SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Tajana Srdoč
PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA
MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI - RIJEKA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.godina
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA
MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI - RIJEKA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Internet u poslovanju
Mentor: dr.sc. Zvonko Čapko
Studentica: Tajana Srdoč,
Smjer: MP,
Matični broj: 0081126170
Rijeka, Rujan 2015
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 5
1.1.Problem i predmet istraživanja ......................................................................................... 5
1.3.Radna hipoteza ................................................................................................................. 6
1.4.Znanstvene metode ........................................................................................................... 6
1.5.Struktura rada ................................................................................................................... 6
2.TEMELJNE ZNAČAJKE INTERNETA ................................................................................ 8
2.1. Razvitak i obilježja Interneta ........................................................................................... 8
2.2. Principi rada Interneta ..................................................................................................... 9
2.3. Način rada Interneta ...................................................................................................... 11
2.4. Prednosti i problemi uporabe Interneta ......................................................................... 12
2.5. Intranet i ekstranet ......................................................................................................... 14
2.5.1. Koncepcija intraneta ............................................................................................... 15
2.5.2. Koncepcija ekstraneta............................................................................................. 15
2.6.1. Daljinski prijenos datoteka ..................................................................................... 17
2.6.2. Elektronička pošta .................................................................................................. 18
2.6.3. World Wide Web.................................................................................................... 19
2.6.4. Dostavne liste ......................................................................................................... 19
2.6.5. Korisničke diskusijske skupine .............................................................................. 22
2.6.6. Čavrljanje, internetska telefonija, telekonferencije ................................................ 24
2.7. Društvene mreže ............................................................................................................ 25
2.7.1. Facebook ............................................................................................................... 25
2.7.2. Twitter .................................................................................................................... 25
2.8. Internet u Republici Hrvatskoj ...................................................................................... 26
3.MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI-RIJEKA ......................................... 29
3.1. Misija muzeja ................................................................................................................ 29
3.2. Vizija muzeja ................................................................................................................. 30
3.3. Cilj muzeja .................................................................................................................... 30
3.4.Upravno vijeće ............................................................................................................... 30
3.5.Stručno vijeće ................................................................................................................. 31
3.6. Odjeli Muzeja ................................................................................................................ 31
3.7. Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU ..................................................................... 32
3.8. Financije ........................................................................................................................ 34
4. PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA MODERNE I SUVREMENE
UMJETNOSTI-RIJEKA .......................................................................................................... 35
4.2. Web Stranica Muzeja ................................................................................................... 36
4.4. Komunikacija putem društvenih mreža ......................................................................... 37
Od društvenih mreža Muzej koristi Facebook, Twitter, Skype. ........................................... 37
4.4.2. Twitter .................................................................................................................... 37
4.4.3. Skype ...................................................................................................................... 38
4.5. Online knjigovodstvo .................................................................................................... 38
4.5.1. Softver M++ ........................................................................................................... 39
4.5.2. Softver S++ ........................................................................................................... 40
5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 41
LITERATURA ......................................................................................................................... 42
POPIS SLIKA: ......................................................................................................................... 43
POPIS GRAFIKONA: ............................................................................................................. 43
5
1. UVOD
Internet i njegov razvoj snažno je utjecao na život ljudi i način rada te on predstavlja sve
značajniju ulogu današnjice. U dobu kojem danas živimo skoro pa je nezamislivo vođenje
poslovanja bez Interneta. Razvoj i upotreba informacijske tehnologije stvorila je niz alata i
usluga koji su promijenili poslovanje. Informacijske tehnologije su temeljni resurs poslovanja
dok je Internet najbitniji element informacijske infrastrukture. Korištenje Interneta u vođenju
poslovanja predstavlja lakšu suradnju na daljinu, jednostavnu komunikaciju kako sa internom
tako i sa eksternom okolinom, dolazak do informacija putem bržeg i lakšeg pristupa te
jeftinije publiciranje. Sve ove prethodno navedene usluge pomažu u rješavanju kako
poslovnih tako i osobnih problema te one postaju svakodnevna potreba organizacije ali i
pojedinca.
U poslovnom svijetu tvrtke se najčešće javnosti predstavljaju putem web stranice. Na taj
način nastoje unaprijediti svoje poslovanje i ostvariti što bolje poslovne rezultate. Kako bi
predstavljanje bilo što kvalitetnije i zanimljivije potrebno je usmjeriti pozornost na ciljane
skupine kojima se obraća, kvalitetu i kvantitetu sadržaja te na sam izgled tj. privlačni dizajn
web stranice. Internet poslovanje se sve više koristi i zbog težnje za što većim iskorištenjem
raspoloživih resursa, nastojanjem da se ostvari što bolja tržišna pozicija i konkurentska
prednost. Krajnji cilj takvog poslovanja je održavati korak sa tehnološkim razvitkom zbog
ostvarivanja što većeg profita.
U ovom dijelu rada razmatrat će se: problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha i
ciljevi istraživanja, znanstvene metode te struktura rada.
1.1.Problem i predmet istraživanja
Problem istraživanja je nedostatak tehnologije koja bi modernizirala i diferencirala oblik
poslovanja muzeja i samim time pogodovala razvoju poslovanja te problem nedovoljnog
poznavanja prednosti i mogućnosti koje donosi Internet poslovanje.
Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja. Dakle, istražiti i utvrditi primjenu i
način Internet poslovanja Muuzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
6
1.2.Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha i ciljevi istraživanja jesu utvrditi važnosti, prednosti i mogućnosti Internet poslovanja
istoimenog muzeja. Istaknuti prednosti i pogodnosti koje pridonosi poslovanje putem
Interneta u odnosu na klasično poslovanje.
1.3. Radna hipoteza
Na temelju predhodnog postavljenog problema i predmeta istraživanja moguće je postaviti
okvir za predstavljanje temeljne radne hipoteze:
- primjena Interneta u poslovanju muzeja moderne i suvremene umjetnosti pridonosi
nizu mnogih pogodnosti te poslovanje čini kvalitetnijim od tradicionalnog.
1.4. Znanstvene metode
Znanstvene metode koje su korištene u ovom radu i koje su doprinijele tome da se sve
prikupljene činjenice i spoznaje povežu u jednu cjelinu jesu: induktivna i deduktivna metoda,
povijesna metoda te metoda intervjuiranja.
1.5. Struktura rada
Srtuktura diplomskog rada predočena je u pet međusobno povezanih dijelova u kojim je
sistematizirana cjelokupna tematika Internet poslovanja.
U prvom dijelu, Uvodu su navedeni problem i predmet istraživanja, svrha i ciljevi
istraživanja, radna hipoteza, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.
Drugi dio diplomskog rada, sa naslovom Temeljne značajke Interneta, definira Internet,
njegov razvoj i obilježja, principe i način rada, prednosti i probleme njegove uporabe,
Intranet i ekstranet, Internet servise, društvene mreže te Internet u Republici Hrvatskoj.
7
Naslov trećeg dijela je Muzej moderne i suvremene umjetnosti-Rijeka. U njemu su opisani
misija, vizija i cilj muzeja te je navedeno upravno i stručno muzejsko vijeće.
Četvrti dio nosi naslov Primjena Internet poslovanja u Muzeju moderne i suvremene
umjetnosti Rijeka. Navedeno je objašnjeno gdje sve Muzej moderne i suvremene umjetnosti
koristi Internet poslovanje.
U petom dijelu, Zaključku sažete su spoznaje iz prethodnih dijelova, čime je dana sinteza
rezultata istraživanja kojima je postavljena radna hipoteza dokazana.
8
2.TEMELJNE ZNAČAJKE INTERNETA
U posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća stvoren je Internet kakav danas poznajemo.
Internet je globalna računalna mreža koja povezuje veliki broj računala i računalnih mreža s
nizom različitih usluga i velikim brojem korisnika. Internet nam pruža niz pogodnosti i usluga
koje uključuju brzu i jeftinu razmjenu poruka kao i suradnju na daljinu, pronalaženje
informacija i dohvat tih informacija, kupnju, prodaju i promidžbu, bankarsko poslovanje te
razne vrste zabava. Ove usluge pomažu u rješavanju poslovnih i osobnih problema i postaju
svakodnevnom potrebom pojedinca i organizacija.
2.1. Razvitak i obilježja Interneta
Internet je najveća svjetska računalna mreža. Računala mreža je skup računala koja su na neki
način povezana dok je Internet skup raznih mreža koje se koriste istim standardima kako bi se
međusobno slobodno razmjenjivale bitne informacije. Internet nije samo globalna računalna
mreža već je i opći skup informacija, ljudi i informacijskih procesa koji te informacije pružaju
kao i upotrebljavaju.
1969. godine Ministarstvo obrane SAD-a je putem svoje agencije Defense Advanced
Research Projects Agency (DARPA) pokrenulo jedan projekt iz kojeg je nastao Internet. Taj
znanstveni projekt je realiziran pod nazivom „Internetting Project“, a njegov cilj bio je
povezivanje više različitih tipova računalnih mreža putem istog, standardnog protokola
kojem je glavna namjena bila omogućiti komunikaciju računala bez obzira na njihov tip.
Naknadno su razvili mrežu pod nazivom ARPANET koja je imala službu prvenstveno u
vojnim potrebama. Mreža je bila segmentirana na dvije podmreže, od kojih je MILNET bila
mreža za vojne potrebe, i civilna, sa formalno izmijenjenim nazivom ARPAnet. Nadalje se na
taj kompleksni mrežni sustav priključuju i druge mreže pa se za pojam tog sustava počinje
koristiti naziv Internet i o njemu se može govoriti kao „ mreža nad mrežama“.
Uspostavljanje World Wide Weba (najatraktivnija mrežna usluga) bila je ključna pokretnica
kroz koju je Internet ušao u život i rad ljudi. Ne samo kao tehnička infrastruktura za
komunikaciju već kao i aktivan poslovni čimbenik putem kojeg će se obavljati poslovanje.
