„SLAM“ TURIZAM
(TURIZAM SIROTINJSKIH NASELJA)
Iz udžbenika:
Pivac, T., Dragin, A., Dragićević, V., Vasiljević, Đ. 2016. Selektivni oblici turizma – Primeri
dobre prakse u svetu i stanje u Republici Srbiji. Prirodno-matematički fakultet: Departman za
geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad
Quartos do slum ili favela (portugalski), odnosno slum (engleski)1, samo su neki od
izraza koji znače sirotinjsko naselje, tačnije zanemareni deo grada, gde:
nema osnovnih stanarskih prava;
nema osnovnih sanitarno-higijenskih uslova za život (nedostatak ispravne vode,
kanalizacije, izvora električne energije, saobraćajnica, uličnerasvete, kanalizacije,
prisutan problem odlaganja smeća itd.);
su objekti bespravno podignuti i sagrađeni od neadekvatnih, neizdrživih
materijala;
je siromaštvo stanovnika veliko;
je uobičajena društvena (socijalna) isključenost, pre svega zbog visoke stope
kriminala i drugih vrsta društvenih poremećenosti (UN-Habitat, 2003; UN, 2007).
Da li su sirotinjske četvrti postale značajna turistička atrakcija?
Ako jesu, zbog čega su popularne kao mesta provođenja slobodnog vremena?
Koje su vodeće slam destinacije u svetu i koliko turista godišnje biva privučeno njima?
Slike 1. Slam kao deo grada Kaira (Egipat)
Izvor: http://urbanpeek.com/2011/06/13/a-wake-up-call-cairo-slums/
1„Slum“ je engleska reč, koja označava „oronuli deo grada, karakterističan po lošim uslovima života, bedi i
nedostatku stanarskih prava“ (UN, 2007).
U ovakvim uslovima širom sveta živi više od milijardu ljudi – svaki šesti čovek planete
ili trećina ukupnog broja stanovnika gradova u svetu. Najveći procenat gradskog stanovništva,
koje živi u slamovima je u Subsaharskoj Africi (72%), a generalno gledano najveći broj
stanovnika slamova je u Aziji (60% od ukupnog broja ljudi) (http://filipspagnoli.wordpress.com).
Slika 2 . Stanovnici slama u Kairu (Egipat)
Izvor: http://urbanpeek.com/2011/06/13/a-wake-up-call-cairo-slums/
Neke slamove karakteriše razvoj, izgradnja, proces konsolidacije i napretka (tzv. slamovi
nade), dok neki permanentno trpe degradaciju (tzv. slamovi očaja) (UN-Habitat, 2003). Iako
prostori „tuge“, postali su turistička atrakcija, pa se oblik turizma koji se zasniva na posetama
takvih kvartova naziva slam turizam ili turizam sirotinjskih naselja.
Osnovni motiv kod slam turizma je avantura kroz nesigurne destinacije, gde u kontakt
dolaze ljudi različitog socijalnog, kulturološkog i ekonomskog miljea. Ture u trajanju od
nekoliko sati po sirotinjskim naseljima su postale sastavni deo gradskog turizma. Pojedini autori
ove ture nazivaju društvene ture ili ture realnosti; neki ih posmatraju oblikom kulturnog ili
etničkog turizma; a drugi ih nazivaju edukativne ture na kojima se kod posetilaca može razviti
humanost (Ninković, 2013; Koven, 2006).
Uprkos trenutnoj ekspanziji ove vrste turizma, njegova pojava ipak nije skorijeg datuma.
Začeci slam turizma sežu u viktorijansku Englesku, kada su imućni avanturisti XIX veka odlazili
u istraživanje ugroženih, opasnih i moralno sumnjivih urbanih naselja. Takva praksa se proširila i
na SAD, na obilaske delova gradova nastanjenih imirantima – tzv. Mala Italija, Kineska četvrt i
afro-američki kvartovi (Frenzel et al., 2012). Imućni su tu videli egzotiku i uzbuđenje.
