RR\1091827HR.doc PE569.797v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0127/2016
11.4.2016
IZVJEŠĆE
o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za
financijsku godinu 2014.
(2015/2206(DEC))
Odbor za proračunski nadzor
Izvjestiteljica: Martina Dlabajová
PE569.797v02-00 2/41 RR\1091827HR.doc
HR
PR_DEC_Com_SpecReportsECA
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 4
Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 naslovljeno „Sustavi glavne
uprave EuropeAid za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate” ................................... 5
Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2014 naslovljeno „Postizanje
ekonomičnosti: kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog
razvoja koje financira EU” .................................................................................................... 7
Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 naslovljeno „Pogreške u
rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje i kako ih se nastoji otkloniti? .......................... 8
Dio IV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2014 naslovljeno „Upravlja li se
dobro potporom EU-a za sprječavanje štete i obnavljanje šuma nakon štete od požara i
elementarnih nepogoda?” .................................................................................................... 10
Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 1/2015 naslovljeno „Prijevoz unutarnjim
plovnim putovima u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu
modalnog udjela ni u pogledu uvjeta plovnosti” ................................................................. 12
Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2015 naslovljeno „Financijska potpora
EU-a uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u dunavskom slijevu: nužnost
dodatnih napora u pomoći državama članicama da ostvare ciljeve politike otpadnih voda
EU-a” ................................................................................................................................... 15
Dio VII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 naslovljeno „Jamstvo za mlade
EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje” ..................................... 17
Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 4/2015 naslovljeno „Tehnička pomoć:
koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?” ................................................. 18
Dio IX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2015 naslovljeno „Jesu li financijski
instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?” ............... 19
Dio X. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2015 naslovljeno „Cjelovitost i primjena
sustava EU-a za trgovanje emisijama” ................................................................................ 20
Dio XI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2015 naslovljeno „Policijska misija
Europske unije u Afganistanu: neujednačeni rezultati” ...................................................... 21
Dio XII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 8/2015 naslovljeno „Pružaju li se
financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”....... 22
Dio XIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2015 naslovljeno „Potpora Europske
RR\1091827HR.doc 3/41 PE569.797v02-00
HR
unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne” .......................................................... 24
Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2015 naslovljeno „Potrebno je uložiti
više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za
koheziju” .............................................................................................................................. 27
Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 naslovljeno „Upravlja li
Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?” ................................................. 28
Dio XVI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2015 naslovljeno „Na ostvarivanje
prioriteta EU-a u vezi s promicanjem ruralnog gospodarstva utemeljenog na znanju utječe
neodgovarajuće upravljanje mjerama prijenosa znanja i savjetovanja” ............................ 30
Dio XVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 13/2015 naslovljeno „Potpora EU-a
zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za provedbu
zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (Akcijskog plana za FLEGT)”
.............................................................................................................................................. 31
Dio XVIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2015 naslovljeno „Instrument
ulaganja za afričke, karipske i pacifičke zemlje: ostvaruje li se njime dodana vrijednost?”
.............................................................................................................................................. 32
Dio XIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2015 naslovljeno „Potpora iz
Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi” .. 34
Dio XX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2015 naslovljeno „Povećanje
sigurnosti opskrbe energijom razvojem unutarnjeg energetskog tržišta: nužni su dodatni
napori” ................................................................................................................................. 35
Dio XXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 17/2015 naslovljeno „Potpora Komisije
akcijskim timovima za mlade: ostvareno je preusmjeravanje sredstava ESF-a, ali uz
nedovoljnu usredotočenost na rezultate” ............................................................................. 35
Dio XXII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2015 naslovljeno „Isplativost
potpore EU-a ruralnom razvoju za neproizvodna ulaganja u području poljoprivrede” ..... 36
Dio XXIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2015 naslovljeno „Nadzor EU-a
nad agencijama za kreditni rejting uspješno je uspostavljen, ali još nije u potpunosti
djelotvoran” ......................................................................................................................... 37
Dio XXIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2016 naslovljeno „Izvješće za 2014.
godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda”
.............................................................................................................................................. 39
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 41
PE569.797v02-00 4/41 RR\1091827HR.doc
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za
financijsku godinu 2014.
(2015/2206(DEC))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda sastavljena u skladu s drugim
podstavkom članka 287. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.1,
– uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za
financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0267/2015)2,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za
financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija3, i tematska izvješća Revizorskog
suda,
– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu4 u pogledu pouzdanosti računovodstvene
dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio
Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir svoju Odluku od … o razrješnici za izvršenje općeg proračuna
Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija5 te svoju Rezoluciju s
primjedbama, koja je sastavni dio te odluke,
– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija
treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-
0042/2016),
– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku
energiju,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća
od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun
Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/20026, a
posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,
– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,
1 SL L 51, 20.2.2014. 2 SL C 377, 13.11.2015., str. 1. 3 SL C 373, 10.11.2015., str. 1. 4 SL C 377, 13.11.2015., str. 146. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2016)0000. 6 SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
RR\1091827HR.doc 5/41 PE569.797v02-00
HR
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0127/2016),
A. budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava
proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu
odgovornost, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;
B. budući da tematska izvješća Revizorskog suda sadrže informacije o važnim pitanjima u
vezi s primjenom sredstava, koja su stoga Parlamentu korisna u obavljanju uloge tijela
nadležnog za davanje razrješnice;
C. budući da njegove primjedbe na tematska izvješća Revizorskog suda čine sastavni dio
spomenute Odluke Parlamenta od ......... o razrješnici za izvršenje općeg proračuna
Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija;
Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 naslovljeno „Sustavi glavne uprave
EuropeAid za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate”
1. pozdravlja tematsko izvješće o sustavima glavne uprave EuropeAid za evaluaciju i
praćenje usmjereno na rezultate te izlaže svoja zapažanja i preporuke:
Opće primjedbe
2. ozbiljno je zabrinut zbog nedovoljne pouzdanosti sustava EuropeAida za evaluaciju i
praćenje usmjereno na rezultate, zbog neodgovarajuće razine nadzora i praćenja
evaluacije programa kao i zbog činjenice da EuropeAid ne može zajamčiti da su ljudski
i financijski resursi adekvatno i učinkovito raspoređeni za razne aktivnosti povezane s
evaluacijom;
3. ističe da je Parlament kao tijelo za proračunski nadzor nužno dobro uputiti u to u kolikoj
su mjeri doista ostvareni glavni ciljevi Unije;
4. smatra da će rasprave ne samo s Komisijom i dužnosnicima ESVD-a, nego i s
korisnicima te neovisnim stručnjacima dati opsežniju ocjenu doprinosa EuropeAida
ciljevima Unije;
5. podsjeća da bi, u skladu s obvezom Komisije o jamčenju kvalitete, trebalo pribaviti
vanjske, objektivne i nepristrane povratne informacije o učinku projekata i programa
pomoći Europske komisije;
6. smatra da su rezultati evaluacije ključni elementi koje treba uvrstiti u provedbu politike
i u proces političkog preispitivanja radi prilagodbe strateških političkih ciljeva i
povećanja ukupne usklađenosti s drugim politikama Unije; smatra da je u tom pogledu
presudno da evaluacije budu neovisne, transparentne i dostupne javnosti;
7. vjeruje da je ulaganje u analizu i prikupljanje rezultata različitih vrsta evaluacija, kojima
ne samo da se stvara ukupna predodžba o trendovima već se time također mogu izvući
pouke na koji način potaknuti maksimalnu učinkovitost procesa evaluacije, uz
prikupljanje kvalitetnijih rezultata koji se primjenjuju pri odlučivanju i izradi politika,
PE569.797v02-00 6/41 RR\1091827HR.doc
HR
dokaz da smo na pravom putu kada je riječ o svakom specifičnom instrumentu za
pomoć;
8. smatra da je razmjenjivanje znanja svim postojećim sredstvima ključno ne samo za
razvoj kulture evaluacija već ponajprije kulture djelotvorne uspješnosti;
9. potiče Revizorski sud da pregleda sve mehanizme financiranja EuropeAida kako bi se
zajamčilo da se postiže vrijednost za novac i da je financiranje Unije učinkovito u
pogledu ostvarivanja ciljeva i vrijednosti Unije; smatra da bi projekti koje financira