Struktura Interneta je decentralizirana, znači Internet ne pripada niti jednoj zemlji i niti
jednom vlasniku. O njegovom daljnjem razvitku odlučuju dobrovoljci iz različitih zemalja.
9
Oni su organizirani u različite udruge kao što su: Internet Society, National Science
Foundation (NSF) u SAD, Internet Engineering Task Force (IETF) i Internet Architecture
Board (IAB).
Internet je danas postao najveće tržište svega i svačega nudeći skup različitih roba i usluga.
Drugim riječima Internet možemo nazvati novim globalnim gospodarskim prostorom. Broj
korisnika Interneta nije točno poznat, ali sa sigurnošću možemo reći da je u brzom i stalnom
porastu.
2.2. Principi rada Interneta
Razni principi oblikovanja arhitekture kao i protokoli mreža zaslužni su za uspješnost
Interneta. Ti su principi smišljeni još u ranoj fazi razvoja Interneta i oni omogućuju
korisnicima da rade tako kao da koriste opremu i mrežu istih karakteristika iako se radi o
mreži u koju su uključene tisuće različitih mreža baziranih na raznovrsnom hardveru i
softveru.
„Principi oblikovanja i funkcioniranja Interneta:
Ø U Internet se uspješno mogu uklopiti raznolika hardverska i softverska rješenja raznih
proizvođača računalne opreme, čime se stimulira konkurencija proizvođača opreme a
korisnicima omogućuje nabavu opreme koja im najbolje odgovara
Ø Upravljanje mrežom je distribuirano, i ni jedna organizacija pojedinačno ne kontrolira
cijeli Internet. Jedino zajedničko je upravljanje imenima domena (DNS)
Ø Za sva računala na Internetu koristi se jedinstvena struktura adresa
10
Ø Kada poruka putuje mrežom, u mreži se ne provjerava niti se interpretira sadržaj
poruke. Interpretacija podataka vrši se samo na krajevima mreže, kod pošiljatelja i
primatelja, iz čega slijedi učinkovit rad mreže
Ø Tehnologija mreže i mrežnih usluga su razdvojene, pa za izradu programa za
osvarivanje mrežne usluge nije potrebno poznavanje detalja o konfiguraciji i načinu
rada mreža, što znatno olakšava rad na razvoju programa“ (Čerić, Varga, 2004.:286)
„Osim toga, Internet karakteriziraju sljedeća svojstva:
Ø Robusnost i pouzdanost. Ne traži se da Internet radi optimalno, već je mnogo važnije
da funkcionira u nepovoljnim okolnostima, npr. kada otkažu neki od poslužitelja ili
veza među njima. Također je potrebno da je Internet što otporniji na razne oblike
napada na njegove komponente i da omogućuje što veću sigurnost transakcijama i
informacijama
Ø Kvaliteta usluge. Potrebno je osigurati ne samo omogućavanje pružanja usluga, već i
garanciju određene kvalitete usluga. To nije jednostavan problem, kako zbog
raznovrsnosti i kompleksnosti usluga koje se pružaju posredstvom Interneta, tako i
zbog činjenice da to zahtjeva koordinaciju i sporazumijevanje velikog broja pružatelja
internetskih usluga u pogledu tehničkih i elektronskih elemenata usluge
Ø Skalabilnost. Internet se razvija velikom brzinom i neprekidno raste broj računala i
računalnih mreža koje su na njega spojene, kao i promet koji se posredstvom njega
odvija. Potrebno je osigurati potreban broj adresa za računala i različite druge naprave
koje se spajaju na mrežu, omogućiti odvijanje znatno povećanog prometa u mreži,
potraživati sve zahtjevnije aplikacije itd.
11
Ø Standardi. Kompleksna i ogromna mreža kao što je Internet, u koju je uključen
raznovrstan hardver i softver, koja radi na decentralizirani način i s velikim brojem
organizacija koje osiguravaju njegov rad, ne može funkcionirati bez standarda kojih se
svi sudionici moraju pridržavati. Internetske standarde razvija nekoliko međunarodnih
organizacija kao što su Internet Engineering Task Force, International
Telecommunication Union i World Wide Web Consortium“
(Čerić, Varga, 2004.:287)
2.3. Način rada Interneta
Kako bi pristupili Internetu trebamo posjedovati modem na telefonskom priključku. Od
početka razvoja internetski pristup usredotočen je na mrežne i transportne protokole, tako se
najčešći protokolarni slog naziva TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).
Komunikacija se vrši slanjem paketa u kojem svaki dio poruke traži put do krajnjeg korisnika,
pogreškom u dijelu poruke (npr. elektromagnetskom promjenom u mreži) ne treba se ponovno
slati kompletnu poruku već je potrebno poslati samo dio poruke (paket) u kojem je došlo do
deformacije. Pojavom kvara u dijelu mreže neće utjecati na slanje paketa jer će paketi krenuti
dužim putem ali će ipak stići do svojeg cilja. Brzina transporta podataka kroz mrežu toliko je
napredna da korisnici ne mogu niti primijetiti da je došlo do ikakve promjene transportnih
putova paketa koji su sadržani u poslanoj poruci. Bitno je napomenuti da je organizacija
davatelja internetskih usluga komplicirana. Povećanjem tržišta pružatelja internetskih usluga
povećala se i konkurencija (tj. broj davatelja usluga) što automatski stvara problem u
komunikaciji korisnika jednog davatelja usluge korisnikom koji koristi uslugu drugog
pružatelja. Srećom, međusobnim financijskim i tehničkim dogovorima osigurana je laka
komunikacija korisnika različitih pružatelja usluga, tj. korištenje dijela njihove infrastrukture.
12
2.4. Prednosti i problemi uporabe Interneta
Jedan od prvih ciljeva Interneta bio je omogućiti razmjenjivanje rezultata istraživanja
dobivenih na velikim udaljenostima. Razvojem Interneta kao komunikacijskog medija
tijekom godina paralelno je povećao i broj njegovih korisnika te je njegova značajnost u
obrazovanju, komunikacijama, gospodarstvu i zabavi postala još veća. Internet ima i bitnu
ulogu u znanosti i obrazovanju jer omogućuje laku razmjenu i dostupnost podataka i
obrazovnih materijala širom svijeta. Internet također omogućuje komunikaciju putem video ili
audio konferencija. U tom slučaju korisnici mogu biti na različitim lokacijama ali i dalje ostati
povezani. Omogućeno je i pregledavanje edukativnih sadržaja putem video zapisa,
prezentacija ili audio materijala, koji se kojekad mogu lakše pamtiti ili biti zanimljiviji baš
zbog svojeg atraktivnog izgleda. Internet je također omogućio i testiranje znanja na
mnogobrojnim online testovima.
Štoviše, konferencijske skupine omogućile su vođenje znanstvenih rasprava ili izmjenjivanje
ideja koje izravno utječu na razvoj znanosti a zatim i razvoj samog Interneta kao sredstva
komunikacije.
Kako je broj korisnika Interneta naglo porastao tako je porasla i potražnja za informatičkom
tehnologijom, računalnom opremom, komunikacijskom tehnologijom koja objedinjuje
računala te komunikacijsku opremu. Samim time porasle su i usluge vezane za proučavanje
informacijskog doba.
U gospodarstvu je Internet ostvario najznačajniju ulogu i to zbog toga što su se razvojem
Interneta razvile kompletno nove dijelatnosti kao što su poslužitelji web prostora, davatelji
Internet usluga, programeri i web dizajneri. Nisu se razvila samo ona poduzeća čije je
poslovanje usko vezano uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, već je Internet kao
medij omogućio pojednostavljeno poslovanje i svim ostalim poduzećima korištenjem i
generiranjem informacija te tako pridonio njihovu rastu i razvoju. Internet je postao tržište
roba, rada, kapitala i usluga i informacija jer je poslovanje uz pomoć Interneta interaktivna
komunikacija između onoga koji nudi uslugu i onoga koji bili kakvu uslugu koristi. Zbog toga
Internet možemo nazvati novi globalni gospodarski prostor.
Internet je svojim razvojem značajnu ulogu imao i u zabavnoj industriji. Zbog svoje svrhe
kanala distribucije i trgovine Internet je tako smanjio troškove poslovanja malih poduzeća a
proširio je tržište prodaje proizvoda na svjetsku razinu.
13
Rastom propusnosti mreže sve veće količine zabavnih sadržaja, koje su se prije distribuirale
preko audio i video kazeta počele su se prodavati preko Interneta. Najprije su to bile web
novine, razni katalozi, priručnici i knjige, a zatim dolaskom široko propusne mreže počinju se
online prodavati video igre, te audio i video sadržaji visoke kvalitete.
Sve Internetske prednosti kao što su lak i brz pristup informacijama te velika dostupnost tih
informacija, jednostavna komunikacija, pristup obrazovnim i zabavnim sadržajima putem
jednostavnog korištenja i povezivanja mogu ojačati poduzetnike, smanjiti troškove
poslovanja, utjecati na javnost, ojačati zdravstvene i obrazovne usluge. Internet može pomoći
u jačanju društvene jednakosti.
S druge strane Internet ima i svoje nedostatke. Jedan od nedostataka jest neprimjereni sadržaj.
Sva sredstva koja se mogu koristiti kao društvena dobrobit mogu se nažalost i zloupotrijebiti
te tako prouzročiti materijalnu štetu. Internetski sadržaj može stvarati bilo koja osoba i teško
je razlikovati istiniti sadržaj od lažnog, upitna je i sama privatnost korisnika.
Brza globalna komunikacija pogoduje kriminalnim skupinama rasprostranjenim u više
zemalja ili čak kontinenata.