Slika3.Slam tura u viktorijanskoj Engleskoj (1885)
https://en.wikipedia.org/wiki/Slum_tourism
Postaju aktuelne ture i u gradovima „Globalnog juga“2 (u Keniji, Indiji, Indoneziji,
Brazilu, Meksiku itd.). Uprkos kritikama različitih medija i apela da se ukinu posete sirotinjskim
naseljima, ovaj oblik turizma ne gubi na popularnosti. Broj turističkih dolazaka u slamovima
širom planete se za 2012. godinu procenjuje na oko milion. Tako npr. sirotinjsku četvrt Kejp
Tauna godišnje poseti oko 300.000 turista, a favele Rio de Žaneira oko 40.000. Popularna su i
sirotinjska naselja Manile (Filipini), DŽakarte (Indonezija), Kaira (Egipat), BuenosAiresa
(Argentina), Najrobija (Kenija), Bangkoka (Tajland), Vindhuka (Namibija), NJu Delhija i
Bombaja (Indija) (Steinbrink, 2012; Ninković, 2013, 2014;
http://www.cedla.uva.nl/50_publications/pdf/revista/93RevistaEuropea/93-Durr&Jaffe-
ERLACS-ISSN-0924-0608.pdf; http://glipho.com/sethkirby/slum-tourism-urban-renewal-
exploiting-marginal-economical-gains-and-avoiding-destination-leakage).
2Globalni jug je deo planete gde je nastanjeno više od 85% svetskog stanovništva, ali poseduje manje od 15%
ukupnog svetskog bogatstva. Obuhvata države Afrike, Centralne i Latinske Amerike i veći deo Azije
(http://ebookbrowsee.net/15radoslav-corovic-podjeljeni-svijet-globalni-sjever-i-globalni-jug-pdf-d315503362).
Slike 4. i 5.Život u slamu – NJu Delhi (Indija) i turistička tura u Ugandi i Keniji
Izvor: http://blogs.ft.com/photo-diary/2013/04/new-delhi-slum-fire/;
http://www.fourjandals.com/africa/slum-tours-in-uganda/;
https://ghettomirror.wordpress.com/tag/slum-tourism/
Najzastupljeniji način obilaska slamova su ture vodičem. Programi su koncipirani za
razgledanje četvrti različitim prevoznim sredstvima (npr. kombi, džip, bicikli) ili peške, a
namenjeni su različitim socio-demofrafskim profilima turista (u pogledu starosti, obrazovanja,
materijalnog statusa i dr.) (Frenzel et al., 2012). Ture se razlikuju i prema stepenu učešća
lokalnog stanovništva. Važna karakteristika slam tura je da su one oblikovane istorijskim i socio-
kulturnim konceptima: pa tako ture u Južnoj Africi prezentuju nasleđe politike aparthejda, dok
ture u favelama Brazila dobijaju egzotične i erotske konotacije (Ninković, 2013;
http://www.cedla.uva.nl/50_publications/pdf/revista/93RevistaEuropea/93-Durr&Jaffe-
ERLACS-ISSN-0924-0608.pdf).
Slike 6-8. Turistička ponuda obilazaka slamova–Kenija, Indija, Filipini
Izvor: http://kangemi-slum-tours.freehostia.com/ct/; http://arab-aa.com/2010/02/19/poverty-
tourism-exploring-the-slums-of-india-brazil-and-south-africa/;
http://www.brenontheroad.com/inside-manila-look-inside-slums-philippines-capital/
Ključ uspeha turizma je njegova sposobnost promena, odnosno prilagođavanja zahtevima
tržišta, zahvaljujući razumevanju konteksta okruženja u kojem se odvija (Pearce et al., 1998).
Globalni mediji, naročito Intrnet, važna su alatka u komunikaciji ponude i tražnje, što je slučaj i
sa slam turizmom (slika 9).
Filmovi su takođe podsticajni faktori – npr.„Grad Boga“ (The City of God) iz 2002.
godine sniman u favelama Rio de Žaneira (Brazil) ili „Brižni baštovan“ (The Constant
Gardener) iz 2005. godine sniman u Kibera slamu (Najrobi). Jedan od najpoznatijih filmova sa
temom života u sirotinjskoj četvrti je oskarovac „Milioner sa ulice“ (Slumdog Millionaire) iz
2008. godine, čija se radnja odvija u najvećem azijskom slamu Daravi (Bombaj, Indija). Nakon
prikazivanja tog filma širom sveta, broj turista u pomenutom sirotinjskom naselju je porastao za
oko 25% (Ninković, 2014).
Prema istraživanju Univerziteta u Pensilvaniji A Trip into the Controversy: A Study of
Slum Tourism Travel Motivations (2010), glavni motivi zaobilazak Daravi slama kod turista se
odnose na kulturu, radoznalost i autentičnost, odnosno upoznavanje sa drugačijim načinom
života, iskustvo netipične turističke ture i želja da se doživi i „druga strana“ grada, ali bez veće
interakcije sa lokalnim stanovništvom (Ninković, 2014; http://repository.upenn.edu/).