Unija trebali biti usklađeni s političkim ciljevima Unije u susjednim zemljama,
uzimajući u obzir odgovornost korisnika bespovratnih sredstava te da je novac iz EU-a
zamjenjiv;
10. podupire preporuke Revizorskog suda u vezi sa sustavima EuropeAida za evaluaciju i
praćenje usmjereno na rezultate;
Preporuke Revizorskog suda
11. prima na znanje preporuke Revizorskog suda o učinkovitoj uporabi resursa za
evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate, postavljanju prioriteta i praćenju
evaluacija, provedbi postupaka kontrole kvalitete, prikazu ostvarenih rezultata te
praćenju poduzetih mjera i objavljivanju nalaza evaluacija i praćenja usmjerenog na
rezultate;
12. smatra da bi EuropeAid trebao zadržati odgovarajuće prakse upravljanja informacijama
te redovito procjenjivati svoje potrebe kako bi se zajamčilo da se raspodjela financijskih
i ljudskih resursa između evaluacija programa i praćenja usmjerenog na rezultate
obavlja na temelju dobivenih informacija;
13. smatra da bi, kako bi se zajamčilo da se u provedenim evaluacijama odražavaju
prioriteti organizacije, EuropeAid trebao:
– utvrditi jasne kriterije odabira za postavljanje prioriteta u vezi s evaluacijama
programa i dokumentirati način njihove primjene pri utvrđivanju planova
za evaluaciju, uzimajući u obzir da se dopunjuju s praćenjem usmjerenim na
rezultate;
– znatno poboljšati sustav praćenja i izvješćivanja o provedbi planova za evaluaciju,
pa i izradom analize razloga kašnjenja i opisa mjera koje su usvojene radi njihova
otklanjanja;
– ojačati opći nadzor nad aktivnostima povezanima s evaluacijama programa koje
provodi EuropeAid;
14. smatra da bi, kako bi se zajamčila kvaliteta evaluacija programa i praćenja usmjerenog
na rezultate, EuropeAid trebao:
– ustrajati u tome da operativni odjeli i delegacije primjenjuju uvjete kontrole
kvalitete, što za evaluacije programa podrazumijeva i uporabu referentne skupine
te dokumentiranje obavljenih kontrola kvalitete;
RR\1091827HR.doc 7/41 PE569.797v02-00
HR
– redovito provjeravati provedbu tih kontrola;
15. smatra da bi, kako bi se poboljšala sposobnost sustava za evaluaciju da pruži
odgovarajuće informacije o ostvarenim ciljevima, EuropeAid trebao:
– strože primjenjivati regulatorne odredbe kojima se zahtijeva uporaba ciljeva
„SMART” (određeni, mjerljivi, dostižni, odgovarajući i vremenski utvrđeni) i
pokazatelja koji se mogu provjeriti;
– prilagoditi sustav za praćenje tako da nastavi pružati podatke o programima u
razdoblju od najmanje tri godine nakon njihova dovršetka i
– znatno povećati udio ex post evaluacija programa;
Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2014 naslovljeno „Postizanje
ekonomičnosti: kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog
razvoja koje financira EU”
16. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Postizanje ekonomičnosti:
kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog razvoja koje
financira EU” te prihvaća njegove zaključke i preporuke;
napominje da je politika ruralnog razvoja Unije ključna za poticanje konkurentnosti
poljoprivrede i za jamčenje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim
aktivnostima; naglašava važnost teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i
zajednica, uključujući stvaranje i održavanje radnih mjesta;
18. žali zbog toga što Komisija nije pružila upute ili širila dobru praksu na početku
programskog razdoblja 2007. – 2013. te što se nije pobrinula da kontrolni sustavi
zemalja članica budu učinkoviti prije nego što su započele s odobravanjem bespovratnih
sredstava; naglašava da je od 2012. godine Komisija počela primjenjivati aktivniji i
usklađeniji pristup;
19. napominje da su u kontroli troškova bespovratnih sredstava za ruralni razvoj koju su
provodile države članice utvrđeni mnogi nedostaci; napominje da se Komisija slaže s
tim da bi se boljom kontrolom troškova mogle ostvariti uštede u dodjeli bespovratnih
sredstava za projekte ruralnog razvoja i istodobno dobiti isti ishodi i rezultati te ostvariti
isti ciljevi; pozdravlja činjenicu da su utvrđeni praktični i troškovno isplativi pristupi
koji bi mogli naći široku primjenu te da Komisija prihvaća zaključke Revizorskog suda
i da je izrazila namjeru da će s državama članicama raditi na poboljšanju kontrole
troškova ruralnog razvoja u programskom razdoblju 2014. ‒ 2020.;
dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi u svjetlu rizika Komisija i države članice na
samom početku novog programskog razdoblja trebale provjeriti učinkovitost kontrolnih
sustava i njihovu djelotvornost;
PE569.797v02-00 8/41 RR\1091827HR.doc
HR
naglašava da bi Komisija trebala potaknuti države članice da rabe kontrolne liste i
upotrebljavaju kriterije koje je pripremio Revizorski sud i koji se nalaze u Prilogu I.1;
naglašava da bi Komisija i države članice trebale surađivati kako bi zajamčile da
pristupi koje slijede svi programi ruralnog razvoja zadovoljavaju kriterije Revizorskog
suda kojima se procjenjuje uzimaju li kontrolni sustavi u obzir rizike nastale zbog
pretjerane specifikacije, nekonkurentnih cijena i promjene projekata te jesu li usmjereni
na područja najvećeg rizika; dio tog postupka trebala bi biti ex ante procjena kontrolnih
sustava koju provode službe unutarnje revizije tijela država članica (ili druga
inspekcijska ili revizijska tijela);
vjeruje da bi države članice trebale: u široj mjeri primjenjivati ranije ustanovljene
troškovno isplative pristupe; procijeniti troškove u odnosu na očekivane učinke ili
rezultate; provjeriti je li zbog standardnih troškova došlo do preplaćivanja; rabiti stvarne
tržišne cijene umjesto kataloških cijena dobavljača kao referentne cijene za opremu,
strojeve i drugo; provjeriti opravdanost troškova čak i kada se primjenjuju postupci
javne nabave; primijeniti veće zahtjeve i/ili provjere mjera s visokim stopama potpore
itd.;
pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala pružiti upute o kontrolama i kaznama u
okviru ruralnog razvoja, uključujući poseban odjeljak o opravdanosti troškova i
kontrolnim listama upravnih tijela priložen tematskom izvješću; napominje da će
osposobljavanje i dijeljenje iskustava biti dio aktivnosti Europske mreže za ruralni
razvoj u razdoblju od 2014. do 2020.;
Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 naslovljeno „Pogreške u
rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje i kako ih se nastoji otkloniti?
25. zabrinut je zbog visoke stope pogreške koju je Revizorski sud uočio u politici ruralnog
razvoja; međutim zapaža blagi padajući trend tijekom posljednje tri godine;
26. primjećuje trud koji su države članice i Komisija uložile da smanje pogreške u
rashodima za ruralni razvoj, posebno u vrijeme teške gospodarske situacije i
proračunske štednje;
27. prima na znanje da je Komisija na temelju nalaza država članica i svojih nalaza
primijenila ili primjenjuje korektivne mjere u mnogim područjima utvrđenima u
izvješću Revizorskog suda;
28. podsjeća da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću ustvrdio da su u brojnim
slučajevima nacionalna tijela imala dostatne informacije da spriječe ili otkriju i isprave
pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji, zbog čega bi se stopa pogreške znatno
smanjila;
29. primjećuje da što su pravila jednostavnija to je manja vjerojatnost pogreške; zabrinut je
da bi stopa pogreške mogla ponovno rasti sljedećih godina zbog složenosti novih
1 U Prilogu I. tematskog izvješća vidi kontrolne liste koje je Revizorski sud pripremio za ocjenjivanje
strukture kontrolnih sustava u pogledu rizika u vezi s troškovima ruralnog razvoja.
RR\1091827HR.doc 9/41 PE569.797v02-00
HR
pravila o reformiranoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici; stoga traži da se ta pravila
pojednostavne te da se pruže jasnije upute za nacionalna tijela i poljoprivrednike;
30. smatra da su izdvajanja za upravljanje i kontrole cjelokupne zajedničke poljoprivredne
politike znatna (4 milijarde EUR) te da naglasak treba staviti na poboljšanje
učinkovitosti kontrola, a ne na povećanje njihova broja; u tom pogledu poziva Komisiju
i države članice da se usredotoče na temeljne uzroke pogrešaka u rashodima za ruralni
razvoj; smatra da bi države članice trebale prema potrebi poduzeti sljedeće preventivne i
korektivne mjere:
(a) Javna nabava
u primjeni koncepta uvjeta ex ante države članice trebale bi razraditi i korisnicima
pružiti detaljne smjernice o tome kako primjenjivati pravila javne nabave;
u taj bi postupak trebalo uključiti nacionalna tijela specijalizirana za praćenje
usklađenosti s pravilima javne nabave; naglasak bi trebalo staviti na tri glavna oblika
kršenja pravila: neopravdano izravno sklapanje ugovora bez valjanog postupka javnog
natječaja, pogrešnu primjenu kriterija odabira i dodjele te nejednako postupanje prema
ponuditeljima;
(b) Namjerno zaobilaženje pravila
države članice trebale bi na temelju točno određenih kriterija prihvatljivosti i odabira za
programe ruralnog razvoja utvrditi smjernice koje će njihovim inspektorima pomoći da
prepoznaju obilježja mogućih prijevarnih radnji;
(c) Agroekološka plaćanja
države članice trebale bi povećati opseg svojih administrativnih kontrola kako bi se
njima obuhvatile provjere obveza na temelju dokazne dokumentacije, a koje se
trenutačno provjeravaju u samo 5 % slučajeva u kojima dođe do terenskih provjera;
osim toga, sustav smanjenja i sankcija trebao bi biti osmišljen tako da ima svrhovit
učinak kojim se odvraća od mogućeg nepridržavanja pravila;
31. traži od Komisije da pozorno prati provedbu programa ruralnog razvoja te da u svojim
revizijama sukladnosti vodi računa o mjerodavnim propisima, po potrebi i onima
usvojenima na nacionalnoj razini, kako bi se smanjio rizik od ponavljanja propusta i
pogrešaka uočenih tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013. godine;
32. smatra da u metodama izračuna stope pogreške još uvijek postoje brojne nedosljednosti,
i to ne samo između metoda kojima se služe Komisija i države članice već i između
metoda kojima se služe same službe Komisije, čime se donošenje zakonodavstva u
državama članicama samo dodatno otežava; poziva Komisiju da primijeni jedinstvenu
metodu za izračun stope pogreške koja bi se mogla u cijelosti primijeniti u metodama
izračuna u državama članicama;
33. podržava intenzivnije korištenje pojednostavnjenim prikazom troškova gdje je to
potrebno i u skladu sa zakonodavnim propisima i traži od Komisije i država članica da
analiziraju u kojoj se mjeri značajke točnije utvrđenog područja primjene, suženog broja
PE569.797v02-00 10/41 RR\1091827HR.doc
HR
kriterija prihvatljivosti i pojednostavnjenih mogućnosti prikaza troškova mogu prenijeti
na izradu i provedbu većeg broja mjera potpore, a da se pritom ne dovedu u pitanje opći
ciljevi tih mjera;
34. traži od Komisije i država članica da analizom utvrde kako poboljšati program potpore
za ulaganja u obradi poljoprivrednih proizvoda te da analiziraju i plaćanja u okviru
agroekoloških mjera plaćanja kako bi se administrativnim provjerama koje provode
države članice obveze mogle u što većoj mjeri kontrolirati;
35. apelira na Komisiju da detaljno analizira temeljne uzroke obratne proporcionalnosti
između stope financijskog izvršenja i stope pogreške;
Dio IV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2014 naslovljeno „Upravlja li se dobro
potporom EU-a za sprječavanje štete i obnavljanje šuma nakon štete od požara i
elementarnih nepogoda?”
