STRES NA POSLUSTRES NA POSLU
Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski centar Virovitičko podravske Obiteljski centar Virovitičko podravske županiježupanije
Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
STRESSTRES
• sklop emocionalnih, tjelesnih (fizioloških) i/ili bihevioralnih (ponašajnih) reakcija, dok kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim
Lazarus
STRESORSTRESOR
• događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju naš život i/ili živote nama dragih ljudi, materijalna dobra, samopoštovanje i sl.
DAKLE…DAKLE…
STRESOR
• prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres na radnome mjestu prisutan je kod gotovo svakoga trećeg svakoga trećeg zaposlenikazaposlenika Europske unije. Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28% ili 41,2 28% ili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga više milijuna zaposlenika, od toga više žena od muškaraca.žena od muškaraca.
• pokazalo se da u zanimanja povezana s visokom razinom stresa spadaju poslovi vezani za edukacijuedukaciju (prosvjeta i slične profesije), skrb o skrb o drugimadrugima (medicinsko osoblje, posebice medicinske sestre) i rukovođenjerukovođenje (menadžment).
SVISVI LJUDI SULJUDI SUSVAKODNEVNO SVAKODNEVNO
IZLOŽENIIZLOŽENI STRESUSTRESU!!
Stres uvijek odnos između pojedinca i okoline, a ne svojstvo okoline ili
stanje pojedinca (Lazarus i Folkman, 1964.)
SVAKODNEVNOSVAKODNEVNO
Svi mi procjenjujemo događaje oko sebe i označavamo ih na jedan od 3
načina:1. događaj je irelevantan (nevažan)2. događaj neugrožavajući ili pozitivan3. događaj je ugrožavajući ili traži
prilagodbu situacija je stresna
Događaj procijenjen kao „stresanstresan“ za pojedinca može značiti:neposrednu opasnost - odnosi se na
postojeću situacijupovredu ili gubitak – odnosi se na blisku
budućnostprijetnju - anticipirani gubitak ili povredu
do koje može, ali ni ne mora doćiizazov - mogućnost dobitka te daljnjeg
rasta i razvoja
Procjena vlastitih sposobnosti i mogućnosti
svladavanja određene situacije je sekundarna procjena koja utječe na primarnu procjenu pa se
tako „prijetnja“ može pretvoriti u „izazov“, ili „izazov“u „prijetnju“
1. događaj2. PRIMARNA procjena
događaja (odmah)
3. SEKUNDARNA procjena svojih
mogućnosti (nakon nekog vremena)
DAKLE:DAKLE:
IZAZOV
PRIJETNJA
PRIJETNJA IZAZOV
PRIJETNJA IZAZOV
1. Kad postoji neravnoteža između zahtjeva radnog okruženja i mogućnosti da im pojedinac udovolji, a neuspješno udovoljavanje zahtjevima povezano je s važnim posljedicama situacija se procjenjuje prijetećom
KADA DOLAZI DO KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG PROFESIONALNOG
STRESA?STRESA?
2. Krupne promjene u radnoj sredini (ali i u osobnom životu!) su potencijalno visoko stresne transakcije jer nose neizvjesnost i potrebu prilagođavanja prijetnja ili izazov?
KADA DOLAZI DO KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG PROFESIONALNOG
STRESA?STRESA?
3. Osobito su stresna zanimanja koja uključuju veliku odgovornost (za druge ljude ili materijalne vrijednosti), stalni vremenski pritisak ili neposredni rad s ljudima.
KADA DOLAZI DO KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG PROFESIONALNOG
STRESA?STRESA?
SAGORJEVANJE NA SAGORJEVANJE NA POSLUPOSLU
• posljedica izloženosti dugotrajnom profesionalnom stresu
• češći kod “pomažućih” zanimanja
EMOCIONALNO ISCRPLJENJEEMOCIONALNO ISCRPLJENJE• gubitak osjećaja osobne
vrijednosti• razdražljivost, niska tolerancija
za frustraciju, agresivnost• povlačenje u socijalnim
odnosima
SIMPTOMISIMPTOMI
MENTALNO ISCRPLJENJEMENTALNO ISCRPLJENJE• povećana upotreba
duhana, alkohola…• izostajanje s posla• negativizam – za posao,
za suradnike• pesimizam – i tako se
ništa ne može učiniti • komunikacijske
poteškoće
SIMPTOMISIMPTOMI
SIMPTOMISIMPTOMI
TJELESNO ISCRPLJENJETJELESNO ISCRPLJENJE• češće pobolijevanje • osjećaj tjelesne
iscrpljenosti• psihosomatika –
glavobolje, bolovi u leđima, trbuhu, poremećaji spavanja, prehrane…
FAZE SAGORJEVANJA FAZE SAGORJEVANJA NA POSLUNA POSLU
1.1. RADNI ENTUZIJAZAMRADNI ENTUZIJAZAM – povećana razina energije, nerealna očekivanja, nekritična predanost poslu
2.2. STAGNACIJA STAGNACIJA – svjesnost da dometi posla nisu onakvi kakvima ih je pojedinac zamišljao
3.3. EMOCIONALNO POVLAČENJEEMOCIONALNO POVLAČENJE – udaljavanje od posla, izoliranje od klijenata
4.4. APATIJAAPATIJA – cinizam, ravnodušnost, depresija
A A ZAŠTO?ZAŠTO?