Postoji mogućnost zločinačkih činova kao što su teroristički napadi putem preusmjeravanja
komercijalnih letova, neovlašteno prebacivanje velikih svota novaca na burzama itd.
Provaljivanje u online računala kao i presretanje podataka na Internetu česta je pojava i od
toga se treba znati zaštititi. Potrebno je zaštititi autorska prava, specifikacije vlastitih
proizvoda te financijske transakcije. Korištenje antivirusne zaštite putem sustava firewalla
predstavlja dodatni trošak ali se povećava razina sigurnost te to utječe na našu dobrobit.
Računala mogu onesposobiti pojave virusa. Virusi su programi ili dio programa koji je dodan
originalnom programu i ima sposobnost reciplikacije. Tako mogu uništiti zaražene računalne
baze podataka. Virus na zaraženom računalu može napraviti bilo što, od bezopasnih malih
stvari sve do brisanja datoteka. Ponašanje virusa određuje njegov autor. Zbog toga je potrebno
paziti jer za jedno poduzeće to može biti koban događaj i uzrokovati veliku štetu. Poželjno je
zato važne podatke svakodnevno snimati u backup bazu iz koje se lako mogu povratiti.
Najčešća negativna pojava na Internetu je neželjena elektronska pošta koja može smanjiti
produktivnost poslovanja.
Druga vrsta problema je izazvana veličinom Interneta. Gotovo potpuna sloboda kod
objavljivanja datoteka stvara ogromne količine podataka, a traženje informacija na Internetu
obično daje velik broj irelevantnih odgovora. Kapacitet Interneta postao je premali za
razmjenu velike količine podataka zbog naglog porasta broja korisnika.
14
Stoga je pokrenut razvoj informacijske prometnice velikog kapaciteta koji će u velikom djelu
financirati industrija. Međutim, Internet se svakodnevno usavršava i mijenja kako bi
zadovoljio sve veću potrebu korisnika.
2.5. Intranet i ekstranet
Internetske mogućnosti i usluge navele su mnoge kompanije i druge poslovne subjekte na
izgradnju svojih privatnih računalnih mreža temeljenih na internetskoj tehnologiji ali koje su
dostupne samo osobama koje su zaposlene u toj organizaciji. Ovakvim ograničenjem stvara se
puno veća sigurnost od rada na otvorenom Internetu.
Privatne mreže koncipiraju se kao klijentsko-poslužiteljske, u njima se primjenjuju standardi
komunikacije kakvi postoje na Internetu, u privatnim mrežama organiziraju se servisi po
uzoru na internetske.
„Pri tome se postupa na jedan od dva načina:
· Nastoje se zadržati već postojeće lokalne (LAN) i rasprostranjene (WAN) privatne
mreže koje su se prije pokazale zadovoljavajućima i dodati im elemente i
karakteristike preuzete iz filozofije Interneta.
· Grade se potpuno novi mrežni sustavi, kompatibilni s Internetom u konceptualnom i
funkcionalnom smislu“ (Panian, Strugar, 2000.:111)
Prvim pristup će koristiti kompanije koje već imaju dobra i bogata iskustva u primjeni
računalnih mreža, i dalje od njih žele stvarati koristi ali ih i dodatno obogatiti povezivanjem s
Internetom.
Drugi pristup je tipičan za nove tvrtke, odnosno one čije postojeće mrežne aplikacije do sada
nisu davale zadovoljavajuće rezultate.
Niti u jednom slučaju ne radi se o jednostavnom zadatku zbog sveprisutnog razvojnog rizika,
ali pošto su već otprije poznata brojna pozitivna i negativna iskustva o funkcioniranju
Interneta, ta je zadaća sada ipak puno olakšana.
15
2.5.1. Koncepcija intraneta
Intranet predstavlja bilo kakvu unutarnju mrežu računala neke tvrtke koja radi na način sličan
i Internetu.
„Uloga intraneta općenito varira od slučaja do slučaja tako da on može:
· biti zamjenom (supstitutom) za lokalnu mrežu
· povezivati više lokalnih mreža
· biti zamjenom za rasprostranjenu mrežu
· povezivati lokalne mreže s rasprostranjenom mrežom“ (Panian,Strugar,2000.:111)
„Uspostavljanjem intraneta uvelike se unapređuju neke važne primjene poslovnoga
upravljačkog informacijskog sustava, jer se u njega ugrađuju neki servisi inače karakteristični
za Internet. Poboljšanja su najočiglednija u sljedećim aplikacijskim područjima:
· Razmjena informacija među djelatnicima
· Sudjelovanje u upravljanju
· Razvojne aktivnosti
· Obrazovne aktivnosti
· Neformalna komunikacija čavrljanjem“ (Panian,Strugar,2000.:112)
2.5.2. Koncepcija ekstraneta
Ekstranet je dio Interneta na koji pravo pristupa imaju suradničke tvrtke kojima se tako
omogućava korištenje informacija potrebnih za obavljanje zajedničkog posla, tj. posla koji
povezuje te tvrtke. Drugim riječima ekstranet je oblik povezivanja računalnih mreža dvaju ili
više zasebnih poslovnih sustava koji čine stanovitu poslovnu asocijaciju.
Ekstranet ima smisla razvijati samo onda kada njegovi vlasnici već imaju formirane svoje
vlastite intranete. Neke od mogućnosti ekstraneta jesu video konferencije, obilježje
vremenske integriranosti korisnika te zajednički Web servis, pružanje kvalitetnijih usluga te
ubrzanje odvijanja poslovanja.
16
2.6. Internet servisi
Internetski servisi su važni jer su pridonijeli popularnosti samog Interneta. Omogućili su
raznovrsne oblike korištenja potencijala te jednostavan pristup. Moguće je razlučiti tri
najvažnija generička i više izvedenih općih (standardnih) servisa.
Slika 1. Internet servisi i njegova podjela
Izvor: Panian, Strugar, 2000,:84
INTERNETSKI
SERVISI
DALJINSKI
PRIJENOS
DATOTEKA
ELEKTRONIČKA POŠTA
WORLD
WIDE WEB
DOSTAVNE
LISTE
KORISNIČKE DISKUSIJSKE
SKUPINE
ČAVRLJANJE
INTERNET
TELEFONIJA
KLASIČNA TELEFONIJA
17
„Kronoliškim redom njihova nastajanja, najvažniji generički standardni internetski servisi
jesu:
· Daljinski prijenos datoteka
· Elektronička pošta
· World Wide Web
· Iz njih kombinacijom nekih od njih nastalo je nekoliko daljnjih važnih izvedenih
standardnih internetskih servisa, i to:
· Dostavne liste
· Diskusijske skupine
· Čavrljanje
· Internetska telefonija / video-telefonija
· Telekonferencije / videokonferencije“ (Panian,Strugar,2000.:83)
2.6.1. Daljinski prijenos datoteka
Čitava ideja Interneta skup je pravila koja reguliraju prijenos podataka uz odgovarajući
protokol. Mreža je baš zato razvijena kako bi se datoteke svih vrsta i tipova, sa jednog
računala, mogle poslati na drugo računalo te na njemu zatim obrađivati. Zamisao o
elektroničkoj pošti nastala je nešto poslije.
Akronim za prijenos datoteka je FTP (engl. File Transfer Protocol). Mjesta na Internetu sa
kojih je moguće preuzimati datoteke nazivaju se FTP mjestima te je procijenjeno da na njima
postoji više od 100 milijuna različitih datoteka te ih ne treba miješati sa Web mjestima koji su
posve drugačiji izvor podataka.
FTP mjesta također mogu biti i privatna, što znači da vlasnik FTP mjesta određuje boće li
pristup tim datotekama biti javan ili privatan, ali uglavnom veći je broj javnih FTP mjesta sa
informacijama kojima može pristupiti gotovo svaki korisnik Interneta. Takva FTP mjesta
možemo nazvati poslužiteljima anonimnih korisnika. Slanjem zahtjeva za prijenos datoteke
korisnik aktivira poslužitelja (engl. File Transfer Request) i navodeći svoju adresu
elektroničke pošte kao lozinku (engl. Password).
18
Zatim, korisnik u dijalogu vrši komunikaciju sa FTP poslužiteljem, služeći se pritom
prikladnim programom za preuzimanje datoteke (engl. Remote Files Downloading Program,
RFDP).
„Prijenos datoteka koristi se za različite svrhe, iako, najčešće su ipak ove primjene:
· prijenos binarnih datoteka između udaljenih računala
· prijenos tekstualnih (ASCII) datoteka između udaljenih računala
· preuzimanje programa s udaljenih računala
· prijenos multimedijskih datoteka (slike, videozapisa i zvuka)“.
(Panian, Strugar, 2000.:85)
Ipak, postoje i negativne strane daljinskog prijenosa datoteka. Na taj način uz očekivani
sadržaj koji prenosimo s udaljenog računala mogu se preuzeti i računalni virusi, kao
„podmetnute“ datoteke koje „napadaju“ ili „inficiraju“ računalo na koje se prenosi ta
datoteka. To je vrlo ozbiljan problem ali čini se da je donekle i predimenzioniran. Danas,
međutim, postoje poprilično pouzdani antivirusni programi koji štite računala od virusa te
redovito razvijaju svoj softver kako bi pratili razvoj virusa.
2.6.2. Elektronička pošta
Mrežni servis koji kombinira brzinu telefonske i trajnost pisane komunikacije nazivamo
Elektroničkom poštom (engl. Electronic Mail, E-Mail, e-mail). Drugim riječima to je usluga
koja omogućuje elektroničko stvaranje poruke i njezino slanje kroz mrežu. Američki inženjer
Ray Tomilson koncipirao je taj servis još 1971. godine, dakle u „ranom djetinjstvu“
ARPANETA. Naj prestižnije značajke servisa elektroničke pošte njegova su jednostavnost
korištenja i primjerenost u svakodnevnoj upotrebi privatnih i poslovnih korisnika.
Još jedna od prednosti elektroničke pošte je što se poruke ne treba pisati rukom, kada ona
može bivati teško čitljiva ili neuredna, ne treba pisati niti strojem, niti stavljati u omotnicu,
odnijeti je do poštanskog sandučića, a to sve traži značajnu količinu vremena i financija.
19
Kao prednost elektroničke pošte, uspoređujući je sa drugim telekomunikacijskim tehnikama,
bitna je i činjenica da ne zahtjeva da pošiljatelj i primatelj poruke ne trebaju biti istodobno
aktivni na Internetu, odnosno, za razliku od telefonskog razgovora koji nije ostvariv ako oba
sugovornika nisu „na liniji“, komunikacija se neće moći ostvariti. Uspoređujući tradicionalno
poštansko komuniciranje, elektronička pošta odlikuje se brzinom i stupnjem pouzdanosti
njihove isporuke.
Elektronička pošta stoga omogućuje svakom korisniku koji ju prakticira dobro organiziranje i
planiranje komunikacije, otklanjanje nepoželjnih prekida u poslovanju zbog nepotrebnih
komunikacijskih poziva „izvana“. Uspoređujući ju s preostalim oblicima pisane komunikacije
(faks, teleks, konvencionalna korespodencija i sl.) elektronička je pošta kudikamo jeftinija i ta
se karakteristika proporcionalno povećava sa volumenom komunikacije.
2.6.3. World Wide Web
Na samom početku razmatranja funkcija i obilježja World Wide Web servisa treba razriješiti
to da World Wide Web nije isto što i Internet. WWW je samo jako rasprostranjen i vrlo
popularan internetski servis. To je globalna mreža koja omogućuje stvaranje i pregledavanje
multimedijskih dokumenata te njihov prijenos na daljinu. Danas web predstavlja naj bitniju
tehnologiju za komuniciranje, publiciranje, elektroničko poslovanje.
Tim Berners-Lee je web razvio 1989. godine s ciljem da olakša korištenje dokumenata koji su
na velikim udaljenostima. Web se sastoji od slijedećih elemenata: web poslužitelja, web
mjesta, početne stranice web mjesta, web dokumenti.
2.6.4. Dostavne liste
Dostavne liste (engl. Malining Lists) su posebna adresa u internetskoj elektroničkoj pošti. One
omogućuju komunikaciju putem elektroničke pošte tako da se poruke poslane na adresu liste
automatski šalju svim članovima liste. Pošiljatelj ne mora znati adrese članova liste, a na
jednom se mjestu ažuriraju adrese članova distribucijske liste.
20
Poslužitelj dostavnih lista je zadužen za prosljeđivanje sadržaja koji dolazi u elektronički
"poštanski pretinac" svim pretplatnicima na određeni besplatni ili plaćeni servis. Kada
korisnik pošalje poruku na određenu adresu, poslužitelj će ju odmah proslijediti na adrese svih
korisnika koji su prije tražili uvrštenje u tu dostavnu listu. Na taj se način stvara grupna i
masovna komunikacija u kojoj svatko koga to interesira može sudjelovati.
Dostavne liste imaju i neke određenih nedostatke, posebice kada su njihovi članovi vrlo
zaposleni.
Na taj se način može dogoditi da okvir za ulaznu elektroničku poštu povremeno bude prekrcat
pregrštom informacija u kratkom vremenskom roku kada je primatelju u takvoj masi otežano
prepoznati bitne poruke od onih nevažnih. Zato je i uobičajeno slobodno "ispisivanje" članova
iz dostavne liste što naravno ne mora biti znakom neslaganja. Isto tako može se desiti i to da
pojedini član jednostavno više nema vremena pratiti zbivanja u dostavnoj listi ili se čak
„zasiti“ takvog načina komuniciranja. Sve u svemu, dostavne liste su vrlo dinamičan
internetski servis. Rad dostavne liste ili nadzor nad radom mogu obavljati programi (sve češće
nazivani i „robotima“) ili ljudi. Naravno, obije opcije imaju svoje prednosti i nedostatke.
Ljudi koji upravljaju dostavnom listom mogu u nekim situacijama donijeti heurističke ili
intuitivne odluke o tome kada i kome će proslijediti pristiglu poruku, treba li proslijediti
poruku, te pojedine korisnike osloboditi od informacija koje ih ne zanimaju, što se u
ekstremnim slučajevima pretvara u cenzuru koja je ipak neželjena pojava.
Visokoautomatizirane ili robotizirane liste pak nemaju nikakve subjektivnosti, one su ujedno
vrlo učinkovite i neosjetljive na intuitivne a bitne čimbenike kako bi mogli utjecati na
usmjeravanje komunikacije unutar skupine.
Prije učlanjenja u dostavnu listu, vrlo je važno znati administraciju dostavne liste, upravljaju li
njom ljudi ili roboti, jer se komunikacija razlikuje i u tehničkoj provedbi. Ukoliko se radi o
dostavnoj listi kojom administriraju ljudi, vrlo vjerojatno ćemo pronaći slobodniju
komunikaciju, uporabu prirodnog ljudskog jezika i slobodu govora bez formalizma. Međutim,
u robotiziranoj dostavnoj listi postoje pravila komuniciranja koja su znatno restriktivnija.
Poruke se moraju zasnivati na ključnim riječima a često stilske i značenjske „finese“ u
komunikaciji te dostavne liste nemaju pravi efekt kakav bi imali u dostavnoj listi
administriranoj od ljudi.
21
„Dostavne se liste, zato, mogu realizirati na tri glavna načina:
· kao potpuno slobodne liste
· kao liste sažetaka
· kao posredovane (moderirane ) liste“. (Panian, Strugar, 2000.:101)
Slobodne liste okarakterizirane su razmjenjivanjem poruka u izvornom obliku, dakle baš
onakve kakve ih pošiljatelj pošalje, primatelj ih prima. To je tada u punom smislu
„multiplikativna“ elektronička pošta.
Neke od dostavnih listi prakticiraju razmjenu sažetijih poruka, kada se bitniji dijelovi većeg
broja poruka, koje su stigle na adresu dostavne liste tijekom vremena, konsolidiraju u
unikatne (i bitne kraće) poruke. Te poruke nalik su tzv. rezimee (engl. Resume, Digest) koji
se prakticiraju uglavnom u diplomaciji ili politici. Na takve sažete poruke obično se može
pretplatiti na posebnim adresama koje su nezavisne od adrese glavne dostavne liste. Korisnik
koji se u nekom trenutku osjeti da ga cjelovita „pošta“ iz dostavne liste opterećuje ili zamara,
posegnut će za učlanjenjem u listu sažetaka te zatim dobivati sažetije ali ipak kvalitetne
informacije.
Prilikom učlanjenja korisnici iskazuju svoje interese te zatim primaju poštu s obzirom na svoj
prvobitni iskaz. Kako bi korisnici dobivali poštu koja ih interesira, u posredovanim ili
moderiranim dostavnim listama, mora postojati ljudski nadzor koji klasificira, razvrstava i
šalje korisnicima poštu s obzirom na interes. Poslovni ljudi takve moderirane liste često
smatraju vrlo korisnima jer primaju puno manji broj poruka nego što bi primali u slobodnim
listama koje nisu pod moderacijom.
Problem često nastaje u pronalaženju dostavne liste koja će korisnika interesirati. Danas je to
sve veći problem jer se u Internetu svakodnevno otvara puno novih listi ali ih velik broj i
prestaje djelovati. Neki davatelji usluga već su se pobrinuli da to ublaže stvaranjem dobro
strukturiranih i organiziranih direktorija za dostavne liste. Danas vjerojatno najbolji direktorij
toga tipa je Publicly Accessible Mailing Lists (PAML) Directory, koji u svega dvadesetak
odjeljaka klasificira i komentira preko 1.500 aktivnih dostavnih listi.
22
2.6.5. Korisničke diskusijske skupine
Kroisničke diskusijske skupine (engl. UseNet Discussion Groups, Newsgroups) omogućuju
odvijanje rasprave skupine ljudi o temama sa zajedničkim interesom. Diskusijske skupine na
prvi pogled dosta podsjećaju na servis dostavnih lista. Korisnik šalje skupini svoje poruke,
koje po sadržaju mogu varirati od beznačajnih poruka sve do ozbiljnijih rasprava.
On također može odgovarati na primljene poruke i tako komunicirati s možda i milijunima, u
velikoj većini nepoznatih ljudi sa svih strana svijeta.
Za razliku od dostavnih lista u diskusijskim skupinama rasprava nije ograničena i nema
nikakva posrednika koji bi ju vodio. Točnije rečeno, moderatori su sami sudionici u
diskusijskoj skupini.
Gotovo identičan, servisu diskusijskih skupina je servis razmjene novosti u skupini (engl.
Newsgroups Service). Razlike jedino proizlaze iz karaktera same poruke. U skupinama za
razmjenu novosti naglasak je na brzoj cirkulaciji novijih informacija, dok se "klasične"
diskusijske skupine većinom bave onim trajnijim „dugovječnijim“ temama.
Unutar diskusijskih skupina po pravilu se ne razmjenjuju multimedijske informacije već samo
tekstualne pa se za njihov prijenos koristi drugačiji komunikacijski protokol - NNTP (engl.
Network News Transport Protocol), a ne HTTP koji se koristi u World Wide Web servisu.
Korisnici koji pristupljuju NNTP protokolima moraju imati u svojim računalima posebne
programe. Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator ih već imaju ugrađene kao
opcije , ali postoje i različiti "samostalni" programi te vrste.
„UseNet servis nudi širi popis osnovnih tema prema kojima se korisnici svrstavaju u osnovne
diskusijske skupine. Neke od osnovnih tema jesu sljedeće:
· comp- računala
· news - novosti i informacije o Internetu i, posebice, o samim diskusijskim skupinama
· rec - rekreacija, sport, hobi, glazba, igre
· sci - fundementalna i primijenjena znanost
· soc - društvene teme i kultura
23
· talk - kontroverzne i intrigirajuće teme
· misc - teme koje nisu "pokrivene" ostalim skupinama, kao što su , primjerice,
zapošljavanje, paramedicina, astrologija, itd.“ (Panian, Strugar, 2000.:103)
„Na sljedećoj nižoj razini je mnoštvo nešto užih tema, kao što su, primjerice:
· alt - nekonvencionalne (alternativne) teme koje, unatoč široko proširenu pogrešnom
uvjerenju, redovito nisu nemoralne, nakaradne, opscene, itd., nego zanimljive, često
sasvim nove i neistražene
· bionet- biologija
· courts - pravo, zakoni, sudstvo
· de - skupine za komunikaciju na njemačkom jeziku“... (Panian, Strugar, 2000.:103)
„Na najnižim razinama mogu se naći zaista egzotične tematske cjeline kao što su primjerice:
· brasil - skupina zaljubljenika u Brazil u kojoj se komunicira na portugalskom jeziku
· elvis - skupina obožavatelja Elvisa Presleya itd..“ (Panian, Strugar, 2000.:103)
Na Internetu danas ima nekoliko desetaka tisuća diskusijskih skupina i skupina za razmjenu
novosti. Bilo tko se može pretplatiti u proizvoljan broj diskusijskih skupina. Organizacije i
tvrtke obično znaju organizirati tzv. Web forume, unutar kojih se raspravlja o temama koje su
čisto poslovnog interesa. Korištenje diskusijskih skupina može biti vrlo korisno i zabavno,
pošto je to danas najučinkovitiji način razmjene informacija s velikom skupinom sugovornika.
24
2.6.6. Čavrljanje, internetska telefonija, telekonferencije
Čavrljanje (engl. Chat) i telefonija (engl. IP Telephony) dva su vrlo slična internetska servisa.
Međutim, najviše se razlikuju se prema svojem nastanku. Čavrljanje se kao standardni
internetski servis razvilo iz elektroničke pošte.
Čavrljanje se ostvaruje tako što davatelj usluge prihvaća pozive korisnika koji s njime žele
stupiti u online kontakt. Korisnici chata komuniciraju pisanim načinom, slično kao u
elektroničkoj pošti, ali to čine izravnim dijalogom. Razlikujemo skupni i privatni modalitet
čavrljanja, ovisno o broju sudionika. U skupnom modalitetu IRC poslužitelj okuplja
prijavljene korisnike u brbljaonicu (engl. Chat Room), gdje više ljudi istodobno priča tj. piše
na tipkovnici.
Internetska telefonija je servis vrlo sličan čavrljanju, ali ipak s određenim razlikama.
Internetska telefonija se razvila iz klasične pa je zato i zadržala mnoga obilježja takva načina
komuniciranja. U Internetskoj telefoniji veza između dva korisnika uspostavlja se pozivanjem
internetske adrese korisnika s kojim se želi komunicirati. Korisnici, naravno za to trebaju
imati potrebnu opremu tj. opremljenost računala sa uređajem za govorni ulaz/izlaz. Nakon
uspostavljene veze razgovor je identičan običnom telefonskom razgovoru.
Prednosti internetske telefonije jesu ponajprije niži troškovi usluge pogotovo kada se radi o
telefoniranju na velike udaljenosti. Cijena razgovora putem Interneta znatno je niža od one
kuju bi platili korištenjem normalne telefonske mreže. Servisi tele-konferencija i
videokonferencija kombinacija su servisa rada u korisničkim skupinama te čavrljanju, uz
primjenu multimedijske tehnologije. Značajnost servisa videokonferencije je ta što
funkcionira u realnom vremenu i korisnici koji mogu biti i jako udaljeni, međusobno
komuniciraju te se putem web kamere mogu vidjeti.
25
2.7. Društvene mreže
Jedna od vrsta internetskih servisa su i društvene mreže, najčešće su u obliku platformi, web-
stranice ili prozora ali danas postoje i samostalne aplikacije za iste. Društvene mreže također
možemo nazvati internetskim prostorima, koji služe za komunikaciju između korisnika. Neki
od poznatijih mreža danas su Facebook, Skype i Twitter, od kojih se muzej koristi sa sve tri.
2.7.1. Facebook
Facebook je nastao pod vodstvom Marka Zuckerberga, bivšeg studenta Harvarda, 2004.
godine kao internetska društvena mreža. Početna ideja Facebooka bila je omogućavanje
komunikacije između studenata sveučilišta na Harvardu. Naknadno je Facebook postao
sredstvo komunikacije brojnim drugim sveučilištima, srednjim školama i velikim
kompanijama diljem svijeta. Ova web stranica danas ima više od 1.240,000,000 aktivnih
korisnika. Bitno je napomenuti da je on i najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija, s
više od 15 milijuna dodanih fotografija dnevno.
Kao što je vidljivo na Facebookovoj početnoj stranici, on je namijenjen povezivanju korisnika
i opću socijalizaciju ljudi koji žive u sličnoj okolini. Većina korisnika Facebooka koristi
Facebook kako bi ostali u kontaktu sa svojom rodbinom ili prijateljima.
2.7.2. Twitter
Twitter kao internetska društvena mreža namijenjena je za mikro-blogging tj. za slanje ili
čitanje kratkih poruka koje nazivamo tweet-ovima nazvanima prema imenu mreže. Na
mobilnim telefonima SMS poruke ograničene su sa 160 znakova a tweetovi su pak zasnovani
na porukama sa najviše 140 znakova.
26
2.7.3. Skype
Skype se ubraja u poznatije instant messaging programe, tj programe za brzo dopisivanje, te
je Microsoft je 2012. objavio kako Skype ima više od 280 milijuna korisnika širom svijeta.
Skype je okićen sa mogućnostima komunikacije pisanim porukama, internetskim pozivima ili
telefonfonskim pozivima. Još neke od mogućnosti su i razmjena datoteka, slanje kontakata,
direktno slanje novca na račun, mijenjanje tema prozora, mijenjanje profilne slike, zvukova i
slično. Neželjeni kontakti mogu biti prijavljeni ili izbrisani.
2.8. Internet u Republici Hrvatskoj
Internet u Republici Hrvatskoj kao ideja nastaje još u 1991. godini. Kao i u svijetu tako i u
Hrvatskoj postoje komercijalni (HPT i IBM) i akademski (neprofitni) davatelji usluga. 1991.
godine Ministarstvo znanosti i tehnologije odlučuje se za pokretanje projekta CARNet koji je
akronim od Croatian Academic and Research Network. To označava početak rada CARNeta,
koje je ujedno i bio prvi pružatelj internetskih usluga (Internet Service Provider-ISP) u
Hrvatskoj. CARnet je najprije namijenjen znanstvenim djelatnicima, studentima,
srednjoškolcima, zapravo svima koji su pristali koristiti se njime u neprofitne svrhe.
Unutar sljedećih nekoliko godina CARNet je bio jedini pružatelj Internet usluga u Hrvatskoj
te ih je pružao bez nadoknade, ne samo akademskoj zajednici već i svim građanima RH.
Prva međunarodna komunikacijska veza koja CARNetov čvor u Zagrebu povezala s
Austrijom uspostavljena je u studenom 1992. godine. Time je Hrvatska postala dio Interneta
kao svjetske mreže. Međunarodna organizacija „Internet Assigned Number Authority“ (NNA)
dodijelila je 1993. CARNetu administraciju nad cijelom domenom .hr.
Naporima CARNeta u pružanju Internet usluga ustanovama, poduzećima i građanima, 1995.
godine pridružuju se Hrvatske Pošte i telekomunikacije. T-Com (nekadašnji Hthinet) danas je
najveći hrvatski davatelj Internet usluga. T-Com danas omogućava brze veze prema najvećim
Internet čvorovima u SAD-u ali i drugim državama.
27
2006. godine donesena je odluka Vlade Republike Hrvatske za strategiju razvoja
širokopojasnog pristupa Internetu. Cilj je bio ubrzati i poticati daljnji razvoj širokopojasnog
pristupa Internetu kao temelj za ostvarivanje društva znanja te pridruživanja RH razvijenim
zemljama do 2008. godine.
Graf broj 1: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu
Izvor: www.hakom.hr
U stalnom je porastu broj priključaka nepokretne komunikacijske mreže, širokopojasnog
pristupa Internetu. Isto tako podaci o širokopojasnom pristupu Internetu sadrže i podatke o
broju priključaka na širokopojasni Internet iz pokretnih mreža što se ponajprije odnosi na
korištenje Interneta putem mobilnih telefona. Sve veća liberalizacije na tržištu mobilnih
operatera dovela je do toga da su cijene korištenja pokretnog Interneta prihvatljivije
prosječnom korisniku. Lagani pad vidljiv je jedino 2014. godine u pokretnoj komunikacijskoj
mreži, međutim prema izviješću Hakom-a već je u 2015. godini ponovno zabilježen rast. Isto
tako povećanju broja priključaka širokopojasnom Internetu iz pokretne mreže doprinijela je i
sve veća dostupnost takozvanih pametnih telefona (engl. Smatrphone), odnosno najnovije
generacije mobilnih telefona.
28
Graf broj 2: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu
Izvor: www.hakom.hr
Na grafu broj 2 vidljivo je da priključci za pristup širokopojasnom Internetu bilježe stalan
porast u nepokretnoj komunikacijskoj mreži tako su primjerice 2009. godine, zauzimali
15.44% da bi u 2014. godini dosegli 22.24%. Lagani pad vidljiv je jedino na pokretnoj
komunikacijskoj mreži u 2014. godini, međutim prema izvješću Hajkom-a zabilježen je
ponovni rast na 31,50% u lipnju 2015. godine. Može se očekivati da će se trend zastupljenosti
širokopojasnih Internet priključaka i u budućnosti povećavati zbog toga što će mnogi korisnici
sa zastarjelih tehnologija prijeći na moderni širokopojasni Internet upotrebom tehnološki
naprednijih uređaja.