36. poziva Komisiju da odredi zajedničke kriterije za utvrđivanje rizika od požara u
europskim šumama kako bi se okončalo proizvoljno i nedosljedno određivanje područja
kojima prijeti visoki rizik od požara, a time i manjkav postupak vrednovanja i odabira
koji provode države članice;
37. apelira na države članice da odluke o preventivnim radnjama zasnivaju na stvarnom
riziku od požara i u skladu sa zahtjevima mjere 226., a ne na ostalim gospodarskim
ciljevima ili ciljevima povezanima s okolišem; u tom smislu insistira na tome da
korisnici obavezno moraju dokazati i temeljito dokumentirati da im je potrebna potpora
u okviru te mjere; podržava preporuku Revizorskog suda da prednost treba dati
radnjama u šumama s najvećom vrijednosti za okoliš poput šumskih područja u okviru
mreže Natura 2000;
38. uzimajući u obzir zabrinjavajuće zaključke Revizorskog suda kad je riječ o prosječnim
troškovima sličnih radnji u raznim regijama, zahtijeva određivanje razumne i
provjerljive gornje granice potpore te temeljito i opravdano obrazloženje u slučaju
njezine izmjene;
39. poziva države članice da kvalitetnije usklade i osmisle svoje politike povezane sa
šumskim požarima; podržava osnivanje europske platforme za korisnike radi širenja i
promicanja najboljih primjera iz prakse;
40. posebno izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud zaključio da će i razdoblje od
2014. do 2020. obilježiti ozbiljni nedostaci zbog dosljedno lošeg okvira praćenja; potiče
Komisiju da smjesta poduzme mjere usmjerene na poboljšanje sustava praćenja i
kontrole;
41. poziva Komisiju da podupre podnošenje usklađenih podataka o višefunkcionalnoj ulozi
šuma i šumskih resursa poticanjem osnivanja europskog sustava informacija o šumama
koji bi se zasnivao na nacionalnim podacima i njegova uklapanja u europsku platformu
podataka;
42. usto ustraje u tome da države članice uspostave pouzdan sustav kontrole koji
RR\1091827HR.doc 11/41 PE569.797v02-00
HR
podrazumijeva zadržavanje relevantnih dokumenata i informacija; u tom smislu poziva
Komisiju da se pobrine za to da potpora bude odobrena samo ako su države članice
uspostavile takav primjeren sustav kontrole koji podliježe nadzoru;
43. poziva države članice da redovito izvješćuju o učinku provedenih radnji i smanjenju
broja požara i elementarnih nepogoda te pogođenih područja;
PE569.797v02-00 12/41 RR\1091827HR.doc
HR
Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 1/2015 naslovljeno „Prijevoz unutarnjim
plovnim putovima u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu
modalnog udjela ni u pogledu uvjeta plovnosti”
44. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda „Prijevoz unutarnjim plovnim putovima
u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu modalnog udjela ni u
pogledu uvjeta plovnosti” te podupire saznanja, zaključke i preporuke sadržane u
njemu;
45. napominje da je prijevozni sektor EU-a ključan za dovršenje uspostave jedinstvenog
tržišta, konkurentnost malih i srednjih poduzeća i ukupni gospodarski rast u Europi;
46. zaključuje da unatoč desetogodišnjim ulaganjima razvoj prijevoza unutarnjim plovnim
putovima zaostaje za cestovnim i željezničkim prijevozom; apelira na Komisiju i države
članice da znatno povećaju svoje napore u tom području;
47. potiče Komisiju i države članice da se koriste planovima za istraživanje, razvoj i
inovacije u sektoru unutarnjih plovnih putova kao što to čine u drugim sektorima te da u
taj postupak uvrste lučku infrastrukturu i opremu kako bi se zajamčilo da je tehnički
napredak kompatibilan sa zahtjevima drugih prijevoznih sredstava, čime se omogućuje
multimodalni prijevoz;
48. smatra da je provedba ciljeva iz bijele knjige objavljene 2001. i njezina srednjoročnog
pregleda iz 2006. te programa NAIADES (integrirani europski akcijski program za
prijevoz unutarnjim plovnim putovima) iz 2006. i 2013. godine bila neučinkovita,
djelomično zbog nedovoljnog angažmana država članica;
49. napominje da se interes država članica u ulaganja u prometnu politiku Zajednice
smanjio te da se prednost daje financiranju projekata koji su ograničeni na nacionalne,
regionalne i lokalne okvire i da je postupak odabira projekata decentraliziran, što
Komisiju onemogućuje da odredi kojim projekti koji ispunjavaju uvjete dati prednost;
50. naglašava da su se države članice pravno obvezale da će osigurati državna sredstva za
provedbu osnovne prometne mreže kako bi se strateški važni plovni putovi u Europi
pretvorili u prijevozne koridore s velikim kapacitetima;
51. primjećuje da je uloga Komisije u koordiniranju strategije oslabljena, zbog čega
provedeni projekti i prioriteti na razini EU-a nisu bili usklađeni;
52. skreće pozornost na činjenicu da se prema istraživanju na temelju tematskih izvješća
Revizorskog suda1 zaključci slični onima o unutarnjim plovnim putovima mogu donijeti
i o drugim prometnim područjima koja se financiraju iz proračuna EU-a; napominje da
u područjima javnog gradskog prijevoza i infrastrukture zračnih luka projekte često
prate sljedeći nedostatci:
(a) mala dodana vrijednost nakon provedbe;
1 Tematsko izvješće br. 1/2014 naslovljeno „Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje
podupire EU” i tematsko izvješće br. 21/2014 naslovljeno „Infrastruktura zračnih luka koju je financirao
EU: uloženim novcem ostvarena je mala vrijednost”
RR\1091827HR.doc 13/41 PE569.797v02-00
HR
(b) loše mjerenje rezultata;
(c) nedovoljan naglasak na isplativosti;
(d) neprovođenje procjene učinka;
(e) nedosljednost regionalnih, nacionalnih i nadnacionalnih planova;
(f) nedovoljna upotreba infrastrukture, što smanjuje ukupni učinak;
(g) izostanak održivosti;
(h) nedostaci u izradi projekata i politici mobilnosti;
(i) nepostojanje dobre politike mobilnosti;
(j) otežana suradnja između Komisije i nadležnih tijela država članica;
53. smatra da spomenuti zaključci i opažanja u pogledu prijevoza unutarnjim plovnim
putovima upućuju na zajednička horizontalna pitanja na razini cijelog EU-a; smatra da
su rezultati financiranja EU-a za promet u cjelini oslabljeni zbog nezadovoljavajućeg
stanja u pogledu strateškog planiranja i zbog izostanka usklađenosti, održivih rezultata,
učinkovitosti i uspješnosti;
54. vjeruje da je intenzivnom suradnjom država članica s jedne strane i država članica i
Komisije s druge strane moguće postići održive rezultate politike kako bi se očuvao
razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima;
55. preporučuje da Komisija i države članice posvete iznimnu pozornost zajedničkim
obvezama jer prijevozni sektor EU-a djeluje u složenom okruženju gospodarskih,
političkih i pravnih varijabli u kojem se pri osnivanju multimodalnih mreža nailazi na
prepreke i ograničenja u pogledu različitih prioriteta i nedosljedne angažiranosti;
56. preporučuje da se države članice usredotoče na projekte u vezi s unutarnjim plovnim
putovima koji se izravno odnose na koridore osnovne prometne mreže kako bi se
ostvario najveći učinak i izravna korist za poboljšanje prijevoza unutarnjim plovnim
putovima;
57. preporučuje primjenu načela „manje je više” pri ulaganju država članica u prijevoz
plovnim putovima, smatrajući da bi ograničena sredstva EU-a trebalo usmjeriti na
projekte najvećeg prioriteta kako bi se učinkovito uklonila uska grla i uspostavila
integrirana mreža plovnih putova na razini cijelog EU-a;
58. preporučuje da države članice Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća1 (uredbu o mreži TEN-T) i Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća2 (uredbu o Instrumentu za povezivanje Europe) smatraju osnovnim sredstvima
1 Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za
razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348,
20.12.2013., str. 1.). 2 Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta
PE569.797v02-00 14/41 RR\1091827HR.doc
HR
za usmjeravanje projekata k postizanju ciljeva Komisije od 2001. godine;
59. preporučuje da se Instrument za TEN-T i Instrument za povezivanje Europe intenzivno
koriste kao mogućnost za ulaganja usmjerena na strateški važne koridore EU-a
(osnovna i sveobuhvatna prometna mreža) s posebnim standardiziranim uvjetima u
pogledu infrastrukture za cijelu duljinu mreže, sa zakonski obvezujućim rokovima za
provedbu projekata;
60. preporučuje upotrebu detaljnog strateškog pristupa i planiranja za usklađivanje
financiranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Instrumenta za TEN-T i
Instrumenta za povezivanje Europe kako bi se učinkovito i uspješno postigli ciljevi za
prijevoz unutarnjim plovnim putovima;
61. preporučuje da se osnivanje intermodalnih prijevoznih centara uz osnovnu prometnu
mrežu smatra ključnim faktorom kojim će se omogućiti da se prijevoz robe i tereta s
ceste preusmjeri na unutarnje plovne putove;
62. preporučuje da države članice uzmu u obzir koordinacijsku ulogu Komisije kada je riječ
o dugoročnim strateškim projektima kao što su koridori osnovne prometne mreže;
63. preporučuje da Komisija utvrdi i analizira sva horizontalna pitanja usredotočujući se
uvelike na strateško planiranje, suradnju s državama članicama i njihovu međusobnu
suradnju te izbor i provođenje projekata kako bi se omogućilo da se zaključci uzmu u
obzir u aktualnom programskom razdoblju;
64. smatra da Komisija mora pružiti intenzivnu tehničku pomoć i smjernice državama
članicama prije dostavljanja prijedloga projekata te tijekom faze provedbe kako bi se
uklonile utvrđene prepreke za prijevoz plovnim putovima;
65. preporučuje da Komisija svoja financijska sredstva usmjeri na projekte koji su
najrelevantniji za prijevoz unutarnjim plovnim putovima te pripremi opsežne planove za
uklanjanje uskih grla;
66. preporučuje da Komisija daje prednost financiranju projekata i inicijativa u državama
članicama kojima je cilj poboljšati prijevoz plovnim putovima nudeći inovativna
rješenja kao što su visokotehnološka navigacija, alternativna goriva i učinkovita plovila;
smatra da bi Komisija također trebala poticati multilateralne europske programe
razmjene iskustva i znanja među raznim lukama u Uniji;
67. preporučuje da Komisija poveća razinu osviještenosti u državama članicama i njihovim
regijama o dostupnim instrumentima financiranja za potporu prijevozu unutarnjim
plovnim putovima kako bi se uklonila postojeća uska grla uz ključne koridore;
68. smatra bi se koordinacija među državama članicama za razvoj prijevoza unutarnjim
plovnim putovima trebala znatno poboljšati pojednostavnjenjem te određivanjem
obveza i uvjeta koji bi bili više obvezujući, što će biti pretpostavka za multimodalne
koridore osnovne prometne mreže koji se osnivaju u okviru Instrumenta za povezivanje
za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br.
680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).
RR\1091827HR.doc 15/41 PE569.797v02-00
HR
Europe i uredbe o mreži TEN-T;
69. smatra da bi Komisija trebala pregovarati o određenim i izvedivim mjerama za
uklanjanje uskih grla, a države članice trebale bi se složiti i donijeti vremenski plan
provedbe tih mjera;
70. poziva Komisiju da ažurira svoje strateške ciljeve i preporuke za unutarnje plovne
putove te da predloži strategiju i akcijski plan za unutarnje plovne putove u razdoblju od
2020. nadalje;
71. preporučuje da se u ex-ante ocjeni aktivnosti u vezi s prijevozom unutarnjim plovnim
putovima koju provodi Komisija procjenjuju rezultati s obzirom na ukupne ciljeve
utvrđene od 2001. i na realizaciju osnovne prometne mreže;
Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2015 naslovljeno „Financijska potpora
EU-a uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u dunavskom slijevu: nužnost
dodatnih napora u pomoći državama članicama da ostvare ciljeve politike otpadnih voda
EU-a”
72. vjeruje da izvještavanje o prikladnosti pročišćavanja komunalnih otpadnih voda treba
biti obvezno za aglomeracije s populacijskim ekvivalentom manjim od 2000 koje imaju
sabirne sustave, u skladu s člankom 7. Direktive Vijeća 91/271/EEZ1 o (Direktiva o
pročišćavanju komunalnih otpadnih voda); napominje da za aglomeracije u kojima ne
postoje sabirni sustavi izvještaji trebaju sadržavati podatke o tome jesu li u planove
upravljanja slijevom uvrštene adekvatne mjere;
slaže se s Revizorskim sudom da Komisija treba provesti reviziju nad izvješćima država
članica o broju aglomeracija s populacijskim ekvivalentom većim i manjim od 2000 ako
se taj broj bitno promijenio, a posebno ako je bilo promjene u kategoriji;
naglašava da je potrebno potaknuti države članice na uvođenje jasnih zakonskih odredbi
o obvezi priključenja kućanstava na postojeće kanalizacijske mreže u slučajevima kada
takve odredbe još ne postoje ili su rokovi neprecizni;
napominje da vrijeme potrebno za ocjenjivanje usklađenosti s Direktivom o
pročišćavanju komunalnih otpadnih voda treba skratiti i obvezati države članice da
dostave podatke u roku od šest mjeseci nakon referentnog datuma Komisije; štoviše,
dodaje da Komisija treba utvrditi slične slučajeve dugog razdoblja izvješćivanja u
okviru drugih direktiva u vezi s okolišem;
ustraje u potrebi ubrzanja apsorpcije sredstava EU-a za države članice kad je riječ o
ulaganjima u području otpadnih voda s obzirom na zabilježene odgode u državama
članicama obuhvaćenima tim izvješćem kao i na sporu apsorpciju sredstava EU-a;
poziva Komisiju da korisnicima pruži tehničku, pravnu i administrativnu pomoć kako bi
se zajamčilo pravodobno dovršenje aktualnih projekata;
1 Direktiva Vijeća 91/271/EEZ. od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L
135, 30.5.1991., str. 40).
PE569.797v02-00 16/41 RR\1091827HR.doc
HR
prima na znanje da Komisija uviđa da je stopa apsorpcije na kraju 2013. za sve
predmetne države članice bila prilično niska, što objašnjava postojanje rizika od
opoziva odobrenih sredstava na programskoj razini (članak 93. Uredbe Vijeća
(EZ) br. 1083/20061); naglašava, međutim, da za to postoje objektivni razlozi,
primjerice potreba za povećanjem tehničkih, pravnih i administrativnih kapaciteta
predmetnih država članica; napominje da, povrh toga, Komisija ističe da za većinu
projekata plaćanja obično dospijevaju tijekom završnih godina provedbe (npr. 2014. i
2015. za programsko razdoblje od 2007. do 2013.);
vjeruje da se od država članica trebaju zahtijevati ažurirane informacije o iznosu
potrebnih dodatnih sredstava kako bi se jamčilo poštovanje rokova za provedbu
utvrđenih u Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za aglomeracije s
populacijskim ekvivalentom većim od 2000 i aglomeracije s populacijskim
ekvivalentom manjim od 2000 koje imaju sabirne sustave; pozdravlja uvođenje
strukturiranog okvira za provedbu i informiranje, metode izvještavanja koja bi trebala
poboljšati postupak izvještavanja na nacionalnoj razini;
naglašava potrebu za provedbom potrebnih projekata u državama članicama kako bi se
neusklađene aglomeracije uskladile s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda;
naglašava važnost poboljšanja učinka na okoliš komunalnih usluga financiranih
sredstvima EU-a te dodaje da Komisija treba uložiti veći trud u praćenje provedbe
povezanog zakonodavstva i rokova za postizanje ciljeva Direktive o pročišćavanju
komunalnih otpadnih voda; smatra da se treba pobrinuti za ravnomjernu zaštitu okoliša
diljem EU-a;
vjeruje da države članice treba poticati na ispitivanje mogućnosti uštede troškova,
primjerice iskorištavanjem potencijala kanalizacijskog mulja za proizvodnju energije ili
uporabom mulja kao važne sirovine za ponovno dobivanje fosfora, te na širenje
informacija o tome;
napominje da završna plaćanja za „velike projekte” odobrene u okviru operativnog
programa treba uvjetovati postojanjem odgovarajuće mogućnosti ponovne uporabe
kanalizacijskog mulja; potiče države članice da slijede isti pristup za projekte odobrene
na nacionalnoj razini;
potiče države članice da uvedu odgovornu politiku naknada za otpadne vode i da po
potrebi prilagode zakonske odredbe o određivanju cijene vode tako da izbjegnu naknade
niže od općenito prihvaćene pristupačne cijene koja iznosi 4 % primanja kućanstva;
potiče države članice da se pobrinu za to da javna tijela koja imaju vlasništvo nad
infrastrukturom, kao što su općine, dugoročno omoguće dostatna sredstva za potrebno
održavanje i obnovu infrastrukture za otpadne vode;
1 Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu
za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe
(EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).
RR\1091827HR.doc 17/41 PE569.797v02-00
HR
Dio VII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 naslovljeno „Jamstvo za mlade
EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”
85. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su
prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje” i odobrava njegove preporuke;
86. primjećuje da Revizorski sud ocjenjuje inicijativu sredinom njezine provedbe i
pozdravlja težnju Revizorskog suda da počne s evaluacijom korištenja sredstvima EU-a
u ranijoj fazi;
87. ističe da je Jamstvo za mlade jedan od ključnih čimbenika za rješavanje pitanja
nezaposlenosti mladih; pozdravlja činjenicu da su čelnici država i vlada EU-a odlučili
Jamstvu za mlade dodijeliti 6,4 milijarde EUR iz sredstava EU-a (3,2 milijarde EUR iz
Europskog socijalnog fonda i 3,2 milijarde EUR iz nove proračunske linije); ističe da je
to dobar početak, ali nedovoljan za uspješno Jamstvo za mlade; stoga traži od Komisije
da zajamči pronalazak dodatnih sredstava za potporu Jamstvu za mlade tijekom
sedmogodišnjeg razdoblja;
88. napominje da financijska sredstva za zapošljavanje mladih dolaze iz Europskih
strukturnih i investicijskih fondova, kao i iz instrumenata poput programa Eramsus+,
Erasmus za mlade poduzetnike i drugih programa; naglašava da se mora postići bolja
sinergija između svih raspoloživih izvora;
89. smatra financiranje Jamstva za mlade vrlo složenim zbog raznih mogućnosti u okviru
Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih; traži od Komisije da
pruži smjernice nadležnim tijelima država članica te da uzme u obzir da su lokalne,
regionalne i nacionalne vlasti suočene s različitim izazovima pri provedbi programa i
stoga iziskuju posebne smjernice;
90. smatra da je Komisija izdvojila mnogo sredstava kako bi zajamčila da ta mjera bude
djelotvorna u rješavanju problema nezaposlenosti mladih; međutim žali što je mnogo
manje energije uloženo u usklađivanje njezine provedbe u državama članicama;
91. ističe činjenicu da nije samo dostupnost sredstava nužan uvjet za učinkovitu provedbu
Jamstva za mlade, nego i njihova uspješna apsorpcija; stoga žali što je u nekoliko regija
diljem Europe kapacitet apsorpcije sredstava iz ESF-a jako nizak; traži od država
članica da osigura potrebne administrativne i ljudske resurse kako bi se pružena
sredstva iskoristila i time primjereno ostvarilo Jamstvo za mlade;
92. smatra da bi se države članice pri provedbi programa i Komisija preko svoje uloge
praćenja, unatoč potrebi za poboljšanjem kapaciteta apsorpcije, trebale usredotočiti i na
rezultate kako bi se postigli dugoročni učinci uloženih sredstava;
93. traži od Komisije da izradi sveobuhvatan sustav praćenja koji obuhvaća niz standarda za
ocjenu provedbe mjera Jamstva za mlade i evaluaciju njihove uspješnosti u državama
članicama; poziva također Komisiju da razmotri mogućnost uvrštenja obveznih ciljeva
za borbu protiv nezaposlenosti mladih u okvir Europskog semestra;
94. smatra da je za premošćivanje jaza u provedbama iznimno važno zajedničko djelovanje
i država članica, koje bi trebale učinkovito koristiti raspoloživa sredstva, i Komisije,
PE569.797v02-00 18/41 RR\1091827HR.doc
HR
koja bi trebala pružiti sveobuhvatnu pomoć;
95. napominje da EU nema nadležnosti za donošenje obvezujućih zakona za aktivne mjere
na tržištu rada, ali naglašava da je potrebno da Komisija državama članicama pruži
primjere najboljih praksi o načinu primjene Jamstva za mlade, osobito praksi koje je
utvrdila Europska mreža javnih službi za zapošljavanje;
96. apelira na države članice da iskoriste sredstva EU-a i da se obvežu na reforme kojima je
cilj premostiti jaz u obrazovanju, stjecanju vještina, uspostavi javno-privatnih
partnerstava, poboljšavanju službi za zapošljavanje i njihove dostupnosti;
97. traži od država članica da radi jamčenja adekvatne provedbe i postizanja povoljnog
dugoročnog učinka po potrebi pokrenu institucijske promjene i da potiču suradnju među
lokalnim zajednicama, obrazovnim ustanovama, javnim zavodima za zapošljavanje,
lokalnom industrijom i poduzećima, sindikatima i udrugama mladih; smatra da je to
ključno za postizanje boljeg planiranja kapaciteta i strateškog korištenja raznih
dostupnih izvora financiranja usmjerenog na postizanje rezultata;
98. podsjeća države članice da bi se trebale obvezati na veće financiranje na nacionalnoj
razini, čime bi se dopunila odobrena sredstva za Europski socijalni fond i Inicijativu za
zapošljavanje mladih i time omogućilo nužno povećanje zapošljavanja mladih;
99. pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog
parlamenta i Vijeća1 o Europskom socijalnom fondu u cilju povećanja iznosa početnog
pretfinanciranja za operativne programe koji se podupiru u okviru Inicijative za
zapošljavanje mladih, čime se želi povećati početno pretfinanciranje tijekom 2015. s
otprilike 1 % na 30 % za sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih; ističe da bi se,
radi omogućavanja brze provedbe operativnih programa koji se podupiru u okviru
Inicijative za zapošljavanje mladih, Komisija trebala obvezati na isplatu iznosa
pretfinanciranja državama članicama odmah nakon stupanja na snagu te Uredbe;
100. poziva Komisiju da provede sveobuhvatni program praćenja koji sadržava okvir
pokazatelja za praćenje Jamstva za mlade zajedno s planiranim pokazateljima rezultata i
da se pritom usredotoči na učinke i ocjenjivanje radnog statusa pojedinaca koji su
iskoristili mjere za zapošljavanje mladih;
101. smatra da mjere na tržištu rada orijentirane prema ponudi treba razmotriti zajedno s
politikama obrazovanja, mladih i socijalne skrbi, ali i širim makroekonomskim
kontekstom;
102. primjećuje da godišnje izvješće Komisije o provedbi za 2016. godinu o Jamstvu za
mlade i predstojeća tematska izvješća Revizorskog suda o zapošljavanju mladih pružaju
priliku da se riješe postojeće manjkavosti i na razini Komisije i na nacionalnim,
regionalnim i lokalnim razinama;
Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 4/2015 naslovljeno „Tehnička pomoć:
1 Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom
socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013.,
str. 470.).
RR\1091827HR.doc 19/41 PE569.797v02-00
HR
koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?”
103. traži od Komisije da pojasni opseg i primjenu tehničke pomoći u državama članicama u
području ruralnog razvoja; smatra da bi Komisija bi posebno trebala razjasniti razliku
između operativnih rashoda / rashoda za „jačanje kapaciteta” i prihvatljivih
administrativnih troškova / troškova „proračunske potpore”, osobito kada je riječ o
plaćama;
104. traži od Komisije da pomno prati provedbu tehničke pomoći u državama članicama;
105. traži od Komisije da poduzme prikladne mjere kako bi zajamčila da se opći
administrativni rashodi kao što su oni za redovito održavanje IT-a ne pokrivaju iz
proračunskih linija koje se odnose na tehničku pomoć;
106. traži od Komisije da u budućnosti od država članica zahtijeva da o administrativnim
troškovima / troškovima „proračunske potpore” za ruralni razvoj izvješćuju zasebno
kako bi bilo transparentnije da se dio financijskih sredstava za tehničku pomoć troši na
takvu potporu;
107. traži od Komisije da s državama članicama uspostavi prikladan okvir uspješnosti za
financijska sredstva za tehničku pomoć; smatra da je konkretno potrebno izvršiti
odgovarajuću procjenu potreba Komisije i država članica u vezi s tehničkom pomoći te
uspostaviti mehanizam za utvrđivanje ciljeva i mjerenje napretka k njihovu ostvarenju;
Dio IX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2015 naslovljeno „Jesu li financijski
instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?”
108. traži od Komisije da utvrdi izazove, posebne značajke i zapreke koji karakteriziraju
ruralni razvoj kako bi potaknula države članice da bolje pripreme i procijene
proračunske zahtjeve za financijske instrumente i kako bi se izbjegla prekomjerna
kapitalizacija, kojom se dodjeljuju sredstva kojima se ne doprinosi provedbi politika
EU-a; također traži olakšanje pristupa krajnjim korisnicima kako bi se omogućila
aktivnija primjena financijskih instrumenata na regionalnoj razini, posebno u usporedbi
s bespovratnim sredstvima;
109. traži od država članica da pruže pouzdane, brojčane informacije kako bi se odredila
prikladna vrsta fondova i u skladu s time dodijelila financijska sredstva; traži i da
Komisija i države članice uvedu sustave praćenja kojima se može nadgledati uspješnost
financijskih instrumenata;
110. traži od Komisije da pruži smjernice za financijske instrumente koji su uvedeni za
programsko razdoblje 2014. – 2020. i aktivno promiče kvalitetu njihovih obveznih ex
ante procjena kako bi se uočili konkretni nedostaci i izbjegla prekomjerna
kapitalizacija; nadalje traži da države članice odrede pokazatelj izloženosti riziku
podvrgavanjem tehničkoj analizi;
111. traži od Komisije da postavi primjerene standarde i ciljeve za učinke financijske poluge
i obnovljivosti kako bi se povećala učinkovitost financijskih instrumenata u
programskom razdoblju 2014. – 2020.; također traži od Komisije i država članica da
PE569.797v02-00 20/41 RR\1091827HR.doc
HR
prije buduće uporabe i razrade financijskih instrumenata u području ruralnog razvoja
provedu iscrpnu procjenu mjere u kojoj će se tim instrumentima doprinijeti provedbi
politika EU-a i koristi za krajnje korisnike;
112. traži od Komisije i država članica da donesu odluku o jasnim pravilima za prijelazno
doba između dvaju programskih razdoblja kako bi se promicali dugoročni učinci i
održivost financijskih instrumenata;
113. traži od Komisije da potakne države članice na uspostavu jedinstvenog financijskog
instrumenta u sklopu kojeg bi se odobravali zajmovi i jamstva, čime bi se povećala
aktivnost instrumenta i kritična masa njegovih korisnika;
114. traži od država članica da riješe manjkavosti u postupku odabira koji je dio upravljanja
bespovratnim sredstvima za investicijske mjere, s obzirom na to da bi one bi mogle
dovesti do učinaka mrtvog tereta ili istiskivanja; zbog toga razloga traži da države
članice, kako bi se zajamčila održivost projekata, primjenjuju odgovarajuće i jasno
utvrđene pokazatelje poput povrata ulaganja i planiranih novčanih tokova;
115. traži od država članica da ispitaju kako se bespovratna sredstva i financijski instrumenti
mogu kombinirati u operativnom programu na način kojim bi se pružila najbolja
vrijednost za novac, i to optimiziranjem učinaka financijske poluge i obnovljivosti;
116. traži od Komisije da pravodobno, odnosno prije zaključenja programskog razdoblja