RADNI UVIJETIRADNI UVIJETI
– neprikladan i neopremljen prostor
– mikroklimatski uvjeti
– pomanjkanje sredstava za rad
– pomanjkanje privatnosti – stalan doticaj s klijentima
– opasnost fizičkog napada ili ozljede
– rad s osobama sa stalnim i intenzivnim nevoljama
– rad s problemima s malim izgledima ili vremenski neizvjesnim rješenjem
– sličnost osobnog iskustva s iskustvom klijenata
ORGANIZACIJA RADAORGANIZACIJA RADA
– količina radnog opterećenja
– odgovornost (osobito bez mogućnosti utjecaja, moći)
– nejasna i promjenjiva organizacijska struktura
– nejasno (dvosmisleno) definirane radne uloge i očekivanja od ostalih
– nepostojanje odmora tijekom radnog dana
– nejasna pravila nagrađivanja i/ili napredovanja
– vremenski pritisak - rokovi
– nemogućnost profesionalnog usavršavanja
– nedostatak vremena i razumijevanja za reflektiranje i razmjenu iskustava
SOCIJALNI ODNOSISOCIJALNI ODNOSI
– psihosocijalna klima organizacije– stil odlučivanja i rukovođenja– nedostajanje jasne misije organizacije– pomanjkanje povratnih informacija o
postignućima– zatvorenost organizacije u svoje
okvire– nepoticanje organizacijske lojalnosti i
privrženosti– dobivanje socijalne podrške
– nerealna očekivanja– potreba za stalnom kontrolom nad situacijom– osjećaj kompletne odgovornosti za posao– pretjerana identifikacija s poslom– nedostatak suradnje i podjele posla s drugima– rigidnost i tvrdoglavost u postizanju
ciljeva na poslu– pomanjkanje redoslijeda radnih
prioriteta– osjećaj stručne nekompetentnosti
UNUTARNJI IZVORIUNUTARNJI IZVORI
A ŠTO MOŽE A ŠTO MOŽE SVATKO SVATKO
UČINITIUČINITI ZA ZA SEBE?SEBE?
• svijest o odgovornosti za vlastito mentalno i fizičko zdravlje
• prepoznavanje stresogenih okolnosti i razvijanje stila suočavanja primjerenog situaciji
• samoopažanje razine stresa i posljedica
• odabir prikladnog načina suočavanja:
mijenjanje stresoramijenjanje stresora - kad pojedinac - kad pojedinac ima dovoljno snage i misli da može ima dovoljno snage i misli da može uspostaviti kontrolu nad situacijomuspostaviti kontrolu nad situacijom• rješavanje problema (npr. podizanje vlastite
kompetencije, razvijanje specifičnih vještina)• komuniciranje o problemu – kad je stresor
socijalne naravi• planiranjem i reorganizacijom svakodnevnih
aktivnosti• rasterećenjem dnevnog rasporeda
izbjegavanje stresnih situacijaizbjegavanje stresnih situacija – – kad pojedinac nema dovoljno kad pojedinac nema dovoljno snage/mogućnosti za izravno snage/mogućnosti za izravno djelovanje prema stresorudjelovanje prema stresoru• prostorno udaljavane od kritične situacije • privremeno odustajanje i povlačenje• postavljanje vlastitih granica – jasno kažemo ne• delegiranje posla na druge
prihvaćanje stresne situacijeprihvaćanje stresne situacije – – preventivne aktivnosti radi osnaživanja preventivne aktivnosti radi osnaživanja tjelesne i psihološke otpornosti na stres tjelesne i psihološke otpornosti na stres mijenjanjem percepcije situacijemijenjanjem percepcije situacije• kognitivna priprema na stresnu situaciju• ublažavanje posljedica stresa uključivanjem o
aktivnosti koje povećavaju otpornost na stres (prehrana, rekreacija, relaksacija)
• usvajanje tehnike pozitivnog mišljenja• smanjivanje nerealnih očekivanja (o zahvalnosti
drugih, o vjerovanju da “ja mogu sve”)• osiguravanje vremena za sebe i na poslu, i izvan
posla
POVEZANOST STRESA I POVEZANOST STRESA I FIZIOLOGIJEFIZIOLOGIJE
stres organizam doživljava kao NAPADNAPAD u svakoj situaciji napada organizam reagira obrambeno
OASOAS – obrambeni adaptacijski sindrom
• povećavanje razine adrenalina, ubrzano disanje, viši krvni tlak
• kako je količina adaptivne energije konačna (organizam nije stvoren da bude stalno u opasnosti, treba mu vrijeme odmora), čest stres može dovesti do iscrpljenja – slabljenja imunološkog sustava
• STRES (s fiziološke strane) je i dobitak na lutriji, smrt bliske osobe…
STRATEGIJE STRATEGIJE SAMOPOMOĆISAMOPOMOĆI
• samoopažanje• strukturiranje vremena• postavljanje granica• promatranje unutarnjeg dijaloga• tehnike samoohrabrivanja• rekreacija• tehnike relaksacije
ŽELIM VAM ŠTO ŽELIM VAM ŠTO MANJE STRESAMANJE STRESA
I NA POSLUI NA POSLUI U ŽIVOTUI U ŽIVOTU
HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI