PLANIRANJE UPRAVLJANJA VRSTIM OTPADOM
PRIRUNIK ZA UESNIKE
Prvo izdanje Beograd, april 2009.
The Urban Institute poseduje ili kontrolie
autorska prava nad ovim pisanim materijalima. Informacije date u ovim pisanim materijalima
se mogu koristiti za potrebe sprovoenje istraivanja, u akademske, regulatorne ili druge
nekomercijalne svrhe. Pri ovome, neophodno je izvriti odgovarajuce naznaenje imena.
U sluaju da se na bilo koji nain vri izmena ovih pisanih materijala
bez izriitog pisanog odobrenja The Urban Institute, neophodno je dopisati sledei tekst izjave o
odricanju od odgovornosti: Tekst izvornog dokumenta je
promenjen, i zakljuci, preporuke i miljenja data ovde automatski
ne odraavaju zakljuke, preporuke i miljenja izvornog
autora
Program podsticaja ekonomskom razvoju optina
je petogodinji projekat u Srbiji koji finnansira
Americka agencija za meunarodni razvoj
(USAID), a implementira Urban Institut
(UI)
Strana 3 10/06/2009.
PREDGOVOR
Namena prirunika Uspostavljanje efikasnog Sistema upravljanja komunalnim vrstim otpadom podrazumeva dobro poznavanje oblasti zbrinjavanja vrstog otpada, tehnikih trendova, standarda i najbolje dostupnih tehnologija, odgovarajua organizaciona reenja koja, esto, podrazumevaju i potrebu za meuoptinskom saradnjom, odgovoran odnos optinske uprave, normativno i legalno voenje postupaka uspostavljanja sistema i adekvatan izbor kadrova u organizaciji / kontroli sistema. Najzad, sama realizacija sistema u ovoj oblasti donosi i neke nove organizacione modele, posebno sa aspekta saradnje javnog i privatnog sektora. Optinski rukovodioci i odgovorna lica u javnim komunalnim preduzeima kao slubenici koji su direktno ukljueni u proces odluivanja o tipu i samoj organizaciji sistema upravljanja vrstim otpadom, kao i ostala lica koja su u poziciji da utiu na postupak odluivanja, duni su da to bolje upoznaju sisteme zbrinjavanja vrstim otpadom, ukljuiv i sistem javnih nabavki u Republici Srbiji i da svoje obaveze ispunjavaju dosledno, korektno i struno. Da bi se to postiglo, potrebno je jasno definisati aktivnosti, nosioce, obaveze i odgovornosti svih lica ukljuenih u postupak uspostavljanja optinskog (u sastavu ireg regionalnog) sistema upravljanja vrstim otpadom i obezbediti im jasne i, kad god je to mogue, pisane instrukcije o radu. Ovaj prirunik ima za cilj da ukae na osnovna sistemska reenja u oblasti upravljanja vrstim otpadom u EU i Republici Srbiji i prui osnovna praktina uputstva za postupanje u najeim situacijama u kojima se subjekti odluivanja u lokalnoj samoupravi mogu nai. Posebna namena Prirunika je da pojasni nain postupanja u sistemima koji zahtevaju dogovor javnog i privatnog partnera.
Strana 4 10/06/2009.
SADRAJ
SADRAJ ............................................................................................................................................ 4 1 OPTI PREGLED UPRAVLJANJA VRSTIM OTPADOM ............................................. 10
1.1 UVOD ......................................................................................................................................... 10 1.2 KOMUNALNI VRSTI OTPAD (KO).................................................................................. 10 1.3 VRSTE VRSTOG OTPADA .................................................................................................. 11 1.4 USLUGE VEZANE ZA VRSTI OTPAD ............................................................................... 12 1.5 ELEMENTI PLANIRANJA ...................................................................................................... 12
1.5.1 PODRUJE USLUGE .......................................................................................................... 12 1.5.2 Proizvodnja otpada ................................................................................................................ 13 TABELA 1.1 Procena koliine otpada ............................................................................................ 13 1.5.3 StandardI usluge .................................................................................................................... 14 Tabela 1.2 - Primer standarda usluga ................................................................................................. 14 1.5.4 PRUAOCI USLUGA .......................................................................................................... 15 TABELA 1.3 Raspodela kljunih odgovornosti u okviru najuobiajenijeg upravljanja vrstim otpadom Opcije uea privatnog sektora ....................................................................................... 16 1.5.5 Zakonski i regulatorni elementi ............................................................................................. 16 1.5.6 finansijski elementi ............................................................................................................... 17
2 ZAKONSKI i REGULATORNI ZAHTEVI ......................................................................... 19 2.1 UVOD ......................................................................................................................................... 19 2.2 ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA ....................................................................................... 21 2.3 KONCESIJA ................................................................................................................................ 22 2.4 MEOVITA PRAVNA LICA ................................................................................................... 24
3. JAVNO-PRIVATNA PARTNERSTVA ............................................................................... 29 3.1 UVOD ......................................................................................................................................... 29 3.2 UGOVORI O USLUGAMA ...................................................................................................... 29 3.3 UGOVORI O UPRAVLJANJU ................................................................................................ 30 3.4 FRANIZE ................................................................................................................................ 31 3.5 KONCESIJE .............................................................................................................................. 32 3.6 OTVORENO NADMETANJE.................................................................................................. 32
4. RAZRADA PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM ............................................................ 35 4.1. UVOD ......................................................................................................................................... 35 4.2 FORMIRANJE TIMA ZA PLANIRANJE ................................................................................ 35 4.3 ANALIZA MERODAVNIH ZAKONA I PROPISA ................................................................. 36 4.4 DEFINSANJE PODRUJA USLUGE ........................................................................................ 37 4.5 PRIKUPLJANJE PODATAKA .................................................................................................. 37 4.6 POSTUPCI OCENJIVANJA POSTOJEIH USLUGA ........................................................... 40
4.6.1. ADEKVATNOST USLUGE ............................................................................................... 40 4.6.1.1 Tehniki uinak ............................................................................................................ 42 4.6.1.2 Pitanja vezana za ivotnu sredinu ................................................................................. 42 4.6.1.3 Finansijsko-ekonomski uinak ..................................................................................... 43 4.6.1.4 Socijalni i kulturni uinak ............................................................................................ 44 4.6.1.5 Institucionalni i organizacioni uinak ........................................................................... 44 4.6.1.6 Politiki i pravni uinak ................................................................................................ 44
4.7 RAZRADA PLANA USLUGA UPRAVLJANJA OTPADOM ................................................ 45
Strana 5 10/06/2009.