2007. – 2013., predstavi jasno utvrđena operativna provedbena pravila koja uključuju i
izlaznu politiku;
Dio X. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2015 naslovljeno „Cjelovitost i primjena
sustava EU-a za trgovanje emisijama”
117. razočaran je zbog toga što nije bilo moguće dobiti cjelovitu analizu učinkovitosti
postojećih sustava za raspodjelu emisijskih kvota država članica tijekom druge faze
sustava EU-a za trgovanje emisijama (2008. – 2012.) koja bi bila iznimno važna za
prihvaćanje političkih preporuka na temelju rezultata revizije Revizorskog suda;
118. primjećuje da je u ocjeni Revizorskog suda naglasak stavljen na provedbu druge faze
sustava EU-a za trgovanje emisijama (2008. – 2012.) dok su za treću fazu tog sustava
(2013. – 2020.) donesene i uvedene znatne reforme, uključujući mjere za usklađivanje u
Uniji;
119. pozdravlja činjenicu da su uvedena znatna poboljšanja u pogledu okvira za zaštitu
cjelovitosti sustava za trgovanje emisijama, uključenje većine promptnog tržišta
emisijskih jedinica u Direktivu o financijskim tržištima1 te Direktivu2 i Uredbu3 o
1 Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih
instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.). 2 Direktiva 2014/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama
za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (SL L 173, 12.6.2014., str. 179.). 3 Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta
(Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i
RR\1091827HR.doc 21/41 PE569.797v02-00
HR
zlouporabi tržišta; poziva Komisiju da razmotri dopunske mjere u skladu s preporukama
Revizorskog suda, uključujući mjere koje obuhvaćaju trgovce koji su obvezni
sudjelovati na tržištu;
120. snažno potiče Komisiju i države članice da zajamče transparentnost i djelotvoran nadzor
na razini Unije nad tržištem emisija i postupke za suradnju nacionalnih regulatornih
tijela i Komisije;
121. smatra da bi Komisija kao čuvarica ugovorâ Europske unije trebala pomno pratiti
provedbu u državama članicama i biti od veće pomoći tijekom tog postupka; smatra da
je potrebna prava ravnoteža između snažnoga praćenja, izvješćivanja i provjere te
administrativnog opterećenja; smatra da Komisija mora osigurati predvidljivost pravnih
odluka i pravnu sigurnost, čime će se uzeti u obzir smjernice Europskog vijeća;
122. napominje da je Revizorski sud ocijenio integritet i provedbu sustava EU-a za trgovanje
emisijama, no i da je potrebna analiza učinkovitosti sustava za trgovanje emisijama,
uključujući evaluaciju međudjelovanja europskog i nacionalnih zakonodavstava, kao što
je to slučaj u razvoju obnovljivih izvora energije i mjerama energetske učinkovitosti,
koji također imaju velik utjecaj na emisije CO2 te, stoga, i na tržište ugljika;
123. traži od Revizorskog suda da u analizu uvrsti i zahvaćene industrijske sektore, osobito u
pogledu pravne sigurnosti i predvidljivosti, te u kolikoj je mjeri osiguran pouzdan
pravni okvir i kako su nedavne prilagodbe okvira sustava za trgovanje emisijama
moguće utjecale na djelotvornost sustava;
124. zabrinut je zbog toga što u vrijeme revizije rizik od prijevare oko PDV-a u sustavu za
trgovanje emisijama još nije bio u potpunosti uklonjen s obzirom na to da trećina država
članica još nije bila primijenila zakonodavstvo o mehanizmu obrnute naplate; poziva
sve države članice da to učine bez daljnjeg odgađanja;
125. vjeruje da je nužno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječilo istjecanje ugljika
te kako bi se osigurala međunarodna konkurentnost postojećih mjera za besplatnu
dodjelu emisijskih jedinica; traži da Komisija provede procjenu industrijskih sektora i
poduzeća podložnih istjecanju ugljika kako bi se utvrdila područja u kojima je europska
industrija pretrpjela gubitke u poslovanju zbog država bez strogog zakonodavstva o
klimatskim pitanjima;
Dio XI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2015 naslovljeno „Policijska misija
Europske unije u Afganistanu: neujednačeni rezultati”
126. traži od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da radi boljeg
prijenosa znanja i učinka sinergije među raznim misijama primijene ne samo ono što su
naučili u policijskoj misiji EU-a (EUPOL) u Afganistanu nego i u ostalim misijama
zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); poziva ESVD da, prema potrebi,
pruži jasnije horizontalne smjernice za misije ZSOP-a; ističe da je usklađenost svih
uključenih aktera EU-a, i država članica i drugih međunarodnih sudionika, ključ uspjeha
sadašnjih i budućih misija;
Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str.1.).
PE569.797v02-00 22/41 RR\1091827HR.doc
HR
127. traži od ESVD-a da poveća kontrolu nad svojim glavnim financijskim instrumentom u Afganistanu, Fondom za pružanje potpore zakonu i redu u Afganistanu (LOTFA), kojim
upravlja UNDP i koji je predmet kritika zbog lošeg upravljanja i nedostatka
transparentnosti; nadalje ponavlja da sve primjerene kanale financiranja budućih misija
ZSOP-a, uključujući uzajamne fondove EU-a, treba koristiti učinkovito kako bi se
ostvarili politički ciljevi misije te kako bi financijsko upravljanje bilo dobro;
128. traži od Komisije i ESVD-a da isprepletu različite aktivnosti projekta, stvore sinergiju te čvrsto i djelotvorno povežu ciljeve misije s ključnim fazama utvrđenima u
provedbenom planu misije;
129. smatra da teme poput roda, osnaživanja žena i obrazovanja moraju imati važnu ulogu u
programu obuke EUPOL-a i drugih misija ZSOP-a; s tim u vezi napominje da je
EUPOL prilično uspješan u aktivnostima povezanima s obukom, ali manje u mentorstvu
i savjetovanju;
130. traži od Komisije i ESVD-a da pravodobno i temeljitije koordiniraju misije ZSOP-a s
drugim bilateralnim misijama EU-a i međunarodnim aktivnostima čiji su ciljevi
podudarni; u tom smislu poziva na bolju suradnju i usklađenost Unije i država članica, i
to poticanjem sinergije u europskom okviru; zahtijeva da se mandatom sadašnjih i
budućih misija ZSOP-a s ostalim akterima EU-a, uključujući države članice, jasno
utvrde odgovornosti kad je riječ o koordinaciji;
131. traži od Komisije i ESVD-a da posebno obrate pozornost na postupke javne nabave i
pobrinu se da odgovaraju operativnim potrebama ZSOP-a; ističe da su nedostatak
projekata složeni postupci javne nabave koji dovode do manje uspješne provedbe, te da
su jednostavniji i fleksibilniji postupci doveli do većeg broja postupaka okončanih
sklapanjem ugovora;
132. traži od Komisije i ESVD-a da poboljšanjem dugoročne održivosti ostvarenih rezultata
dodatno povećaju učinkovitost misija ZSOP-a; međutim priznaje da je potpora EU-a i
međunarodne zajednice odlučujući faktor postizanja tih dugoročnih ciljeva;
133. traži od Komisije i ESVD-a da prate postignuća EU-a nakon postupnoga gašenja
EUPOL-a do kraja 2016., što se odnosi i na mogućnost nastavka djelovanja i nakon
2016.;
134. traži od Komisije i ESVD-a da unaprijed pripreme smjernice u vezi sa smanjenjem
broja osoblja, zaključenjem misija te likvidacijom imovine;
Dio XII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 8/2015 naslovljeno „Pružaju li se
financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”
135. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Pružaju li se financijskom
potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?” te u načelu
podržava njegove preporuke;
136. napominje da mikrokreditiranje, iako se još uvijek smatra novom mjerom, polako raste
u EU-u i utječe na otvaranje više od 250 000 radnih mjesta (podaci iz 2013.);
RR\1091827HR.doc 23/41 PE569.797v02-00
HR
137. smatra da postoje bitne razlike između bespovratnih sredstava Europskoga socijalnog
fonda (ESF) i financijskih instrumenata u okviru Europskog mikrofinancijskog
instrumenta Progress (EMIP) koji imaju različitu namjenu; smatra da različiti
mehanizmi potpore mogu biti prikladni za različite tržišne uvjete;
138. napominje da Revizorski sud u toj reviziji uspoređuje dva različita financijska
mehanizma koji imaju drugačije pristupe i ciljeve; naglašava da se ESF i EMIP
umnogome razlikuju, ponajprije u strukturi, pravilima i ciljnim skupinama, pri čemu se
EMIP isključivo bavi mikrofinaciranjem, dok je raspon ESF-a mnogo širi;
139. naglašava da su ta dva financijska instrumenta komplementarna i donose velike
pogodnosti korisnicima mikrozajmova koji se koriste njihovim bespovratnim
potporama, zajmovima i jamstvima; smatra da su bespovratne potpore, koje dodjeljuje
samo ESF, ključne za mikrokreditiranje jer bi druga dva instrumenta i njihovu
uspješnost trebalo ocijeniti imajući na umu njihovu komplementarnu ulogu;
140. naglašava važnost ciljeva mikrofinanciranja koji obuhvaćaju poboljšanje socijalne
uključenosti, borbu protiv nezaposlenosti i povećanje pristupa financiranju za
nezaposlene i ostale koji se nalaze u nepovoljnom položaju te mikropoduzeća; smatra
da u tom pogledu primarna obveza bespovratnih potpora i financijskih instrumenata
mora biti pružanje pomoći ljudima i mikropoduzećima da prebrode poteškoće u
postizanju tih ciljeva;
141. smatra da su bespovratne potpore ključne za ostvarenje ciljeva rasta, uključenosti i
zapošljavanja iz komunikacije Komisije pod nazivom „Promicanje dostojanstvenog
rada za sve – doprinos EU-a provedbi programa za dostojanstven rad u svijetu”
(COM(2006)0249) i komunikacije Komisije „Zajednička obveza prema zapošljavanju”
(COM(2009)0257) te Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1 o
Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije;
142. naglašava potrebu za poboljšanim sustavom mikrofinanciranja kao alatom za
ekonomski i socijalni razvoj koji služi onima kojima je to zaista potrebno;
143. smatra da se relativno mala pozornost koja se pridaje financijskom instrumentu kao
sredstvu za poboljšanje uvjeta ugroženih skupina mora povećati u programskom
razdoblju 2014. ‒ 2020. Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI);
144. smatra da nije bilo dovoljno komplementarnosti između EMIP-a i ESF-a s obzirom na
zahtjev da svi pružatelji usluga mikrokreditiranja surađuju sa subjektima koji pružaju
usluge osposobljavanja i davanja savjeta, posebno onima koje podržava ESF;
145. pozdravlja činjenicu da je Komisija u novom regulatornom okviru (2014. ‒ 2020.) već
razmotrila većinu nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud i većinu njegovih
preporuka;
1 Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske
unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog
mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347,
20.12.2013., str. 238.).