Slika 9. Sajt sa turističkom ponudom slam tura
Izvor: http://usabilitygeek.com/dark-tourism-website-user-experience/
Jedno od glavnih nedoumica vezanih za slam ture je da li se radi o etičnom poslovanju.
Mišljenja su oprečna. Sa jedne strane se ističe da je u pitanju eksploatacija sirotinje i voajerizam,
gde su osnovna ljudska prava lokalnog stanovništva na dostojanstvo i privatnost često
zanemarena. Sa druge strane, slam turizam je legitiman način za borbu protiv siromaštva, jer
može doneti ekonomski boljitak posećenim lokalitetima, kontakt lokalnog stanovništva (naročito
dece) sa svetom koji možda nisu ni znali da postoji, kao i podsticaj saosećajnosti i želje za
filantropijom kod turista (http://www.tsvc.lincoln.ac.uk/papers/submission.php?paper=169;
http://www.tourismconcern.org.uk/slum-tourism.html).
Prema Međunarodnom centru za odgovorni turizam (The International Centre for
Responsible Tourism – ICRT), određeni procenat ostvarenog profita mora ići lokalnoj zajednici.
Tako turistička agencija Favela Tour u Rio de Žaneiru, pruža finansijsku podršku dečjem
obrazovnom centru u favelama tog grada, a agencija Kibera Tours daje novac za projekte za
decu iz Kiberaslama u Keniji. Reality Tours and Travel, agencija koja organizuje ture po Daravi
slamu, osnovala je humanitarnu organizaciju, koja vodi društveni centar, vrtić i organizuje kriket
programe u toj sirotinjskoj četvrti (http://www.bbc.com/travel/blog/20120307-ethical-traveller-
do-slum-tours-profit-off-the-poor).
Ove kompanije na svojim turama zabranjuju fotografisanje slamova i njihovih
stanovnika. Iz agencije Reality Tours and Travel navode da su neki od stanovnika u početku
iskazivali negodovanje i nisu odobravali ovakve ture, međutim, situacija se ubrzo promenila:
„Mnogi od njih su srećni što dovodimo turiste, to dosta pomaže u otklanjanju negativnog
stereotipa, koje ljudi imaju o Daraviju. Sviđa im se kako se turisti ponašaju, prijateljski i sa
poštovanjem.“ Pored toga što je fotografisanje zabranjeno, fokus tura, koje organizuje Reality
Tours and Travel nije toliko na siromašnim barakama u kvartovima Daravi slama, koliko na
privrednoj aktivnosti, koja pokreće ekonomiju. Poslovi su najvećim delom vezani za reciklažu i
neke materijale, na šta se ture fokusiraju. Prema podacima BBC novinara, agencija Reality Tours
and Travel 80% zarade, koju ostvari od tura po Daravi slamu, donira lokalnom stanovništvu u
dobrotvorne svrhe (http://www.bbc.com/travel/blog/20120307-ethical-traveller-do-slum-tours-
profit-off-the-poor; http://www.magazinistina.com/najvece-sirotinjsko-naselje-u-aziji-slam-
daravi-mjesto-je-gdje-posluje-nekoliko-stotina-firmi/).
SLAM TURIZAM U SVETU: STUDIJE SLUČAJA
Turizam u slamu Daravi (Bombaj). Bombaj je finansijska prestonica Indije, a prema
broju milionera jedan od najbogatijih gradova sveta. Predviđanja su da će do 2025. godine
postati druga po veličini urbana aglomeracija na svetu
(http://danielbenson.hubpages.com/hub/Dharavi-Mumbai-The-Pros-and-Cons-of-Slum-Living).
Ipak, u tom bogatom Bombaju se prostire dvomilionski sirotinjski kvart (naselje) Daravi.
Zanimljivosti vezane za njega su da ima preko 5.000 manjih preduzeća, koje godišnje ostvare
promet od oko 600 miliona američkih dolara i da se proizvodi napravljeni u Daraviju prodaju
širom sveta (predmeti od kože, keramike). Veliki broj mladih glumaca potiče iz Daravija. To
naselje ima preko 100 restorana, četiri od 10 stanovnika govori engleski, skoro dva od četiri
govore više od tri jezika. U Daraviju se poliraju dijamanti i tamo postoji nekoliko internet
provajdera. Skoro svaka odrasla osoba ima mobilni telefon (Ninković, 2013;
http://www.bethelocaltoursandtravels.com/factsaboutdharavi.html,
http://dharavislumindia.weebly.com/; http://www.magazinistina.com/najvece-sirotinjsko-naselje-
u-aziji-slam-daravi-mjesto-je-gdje-posluje-nekoliko-stotina-firmi/)
Vlada Indije se u početku protivila razvoju slam turizma u Daraviju iako su ture bile
legalne i sprovodile su se uz saradnju sa lokalnom zajednicom. Turisti tu imaju priliku da vide
kako se obavlja reciklaža, proces štavljenja kože, pravljenje keramike, fabriku sapuna i dr.