4.8 USLUGE SAKUPLJANJA OTPADA IZ DOMAINSTAVA I KOMERCIJALNOG OTPADA PROJEKTNI ASPEKTI .......................................................................................................................... 48
4.8.1. MESTO SAKUPLJANJA .................................................................................................... 49 4.8.2. Metod SAKUPLJANJA ....................................................................................................... 52 4.8.3. VRSTA KontEJnerA ZA DRANJE OTPADA ................................................................. 54 4.8.4. UESTALOST SAKUPLJANJA ........................................................................................ 56
4.9 SAKUPLJANJE INDUSTRIJSKOG OTPADA ........................................................................... 56 4.9.1. MESTO SAKUPLJANJA .................................................................................................... 57 4.9.2. VRSTA KontEJnerA ZA DRANJE OTPADA ................................................................. 57 4.9.3. UESTALOST SAKUPLJANJA ........................................................................................ 59
4.10 SAKUPLJANJE MEDICINSKOG OTPADA ............................................................................ 59 4.10.1. Uvod ................................................................................................................................... 59 4.10.2. IZVORI OTPADA ............................................................................................................. 59 4.10.3. UPRAVLJANJE NA LICU MESTA ................................................................................. 60 4.10.3.1 Skladitenje................................................................................................................... 62 4.10.4. SAKUPLJANJE OTPADA ............................................................................................... 63 4.10.4.1 Transportna vozila i kontejneri ..................................................................................... 63 4.10.4.2 Uestalost sakupljanja otpada ....................................................................................... 64
4.11 RECIKLIRANJE OTPADA ....................................................................................................... 65 4.11.1. Uvod ................................................................................................................................... 65 4.11.2. IZBOR MATERIJALA KOJI MOE DA SE RECIKLIRA ............................................. 66 4.11.3. SAKUPLJANJE OTPADA KOJI MOE DA SE RECIKLIRA ....................................... 68
Tabela 4.12. Projektni kriterijumi za mesto sakupljanja otpada ........................................................ 70 4.11.4. PRERADA OTPADA ........................................................................................................ 70
4.12 ODLAGANJE OTPADA NA DEPONIJU ................................................................................ 72 4.12.1. IZBOR LOKACIJE ........................................................................................................... 73 4.12.2. ASPEKTI PROJEKTOVANJA DEPONIJE ..................................................................... 78 4.12.2.1 Obloge deponija ............................................................................................................ 79 4.12.2.2 Upravljanje procednim vodama .................................................................................... 81 4.12.2.3 Kontrola gasa iz organskih otpadaka. ........................................................................... 82 4.12.2.4 Kontrola pristupa .......................................................................................................... 84
4.13 USLUGE IENJA ULICA I JAVNIH OBJEKATA ............................................................ 84 4.13.1. DEFINIITE I OCENITE TRENUTNU PRAKSU .......................................................... 85 4.13.2. ASPEKTI PROJEKTOVANJA - IENJE ULICA ...................................................... 86 4.13.2.1 Podruje usluge ............................................................................................................ 86 4.13.2.2 Uestalost usluge .......................................................................................................... 86 4.13.2.3 Vreme pruanja usluge ................................................................................................. 87 4.13.2.4 Metode ienja ............................................................................................................ 88 4.13.3. ASPEKTI PROJEKTOVANJA - IENJE JAVNIH OBJEKATA ............................... 89 4.13.3.1 Usluga obezbedjenja korpi za otpatke .......................................................................... 89 4.13.3.2 Pranje javnih konstrukcija ............................................................................................ 92
4.14 PRIMENA PLANA .................................................................................................................... 93 4.14.1. Uvod ............................................................................................................................. 93 4.14.2 Nastavljanje sa pruanjem usluga ................................................................................. 93 4.14.3 Privatizacija usluga ....................................................................................................... 94 5 UVOD U FINANSIJSKO UPRAVLJANJE ....................................................................... 100
5.1 SAKUPLJANJE FINANSIJSKIH PODATAKA ZA POSTOJEE USLUGE ....................... 101 5.1.1 PRIHODI .................................................................................................................... 102
TABELA 5.1. Primer izvora prihoda ............................................................................................ 102 TABELA 5.2. - Primer rezimea podataka o prihodima.................................................................... 103
5.1.2. TROKOVI ................................................................................................................ 103
Strana 6 10/06/2009.
5.1.2.1. Operativni trokovi ......................................................................................................... 104 5.1.2.2. Investicioni trokovi ........................................................................................................ 106 5.1.3. OKVIR ZA POPIS VOZILA I OPREME .................................................................. 107 2. OKVIR ZA POPIS VOZILA i OPREME ........................................................................... 107 5.1.3.1. Trokovi pre poetka pruanja usluge ............................................................................ 109 5.1.3.2. Trokovi na kraju pruanja usluge .................................................................................. 109 5.1.3.3. Indirektni trokovi ........................................................................................................... 109 5.1.3.4. Rezime trokova .............................................................................................................. 110 5.1.4. FINANSIJSKI RAUNI ............................................................................................ 111 2. FINANSIJSKI RAUNI ..................................................................................................... 111
5.2 FINANSIJSKA ANALIZA POSTOJEEG OBAVLJANJA POSLOVA .............................. 112 5.3 PROCENJIVANJE BUDUIH TROKOVA ........................................................................ 113
5.3.1. OBAVLJANJE POSLOVA ........................................................................................ 114 5.3.2. POTREBE ZA KAPITALOM.................................................................................... 114 6 UVOD U RASPISIVANJE TENDERA ............................................................................. 118
6.1 OPTI ZAKONSKI ZAHTEVI ............................................................................................... 119 6.1.1. POKRETANJE POSTUPKA ..................................................................................... 119 6.1.2. USLOVI ZA POKRETANJE POSTUPKA ............................................................... 120 6.1.3. ODLUKA O POKRETANJU POSTUPKA ............................................................... 120 6.1.4. PRINCIP OSIGURANJA PRAVINOG NADMETANJA MEDJU PONUDJAIMA 121
6.2 ADMINISTRATIVNI ZAHTEVI U VEZI SA TENDEROM ................................................. 121 6.2.1. TRANSPARENTNOST U KORIENJU JAVNIH SREDSTAVA ........................ 121 6.2.2. JEDNAKOST PONUDJAA .................................................................................... 121 6.2.3. ZATITA PODATAKA ............................................................................................ 122 6.2.4. DOKUMENTACIJA I VODJENJE EVIDENCIJE ................................................... 122 6.2.5. UVANJE DOKUMENTACIJE ............................................................................... 122 6.2.6. JEZIK KOJI SE KORISTI U POSTUPKU JAVNE NABAVKE .............................. 122 6.2.7. VALUTA .................................................................................................................... 123 6.2.8. ANTI-KORUPCIJSKO PRAVILO ............................................................................ 123 6.2.9. TENDERSKA KOMISIJA ......................................................................................... 123
6.3 PRETKVALIFIKACIJA PONUDJAA (RESTRIKTIVNI POSTUPAK) ............................ 124 6.3.1. POSTUPCI PRETKVALIFIKACIJE ......................................................................... 124 6.3.2. PRIPREMA ZAHTEVA ZA KVALIFIKOVANJE ................................................... 125 6.3.3. MINIMALNI ZAHTEVI ZA PRETKVALIFIKACIJU - TEHNIKI ...................... 125 6.3.4. MINIMALNI STANDARDI ZA PRETHODNO TEHNIKO ISKUSTVO UKLJUUJU SLEDEE: ........................................................................................................... 125 6.3.5. MINIMALNI ZAHTEVI ZA PRETKVALIFIKACIJU NETEHNIKA PITANJA 127 6.3.6. JAVNO OGLAAVANJE ......................................................................................... 128 6.3.7. IZDAVANJE ZAHTEVA ZA KVALIFIKOVANJE ZAInteresOVANIM IZVOAIMA ............................................................................................................................ 128 6.3.8. OCENJIVANJE ODGOVORA PRIMLJENIH OD IZVOAA ............................. 129
6.4 PRIPREMA TENDERA .......................................................................................................... 130 6.4.1. UVOD ........................................................................................................................ 130 6.4.2. ZVANIAN POZIV .................................................................................................. 132 6.4.3. INFORMACIJE I INSTRUKCIJE ............................................................................. 132 6.4.4. NACRT UGOVORA, OPTI USLOVI I PRILOZI .................................................. 132 6.4.5. OPTI USLOVI ......................................................................................................... 133 6.4.6. PRILOZI UZ OPTE USLOVE................................................................................. 134 6.4.7. TEHNIKE SPECIFIKACIJE ................................................................................... 134
Strana 7 10/06/2009.