PE569.797v02-00 24/41 RR\1091827HR.doc
HR
Dio XIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2015 naslovljeno „Potpora Europske
unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne”
146. pozdravlja tematsko izvješće o potpori EU-a borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne
kazne te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;
147. podsjeća na to da su ljudska prava kamen temeljac vanjskopolitičkog djelovanja te
bilateralnih i multilateralnih odnosa Europske unije; vjeruje da im s obzirom na njihov
status ključnog prioriteta EU-a treba trajno posvećivati pozornost;
148. ističe da EU snažno zagovara sprečavanje i iskorjenjivanje svih oblika mučenja i drugih
oblika zlostavljanja te ukidanje smrtne kazne; napominje da je glavni instrument za
postizanje tih ciljeva Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR)
kojim se organizacijama civilnog društva dodjeljuju bespovratna sredstva za provedbu
projekata;
149. napominje da je u programskom razdoblju 2007. – 2013. u okviru EIDHR-a za projekte
posvećene borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne dodijeljeno
100,9 milijuna EUR; međutim ističe da je taj iznos relativno nizak uzmu li se u obzir
ambiciozni ciljevi instrumenta te zemljopisno područje u kojem se on primjenjuje;
150. naglašava da su mali iznosi raspodijeljeni na više od 120 zemalja diljem svijeta, čime se
oslabljuje učinak sredstava EIDHR-a; apelira na Komisiju da bolje i preciznije odredi
područje djelovanja tog instrumenta kako bi povećala njegov učinak; ističe da bi se
sredstva trebala usmjeriti na države kojima su najpotrebnija i koja imaju stvaran
potencijal za napredak; pozdravlja činjenicu da je Komisija u pozivu na podnošenje
prijedloga za 2015. već započela bolje usmjeravati djelovanje;
151. prima na znanje primjedbu Revizorskog suda da financirani projekti često nisu dobro
usklađeni s drugim mjerama EU-a, kao što su tradicionalna razvojna pomoć i dijalog s
partnerskim zemljama, da ne slijede dosljedan i strateški pristup te da se međusobno ne
dopunjuju na odgovarajući način; potiče Komisiju da izradi globalnu strategiju kao
dopunu za aktivnosti koje dijele iste ciljeve te kako bi se izbjeglo dvostruko
financiranje;
152. potiče ESVD i Komisiju da naglase i politički podupru područja u kojima su potrebe
najveće te da rade na poboljšanju kapaciteta delegacija EU-a na terenu radi jačanja
djelotvornosti, rezultata i učinka politika na području ljudskih prava i demokracije;
153. poziva ESVD i Komisiju da povećaju i svoje djelovanje usmjere na učinkovitost
dijaloga o ljudskim pravima te strategija i smjernica za pojedinačne zemlje tako što će
se pobrinuti da se o ključnim ljudskim pravima, kao što je ukidanje smrtne kazne i
borba protiv mučenja, sustavno raspravlja na svim političkim razinama u pregovorima s
trećim zemljama;
154. vjeruje da bi se trebalo zalagati za jačanje suradnje između ESVD-a i Komisije u
pogledu donošenja programa i praćenja pitanja u vezi s ljudskim pravima kako bi ih se
uskladilo s lokalnim političkim strategijama te strategijama za ljudska prava;
155. traži da se u cjelokupnom postupku odabira zahtjeva za bespovratna sredstva
RR\1091827HR.doc 25/41 PE569.797v02-00
HR
zaprimljenih na temelju poziva na podnošenje prijedloga primijeni pristup više
obilježen kvalitativnošću i strategijom; potiče Komisiju da taj instrument primjenjuje u
skladu s dugoročnom vizijom zasnovanom na konkretnim i mjerljivim ciljevima;
156. apelira na ESVD i delegacije EU-a da redovito i pomno prate napredak ili zastoje u
svim zemljama i da se koriste svim sredstvima utjecaja; podupire ulogu delegacija EU-a
u političkoj analizi i oblikovanju odluka, koordinaciji i izvješćivanju;
157. ističe da se instrumentom može pružiti dobar pregled s pomoću kojeg se mogu
analizirati stanje i razvoj ljudskih prava u svijetu; naglašava da stalna prisutnost i
zanimanje EU-a može dovesti do promjena kada je riječ o mučenju i smrtnoj kazni,
međutim ističe da Komisija u vezi s time mora zauzeti strateški pristup;
158. napominje da Komisija preko raznih kanala prima detaljne informacije o stanju ljudskih
prava u drugim zemljama te da na temelju tih informacija određuje prioritete; sa
zabrinutošću napominje da, iako Komisija raspolaže strategijama za ljudska prava za
pojedinačne zemlje koje sadrže detaljnu analizu stanja u predmetnoj zemlji i niz glavnih
prioriteta u tom području, one nisu adekvatno uzete u obzir pri dodjeli sredstava i
koordinaciji s drugim mjerama EU-a; ističe da je dodana vrijednost strategija po
pojedinačnim zemljama ograničena zbog njihove strogo povjerljive naravi; poziva
Komisiju da ocjenjivačima projekata omogući pristup strategijama radi povećanja
najveće dodane vrijednosti;
159. pozdravlja pristup u kojemu se sredstva za projekte dodjeljuju vodeći računa o
potrebama te to smatra dobrim načinom da se privuku iskusne i motivirane organizacije
koje predlažu visokokvalitetne projekte; sa zadovoljstvom napominje da se tim
pristupom odozdo prema gore organizacije civilnog društva potiču da oblikuju svoje
projekte u skladu sa svojim administrativnim, operativnim i zemljopisnim kapacitetima
te vlastitim strategijama;
160. žali zbog činjenice da bi manje lokalne organizacije civilnog društva mogle biti
stavljene u nepovoljniji položaj pri podnošenju zahtjeva za bespovratna sredstva zbog
dugotrajnog i složenog postupka podnošenja zahtjeva, jezičnih uvjeta i/ili uvjeta u vezi s
iskustvom; poziva Komisiju da ubrza i pojednostavni postupak prijave radi poticanja
prijavljivanja kvalitetnih projekata;
161. pozdravlja činjenicu da Komisija organizira seminare i osposobljavanja za lokalne
organizacije civilnog društva, promiče partnerstva i dopušta podugovaranje dodjele
bespovratnih sredstava te je u protekle četiri godine prije objavljivanja globalnih poziva
na podnošenje prijedloga organizirala seminare za civilno društvo kako bi se omogućilo
upoznavanje s EIDHR-om;
162. zabrinut je zbog činjenice da organizacije civilnog društva nisu samodostatne, čime se
dovodi u pitanje kontinuitet njihovih aktivnosti u pogledu gubljenja stručnog znanja;
pozdravlja činjenicu da Komisija pokušava umanjiti financijsku ovisnost tih
organizacija dopuštajući im da u okviru EIDHR-a zapošljavaju službenike za
prikupljanje sredstava;
163. ističe da je prema ocjeni Revizorskog suda općenito bilo teško izmjeriti učinke
projekata s obzirom na to da željeni učinak često nije konkretan, da nisu određene ciljne
PE569.797v02-00 26/41 RR\1091827HR.doc
HR
vrijednosti za pokazatelje uspješnosti, a organizacije civilnog društva u izvješćima
Komisiji stavljaju naglasak na aktivnosti;
164. uzima u obzir da su borba protiv mučenja i ukidanje smrtne kazne dugotrajni procesi, da
su njihov učinak i rezultati teško mjerljivi, ali i da se EIDHR suočava s osjetljivim
pitanjima u problematičnim političkim kontekstima te da njegova primjena zahtijeva
temeljito i dugotrajno upravljanje;
165. ističe da su u tom pogledu i sustavi za mjerenje učinaka prilično slabi, odlikuju ih
nejasne logičke matrice za projekte kojima nedostaju precizno utvrđene referentne i
ciljne vrijednosti; poziva Komisiju da razjasni uvjete sadržane u logičkim matricama za
projekte kako bi se poboljšali njihovi rezultati i povećala dodana vrijednost;
166. poziva Komisiju da pripremi detaljnu procjenu učinka sredstava EIDHR-a i da na
temelju te analize donese zaključke; potiče Komisiju da tijekom postupka odabira uzme
u obzir učinak i rezultate različitih oblika projekata; pozdravlja činjenicu da Komisija
već radi na poboljšanoj procjeni učinka projekata na području ljudskih prava te je
poziva da rezultate podijeli s tijelom nadležnim za davanje razrješnice;
167. napominje da se procjene projekta temelje na sustavu ocjenjivanja i standardiziranoj
evaluacijskoj tablici s kriterijima koji se odnose se na oblikovanje, relevantnost,
kapacitet, izvedivost, djelotvornost, održivost i isplativost projekta te da se bespovratna
sredstva dodjeljuju projektima s najvećom ocjenom; prima na znanje na temelju
izvješća Revizorskog suda da standardizirane evaluacijske tablice imaju mnogo
nedostataka u pogledu smjernica za ocjenjivanje tih kriterija; poziva Komisiju da
razjasni smjernice te da razmisli o poboljšanju standardiziranih evaluacijskih tablica;
168. traži od Komisije da riješi manjkavosti u ocjenjivanju koje je istaknuo Revizorski sud;
unatoč tome pozdravlja postojanje određene fleksibilnosti pri ocjenjivanju projekata u
području ljudskih prava, koje se ne može smatrati samo pukim zadovoljavanjem uvjeta;
ističe da se treba koristiti zdravim razumom kako je ranije navelo tijelo nadležno za
