Europi sve učestalije

� 2013. Središnja Europa

� 2014. Hrvatska i susjedne države

27.4.2016

8

Unutrašnjost kuća nakon uragana Katrina

SMJERNICE� procjena oštećenja vodom� procjena mogućnosti rasta plijesni

na materijalima� provjera ventilacijskih sustava� ukloniti porozne materijale koji su

dugo bili u vodi: zidne tapete, tepisi, tapecirane površine, stropne ploče, koža, drvo...

� vlažne predmete oprati detergentom i čistom vodom

� površine oprati varikinom

� sredstva za osobnu zaštitu:odjela, rukavice, naočale, respiratori

Hrvatski zavod za javno zdravstvowww.hzjz.hr/novosti/upute-za-stanovnike-poplavljenih-podrucja/

27.4.2016

9

Dezinficijensi za uklanjanje plijesni

Izosan G

� dezinficijens srednjeg stupnja aktivnosti

� dezinficijensi na bazi klora

� baktericidno, fungicidno, virucidno

� topljiv u vodi (oslobañanje klora)

� nestabilan

� korozivan Mjere opreza� ne miješati s drugim kemikalijama

� ne udisati prah

� raditi u rukavicama

� u slučaju doticaja s kožom ili sluznicom ispirati s vodom

http://www.pliva-sept.hr/izosan-g.html

Aldesol plus

Svojstva Upotreba

� dezinficijens visokog stupnja aktivnosti

� aldehidni dezinficijens

� baktericidno, fungicidno, virucidno i sporocidno djelovanje

� nije korozivan

� Brisanje, prskanje, uranjanje materijala

Mjere opreza

� ne miješati s drugim kemikalijama� raditi u rukavicama� u slučaju doticaja sa kožom i sluznicom

ispirati vodom� ne udisati pare, ventiliranje

Mikrobi Otopina Vrijeme djelovanja

HIV i HBV 1% (10 ml + 990 ml vode) 30 min

virus influence, herpes simplex vakcinije, skupina enterovirusa

2% (20 ml + 980 ml vode)

poliovirus 5% (50 ml + 950 ml vode)

Staphylococcus aureus-MRSA Pseudomonas aeruginosa, E.coli, Legionella pneumophila, salmonele, šigele, proteusi

2% (20 ml + 980 ml vode) 5 min

Mycobacterium tuberculosis (EN 14348), saprofitske mikobakterije

3% (30 ml + 970 ml vode) 30 min

Gljive, uključujući aspergile 3% (30 ml + 970 ml vode) 15 min

Bakterijske spore 30 % (300 ml + 700 ml vode) 2 satahttp://www.pliva-sept.hr/aldesol-plus.html

27.4.2016

10

Varikina

Svojstva Upotreba

� dezinficijens srednjeg stupnja aktivnosti, na bazi klora

� na tržištu dolazi kao 4-6% natrijev hipoklorit

� korozivno

� Čišćenje zidova od plijesni:

- 500 mL varikine na 2,5 L vode

- kod tvrdokornih plijesni može se koristiti nerazrijeñena

- poprskati po zidu, ukloniti plijesni krpom, ponovno poprskati i ostaviti da se osuši

- provjetravanjeMjere opreza� ne miješati s drugim kemikalijama

� zaštitne rukavice, ne udisati

� u slučaju doticaja sa sluznicom i kožom ispirati vodom

Uzimanje uzorka zraka za odreñivanje broja i sastava plijesni (mikološka analiza)

Petrijevka s hranjivom podlogom

Inkubacija 5-7 dana na 25°C� Ureñaj za uzorkovanje

plijesni u zraku (air-sampler)- usisavanje većih i manjih fragmenata- poznati volumena zraka →koncentracija

� Slobodna sedimentacija (alterantivna metoda)- gravitacija (↑ veći fragmenti)- nepoznata koncentracija

Rezultat:- Uzorak 50 dm3 (L) zraka- Broj kolonija plijesni nakon inkubacije x 20 = broj (koncentracija) plijesni u m3

- Jedinice formiranja kolonija, engl. colony forming units - CFU/m3

27.4.2016

11

Koncentracija plijesni u zraku zatvorenih i otvorenih prostora

Lokacije uzorkovanja

CF

U/m

3

(sre

dn

ja v

rije

dn

ost

+ S

D)

OK1OK2

OK3OK4

OK5 ŠK

VZ (OK)

NK1NK2

NK3NK4

NK5

VZ (NK)

0

2000

4000

6000

8000

OK‐obnovljenakuća

ŠK‐škola VZ‐vanjski zrakNK‐neobnovljenakuća

CF

U/m

3

(sre

dn

ja v

rije

dn

ost

+ S

D)

K1

K2

K3

K4

K5

ŠK V

Z

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

Lokacije uzorkovanja

Preliminarni rezultati mikološke analize zraka u Gunji i Gornjem Stupniku

Gunja (18/02/2016) Gornji Stupnik (26/02/2016)

• U obnovljem kućama i školi prevladavaju primarni (Aspergillus, Penicillium) i sekundarni (Cladosporium) kolonizatori• U neobnovljenim kućama dominiraju sekundarni i tercijarni kolonizatori (Alternaria, Rhizopus)

Gunja (18/02/2016)

27.4.2016

12

Smjernice za zatvorene prostore

KriterijiJavni zatvoreni prostori WHO (1988, 2009)

� Ukupan broj plijesni

� Sastav tj. vrste

� Broj pojedinih vrsta

� < 500 CFU/m3 ako je sastav sličan vanjskom zraku

Europska komisija (1993)

� > 10 000 CFU/m3 – vrlo velika kontaminacija

� < 10 000 CFU/m3 – velika kontam.� < 1000 CFU/m3 – srednja kontam.� < 500 CFU/m3 – niska kontam.

Poljska (2002)

� do 5000 CFU/m3 – prihvatljivo

Zahvale

� Prof. Stipica Mišura, ravnatelj

� Prof. Marijana Markoljević

� Prof. Senka Klišanić

� Prof. Matilda Šokčević

� Prof. Jasminka Hot

27.4.2016

13

OŠ “Antun i Stjepan Radić”, Gunja (17/04/2016)

Znanstveni projekt:

Štetni učinci pojedinačnih i kombiniranih mikotoksina Aspergillus vrsta

(2016-2020)

Financiranje: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ)

Farmaceutsko-biokemijski fakultetSveučilište u Zagrebu

Daniela Jakšić DespotSanja Dabelić

Domagoj KiferBiljana Nigović

Ana Mornar TurkMiranda Sertić

Maja Šegvić Klarić

Institut za medicinska istraživanjai medicinu rada, Zagreb

Maja PeraicaDubravka Rašić

Nevenka KopjarDavor Želježić

Davorka Breljak

Fidelta do.o., Zagreb

Dubravko Jelić

Fakultet prirodnih znanosti i informatikeSveučiište u Szegedu (Mañarska)

János VargaSándor Kocsubé