Agencija Reality Tours and Travel ističe da: „Ovde u Daraviju imate siromašne ljude,
koji žive u lošim uslovima – otvoreni odvodi za kanalizaciju, jedan toalet na 1.500 ljudi, izuzetno
male kuće, ljude koji rade prekovremeno, ali se suočavaju sa ovim izazovima i nastavljaju sa
životom. Oni ćaskaju, nasmejani, uživajući u međusobnom društvu. Imaju osećaj zajedništva,
kakav ne postoji u Velikoj Britaniji, niti u bogatijim delovima Bombaja“ (Ninković, 2013;
http://www.geographical.co.uk/Magazine/Poverty_tourism_-_Dec_12.html).
Glavna turistička sezona je od decembra do februara, kada ovo naselje poseti i do 30
turista dnevno. Od poznatih ličnosti koje su ga obišle su britanski princ Čarls i bivši predsednik
SAD-a, Bil Klinton.
Veći deo novca, koji se zaradi od slam tura ide direktno lokalnoj zajednici. Nevladine
organizacije dobijaju 80% profita, a 2009. godine je Reality Tours and Travel osnovao
dobrotvornu organizaciju Reality Cares („Realiti brine“), koja je kasnije preimenovana u Reality
Gives („Realiti daje“). Organizacija vodi obrazovni centar i vrtić. Ipak, neke nevladine
organizacije se protive turama u Daraviju, jer smatraju da je slam turizam vrsta eksploatacije
(Ninković, 2013; http://www.dw.de/indias-slum-tours-eye-opener-exploitation-or-both/a-
5171492).
Ture po Daraviju organizuje i turistička agencija Be the Local Tours and Travel, u kojoj
su zaposleni stanovnici tog slama. U njoj se studentima iz Daravija nudi mogućnost zaposlenja i
obuke za turističkog vodiča (http://www.bethelocaltoursandtravels.com/).
Turizam u faveli Rosinja (Rio de Žaneiro). Iako Rio de Žaneiro nudi plaže, karneval,
fudbal, tu je smešteno i nekoliko sirotinjskih naselja, u kojima živi više od trećine stanovnika
grada. Turizam u favelama Rio de Žaneira počeo je da se razvija početkom devedesetih godina
prošlog veka, sa jačanjem svesti o potrebama ugroženih stanovnika.
Favela Rosinja je jedna od najvećih i najgušće naseljenih urbanizovanih slamova u Riju, a
nalazi se između dva najbogatija dela Rija – So Gunhadu i Gavie (São Conrado i Gávea), na
čijim gradilištima rade mnogi žitelji Rosinje. Stanovništvo živi u nemaštini, u barakama
naslaganim i do jedanaest spratova. U ovom slamu, na površini od 0,86 km2, živi oko četvrt
miliona stanovnika (http://1mundoreal.org/about/about-rocinha).
Iako u faveli Rosinja vladaju apsolutno siromaštvo, nasilje, prostitucija, narko rat i druge
marginalne aktivnosti društva, danas postoji desetak turoperatora koji tu organizuju ture. Jedna
studija brazilskog univerziteta Fundação Gétulio Vargas pokazala je da više od polovine turista,
koji dolaze u Rio, planiraju posetu faveli (http://www.travelculturemag.com). Kroz turu u
trajanju od više sati Rosinju mesečno poseti najmanje 3.500 turista
(http://www.tourismconcern.org.uk/slum-tourism.html).
Tokom svake ture, turistima se skreće pažnja na činjenicu da u faveli postoji pošta,
banka, kablovska televizija, lokalne radio stanice,koncertni centar i da uglavnom može da se
plaća debitnim karticama. Praksa je i dase tokom tura poseti neki od centara ugroženih, gde je
moguće izvršiti donaciju na licu mesta. Pored toga, deo sredstava datih za turistički obilazak
odlazi u fondove za škole i najugroženije, pa turisti imaju svest da su nekome pomogli
(http://inctpped.ie.ufrj.br/). Uz pratnju vodiča omogućen je direktan kontakt sa lokalnim
stanovništvom, a negde se dozvoljava i fotografisanje. Na ulicama su štandovi sa suvenirima, na
osnovu čega se može zaključiti da turizam svakako podstiče preduzetnički duh stanovnika ove
favele (http://www.worldpress.org/Americas/3743.cfm).