6.4.7.1. Odeljak 1 Opti opis usluga ......................................................................................... 134 6.4.7.2. Odeljak 2 - Specifikacije usluga ..................................................................................... 134 6.4.7.3. Odeljak 3 Minimalni tehniki zahtevi .......................................................................... 135 6.4.7.4. Odeljak 4 - Norme rada .................................................................................................. 135 6.4.7.5. Odeljak 5 Praenje rezultata rada ................................................................................. 136 6.4.7.6. Odeljak 6 - Merenje i plaanje ........................................................................................ 136 6.4.7.7. Odeljak 7 - Penali ............................................................................................................ 137 6.4.8. TEHNIKA PONUDA PONUDJAA ..................................................................... 138 6.4.8.1. Obaveze koje preuzima Ponudja ................................................................................... 138 6.4.9. PONUDJAI KOJI INE ARANMAN ZAJEDNIKOG ULAGANJA ............... 138 6.4.10. NACRT PLANA RADA ............................................................................................ 139 6.4.11. OSOBLJE ................................................................................................................... 140 6.4.12. ODELJAK O POSTROJENJIMA I OPREMI ........................................................... 141 6.4.13. REZIME JAKIH STRANA I INOVATIVNIH PRISTUPA IZ TEHNIKE PONUDE 141
6.5 IZMENA NACRTA UGOVORA ............................................................................................ 141 6.6 GARANTNO PISMO ZA DOBRO IZVRENJE UGOVORA .............................................. 142 6.7 REFERENTNI MATERIJAL .................................................................................................. 142
6.7.1. OPTA DOKUMENTA VEZANA ZA NABAVKE ................................................. 142 6.7.2. TEHNIKE SPECIFIKACIJE ZA UPRAVLJANJE VRSTIM OTPADOM ......... 142 7 UVOD OCENA PONUDA NA TENDER I UGOVARANJE ........................................ 145
7.1 KOMISIJA ZA OCENJIVANJE PONUDA ............................................................................ 145 7.2 OTVARANJE PONUDA NA TENDER ................................................................................. 146 7.3 OCENJIVANJE OPTIH ZAHTEVA ZA PODNESKE ......................................................... 147 7.4 OCENA TEHNIKIH PONUDA ........................................................................................... 149
7.4.1. PREDLOENO OSOBLJE ........................................................................................ 150 7.4.2. KVALITET OPREME I POSTROJENJA ................................................................. 151 7.4.3. KOMPATIBILNOST NACRTA PLANA RADA ..................................................... 151
7.5 OCENA FINANSIJSKE PONUDE ......................................................................................... 152 7.6 IZBOR IZVOAA ............................................................................................................... 153 7.7 OBAVETENJE O DODELI UGOVORA ............................................................................. 154 7.8 PREGOVARANJE O UGOVORU I DODELA UGOVORA ................................................. 154
7.8.1. DOSTAVLJANJE TRAENIH DOKUMENATA .................................................... 154 7.9 PRIHVATANJE PONUDE IZVOAA ............................................................................... 155 7.10 IZMENE PONUDE IZVOAA ........................................................................................... 155 7.11 POTPISIVANJE UGOVORA ................................................................................................. 155 7.12 ADMINISTRATIVNI ZAHTEVI ........................................................................................... 156 7.13 OVLAENJE ZA POTPISIVANJE ...................................................................................... 156 7.14 DOKUMENTACIJA ............................................................................................................... 156
8 UVOD INFORMACIJE ZA I KOMUNIKACIJA SA JAVNOU ............................... 159 8.1 FAZA PLANIRANJA ............................................................................................................. 160
8.1.1. DEFINISANJE OPTIH CILJEVA KAMPANJE ..................................................... 161 8.1.2. OSNIVANJE TIMA ZA INFORMISANJE JAVNOSTI I KOMUNIKACIJU SA JAVNOU ................................................................................................................................. 162 8.1.3. IZRADA ANALIZE ORGANIZACIONIH POTREBA ............................................ 162 8.1.4. OBAVLJANJE PROCENE KOMUNIKACIJE/EDUKACIJE .................................. 164 8.1.5. REZULTAT PROCENE KOMUNIKACIJE/EDUKACIJE .............................................. 164 8.1.5.1. Predvidjanje problema .................................................................................................... 164 8.1.5.2. Identifikovanje ciljnih javnosti i razrada njihovih profila ............................................... 165 8.1.5.3. Identifikovanje glavnih aktera .................................................................................... 166
8.2 FAZA RAZRADE ................................................................................................................... 166
Strana 8 10/06/2009.
8.2.1 PLANIRANJE STRATEGIJE KomuniKaCiJE ......................................................... 167 8.2.1.1. Rafinisanje krajnjih ciljeva kampanje ........................................................................ 167 8.2.1.2 Rezime nalaza u pogledu kljune ciljne javnosti ........................................................ 167 8.2.1.3 Razrada poruke kampanje .......................................................................................... 167 8.2.1.4 Izrada strategije realizacije ......................................................................................... 168 8.2.1.5 Izrada budeta za komuniciranje ................................................................................ 168
8.3 FAZA REALIZACIJE ............................................................................................................. 169 8.3.1. PRIPREMA TAMPANOG MATERIJALA, PUBLIKACIJA I ALATA BAZIRANIH NA MEDIJIMA .................................................................................................... 169 8.3.2. LANSIRANJE KAMPANJE ...................................................................................... 170 8.3.2.1. Mobiliziranje glavnih aktera ........................................................................................... 170 8.3.2.2. Mobiliziranje medija ....................................................................................................... 170 8.3.3. OrganizOVANJe PromotiVnIH DOGADJAJA ......................................................... 171 8.3.3.1. Razrada plana koncepta za svaki dogadjaj ...................................................................... 171
8.4 FAZA OCENJIVANJA ........................................................................................................... 173 8.4.1. OCENA PROCESA ................................................................................................... 173 8.4.2. OCENA USPENOSTI PROMOTIVNIH DOGADJAJA ........................................ 174 8.4.3. OCENA UTICAJA ..................................................................................................... 174 8.4.3.1 Izrada upitnika za kvantitativno istraivanje .............................................................. 175 8.4.3.2 Zavravanje ocenjivanja uticaja i priprema konanog izvetaja ................................. 175 ANEKS 1- uzorak tenderskih dokumenata .................................................................................. 178 ANEKS 2 - MODEL TEHNIKIH SPECIFIKACIJA ............................................................... 179
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 9 10/06/2009.
PROJEKT POMOI OD STRANE PROGRAMA MEGA
Prirunik za planiranje upravljanja vrstim otpadom
Opti pregled
planiranja
upravljanja vrstim
otpadom
POGLAVLJE
1
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 10 10/06/2009.
POGLAVLJE 1
1 OPTI PREGLED UPRAVLJANJA VRSTIM OTPADOM
1.1 UVOD
U ovom dokumentu su date informacije i smernice koje se tiu planiranja i upravljanja
uslugama prikupljanja i odlaganja vrstog otpada. U ovom dokumentu su takodje
sadrane informacije o metodama Javnog-privatnog uea (Public-Private Participation
- PPP) za pruanje usluga u vezi sa vrstim otpadom, ukljuujui i postupke kod
tendera, ugovaranje i vodjenje ugovora. Informacije o finansijskoj analizi i svesti javnosti
i komunikaciji sa njome su takodje sadrane.
U toku procesa planiranja, moe se identifikovati, razvijati i procenjivati vie alternativa
usluga vezanih za otpad. Ovi alternativni planovi usluga treba da sadre dovoljno
detaljne informacije, kako bi se pripremile procene projektovanih trokova za svaku
alternativu koja se prouava. Oni takodje treba da sadre osnovne informacije koje su
potrebne da se urade preliminarne procene naknada i naplate usluga koje su potrebne
da bi se podrao poeljan nivo usluge i da bi se procenilo da li je poeljna privatizacija.
Planiranje upravljanja otpadom je iterativni proces. U nekim sluajevima, informacije
razradjene tokom te analize mogu da dovedu do toga da oni koji su ukljueni u ovaj
proces ponovo razmisle o svojim eljenim ciljevima i rezultatima. U drugim sluajevima
se moe pokazati da su eljene alternative preskupe ili teke za realizaciju, u kom
sluaju moe biti opravdano da se vrate na proces planiranja kako bi odabrali neki
drugaiji plan. Podruja usluge mogu da se menjaju. eljene vrste ili nivoi usluge
upravljanja otpadom mogu da se menjaju. Treba shvatiti da ove vrste situacija nisu loe:
da biste imali bolji sistem upravljanja otpadom, morate da uzmete u obzir mnoge
varijable, od kojih su neke nepoznate sve dok se ne uradi analiza. Konano, planiranje
upravljanja otpadom je u stvari neprekidni proces, a ne jedna jedina mera ili odluka.
1.2 KOMUNALNI VRSTI OTPAD (KO)
Komunalni vrsti otpad se tipino definie tako da obuhvata otpad iz domainstava,
komercijalnih ustanova, i javnih institucija, kao i otpade sa slinim karakteristikama iz
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 11 10/06/2009.
industrijskih, komunalnih, poljoprivrednih i medicinskih objekata. On tipino ne obuhvata
opasan, infektivni, radioloki, ili teni otpad i mulj, niti tipino obuhvata otpad od ienja
ulica ili industrijski, poljoprivredni otpad, te otpad od izgradnje i ruenja.
Ovaj Prirunik e se fokusirati na planiranje, realizaciju i rad novih sistema za otpad, a
za upravljanje Komunalnim otpadom. U njemu se ne razmatra opasan, radioloki, teni
otpad, ili talog, iako bi i sisteme za upravljanje ovim vrstama otpada takodje trebalo
paljivo razmotriti.
1.3 VRSTE VRSTOG OTPADA
vrsti otpad obuhvata mnoge razliite vrste otpada. vrsti otpad se tipino sastoji od
otpadaka koje proizvode stanovnici, komercijalne firme, javne institucije, gradjevinske
delatnosti i industrije. Potencijalni izvori i vrste otpada koje mogu da se oekuju iz
svakog izvora unutar veine Podruja usluge su sledei:
IZ DOMAINSTAVA: otpaci od hrane, papir, karton, plastika, tekstil, koa,
batenski otpad, drvo, staklo, metal, pepeo, specijalni otpadi (npr. kabaste stvari,
elektronika za iroku potronju, uredjaji za domainstvo, baterije, ulje,
pneumatici), i opasni otpad iz domainstava.
INDUSTRIJSKI/PROIZVODNI: otpad od sredstava za ienje, ambalaa,
otpaci od hrane, izgradnje i proizvodnje, opasni otpad, talog, teni otpad, pepeo,
specijalni otpad i otpadni materijal/kart.
IZ KOMERCIJALNIH USTANOVA: papir, karton, plastika, drvo, otpaci od hrane,
staklo, metal, specijalni otpad i opasni otpad.
MEDICINSKI: otpad od sredstava za ienje, ambalaa, otpaci od hrane,
opasni otpad, infektivni otpai i radioloki otpad.
POLJOPRIVREDNI: otpaci od pokvarene hrane, otpaci od useva, opasni otpad
(npr., pesticidi) i nuzproizvodi iz prerade hrane.
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 12 10/06/2009.
OD IZGRADNJE/RUENJA: drvo, elik, beton, bunje, kamenje, zemlja, opasni
otpad,
OTPAD OD KOMUNALNIH USLUGA: otpad od ienja ulica; rezanja grana
drvea i uredjenja zemljita; opti otpad iz parkova, sa plaa i drugih rekreativnih
povrina; i otpadni mulj iz postrojenja za preiavanje vode i otpadnih voda.
1.4 USLUGE VEZANE ZA VRSTI OTPAD
Usluge vezane za vrsti otpad normalno obuhvataju neke ili sve od sledeih aktivnosti:
Sakupljanje otpada
o iz domainstava
o iz komercijalnih ustanova
o industrijskog
o medicinskog
Redukcija otpada, recikliranje i kompostiranje
Odlaganje otpada (Spaljivanje/Odlaganje na sanitarnu deponiju)
Runo i mainsko ienje ulica
Pranje i ienje javnih objekata
1.5 ELEMENTI PLANIRANJA
Da bi se razradio sveobuhvatni plan za usluge upravljanja utpadom, moraju se razmotriti
brojni elementi. Najvaniji elementi su opisani u narednim pasusima.
1.5.1 PODRUJE USLUGE
Podruje usluge je(su) geografska(e) lokacija(e) u kojoj(kojima) se ele realizovati
usluge upravljanja otpadom. Podruje usluge moe da se sastoji od teritorije jedne cele
Optine, ili samo odredjenih podruja unutar Optine. U nekim sluajevima, moe ak
biti korisno da dve ili vie Optina potrae regionalno reenje i kombinuju resurse za
primenu novog sistema za upravljanje vrstim otpadom. U takvom sluaju, Podruje
usluge moe da se prostire na vie od jedne Optine u pogledu odredjenih aktivnosti,
kao to su reciklaa i odlaganje na sanitarnu deponiju u skladu sa Nacionalnom
strategijom za upravljanje vrstim otpadom. U veini sluajeva, Podruje usluge e biti
definisano standardnim politikim podelama, kao to su administrativni okrug, optina, ili
region.
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 13 10/06/2009.
1.5.2 PROIZVODNJA OTPADA
Mora da se utvrdi koliina otpada koji se proizvodi, a ona zavisi od mnogih faktora.
Medju njima su: stepen socioekonomskog razvoja; stepen industrijalizacije; klima; obim
recikliranja; javna svest i interesi javnosti; i utemeljene kulturne vrednosti. Generalno,
vee koliine otpada se proizvode, kada se meri po glavi stanovnika, na lokacijama na
kojima je vii stepen ekonomskog prosperiteta i vei procenat urbane populacije.
Procene koliine otpada koji se proizvodi unutar datog podruja mogu da se izvre
primenom nekoliko razliitih pristupa. Za potrebe planiranja, zapremina ili teina otpada
moe da se proceni korienjem javno dostupnih objavljenih informacija o proizvodnji
otpada za podruja koja imaju sline fizike i kulturne karakteristike, kao i karakteristike
u pogledu korienja zemljita. Medjutim, ukoliko su ve u upotrebi sredstva za zvanino
prikupljanje otpada, odvoenje i/ili odlaganje, mogu se prikupiti i koristiti informacije koje
su vie specifine za lokalnu situaciju, kako bi se uradile preciznije procene (tj. tabela
podataka, broj i vrsta vozila za prikupljanje otpada koja se koriste, broj i vrsta vozila za
odlaganje otpada na odlagalite).
Procenjivanje koliine proizvedenog otpada na osnovu optih karakteristika podruja
usluge zahteva prikupljanje demografskih podataka o tom podruju. U Tabeli 1.1 su
nabrojane neke od informacija koje mogu da predstavljaju osnovu za procenjivanje
koliina otpada.
TABELA 1.1 Procena koliine otpada
V R S T A
O T P A D A
I Z V O R
O T P A D A
F A K T O R I
P R O I Z V O D N J E
O T P A D A
T I P I N E J E D I N I C E
M E R E
Iz domainstava Jednolana i vielana domainstva
Stanovnitvo, Broj domainstava, Veliina Podruja usluge
Kilogram/osoba,
Kilogram/domainstvo, Kilogram/povrina
Industrijski i
Proizvodni
Laki i teki proizvodni pogoni, Elektrane i
hemijske fabrike,
Rafinerije, itd.
Vrsta industrije, Broj
zaposlenih, Veliina postrojenja, Proizvod
Kilogram/jedinica
proizvodnje,
Kilogram/zaposleni,
Kilogram/kvadratni metar
Od
komercijalnih
ustanova
Prodavnice, Restorani,
Kafane, Hoteli,
Poslovne zgrade
Broj zaposlenih, Broj
klijenata, Veliina objekta Kilogram/zaposleni,
Kilogram/klijent,
Kilogram/kvadratni metar
Od javnih
institucija
Zatvori, kole, Parkovi, Muzeji
Broj zatvorenika, Broj
studenata, Broj posetilaca
Kilogram/zatvorenik
Kilogram/student,
Kilogram/posetilac
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 14 10/06/2009.
V R S T A
O T P A D A
I Z V O R
O T P A D A
F A K T O R I
P R O I Z V O D N J E
O T P A D A
T I P I N E J E D I N I C E
M E R E
Medicinski Bolnice, Apoteke Broj pacijenata, Broj
zaposlenih, Broj klijenata
Kilogram/pacijent,
Kilogram/krevet,
Kilogram/zaposleni
Poljoprivredni Farme, Postrojenja za
preradu hrane,
Veliina farme, Vrsta useva, Vrsta hrane koja se
preradjuje
Kilogram/kvadratni
metar, Kilogram/tona
useva
Od izgradnje i
Ruenja Gradilita objekata, Lokacije ruenja objekata
Veliina zgrada, Vrsta gradnje
Tona, Tona/kvadratni
metar
Od komunalnih
usluga
ienja ulica, Nakupljeni otpad,
Parkovi, Javne povrine
Povrina ili duina ulica, Veliina parkova, Veliina javnih povrina
Kilogram/metar,
Kilogram/kvadratni metar
1.5.3 STANDARDI USLUGE
Za svaku uslugu upravljanja otpadom, postoje razliiti standardi usluge vezani za pitanja
kvaliteta, obima-uestalosti i pogodnosti za korisnike usluge. Standardi usluga obino
obuhvataju kriterijume za uestalost date aktivnosti, pogodnosti date usluge za korisnika
i neke sveukupne mere kvaliteta, kao to su pouzdanost i temeljitost usluge. Na primer,
usluge sakupljanja otpada iz domainstava mogu da se pruaju nedeljno (uestalost), sa
preuzimanjem na vratima stana/kue. Tipini Standardi usluga su prikazani u Tabeli 1.2
Tabela 1.2 - Primer standarda usluga
VRSTA USLUGE TIPINE MERE
UESTALOSTI
TIPINE OPCIJE NIVOA USLUGA KOMENTARI
Sakupljanje
otpada iz
domanstava
Svakodnevno,
svaki drugi dan,
utvrdjeni broj
dana/nedeljno.
Od stana do stana, Od zgrade
do zgrade, Sa lokacija gde se
objedinjuje otpad
Pogodnost (za korisnike) i
uestalost imaju glavni uticaj na trokove.
Sakupljanje
otpada iz
komercijalnih
ustanova
Svakodnevno,
svaki drugi dan,
utvrdjeni broj
dana/nedeljno.
Od stana do stana, Od zgrade
do zgrade.
Usluga je generalno
integrisana sa prikupljanjem
otpada iz domainstava.
Sakupljanje
industrijskog
otpada
Svakodnevno,
svaki drugi dan,
utvrdjeni broj
dana/nedeljno.