davanje razrješnice;
169. prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da su ciljevi u većini poziva na
podnošenje prijedloga opisani u općim crtama; prima na znanje primjedbu Komisije o
tome da je holistički pristup pozivima na podnošenje prijedloga najprimjerenija
strategija; međutim poziva Komisiju da se jamčenjem izvedivosti, održivosti i dodane
vrijednosti projekata pobrine da se sredstva EIDHR-a koriste učinkovito, što bi se
moglo postići tako da se u pozivima na podnošenje prijedloga odrede minimalni kriteriji
za rezultate projekta;
170. pozdravlja činjenicu da organizacije civilnog društva koje žele primiti bespovratna
sredstva prvo moraju podnijeti projektni sažetak u kojem su opisane glavne značajke
projekta koji predlažu; smatra da projektni sažetak znači uštedu vremena i novca u
predodabiru projekata;
171. prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da je postupak odabira projekata
temeljito evidentiran, ali nedovoljno strog, a nedostaci projekata nisu ispravljeni nakon
što su utvrđeni; sa zadovoljstvom napominje da odbor za ocjenu prijedloga iznosi
dovoljno detaljne opće zaključke; pozdravlja činjenicu da su projektne aktivnosti u
RR\1091827HR.doc 27/41 PE569.797v02-00
HR
načelu provedene prema planu te da su isplative; poziva Komisiju da poveća
dosljednost evaluacije projekata;
172. prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da organizacije civilnog društva korisnice
bespovratnih sredstava različito tumače što je obuhvaćeno paušalnim iznosom za
pokrivanje neizravnih troškova, što može rezultirati preniskim vrednovanjem rada
organizacija ili pokrivanjem neopravdanih troškova; poziva Komisiju da razjasni pravila
u vezi s paušalnim iznosom;
173. pozdravlja novi akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje
2015. ‒ 2019. s obzirom na to da on znači obnovljeno političko obvezivanje na
razvijanje veće dosljednosti i povezanosti u cjelokupnoj lepezi vanjskih politika i
financijskih instrumenata EU-a;
174. pozdravlja činjenicu da je Komisija već započela s primjenom pristupa koji se temelji
na ljudskim pravima i da će nastaviti s uvršćivanjem tog pristupa u sve postupke i
prijedloge, izradu programa i organiziranje osposobljavanja;
Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2015 naslovljeno „Potrebno je uložiti
više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za
koheziju”
175. pozdravlja zaključke i preporuke iz tematskog izvješća Revizorskog suda naslovljenog
„Potrebno je uložiti više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u
rashodima EU-a za koheziju”;
176. napominje da je s ukupno 349 milijardi EUR u dodijeljenim sredstvima između 2007. i
2013. kohezijska politika bila ključni faktor u smanjenju ekonomskih i socijalnih
nejednakosti među europskim regijama; stoga ističe važnost urednih postupaka javne
nabave s obzirom na to da je Revizorski sud te postupke izdvojio kao glavne izvore
pogrešaka u rashodima kohezijske politike EU-a;
177. naglašava da je 40 % projekata provedenih između 2007. i 2013. sadržavalo pogreške u
postupcima javne nabave te da su glavne pogreške bile nepropisno izravno sklapanje
ugovora, pogrešna primjena kriterija odabira i pristrano postupanje pri odabiru;
178. napominje da su glavni uzroci pogrešaka bili nedostatak administrativnih kapaciteta,
nepravilan prijenos direktiva EU-a u državama članicama, nedosljedno tumačenje
zakonodavstva i nedovoljno planiranje;
179. skreće pozornost na činjenicu da se složenost pravnog i administrativnog okvira
postupaka javne nabave smatra jednim od uzroka pogrešaka; napominje da je 90 % od
69 revizorskih tijela ustvrdilo da je složenost postupka trenutačno veća nego što bi
trebala biti; napominje da je gotovo 50 % tih tijela istaknulo da bi pojednostavnjenje
postupaka javne nabave moglo biti glavno područje njihova poboljšanja;
180. stoga poziva države članice da izbjegavaju pravila koja su stroža od direktiva EU-a;
smatra da bi to potaknulo i potpomoglo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u
postupcima javne nabave;
PE569.797v02-00 28/41 RR\1091827HR.doc
HR
181. napominje da je glavni zaključak Revizorskog suda bio da Komisija i države članice
nisu uložile dovoljno truda u provedbu redovitih i sustavnih ispitivanja postupaka javne
nabave te da zbog izostanka dosljednih i detaljnih podataka te pogreške nije bilo
moguće uočiti i spriječiti;
182. slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da bi Komisija trebala izraditi bazu podataka
kako bi analizirala učestalost, ozbiljnost i uzroke pogrešaka u postupcima javne nabave;
smatra da bi se Komisija trebala pobrinuti da joj države članice prosljeđuju dosljedne i
pouzdane informacije o nepravilnostima;
183. pozdravlja aktivan pristup Komisije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. kojim
se davanjem smjernica, praćenjem i pružanjem tehničke pomoći nastoje podržati
nacionalni akcijski planovi koji će se provesti do 2016.; potvrđuje da tim aktivnim
pristupom Komisija namjerava smanjiti rizik od eventualne obustave plaćanja za
operativne programe nakon 2016.;
184. očekuje od Komisije da samo u krajnjoj nuždi obustavi plaćanja i nametne financijske
ispravke onim državama članicama koje nisu ostvarile ciljeve, odnosno kad se iscrpe
sva ostala sredstva sprečavanja, korekcije i pomoći;
185. pozdravlja činjenicu da, iako Komisija već duže radi na rješavanju pogrešaka u javnim
nabavama u području kohezijske politike koji su odavno dobro poznati, sada ih sustavno
sagledava u sklopu akcijskog plana za javne nabave; u tom kontekstu poziva Komisiju
da ubrza provedbu tog plana i godišnje izvještava o njegovu napretku;
186. očekuje od Komisije da osnuje skupinu na visokoj razini koja će predvoditi u
pronalaženju rješenja za probleme u sklopu postupaka javne nabave i promicati njihovo
pojednostavnjenje;
187. potiče Komisiju i države članice da iskoriste mogućnosti koje se nude u okviru postupka
e-nabave koji ima velik potencijal u smislu poboljšanja transparentnosti i pružanja šireg
pristupa ponuditeljima i malim i srednjim poduzećima te sprečavanja nepravilnosti i
prijevara;
188. potiče Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u razmjene iskustava i
najboljih praksi;
189. pozdravlja izradu informatičkog alata za upozoravanje na prijevaru ARACHNE i poziva
sve države članice da u taj program unesu sveobuhvatne i kvalitetne podatke kako bi
mogao pravilno funkcionirati;
Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 naslovljeno „Upravlja li Komisija
dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?”
190. pozdravlja postojaniji pravni okvir koji nude sporazumi o partnerstvu u ribarstvu u
usporedbi s privatnim sporazumima; napominje da su europski brodovlasnici dali
prednost sporazumima o partnerstvu u ribarstvu i zatražili od Komisije da proširi mrežu
sporazuma;
RR\1091827HR.doc 29/41 PE569.797v02-00
HR
191. traži od Komisije da više poštuje klauzulu o isključivosti; napominje da bi Komisija,
iako neki čimbenici ne ovise o njoj, trebala unaprijed započeti pregovarački proces o
novom protokolu prije isteka aktualnoga; apelira na Komisiju da skrati trajanje
pregovora kad god je to moguće;
192. potiče Komisiju da poboljša usklađenost između sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i
drugih inicijativa EU-a te izvora financiranja u sektoru ribarstva u istoj regiji, kao i da
definira regionalne strategije za razvoj upravljanja ribarstvom te se pobrine da
dogovoreni protokoli unutar iste regije budu u skladu s relevantnom regionalnom
strategijom i drugim financiranjem koje pruža EU;
193. traži od Komisije da se više usredotoči na ograničavajuće tehničke uvjete, kao što je
uska definicija ribolovnih područja; naglašava da bi to moglo utjecati na isplativost
vanjske flote Europske unije;
194. traži od Komisije da uzme u obzir stope iskorištenosti prijašnjih protokola te da nastoji
bolje povezati isplate za prava na pristup ribolovnim resursima sa stvarnim ulovima,
istovremeno jamčeći da ribolovne aktivnosti ne budu ugrožene;
195. sa zabrinutošću primjećuje da su troškovi sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koje je
dogovorila Komisija relativno visoki s obzirom na prijašnje stope; traži od Komisije da
uzme u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti pri pripremi
pregovora o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu kako bi se zajamčile isplativost i
usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja;
196. napominje da bi se ex post procjene trebale usmjeriti na dobivanje dosljedne i
usporedive analize povrata od jav