SOFTVER Podjela softvera
SOFTVER
Da bi računarski sistem mogao da radi, pored hardvera
mora biti opremljen i odgovarajućm programima koji će
njime da upravljaju. Ova komponenta računarskog
sistema zove se softver (software).
Predstavlja skup instrukcija ili programa na osnovu
kojih hardver izvršava određene zadatke (obrada
podataka, ulaz, izlaz, ...)
Softver je u srcu svih kompjuterskih aplikacija.
Omogućava korisniku da koristi računar kako bi ostvario
željeni cilj.
PODJELA SOFTVERA
• SISTEMSKI
1. Operativni sistem,
2. Programi prevodioci,
3. Veznici (drajveri)
4. Uslužni programi
• APLIKATIVNI (korisnički)
SOFTVER
SISTEMSKI
Operativni
sistem
Programi
prevodioci
Veznici
(drajveri)
Uslužni
programi
APLIKATIVNI
SISTEMSKI SOFTVER
Sistemski softveri deluju prvenstveno kao posrednici između kompjuterskog hardvera i aplikativnih programa.
Aplikativni softver ne može da radi bez sistemskog softvera
Sistemski softver je uopšteniji nego aplikativni softver i obično nezavisan od bilo kog specifičnog tipa
aplikacije.
o Operativni sistem je kopleksan programski sistem
sastavljen od skupa programa koji treba da obezbijedi
lako i efikasno korišćenje računara.
o Operativni sistem objedinjuje u jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu hardver (dijelove računara) i softver (programe na
računaru).
Operativni sistem je najvažniji dio softvera na računaru.
Bez njega računar ne bi radio.
1. Operativni sistem (OS)
Osnovne funkcije OS-a su:
upravljanje perifernim jedinicama,
upravljanje memorijom,
upravljanje procesorom kompjuterskog sistema,
upravljanje podacima i programima,
kontrola funkcije (uključujući i otkrivanje i otklanjanje
grešaka).
Klasifikacija operativnih sistema
1. Prema broja programa koji mogu istovremeno da
budu u memoriji:
Monoprogramski (mono-programming): ovaj operativni
sistem omogućava da računar drži u memoriji i izvršava
samo jedan program. Primjer: MS DOS
Multiprogramski (multi-programming): ovaj operativni
sistem omogućava da se u centralnoj memoriji računara
nalazi istovremeno više programa, od kojih u svakom
trenutku može da radi samo jedan. Vrijeme i redoslijed
izvršavanja programa određuje operativni sistem.
Primjer: Windows i Linux.
2. Prema broja korisnika:
Jednokorisnički (singleuser): računar može da koristi
samo jedan korisnik. Primjer: MS DOS
Višekorisnički (multiuser): na računar istovremeno
može biti priključeno i do nekoliko stotina korisnika.
Primjer: Windows 2000, Linux...
3. Prema načina zadavanja komandi:
Operativne sisteme komandnog tipa
Operativne sisteme sa grafičkim okruženjem
• Kod OS komandnog tipa komande se zadaju
ukucavanjem naredbi sa svojim parametrima. Znak
koji stoji na početku reda i označava da je OS
spreman da primi naredbu naziva se prompr.
Najpoznatiji operativni sistemi ovog tipa su Unix i MS
DOS.
Kod grafičkih operativnih sistema komande se najčešće
zadaju pokazivanjem na nju. Komande su u obliku sličica
koje predstavljaju određene komande.
Najpoznatiji operativni sistemi sa grafičkim okruženjem su
Windows, MAC i Linux.
4. Na osnovu prenosivosti na različite tehnologije
operativni sistemi se dele na:
Prenosive - mogu da se koriste sa malim izmenama na
različitim arhitekturama računara
Neprenosive - projektovani tako da mogu da rade
samo na određenom modelu računara.
2. Programi prevodioci (asembleri i kompajleri)
Programi za prve računare pisani su u mašinskom jeziku (0,1-binarni
kod). Pisanje ovih programa bilo je vrlo težak posao, podložan
greškama. To je navelo tadašnje programere da izmisle simbolički
jezik. Programi napisani u ovakvom simboličkom jeziku prevodili su se
kasnije u mašinski jezik. Ovaj program za prevođenje nazvan je
asembler.
Simbolički program za jedan računar nije mogao da se koristi na
drugom računaru. Da bi se olakšalo pisanje programa, razvijeni su
programski jezici koji su bili bliži korisnicima u određenim oblastima
(viši programski jezici – Basic, Pascal, C, C++, Java...). Programi
napisani u nekom višem jeziku prevodi se kasnije u mašinski jezik uz
pomoć kompajlera.
Izvorni program
Program prevodilac
Mašinski kod
To su programi koji povezuju operativni sistem sa
hardverskim komponentama i omogućavaju korišćenje
različitih perifernih jedinica i drugih uređaja.
Svaki uredjaj koji se priključi na računar mora da ima
odgovarajuci program koji se zove veznik (drajver).
Primjeri: upravljački programi za rad tastature, miša,
štampača…
Drajver mora biti usklađen sa OS.
3. Veznici (drajveri)
Olakšavaju korisnicima pojedine poslove koji se često
obavljaju (na primer, dupliranje disketa, diska, kompresija
podataka, presnimavanje diska itd.)
Primeri uslužnih programa:
-WinZip, WinRar – arhiviranje i kompresija datoteka radi
uštede prostora na disku
-CClenaer – brisanje privremenih datoteka
-Nero, Deep Burner – programi za narezivanje optičkih
diskova
-programi za pravljenje back up-a (rezervne kopije datoteka)
4. Uslužni programi
APLIKATIVNI SOFTVER
Opšti naziv za sve programe koji nisu dio operativnog sistema, odnosno sistemskog softvera.
Aplikativni (korisnički) softver služi za rešavanje određenih
problema i obavljanje poslova.
Čine ga tzv. korisnički programi koje pišu korisnici računara za sopstvene i tuđe potrebe u praktično svim
oblastima ljudske djelatnosti i za najrazličitije namjene.
Aplikativni programi:
Pisanje i obradu teksta (Microsoft Word, Notepad, Wordpad,
Writer -u Open Offic-u... )
Rad sa tabelama (Microsoft Excel, Cals -u Open Offic-u,....)
Prezentacije (MS PowerPoint, Impress -u Open Offic-u,....)
Crtanje (Paint, Corel Draw, AutoCAD, Inkscape...)
Rad sa bazama podataka (Microsoft Access, My SQL
Obradu slika (Corel Photo Paint, Photoshop...).
Priprema za štampu (QuarkXPress, Adobe, InDesign..)
Animaciju
Komponovanje i obradu zvučnih zapisa
Različite proračune u nauci i tehnici
Antivirus programi, itd.
Igre
Sa gledišta autorskih prava, na tržištu se mogu naći programi koji su:
U vlasništvu proizvođača (proprietary software) – Korisnik kupuje licencu (dozvolu) za korišćenje programa.
Dijeljeni (shareware)
Distribuiraju se slobodno
Na različite načine – preko Interneta, računarskih časopisa itd.
Slobodna upotreba na određen rok (45 – 60 dana)
Posle korisnik mora ili da kupi licencu ili da prestane da ih koristi
Javni (public, freeware)
Besplatni su
Slobodno se kopiraju, razmjenjuju