Preuzimanje na licu mesta,
Regionalni centri za
prikupljanje
Nivo usluge i uestalost su generalno u medjusobnom
dogovoru sa Industrijskim
korisnikom usluge.
Sakupljanje
medicinskog
otpada
Svakodnevno,
svaki drugi dan.
Preuzimanje na licu mesta u
kontejnerima koje obezbedjuje
prualac usluge za Medicinski otpad, isporuka od strane
proizvodjaa do postrojenja za preradu otpada.
Uestalost usluge zavisi od vrste objekta i karakteristika
otpada.
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 15 10/06/2009.
VRSTA USLUGE TIPINE MERE
UESTALOSTI
TIPINE OPCIJE NIVOA USLUGA KOMENTARI
Tretman
medicinskog
otpada
Neprekidno ili na
dane prikupljanja.
Dezinfekcija, sterilizacija,
Spaljivanje
Rad postrojenja zavisi od
metoda i prikupljanja.
Odlaganje otpada Svakodnevno,
radno vreme moe da bude
ogranieno.
Prihvatanje nekog ili svog
otpada sa podruja usluge, Odlaganje na sanitarne
deponije, Reciklaa
Vrlo varijabilni nivoi usluge
zavisno od prirode objekta,
tj. da li je ono izgradjena
sanitarna deponija ili samo
smetlite ili neto izmedju.
Runo i mainsko ienje ulica
Svakodnevno,
odredjeni broj dana
nedeljno.
Mehaniko, runo, sve ulice, glavne i sporedne ulice, korpe
za otpatke
Varijabilni nivoi usluge,
Trokovi su vrlo varijabilni i normalno proporcionalni sa
uestalou i nivoom usluge
Pranje i ienje javnih objekata
Nedeljno,
Meseno, Dvomeseno
Mehaniko pranje pod pritiskom, Runo pranje.
Varijabilna uestalost usluge. Trokovi direktno u vezi sa uestalou i kvalitetom usluge.
1.5.4 PRUAOCI USLUGA
Najuobiajeniji pruaoci usluga upravljanja otpadom su organizacije lokalne uprave,
neformalne privatne organizacije i zvanine kompanije iz privatnog sektora. Mora se
razmotriti ko e i kako pruati uslugu, za svaku uslugu upravljanja vrstim otpadom.
Optina moe da prua neke ili sve usluge koristei sopstvenu opremu i osoblje ili da
ugovori sa privatnim kompanijama neke ili sve usluge. Informacije o privatizaciji usluga
su sadrane u Poglavlju 3 (Partnerstva javnog i privatnog sektora) i Poglavlju 6
(Raspisivanje tendera i ugovaranje).
Lokalne uprave mogu da ispune svoje zakonske obaveze da pruaju usluge:
korienjem sopstvene opreme ili zaposlenih; ugovaranjem sa kompanijama iz privatnog
sektora da pruaju neke ili sve usluge; organizovanjem davanja franize ili sistema
rejonizacije; ili mogu da koriste kombinaciju resursa iz javnog i privatnog sektora. U
nekim sluajevima, usluge pruaju grupe ljudi neformalno organizovanih sa konkretnom
namerom da sakupljaju i recikliraju otpad kao nain zaradjivanja za ivot.
Ukoliko Optina odlui da koristi privatne kompanije za pruanje nekih ili svih usluga, na
raspolaganju je nekoliko alternativa. U Tabeli 1.3 su rezimirane te alternative. Kompletna
diskusija o partnerstvima izmedju javnog i privatnog sektora je sadrana u Poglavlju 3 i
ostalim lako dostupnim referentnim dokumentima.
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 16 10/06/2009.
TABELA 1.3 Raspodela kljunih odgovornosti u okviru najuobiajenijeg upravljanja vrstim otpadom Opcije uea privatnog sektora
OPCIJA
VLASNITVO
NAD
IMOVINOM
RAD I
UPRAVLJANJE
ULAGANJE
KAPITALA
KOMERCIJALNI
RIZIK
TIPINO
TRAJANJE
Ugovori o
uslugama
Javno i/ili
Privatno
Javno i/ili
Privatno
Javno i/ili
Privatno
Javni 3-15 godina
Ugovori o
upravljanju
Javno Privatno i/ili
Javno
Javno Javni 3-5 godina
Franiza
Privatno Privatno Privatno Zajedniki 5-15 godina
Koncesija
Javno i/ili
Privatno
Privatno Privatno Privatni 25-30 godina
Javno
nadmetanje
Privatno Privatno Privatno Privatni Neogranieno
1.5.5 ZAKONSKI I REGULATORNI ELEMENTI
Proces planiranja mora da obuhvati razmatranje merodavnih Nacionalnih i Lokalnih
zakona i propisa i odgovarajuih administrativnih politika i direktiva. Relevantni zakoni su
oni koji se odnose na oblast ivotne sredine i administrativne i regulatorne oblasti. Stoga
planiranje treba da obuhvati i razmatranje i razumevanje odgovarajuih zakonskih i
regulatornih tema koje pokrivaju zakoni i propisi doneti na nacionalnom i lokalnom nivou,
kao to su:
Postojee zakonodavstvo koje se odnosi na odreivanje odgovornosti za
upravljanje vrstim otpadom sadri zakonske i regulatorne zahteve koji
vae za aktivnosti upravljanja otpadom, zakone i propise vezane za
ivotnu sredinu, zakonska i administrativna pitanja vezana za javno-
privatna partnerstva, i zahteve i procedure za raspisivanje tendera i
ugovaranje.
Detaljna diskusija o Zakonskim i regulatornim zahtevima je detaljno razmatrana u
Poglavlju 2.
Poglavlje 1 Opti pregled planiranja upravljanja vrstim otpadom
Strana 17 10/06/2009.
1.5.6 FINANSIJSKI ELEMENTI
Kako optine usredsredjuju vie panje i resursa na unapredjenje upravljanja vrstim
otpadom, tako postaje presudan znaaj zdravog finansijskog upravljanja u okviru
sveukupnog posla oko upravljanja vrstim otpadom. Kako se bude unapredjivala praksa
upravljanja vrstim otpadom, postae oigledno da e oskudna novana sredstva za
plaanje ovog unapredjivanja morati paljivo da se aktiviraju i efikasno koriste. Bez
obzira na to da li se Optine odlue da unapredjuju upravljanje vrstim otpadom
podizanjem na vii nivo postojeih internih kapaciteta, ili ugovaranjem sa privatnim
sektorom, zdravo finansijsko upravljanje igra znaajnu ulogu.
Za lokalne uprave je presudno da osiguraju da se zdrava praksa finansijskog upravljanja
ugradi u sveukupnu strukturu upravljanja komunalnim vrstim otpadom. Ukoliko neka
lokalna uprava razmilja o eksternalizaciji/ustupanju poslova spoljnim izvriocima ili
ugovaranju usluga prikupljanja i odlaganja kompunalnog vrstog otpada, dobra praksa
finansijskog upravljanja postaje bitna u kontekstu poslovanja i pregovaranja sa privatnim
sektorom. Jednostavno reeno, ukoliko neka lokalna uprava ne zna svoje prave
trokove prikupljanja i odlaganja vrstog otpada, kako ona moe uspeno da oceni bilo
koju finansijsku ponudu od privatnog sektora za se usluge?
U sluaju kada lokalna uprava odlui da nastavi da sama upravlja uslugama vezanim za
vrsti otpad, dobro finansijsko upravljanje e stvoriti efikasnosti koje treba da se pretoe
u efikasnije usluge sakupljanja otpada, istije gradove i zadovoljne gradjane.
Finansijsko upravljanje moe da se opie kao proces raspodele resursa koji sam sebe
odrava. Taj proces ima tri glavne komponente:
Utvrdjivanje stvarnih tekuih trokova.
Procenu buduih trokova.
Odredjivanje i naplatu naknada za usluge upravljanja vrstim otpadom.
Poglavlje 6 sadri detaljnu diskusiju o pitanjima finansijskog upravljanja.
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 18 10/06/2009.
PROJEKT POMOI OD STRANE MEGA
Prirunik za planiranje upravljanja vrstim otpadom
ZAKONSKI I
REGULATORNI
ZAHTEVI
POGLAVLJE
2
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 19 10/06/2009.