Samim razvojem i unaprjeđenjem Interneta povećana je kvaliteta života i zadovoljstvo ljudi.
Došlo je do procesa globalizacije te otvorenosti novih tržišta. Razvoj Interneta u Republici
Hrvatskoj i bitan je čimbenik za razvoj i popularizaciju poslovanja.
29
3.MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI-RIJEKA
1948. godine u Rijeci osnovan je Muzej moderne i suvremene umjetnosti, koji od samog
osnivanja daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma. Muzej je tijekom godina
izgradio reputaciju jedne od naj prestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u
Hrvatskoj. Svojim je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u
Jugoslaviji, održavane od 1954. do 1963. pod nazivom „Bienalla mladih umjetnika
Jugoslavije“, 1960.- 1992., “Bienalla mladih umjetnika Mediterana“ te 1993.-1997.,
trodijelnog izložbeno-istraživačkog projekta koji nam daje uvid u arhitekturu moderne,
secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju od 1996. – 2003., te poznate
„Međunarodne izložbe crteža“, koja se redovito održava od 1968. pa sve do danas. MMSU je
svojom općom kvalitetom rada ostvario povjerenje za prezentaciju hrvatske umjetnosti i
hrvatskih umjetnika na nekim od naj prestižnijih međunarodnih manifestacija poput
Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Bienalle u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar),
Venecijanski biennale 2007. (Ivana Franke), 12. Venecijanski biennale – Međunarodna
izložba arhitekture i slične. Sve od 1991. Godine MMSU sudjeluje u organizaciji
predstavljanja Hrvatske na Biennalu mladih umjetnika Mediterana i Europe. Također je jedan
od ponosnih partnera u projektima programa Europske unije „Program Kultura“ (2007-2013):
X-OP Exchange of art operators and producers, Soft Control, Password Printmaking te je
glavni nositelj projekta Antologije krijumčarenja koji je jedan od uspješnijih programa EU.
MMSU je također bio i partner europskog projekta „Digitising Contemporary Art“ (DCA) u
okviru CIP-ICT programa Europske unije. MMSU je danas vlasnik zbirke umjetnina sa više
od 8.000 primjeraka koje pokrivaju razdoblje od kraja 19.st. do danas.
3.1. Misija muzeja
Svojim kreativnim pristupom tradiciji moderniteta i živoj stvarnosti suvremene umjetnosti,
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci stvoriti će otvorenu, kritičku i dinamičku
okolinu koju će javnost zavoljeti i shvatiti kao umjetnost današnjice.
30
3.2. Vizija muzeja
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci koristi i stvara fleksibilne izložbe zbirki uz
atraktivno dinamičko spajanje lokalne, nacionalne i međunarodne umjetnosti kako bi u svoju
novu moderno opremljenu zgradu privukao što veći broj korisnika sa različitim stajalištima te
postao prostor za inspiriranje, razmjenu ideja i aktivnog sudjelovanja i interakcije.
3.3. Cilj muzeja
Cilj muzeja je tranzicija. Prelazak muzeja u obnovljenu zgradu koja će imati pogodan prostor
za stalni postav muzeja, što će ujedno riješiti i problem sa depoom, te nadodati i
eksperimenalni prostor za izlaganje (mogućnost performansa i sl.). Ravnatelj Toj navodi i
mogućnost samofinanciranja kroz muzejsku trgovinu, knjižaru te kafić. Ovom tranzicijom te
realizacijom samog projekta koji, i dalje, čeka svoju konačnu realizaciju, MMSU bi dobio
mogućnost samofinanciranja što bi uvelike utjecalo na daljnje mogućnosti poslovanja.
3.4. Upravno vijeće
Upravno vijeće muzeja sastoji se od tri člana. Dva su člana Upravnog vijeća imenovana od
strane osnivača iz redova istaknutih znanstvenih i kulturnih djelatnika, a jednog člana bira
Stručno vijeće iz svojih redova. Mandat članova traje četiri godine te počinje teći od dana
konstituiranja Upravnog vijeća muzeja. Trenutno Upravno vijeće Muzeja odabrano je na
sjednici održanoj 23. Prosinca 2013. godine, a u sljedećem sastavu:
„1. Igor Eškinja, predsjednik Upravnog vijeća (izabran od strane osnivača)
2. Gordana Petrović (članica izabrana od strane osnivača)
3. Diana Zrilić (članica izabrana iz redova Stručnog vijeća)“
(pogledano na MMSU, 01.09.2015.)
31
3.5.Stručno vijeće
Stručno vijeće muzeja djeluje ponajprije kao stručno-savjetodavno organ. Vijeće se sastoji od
pet članova koje čine stručno osoblje iz reda zaposlenih u Muzeju koji prema odredbama
Zakona o muzejima ispunjavaju uvjete za postavljanje u odgovarajuća muzejska zvanja,
odnosno za obavljanje stručnih poslova u Muzeju te samog ravnatelja muzeja.
1. Milica Đilas
2. Sabina Salamon
3. Ksenija Orelj
4. Diana Zrilić
5. Slaven Toj
3.6. Odjeli Muzeja
„Muzej Moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci obuhvaća više odijela, od kojih su slijedeći:
Odjel dokumentacije, koji obuhvaća:
Dokumentacijske zbirke:
· Dokumentacijski fond - evidencija o izdavačkoj djelatnosti; voditeljica: Diana Zrilić
· Dokumentacijski fond - evidencija posebnih događanja; voditeljica: Diana Zrilić
· Dokumentacijski fond - hemeroteka; voditeljica: Diana Zrilić
· Dokumentacijski fond - knjiga evidencije o izložbama; voditeljica: Diana Zrilić
Odjel za edukaciju, koji obuhvaća:
Dokumentacijske zbirke:
· Dokumentacijski fond - evidencija o pedagoškoj djelatnosti voditeljica: Milica Đilas
· Dokumentacijski fond - videoteka voditeljica: Milica Đilas
32
Odjel za zaštitu građe, koji obuhvaća:
Dokumentacijske zbirke:
· Dokumentacijski fond - evidencija o konzervatorsko-restauratorskim postupcima;
voditeljica: Ronina Rukonić
Odjel zbirki, koji obuhvaća:
Muzejske zbirke:
· Zbirka Božidar Rašica; voditeljica: Ksenija Orelj
· Zbirka crteža; voditeljica: Vilma Bartolić
· Zbirka grafike; voditeljica: Nataša Šuković
· Zbirka skulptura; voditeljica: Ksenija Orelj
· Zbirka plakata; voditeljica: Ksenija Orelj
· Zbirka Romolo Venucci; voditeljica: Nataša Šuković
· Zbirka slikarstva; voditeljica: Vilma Bartolić
· Zbirka Slavko Grčko; voditeljica: Vilma Bartolić
· Zbirka fotografija; voditeljica: Sabina Salamon
· Zbirka medijske umjetnosti, filma i videa; voditeljica: Sabina Salamon“
(pogledano na MMSU, 01.09.2015)
3.7. Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci već je više od pola stoljeća mjesto izravnog
susreta s djelima suvremene i moderne umjetnosti. Iako, muzej nažalost još uvijek nema
priliku za izlaganje svojeg stalnog postava, od samog početka muzej veliku pozornost
usmjerava na edukativnu funkciju muzeja kao ustanove. Priređivane su didaktičke i
edukativne izložbe, predavanja sa dijapozitivima i filmskim projekcijama, razgovori sa
povjesničarima umjetnosti, likovnim kritičarima, umjetnicima, teoretičarima i pedagozima.
Muzejski pedagog čiji je zadatak smišljanje i ostvarivanje edukativnih programa, stručna
vodstva i kontinuirani rad s publikom djeluje od 1982. godine što je iznimno važno jer muzeju
33
koji je otvoren spram najšire publike, posrednička uloga u komunikaciji između posjetitelja i
umjetničkog djela presudna je za zadovoljstvo publike.
Temeljni ciljevi edukativnih programa jesu ostvariti prijateljsku i ugodnu okolinu, poticanje
radoznalosti i istraživanje, razumijevanje umjetničkih djela te doživljaj istih. Edukativni
programi posljednjih dva i pol desetljeća prate sve veće izložbe organizirane u muzeju.
Programi su osmišljeni tako da zadovolje interese različitih skupina publike, a metode i ciljevi
sastavljeni su prema uzrastu i predznanju ciljane skupine. Najbrojniji oblik edukativne
aktivnosti jesu vodstva po izložbama, tako su neke izložbe o arhitekturi potakle različite
bogate programe koji su uključili publiku od predškolskog uzrasta sve do treće dobi. Održana
su predavanja na temu pojedinih segmenata graditeljske baštine, organizirani su obilasci
objekata po gradu kao i igraonice te likovne radionice.
Međunarodne izložbe crteža i Biennala mladih redovito su bile poticajne za održavanje
likovnih radionica. U njima se kroz praktični rad u određenoj likovnoj tehnici upoznaje
kreativni proces i potiče samostalno likovno izražavanje.
Sadržajem muzejskih edukativnih programa koji se predstavljaju djeci kako bi što više razvila
pismenost te vizualnu osjetljivost, nadopunjavaju se školski programi.
Muzejska edukacija tako omogućava nova iskustva, razumijevanja, doživljavanja suvremenih
likovnih formi i složenih umjetničkih poruka, a u budućnosti i kontinuirani uvid u povijest
hrvatske moderne umjetnosti na temelju radova iz fundusa muzeja u stalnom postavu.