Neke turističke agencije uključuju adolescente, žitelje Rosinje, da pružaju usluge vodiča,
za šta dobijaju finansijsku nadoknadu, pri čemu dolazi i do njihovog kulturološkog povezivanja
sa turistima (Ninković, 2013).
Stav vlade Brazila prema razvoju turizma u favelama je pozitivan, mada među lokalnim
stanovništvom ima i protivnika tura, sa mišljenjima poput onih navedenih kod Daram slama
(http://metro.co.uk/2012/07/10/slum-tourism-a-cynical-cash-cow-or-a-helping-hand-to-those-in-
poverty-493097/).
LITERATURA
Frenzel, F., Koens, K., Steinbrink, M. (2012): SlumTourism - Poverty, Power and Ethics.
Routledge, London.
Koven, S. (2006): Slumming, Sexual and Social Politics in Victorian London. Princeton
University Press, Princeton.
Ninković, A. (2013): Karakteristike turističkih aktivnosti u sirotinjskim naseljima
(diplomski rad). Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo,
Novi Sad.
Ninković,A. (2014): Mogućnosti razvoja ponude„SLUM" na turističkom tržištu Srbije
(master rad). Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo,
Novi Sad.
Pearce P., Morrison A., Rutledge J. (1998): Tourism: Bridges Across Continents. McGraw-
Hill Higher Education, Sydney.
Steinbrink, M. (2012): ‘We did the Slum!’ – Urban Poverty Tourism in Historical
Perspective. Tourism Geographies: An International Journal of Tourism Space, Place and
Environment
UN (2003): The Challenge of Slums - global report on human settlements. UnitedNations
Human Settlements Programme.
UN-Habitat (2007): United Nations.
http://arab-aa.com/2010/02/19/poverty-tourism-exploring-the-slums-of-india-brazil-and-
south-africa/
http://www.brenontheroad.com/inside-manila-look-inside-slums-philippines-capital/
http://blogs.ft.com/photo-diary/2013/04/new-delhi-slum-fire/
http://kangemi-slum-tours.freehostia.com/ct/
http://www.fourjandals.com/africa/slum-tours-in-uganda/
http://repository.upenn.edu/
http://filipspagnoli.wordpress.com
http://www.cedla.uva.nl/50_publications/pdf/revista/93RevistaEuropea/93-Durr&Jaffe-
ERLACS-ISSN-0924-0608.pdf
http://glipho.com/sethkirby/slum-tourism-urban-renewal-exploiting-marginal-economical-
gains-and-avoiding-destination-leakage
http://www.tsvc.lincoln.ac.uk/papers/submission.php?paper=169
http://www.tourismconcern.org.uk/slum-tourism.html
http://www.worldpress.org/Americas/3743.cfm
http://www.bbc.com/travel/blog/20120307-ethical-traveller-do-slum-tours-profit-off-the-
poor
http://danielbenson.hubpages.com/hub/Dharavi-Mumbai-The-Pros-and-Cons-of-Slum-
Living
http://www.geographical.co.uk/Magazine/Poverty_tourism_-_Dec_12.html
http://www.dw.de/indias-slum-tours-eye-opener-exploitation-or-both/a-5171492
http://www.bethelocaltoursandtravels.com/factsaboutdharavi.html
http://dharavislumindia.weebly.com
http://metro.co.uk/2012/07/10/slum-tourism-a-cynical-cash-cow-or-a-helping-hand-to-
those-in-poverty-493097/
http://1mundoreal.org/about/about-rocinha
http://ebookbrowsee.net/15radoslav-corovic-podjeljeni-svijet-globalni-sjever-i-globalni-
jug-pdf-d315503362
https://ghettomirror.wordpress.com/tag/slum-tourism/
http://www.travelculturemag.com
http://urbanpeek.com/2011/06/13/a-wake-up-call-cairo-slums/
http://usabilitygeek.com/dark-tourism-website-user-experience/
http://ebookbrowsee.net/15radoslav-corovic-podjeljeni-svijet-globalni-sjever-i-globalni-
jug-pdf-d315503362
https://en.wikipedia.org/wiki/Slum_tourism