POGLAVLJE 2
2 ZAKONSKI I REGULATORNI ZAHTEVI
2.1 UVOD
Delatnosti koje predstavljaju prirodne monopole u Srbiji, kao to su preiavanje i
distribucija pijae vode, preiavanje i kanalisanje kanalizacione vode, proizvodnja i
isporuka pare i tople vode, te prevoz tramvajem i trolejbusima autobusima, su
komunalne usluge koje treba da obavljaju iskljuivo javna komunalna preduzea.1
Medjutim, ukoliko osnivanje takvog jednog preduzea ne bi bilo "racionalno" za javna
preduzea, grad/Optina mogu da povere tu delatnost nekom drugom. To jest, lokalnim
samoupravama je dozvoljeno da ustupe komunalne usluge privatnim partnerima u
delatnostima koje predstavljaju prirodne monopole samo ukoliko obavljanje takvih
delatnosti ne bi bilo efikasno i ekonomski opravdano usled broja korisnika, nivoa
poslovne aktivnosti ili iz drugih razloga. U Zakonu o komunalnim delatnostima se navodi
da optina utvrdjuje zahteve i nain ustupanja obavljanja komunalnih delatnosti. U istom
aktu se navodi nain kontrole obavljanja te delatnosti.
Po Zakonu o komunalnim delatnostima, na osnovu sprovedene procedure (javnog
nadmetanja, raspisivanja tendera ili direktnih pregovora), mora da se zakljui ugovor o
ustupanju poslova. Mora se podvui da Zakon o komunalnim delatnostima dozvoljava
da, u izuzetnim sluajevima, optina moe da ustupi obavljanje komunalne delatnosti
privatnom partneru bez primene postupka nadmetanja. Taj Zakon zahteva da se
postupak dodele posla organizuje od strane specijalnog tela (organizacije) koje odabere
optina. To telo e pregledati dostavljene ponude i prema njima e pregovarati posao.2
Taj Zakon dalje utvrdjuje da neka delatnost od javnog interesa moe da se dodeli
privatnom preduzeu na period od pet (5) godina, osim ukoliko se ona dodeljuje
preduzeu koje se obavezalo da investira u pomenutu delatnost, u kom sluaju e ta
dodela biti na period koji je potreban za povraaj ulaganja i ne dui od dvadeset pet (25)
1 lan 8, stav 2 Zakona o javnim preduzeima i obavljanju delatnosti od javnog interesa 2 lan 12, stav 3 Zakona o komunalnim uslugama
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 20 10/06/2009.
godina. Na kraju napred pomenutog perioda, to preduzee e imati pravo da se
nadmee pod istim uslovima kao i ostala zainteresovana preduzea za dobijanje dodele
date delatnosti. Pravila i uslove za ovo nadmetanje utvrdjuje optinska skuptina. Kada
ustupaju javne komunalne usluge, drava, autonomna pokrajina i/ili lokalna uprava imaju
pravo da kontroliu obavljanje te delatnosti, da utvrdjuju cene i na drugi nain utiu na
obavljanje date delatnosti.
Relevantne odredbe Zakona o komunalnim delatnostima, koji je stupio na snagu pre
Zakona o koncesijama, koje definiu period od 5 godina za taj ugovor, koji se poveava
na 25 godina za amortizaciju ulaganja, tendersku proceduru i dodelu ugovora nekoj
organizaciji, su verovatno neprimenljive na JPP transakcije, i mogu ih zaista Zakon o
Koncesijama i Zakon o javnim nabavkama (barem one odredbe koje definiu postupke
tendera) uiniti neprimenljivim i zastarelim, poto bi se optinske koncesije dodeljivale
po Zakonu o koncesijama, a tradicionalna nabavka javnih usluga bi bila pokrivena
Zakonom o javnim nabavkama.3
Od 12 ispitanih JPP sluajeva srpskih optina koje su nedavno ugovorile eksterno
obavljanje komunalnih usluga, samo u jednom sluaju (Prokuplje iznajmljivanje javnog
gradjevinskog zemljita za parkiralita), privatni partner je bio odabran u postupku
direktnog pregovaranja. Ovaj ugovor o JPP predvidja najslabiju zatitu javnog interesa:
optina je odabrala partnera bez jasnih kriterijuma za kvalifikovanost, nije obavljeno
ocenjivanje tog novog poslovnog poduhvata (studija izvodljivosti/cost benefit analiza ili
ocenjivanje biznis plana), ugovor ne sadri nikakve odredbe o podeli rizika, nikakve
odredbe o obaveznim tehnikim i finansijskim ocenjivanjima, kao ni odredbe o
finansijskim obavezama privatnog partnera da investira u razvoj parkiralita. U ostalim
ispitanim sluajevima, optine su dodelile obavljanje javne usluge putem otvorenog
postupka izbora najpovoljnije ponude u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
Ugovor za obavljanje javnih komunalnih usluga sa privatnim operaterom, baziran na
korienju i odravanju, ne dozvoljava privatnoj ugovornoj strani da bude autonomna tj.
da radi bez nadzora javnog partnera. tavie, u oblasti utvrdjivanja tarifa, i ugovor za
3 Videti takodje: Gide Loyrette Noyel, Javno privatno partnerstvo za sektor Beogradskog vodovoda i
kanalizacije/otpadnih voda, Beograd, februar 2004. (revidirana verzija jula 2004.)
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 21 10/06/2009.
korienje i odravanje ostavlja ogranieni prostor za privatnog partnera da utie na
kriterijume za utvrdjivanje cena proizvoda ili usluga koje obavlja. U lanu 3, stavu 3
Zakona o javnim preduzeima i obavljanju delatnosti od javnog interesa se navodi da bi
privatno pravno lice koje obavlja javne usluge imalo iste dunosti i odgovornosti u
obavljanju te javne usluge, kao i neko javno preduzee ili javna institucija.4 Ta odredba
takodje podrazumeva da e u oblasti utvrdjivanja tarifa grad/optina (a takodje i Vlada
Srbije) zadrati pravo da odobrava promene cena privatnog partnera. ak i u JPP kada
postoji direktna veza izmedju privatnog partnera i krajnjeg korisnika (sluaj javnog
transporta Beograda) i privatni partner prua neku uslugu javnosti, grad/optina
zadrava pravo da kontrolie visinu naknada koje se naplauju korisnicima date usluge i,
ukoliko je potrebno, dopunjuju subvencijama.
Kao to je ve pomenuto, dodela ugovora o korienju i odravanju treba da se obavi u
skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.5 Ovaj Zakon utvrdjuje pravni reim dodele
javnih usluga privatnim investitorima, nastojei da smanji eventualne rizike u nabavci po
pravna lica koja ih nabavljaju (ukljuujui i lokalne uprave), kao to su nedostatak
tehnikih kapaciteta i strunosti, na ta mogu da naidju. Cilj ovog zakona je takodje da
osigura konkurenciju, transparentnost i da sprei zloupotrebu kada se raspolae
sredstvima iz javnih prihoda.
2.2 ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA
Zakon o javnim nabavkama utvrdjuje vrlo detaljan postupak za nabavku usluga. Dodela
ugovora za javne nabavke usluga moe da se obavlja po tri postupka: otvorenom,
restriktivnom i pregovarakom postupku. Glavne karakteristike otvorenog postupka su
da sve zainteresovane stranke mogu da uestvuju, bez mogunosti prethodnog
ogranienja na samo odredjena pravna lica. Oglas sa javnim pozivom za dostavljanje
ponuda mora da se objavi u Slubenom Glasniku RS. Restriktivni postupak se sastoji
iz dve faze, pri emu je prva faza pretkvalifikaciona faza. Prema Zakonu o javnim
nabavkama, taj postupak moe da se primeni samo kada su predmet javne nabavke ona
roba, usluge ili gradjevinski radovi koje moe da obezbedi samo ogranien broj
ponudjaa sa adekvatnim tehnikim, ljudskim i finansijskim resursima. Treba
napomenuti da Zakon o javnim nabavkama utvrdjuje neke preduslove za dodelu
4 lan 3, stav 3 Zakona o javnim preduzeima i obavljanju delatnosti od javnog interesa 5 Slubeni list Republike Srbije br. 39/02, 43/03, 55/04
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 22 10/06/2009.
ugovora za javne nabavke. Ta nabavka treba da je prethodno uvrtena u program javnih
nabavki i da su sredstva za nju izdvojena u budetu grada ili optine.
Broj ispitanih sluajeva i dalje nije dovoljan za izvlaenje definitivnog zakljuka o
ogranienjima trenutnog zakonskog okvira za ugovaranje lokalnih javnih usluga sa
spoljnim izvriocima. Trenutno, optine koje ugovaraju obavljanje javnih usluga u
postupku prikupljanja ponuda ne primenjuju zastareli postupak utvrdjen u Zakonu o
komunalnim uslugama, nego primenjuju Zakon o javnim nabavkama. Medjutim, kada
Optina odlui da ugovori neke usluge sa spoljnim izvriocem, Zakon o javnim
nabavkama e se primeniti samo na proces izbora privatnog partnera. Tu je problem to
postoji praznina u postojeem pravnom okviru poto nema eksplicitne odredbe koja
regulie prava i obaveze javnog pravnog lica u procesu realizacije. Medjutim, uspeh
jednog ugovorenog javno privatnog partnerstva u velikoj meri zavisi od kvaliteta njegove
realizacije. U Srbiji, samo Zakon o koncesijama u dovoljnom stepenu definie prava i
obaveze obeju ugovornih strana u fazi realizacije. Medjutim, optine koje eksterno
ugovaraju obavljanje usluga koje ne potpadaju pod zakon o koncesijama, imaju slobodu
da primenjuju standarde i principe utvrdjene u Zakonu o koncesijama. ini se da bi
nedostatak iskustva i strunosti, slabe vetine pregovaranja i mnogi drugi tetni faktori
mogli da utiu na uspeh ispitanih srpskih ugovornih JPP i zatitu javnog interesa.
Sledstveno tome i u skladu sa preporukama EU, opravdano je ispitati da li postoje
objektivni razlozi za dodeljivanje koncesija i za dodeljivanje ostalih ugovornih JPP prema
razliitim skupovima odredaba. Bilo bi pametno razmotriti da dodeljivanje svih ugovornih
JPP, bilo da su oznaeni kao javni ugovori ili kao koncesije, podlee identinim pravilima
za dodeljivanje (Zakon o koncesijama).
2.3 KONCESIJA
Drugi metod dodele prava za obavljanje javnih komunalnih usluga privatnom partneru
jeste putem koncesije. Dodela prava koncesijom se u Srbiji regulie Zakonom o
koncesijama.6 Zakon o koncesijama definie koncesiju kao pravo na korienje prirodnih
resursa, dobara u optoj upotrebi ili obavljanje delatnosti od javnog interesa, to
nadleni dravni organ ustupa domaem ili stranom licu pod odredjenim uslovima i uz
6 Zakon o koncesijama (Slubeni list RS, br. 55/2003.)
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 23 10/06/2009.
odredjenu naknadu. Predmet neke koncesije koju dodeljuje lokalna uprava moe da
bude izgradnja, obnavljanje, odravanje i korienje komunalnih objekata. Ovo je vrlo
iroka definicija i mogla bi da pokrije veinu formi, ako ne sve forme javno privatnih
partnerstava, ukljuujui i lizing i BOT. Uslovi za dobijanje neke koncesije su racionalno
korienje javnih dobara, unapredjenje tehnikih sistema i zatita ivotne sredine.
Zakon o koncesijama navodi mogunost da odredjeni zakoni utvrdjuju uslove posebno
za svaku delatnost. Jedna koncesija moe da traje do 30 godina. To pravo dodeljuje
Vlada Republike Srbije (Koncedent). A Vladi Republike Srbije predlog za dodelu
koncesije podnosi nadleno ministarstvo, nadlena nacionalna agencija, zainteresovano
privatno pravno lice, nadleni organ autonomne pokrajine ili skuptina lokalne
samouprave (u sluaju kada se dati prirodni resurs ili dobro u optoj upotrebi nalaze na
njihovoj teritoriji). Vlada RS daje miljenje o dodeli koncesije, i donosi koncesioni akt koji
sadri razloge zbog kojih koncesija treba da se dodeli, elemente javnog tendera,
neophodne kriterijume za izbor ponudjaa, tehnoloki kapacitet za korienje,
maksimalno trajanje koncesije, itd.
U pogledu potencijalnih subjekata koncesije, kada su u pitanju javne komunalne usluge,
postupak za koncesiju se preklapa sa postupkom za dodelu prava na obavljanje javnih
komunalnih usluga, kao to je napred pomenuto. Medjutim, obavljanje javnih komunalnih
usluga po koncesiji se razlikuje od obavljanja istih na osnovu ugovora o korienju i
odravanju (dodele prava na obavljanje javnih komunalnih usluga). Kada dodeljuje pravo
za obavljanje javnih komunalnih usluga putem koncesije, Koncesionar stie pravo da se
autonomno bavi takvom aktivnou, tj. bez nadzora Koncedenta (izuzev opteg prava
Koncedenta da kontrolie da li Koncesionar obavlja aktivnost koja mu je dodeljena
koncesijom, ili ukoliko je drugaije dogovoreno kod dodele te koncesije). Koncedent
nema pravo da se mea u donoenje odluka koje su u delokrugu rada Koncesionara.
U oblasti utvrdjivanja tarifa, ugovor o koncesiji treba da sadri odredbe o kriterijumima za
utvrdjivanje cene proizvoda ili usluga koje obezbedjuje Koncesionar. Te ugovorne
odredbe ne obezbedjuju pravo direktnog uticaja Koncedenta na cene koje odredjuje
Koncesionar. Koncedent nema pravo da odobrava promenu cena Koncesionara, nego
samo ima mogunost da proverava da li je data cena formirana u skladu sa ugovorenim
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 24 10/06/2009.
kriterijumima i, u sluaju odstupanja, da zahteva ispunjenje ugovora o koncesiji ili
njegovo raskidanje.
Zakon o koncesijama je najprimenljiviji na institucionalizaciju javno-privatnog partnerstva
u procesu dodele kljunih optinskih komunalnih delatnosti. Definicija "koncesije" je
data dovoljno iroko da se izbegne svaka diskusija o primenljivosti na JPP. Taj Zakon je
kompromis izmedju institucionalno sposobnih srpskih optina da identifikuju i predlau
optinske koncesije u oblastima koje su inae u domenu nadlenosti i pod nadzorom
Vlade RS, i uloge onog Ministarstva nadlenog za oblast kojoj pripada predloena
koncesija.
Mogue manjkavosti koncesija kao sredstva za uspostavljanje JPP su duina postupka
koncesije, sloenost zahteva utvrdjenih Zakonom za sastavljanje predloga za dodelu
koncesije (najrazvijenija lokalna uprava u Srbiji Beograd, je ugovorno angaovala
medjunarodnog konsultanta WB/IFC da prua podrku oko pripreme tehnike
dokumentacije za obe koncesije) i neka politika ogranienja (tj. odluka na centralnom
nivou se nekada bazira na politikim razlozima).
2.4 MEOVITA PRAVNA LICA
Imajui u vidu da Srbija jo uvek nije zapoela proces privatizacije komunalnih
preduzea, postojei zakonski okvir ne podrava ba mnogo institucionalna JPP na
lokalnom nivou. Prema odredbama Zakona o privatizaciji i Zakona o komunalnim
delatnostima, javno optinsko preduzee koja obavlja kljune komunalne delatnosti
moe da se proda (privatizuje) samo do 49% svog kapitala.
Zakon o privatizaciji utvrdjuje da je predmet privatizacije dravni kapital u preduzeima i
drugim pravnim licima, osim ukoliko nije drugaije utvrdjeno posebnim propisima. Tako,
imajui u vidu ovu iroku definiciju toga ta moe da se privatizuje, te injenicu da
privatizacija javnih optinskih preduzea nije nigde iskljuena u ovom ili bilo kom drugom
zakonu, moemo zakljuiti da i javno optinsko preduzee se moe privatizovati do 49%
svog kapitala. Ta pomenuta odredba nije ograniavajui faktor za uvodjenje privatnog
sektora u delatnosti javnih optinskih preduzea kroz privatizaciju poto privatni
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 25 10/06/2009.
partner ima pravo da dodatno ulae u preduzee i da sledstveno tome uvea svoj udeo
u njemu.