Kako bi Muzej moderne i suvremene umjetnosti privukao što veći broj posjetitelja, osmišljava
se raznoliki edukativni program kojim bi se publika aktivno uključila u komunikaciju te tako
Muzej postaje mjestom u koje se uvijek rado dolazi i vraća. Muzejska edukacija vrši se i u
muzejskoj knjižnici (nekadašnjoj Galeriji likovnih umjetnosti) koja je formirana 1948. godine,
neposredno po osnivanju Muzeja. Muzejska knjižnica bila je najprije stručne funkcije za
istraživačke radove zaposlenih kustosa. Knjige i časopisi s područja moderne i suvremene
umjetnosti te knjige opće i nacionalne povijesti i umjetnosti nabavljene su skromnim
sredstvima.
34
S vremenom se mijenjala njezina zadaća te se ona proširivala kao i njezin krug korisnika.
Knjižnični se fond se povećao sadržajem kao i galerijsko djelovanje Muzeja na nacionalnoj i
internacionalnoj razini.
Razmjena muzejskih publikacija ostvarena je s drugim muzejima u zemlji i inozemstvu. Tako
je tijekom godina, sakupljena raznovrsna te široka knjižnična kolekcija. Isto tako u brojne
domaće i inozemne muzejske knjižnice ubrojane su publikacije riječkog muzeja.
Zanimljivi i specifičan sadržaj knjižnice čine više od 20.000 kataloga izložbi i muzejskih
zbirki raznih svjetskih i gotovo svih domaćih galerija. U posljednjih 50 godina značajno se
povećala zbirka novinskih izrezaka koja predstavlja vrijednu i dragocjenu gradsku
dokumentaciju o likovnom životu regije i grada. Sastavni dio knjižničnog fonda su i audio
vizualna dokumentacija o poslovanju muzeja koja je pohranjena na video vrpcama, kao i CD-
teka. Za knjižnicu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti danas možemo reći da je
dragocjena banka podataka koja je otvorena za kooperaciju s drugim knjižnicama, muzejima,
medijima komunikacije, galerijama te pojedinačnim vanjskim korisnicima.
Međutim, zbog trenutnog malog prostora i otežanih tehničkih uvjeta koji ne omogućavaju
iskorištavanje svih njezinih dokumentacijsko-informacijskih potencijala, muzeju je temeljna
zadaća u projekciji aktivnosti u novoj zgradi iskoristiti sve te potencijale.
3.8. Financije
Grad je osnivač Muzeja i Muzej je pod kontrolom grada. Grad je dužan pokrivati osnovne
troškove poslovanja u što spadaju režije, najam prostora, plaće i materijalni troškovi te čak i
neke od programskih troškova muzeja. Nedostatak toga je potpuna usmjerenost na javni
novac iz gradske blagajne.
Također uočljiv je nedostatak prikladnog prostora za izlaganje stalnog postava Muzeja koji
umanjuje njegov povijesni aspekt. Prednost je, da ukoliko grad dobro posluje postoji
stabilnost poslovanja muzeja te konstantna solventnost poslovanja, čime je moguće ostvariti i
dodatne prihode koji se naknadno slijevaju u blagajnu Muzeja.
35
4. PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA MODERNE I SUVREMENE
UMJETNOSTI-RIJEKA
Primjena Interneta u poslovanju muzeja, poslovanje čini kvalitetnijim od tradicionalnog.
Internet za razliku od klasičnog poslovanja pridonosi nizu mnogih pogodnosti. Pogodnosti
koje Internet omogućava jesu olakšano poslovanje, prvenstveno zbog uštede vremena te
jednostavne komunikacije, smanjenih troškova poslovanja, brži je pristup informacijama,
olakšani su knjigovodstveni procesi. Što veće korištenje Internet poslovanja stvara bolju
organizaciju te konkurentsku prednost.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Internet koristi u svom cjelokupnom poslovanju.
Web stranica služi za predstavljanje muzeja javnosti, oglašavanje i marketing. Online je
predstavljen dio zbirki kako bi pobliže upoznao posjetitelje sa izložbama i privukao ih na
razgledavanje cijele. Online programima vodi se i knjigovodstvo. Osim toga Internet je
glavno komunikativno sredstvo među zaposlenicima, što putem e-maila, što putem tele-
konferencija i videokonferencija.
4.1. Online Zbirke
Unutar projekta, 2011. započela je Digitalizacija suvremene umjetnosti (DCA). Muzeju
moderne i suvremene umjetnosti time je omogućeno digitalizirati čak 730 radova iz različitih
zbirki nastalih od 1945. godine.
Vizija projekta bila je unaprijediti vidljivost moderne i suvremene umjetnosti na portalu
Europeana putem isporuke kvalitetnih digitaliziranih reprodukcija i dvojezičnih meta-
podataka. Trogodišnjim radom muzeja omogućeno je pregledati digitalizirane zbirke i na web
stranici muzeja, a to je ujedno bila i prilika za oblikovanje dvojezičnog pretraživača.
Pretraživati je moguće na nekoliko razina: naprednom pretragom, općom pretragom ili sa
ponuđenim ključnim riječima ili indeksom. Omogućen je pregled prema godini ulaska
predmeta u zbirku ili važnih događaja koja su istaknula djelatnost Muzeja od 1948. do 2013.
36
Moguće je i filtriranje rezultata pretrage koji se mogu pregledati u list formi ili tzv.
thumbnailsima sa više opcija rezultata. Sve odrezane reprodukcije popraćene su s osnovnom
legendom, a selekcijom pojedinog predmeta možemo stvoriti puni prikaz reprodukcije s
proširenom kataloškom, opisom, referencama i izložbenom povijesti umjetnine, koja ovisi o
razini potkrijepljenosti predmeta. Pretraživanje se može obavljati kroz opću i naprednu
pretragu, te prema kategoriji tema u naprednoj pretrazi kroz opće teme i naziva osobe ili tijela.
Značajni pomak je taj što se neki sadržajni dio kao što je dokumentacijska postava i opis,
interpretacija dijela te neki pojedini radovi mogu prikazati u audio/video prikazu.
U stručnom dijelu, reference koje sadrže bibliografiju umjetnine te komparativnu literaturu
imaju mogućnost povećanja reprodukcije. Za sve objavljene radove prisutna je suglasnost
autora za autorska prava kao i uvjeti objavljivanja.
4.2. Web Stranica Muzeja
Devedesetih godina dizajnirana je prva web stranica muzeja MMSU, a 2007. godine
napravljena je nova verzija tj. redizajnirana je te se koristi i danas. Na stranici muzeja
(www.mmsu.hr) mogu se pronaći sve potrebne informacije o muzeju. Detaljno je opisana
povijest muzeja, njegova misija i vizija, kao i sve izložbe i performansi koje je muzej
organizirao tijekom godina. Korisnici mogu pronaći potrebne brojeve telefona kontakt osobe,
e-mail adrese i lokaciju muzeja. Još jedan bitan dio Web-stranice muzeja su Online zbirke
koje postaju sve češće digitalizirane. Internet stranica sadrži informacije o izvještajima
poslovanja muzeja i zapisnike upravnog i stručnog vijeća te financijska izvješća. Zakonska
regulativa nalaže muzeju da konstantno arhivira sve podatke poslovanja. Na web stranici je
predstavljen dio izložbi i zbirki kako bi posjetitelje unaprijed upoznao sa nadolazećim
izložbama i zaintrigirao ih na posjećenost. Na poboljšanju web stranice se konstantno radi,
nedostatak financija ograničio je muzej na korištenje CMS-a iz 1997. godine što ograničava i
mogućnost širenja informacija pruženih na stranici muzeja.
37
4.3. Oglašavanje i marketing
Muzej konstantno radi i planira oglašavanje putem različitih medija. U zadnjih nekoliko
godina MMSU konstantno radi na povećanju korištenja društvenih grupa kao glavnog aspekta
komuniciranja sa strankama i konstantnim dodavanjem materijala o novim izložbama i
događanjima u muzeju, što se pokazalo uspješnim medijem za komuniciranje s posjetiocima.
Također, neki od drugih medija marketinga su plakati, radio i TV, Press konferencija i
predstavljanja programa, muzejske novine i pozivnice.
Svi od ostalih navedenih medija izravno su zavisni o financiranju grada, što nam opet ukazuje
na ovisnosti o stabilnosti gradske blagajne.
4.4. Komunikacija putem društvenih mreža
Od društvenih mreža Muzej koristi Facebook, Twitter, Skype.
4.4.1. Facebook
Facebook stranica muzeja nastala je 2009. Godine te do danas broji oko 5705 korisnika
pretplaćenih na stranicu. Na Facebooku se muzej oglašava besplatnim putem. Takav način
oglašavanja je više ograničen od ostalih vrsta facebook oglašavanja iz razloga što je stranica
vidljiva samo kod korisnika koji su „lajkali“ stranicu te kod njihovih prijatelja. To znači da će
oglas doći do korisnika koji su specifično tražili informacije o tom poduzeću na facebook-u ili
ako je netko od njihovih prijatelja prethodno „lajkao“ istu stranicu koja se automatski nakon
toga prikazuje na njihov korisnički profil. Prednost takvog načina oglašavanja je što je sasvim
besplatan, dok je nedostatak ograničenost u prodiranju do ostalih korisnika. Za dodatno
oglašavanje putem facebook-a potrebno je platiti korporaciji.
4.4.2. Twitter
Druga društvena mreža kojom se koristi MMSU je Twitter. Na stranici Twittera od MMSU-a
vidljivo je da MMSU često objavljuje važne obavijesti u sklopu programa kako bi njegovi
followeri ostali informirani. Za sada stranica sadrži 142 tweet-a, dakle toliko poruka je muzej
razmijenio sa followerima.
38
Muzej slijedi 783 osobe što je poprilično velik broj korisnika koji je pretplaćen na stranicu
muzeja. Također, možemo uočiti da je i sam muzej pretplaćen na druge stranice tweetera koje
su vezane za kulturu te ih je čak 188.
Također bitna je činjenica da je današnji android sustav mobilnih uređaja omogućio
pristupanje stranicama Twittera putem mobilnih uređaja.
4.4.3. Skype
MMSU koristi Skype kao glavni način komunikacije među zaposlenicima koji sudjeluju u
raznim EU projektima. Često se održavaju videokonferencije kako bi se razmijenile bitne
informacije ključne za poslovanje i dogovaranje novih izložbi i sličnog. Ponekad se događa da
zaposlenici idu na službena putovanja pa je to jedan od najlakših načina za komunikaciju jer
se temelji na živom (engl. live) razgovoru, što znači da oba sudionika komunikacije moraju
trenutno bit na mreži kako bi se ostvario video poziv ili glasovni poziv.
4.5. Online knjigovodstvo
Muzej moderne i suvremene umjetnosti koristi Internet kao kanal distribucije po kojem vrši
svoju bankovnu aktivnost. MMSU koristi Internet bankarstvo (eng. Online banking) od 2008.
godine. Na taj način jednostavno i izravno obavlja i pregledava financijske transakcije i
stanja. Putem Interneta pristupljuje stranicama RIF, TEB (stručni servisi za računovodstvo)
potrebnim za obavljanje poslovanje, te koristi alate poput tečajnih listi, kalkulatora te
aplikacija za obračuna plaća i slično.
Računovodstvo MMSU-a koristi se financijskim programom grada Rijeke, pod imenom
„Riznica Rijeka„ koji se podrazumijeva kao glavni kanal računovodstvene komunikacije sa
gradom .
Za arhiviranje podataka tj. vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije koriste se
softveri M++ i S++ kao zajedničke particije na disku i medij za dijeljenje podataka među
zaposlenicima ali ujedno služe i kao baza podataka.
39
4.5.1. Softver M++
Muzej moderne i suvremene umjetnosti za pohranjivanje svojih muzejskih zbirki koristi
relacijsku bazu podataka M++. To je fleksibilni program koji je nastao kao plod
dugogodišnjeg razvijanja. Njegove funkcije uključuju zaštitu podataka, pretraživanje i prikaz
multimedijalnog sadržaja, ispis te mogućnost konvertiranja podataka u druge formate.
Iako su programske mogućnosti velike, vrlo je pogodan i za korisnike početnike, baš zbog
svoje detaljnosti te načina upisa koji je transparentan i upotrebljava se na isti način u svim
razinama programa. Tako se korisnik upoznaje sa svim relevantnim kategorijama podataka.
Pri izradi programa izrazito je važno da su primijenjeni standardi koji su razvijeni za različite
discipline, te da se bude u skladu s Pravilnikom o vođenju muzejske dokumentacije izdanog
od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao i s CIDOC-ovim međunarodnim
smjernicama za muzejske predmete.
M++ program predviđen je za rad u lokalnoj mreži. Najprije se instalira na server, prilikom
toga kreira se virtualni disk M, a zatim mu se pristupa s radnih stranica. Baza podataka
formirana je u folderu pod imenom „muzej“ gdje se isto tako nalaze folderi „mmedia“ koji
služe za pohranu slika muzejskih predmeta te folder „param“ u kojem je logotip muzeja. Na
server istodobno može biti spojeno više radnih stanica tj. više korisnika i oni u isto vrijeme
mogu raditi na pojedinoj radnoj stanici, a da to ne mijenja način rada pojedinaca. Zbog toga je
poželjno da se server nikada ne gasi. U programu se svaka izmjena podataka o muzejskom
predmetu trenutačno bilježi u bazu pa opcija za snimanje nije potrebna. Znači, opasnost od
zaboravljenog spremanja podataka i njegovog gubitka ne postoji.
Kada se otvara neki novi zapis o muzejskom predmetu uvijek se najprije započinje s
inventarnom oznakom, to je ključni element. Svaki predmet muzeja određen je svojom
inventarnom oznakom. Ona može biti kombinacija slova, brojeva te ostalih znakova koju
određuje korisnik (muzej), ali ne mogu postojati dva predmeta s istom inventarnom oznakom.
40
4.5.2. Softver S++
Za vođenje sekundarne muzejske dokumentacije namijenjen je modul S++. Taj program
nastao je kao nadopuna programa za vođenje primarne dokumentacije (M++). U sekundarnu
dokumentaciju spadaju popratni i dopunski fondovi muzejske djelatnosti. Oni mogu biti
organizirani prema sadržaju i prema medijima prikazivanja. Iako su moduli M++ i S++ dvije
odvojene baze podataka, u S++ ugrađena je opcija poveznice sa modulom M++. Oni se mogu
voditi odvojeno, svaki sam za sebe, međutim Muzej moderne i suvremene umjetnosti
posjeduje oba programa i oni se mogu povezati. Dakle, primarna i sekundarna muzejska
dokumentacija mogu se povezati te se na taj način poboljšava kvaliteta i konzistentnost
muzejske dokumentacije. S++ je izrađen u istoj tehnologiji kao i M++ (MS Access-u 97), te je
isto tako predviđen za rad na lokalnoj mreži.
Moduli, sukladni s Pravilnikom o načinu vođenja dokumentacije te njegovu sadržaju, mogu
uz pravilno korištenje u potpunosti ispunjavati potrebe dokumentacije predmeta Muzeja.
41
5. ZAKLJUČAK
Na temelju prethodno iznesenih podataka, zaključak je da Muzej moderne i suvremene
umjetnosti uvelike koristi Internet koji je neophodan za obavljanje i vođenje poslovanja.
Za razliku od tradicionalnog načina poslovanja, Internet poslovanje uvelike pridonosi muzeju
u područjima komunikacije, protoka informacija te brzine obavljanja poslovnog procesa.
Još jedan od pozitivnih učinaka je financijski boljitak, muzej ima niske troškove
telekomunikacija, niske troškove oglašavanja (jer se uglavnom koristi Internet oglašavanjem).
Internetom je omogućena direktna povezanost sa riznicom grada Rijeke što znači da Muzej ne
mora slati svoje knjigovodstvene papire gradu Rijeci već se to sve šalje putem Interneta, što je
opet, financijska olakšica, te brže obavljanje poslovnog procesa.
Jedna od iznenađujućih činjenica je da je muzej putem Interneta razvio i publiku koja se ne
mora nužno pojaviti na adresi muzeja, već prati muzej samo putem njihovih stranica, „lajka“ i
„share-a“ njihove postove, multimedijske sadržaje te sudjeluje u diskusijama.
Takvim suvremenim načinom poslovanja iskazana je prednost vođenja poslovanja preko
Interneta što dovodi do potvrđivanja postavljene hipoteze koja glasi da primjena Interneta u
poslovanju MMSU, poslovanje čini kvalitetnijim od tradicionalnog.
Primjena Interneta pridonosi nizu mnogih pogodnosti kao što je iskorištenje svih mogućih
raspoloživih poslovnih resursa, posebno informacijskih, ostvarivanje što bolje tržišne pozicije,
težnja prema boljim poslovnim učincima-posebno financijskim. Što veće korištenje Internet
poslovanja stvara bolju organizaciju te konkurentsku prednost.
Razvojem novih tehnologija u svijetu čak je omogućeno pregledavati kulturološke sadržaje
putem online video peer-to-peer oblika komunikacija. Što znači da korisnik stranice
pregledava sadržaj muzejske izložbe putem računala ili mobilnog uređaja. Smatram da je to
jedna od mogućnosti koju bi muzej trebao razmotriti jer omogućava korisnicima koji su
udaljeni od muzeja lak uvid u trenutni sadržaj muzeja. To bi također omogućilo otvaranje
novog načina za ostvarivanje direktnog prihoda u muzejsku blagajnu.
42
LITERATURA
1.KNJIGE:
1. Čerić V., Vraga M., 2004., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb
2.Panian, Ž., Strugar I.,2000.,Primjena računala u poslovnoj praksi, Sinergija, Zagreb
3.Srića Vi suradnici., 1999., Menađerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb
4.Varga M., Ćurko K., Panian Ž., Čerić V., Bosilja Vukšić V., Srića V., Požgaj Ž., Strugar I.,
Spremić M., Pejić Bach M., Vlahović N., Jaković B., 2007., Informatika u poslovanju,
Element, Zagreb
2.WEB IZVORI:
1. Društvene mreže, https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvena_mre%C5%BEa
(pogledano 15.08.2015.)
2. Facebook, https://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook (pogledano 15.08.2015.)
3. Twitter, https://hr.wikipedia.org/wiki/Twitter (pogledano 15.08.2015.)
4. Skype, https://hr.wikipedia.org/wiki/Skype (pogledano 15.08.2015.)
5. MMSU, http://www.mmsu.hr/ (pogledano 01.09.2015.)
6. Online zbirke, http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=64 (pogledano 01.09.2015.)
7. Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU,
http://www.mmsu.hr/Default.aspx?art=66&sec=26 (pogledano 01.09.2015.)
8. M++, http://www.mdc.hr/hr/muzeji-u-hrvatskoj/informatizacija-muzeja-hrvatske/muzeji-
korisnici-m-plus-plus-a/ (pogledano 22.08.2015.)
9. S++, http://www.mdc.hr/UserFiles/File/informatizacija/prirucnik_S.pdf (pogledano
22.08.2015.)
10. Internet u RH, www.hakom.hr, (pogledano 05.08.2015.)
43
POPIS SLIKA:
1. Internet servisi i njegova podjela………………………………………………………......16
POPIS GRAFIKONA:
1. Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu………………………………………..27
2. Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu……………………………………28
44