Od 17 ve analiziranih JPP u 15 optina, u tri optine (Sombor i ievac gas i Subotica
turizam), optine su odluile da prodaju javne udele i da osnuju meovita javno-
privatna pravna lica kroz privatizaciju (institucionalizovana JPP) koja e obavljati javne
delatnosti (kljunu komunalnu delatnost obezbedjivanje javnog grejanja ili drugu
optinsku delatnost turizam). Medjutim, na osnovu raspoloivih informacija, izgleda da
je u ova dva sluaja, izbor privatnog partnera pozvanog da uestvuje u procesu
osnivanja zajednikog preduzea obavljen u postupku direktnog pregovaranja, to nije u
skladu sa standardima EU utvrdjenim u Zelenoj knjizi.7 Osim toga, dodela ugovora
meovitom pravnom licu nije obavljena u skladu sa Zakonom o javnim
nabavkama/Zakonom o koncesijama.8
Optina Sombor je1999. godine osnovala kompaniju Somborgas d.o.o. Tri godine
kasnije, Sombor je organizovao medjunarodni tender i prodao 51% akcija privatnom
investitoru Montomontai iz Zagreba, Hrvatska (to nije u skladu sa Zakonom od
samog poetka, poto je promena vlasnike strukture preduzea koje obavlja javnu
delatnost ograniena na 49% akcija). Privatni partner je bio obavezan da investira 5, 5
miliona Evra u gasnu infrastrukturu. U prve tri godine realizacije ugovora privatni
partner je uloio 1,95 miliona Evra u gasifikaciju i sledstveno tome je udeo privatnog
partnera porastao na 67%. Optina nije bila u mogunosti da ulae u gasnu
infrastrukturu slinom dinamikom kao privatni partner i javno vlasnitvo u Somborgasu
d.o.o. se smanjilo na 33%. Treba oekivati da e budue ekspanzivne investicije
nastaviti da umanjuju javni udeo koji e na kraju nestati. Ukoliko uzmemo u obzir
odredbe datog ugovora koje garantuju podelu dobiti u skladu sa vlasnikom strukturom
razumno je oekivati da e Sombor u naredne tri godine izgubiti i prava upravljanja i
prihode koji potiu iz ovog prvobitno komunalnog preduzea koje obavlja ovu vitalnu
7 Zelena knjiga o Javno Privatnim Partnerstvima i Zakonu Zajednice o ugovorima o javnim nabavkama i
koncesijama, Brisel, 30. 4. 2004. COM (2004) 327 konaan tekst 8 (...) u odsustvu jasnih i objektivnih kriterijuma koji omoguavaju nadlenom organu da odabere ekonomski
najpovoljniju ponudu, data kapitalna transakcija bi mogla da predstavlja krenje zakona o ugovorima o javnim nabavkama i koncesijama; Zelena knjiga o Javno Privatnim Partnerstvima i Zakonu Zajednice o ugovorima o javnim nabavkama i koncesijama, Brisel, 30. 4. 2004. COM (2004) 327 konaan tekst
Poglavlje 2 Zakonski i regulatorni zahtevi
Strana 26 10/06/2009.
javnu delatnost. Privatni vlasnik e postati monopolista u oblasti distribucije gasa i
Optina nee biti u stanju da izvrava bilo koja od njenih kontrolnih ovlaenja (u skladu
sa Zakonom o komunalnim delatnostima i Zakonom o javnim preduzeima) na primer,
da osigura neophodan kvalitet i obim usluga, da spreava poveanje cena koje nije
opravdano trinim razlozima, itd.
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 27 10/06/2009.
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 28 10/06/2009.
PROJEKT POMOI OD STRANE MEGA
Prirunik za planiranje upravljanja vrstim otpadom
Javno-privatna
partnerstva
POGLAVLJE
3
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 29 10/06/2009.
POGLAVLJE 3
3. JAVNO-PRIVATNA PARTNERSTVA
3.1 UVOD
Ima mnogo razliitih naina da privatni sektor uestvuje u pruanju usluga upravljanja
vrstim otpadom. Uobiajene vrste ugovora ili odnosa koji formiraju osnovu za mnoga
javno-privatna partnerstva su:
Ugovori o uslugama.
Ugovori o upravljanju.
Franize.
Koncesije.
Otvoreno nadmetanje.
Faktori koje treba razmotriti kada se bira varijanta privatizacije ili kombinacija varijanti za
neku konkretnu uslugu obuhvataju takve stvari, kao to su podela odgovornosti za
vlasnitvo nad imovinom i ulaganje kapitala, prenos komercijalnog rizika i postojei
metod pruanja usluge, ukljuujui i kapacitete i kvalitet usluge.
3.2 UGOVORI O USLUGAMA
Ugovori o uslugama se koriste za dobijanje pomoi od privatnog sektora oko obavljanja
jednog ili vie specifinih poslova u vezi upravljanje vrstim otpadom. Ti poslovi mogu da
obuhvataju takve aktivnosti, kao to su: odravanje vozila za otpad; popravka kontejnera
za otpad; sakupljanje otpada; vodjenje centra za reciklau ili deponije; itd.
Ugovori o uslugama ogranienog obima obino kratko traju (6 meseci do 2 godine) i
relativno ih je lako pripremiti. Sloeni ugovori za sveobuhvatnije usluge, kao to su
kompletne usluge i sakupljanja i odlaganja otpada se normalno zakljuuju na dui
vremenki period. Jedna od dobiti ugovaranja usluga je da javni sektor koji nema dovoljno
znanja za obavljanje svojih tehnikih poslova unapredi svoju strunost uz pomo
strunosti privatnog sektora. Ugovaranje usluga moe da dovede i do unapredjenja u
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 30 10/06/2009.
efikasnosti obavljanja usluga, ali ovako ugovorene delatnosti se moraju paljivo pratiti i
njima se mora paljivo upravljati.
Nekada ugovori o uslugama mogu da prenesu samo male deo komercijalnog rizika i
odgovornosti na privatni sektor i da stoga eventualno rezultiraju u malo poboljanje
sveukupne efikasnosti u upravljanju. Na drugom kraju spektra, postupkom otvorenog
nadmetanja dodeljuje se skoro sva odgovornost i rizik privatnom sektoru, ali ovaj pristup
funkcionie samo kada postoje jaka politika reenost i sutinski regulatorni kapaciteti
na strani odgovorne javne agencije.
Manjkavosti ugovora o uslugama koji su ogranienog obima su u tome da oni ne moraju
da rezultiraju u znaajna unapredjenja u sveukupnom programu usluga i ne mogu da
eliminiu ili ree probleme, kao to su nepropisno projektovani sistemi usluga. Medjutim,
ugovori o uslugama ogranienog obima mogu da obezbede ekonomian nain da se
zadovolje specijalne tehnike ili uslune potrebe za neku komunalnu delatnost kojom se
ve dobro upravlja i koja je komercijalno odriva.
Korienje ugovora o uslugama koji su sveobuhvatnog obima, kao to su ugovori koji
ukljuuju pruanje svih ili veine usluga u vezi upravljanja vrstim otpadom unutar celog
Podruja usluge moe da bude vrlo dobar nain da se osiguraju usluge izvoaa iz
privatnog sektora koji ima kapacitete za upravljanje vrstim otpadom. Ovi ugovori mogu
da minimalizuju direktno angaovanje uprave u pruanju tih usluga i mogu da rezultiraju
u znaajna unapredjenja usluga pod uslovom da su ti ugovori dobro napisani i vodjeni.
3.3 UGOVORI O UPRAVLJANJU
Ugovori o upravljanju su vrsta ugovora po kome kompanija iz privatnog sektora
preuzima odgovornost za upravljanje veinom ili svim aktivnostima javne komunalne
slube, kao to su korienje i odravanje (O&M), fakturisanje i naplata i svakodnevno
obavljanje usluga. Ugovor o upravljanju obino traje 3 do 5 godina ili due.
Ima mnogo razliitih vrsta ugovora o upravljanju. Najjednostavniji se odnose na plaanje
nekoj privatnoj firmi fiksne naknade za obavljanje poslova upravljanja, dok sloeniji
ugovori uvode vee podsticaje za efikasnost, tako to definiu ciljeve rada i zasnivaju
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 31 10/06/2009.
plaanje izvoau, barem delimino, na sposobnosti izvoaa da postigne ili premai
njegove ciljeve. Primena ugovora o upravljanju moe da rezultira u poboljanu uslugu uz
smanjene rizika po klijenta (tj. upravu). Druge koristi mogu da budu znaajna poboljanja
u operativnoj efikasnosti sistema i usluzi; unapreena organizaciona reforma obavljanja
poslova; i ovi ugovori mogu da budu dobar prvi korak u pravcu znaajnog ukljuenja
privatnog sektora u upravljanje vrstim otpadom. Jedan od znaajnijih nedostataka je u
tome da uprava ostaje odgovorna za finansiranje svih kapitalnih ulaganja.
Primena ugovora o upravljanju je izvodljiva u vie situacija:
Kada tarife nisu dovoljno visoke da podravaju komercijalno poslovanje, a
potrebno je vreme da se primeni nova struktura tarifa.
Kada postojei regulatorni okvir treba da se unapredi ili menja kako bi omoguio
da uee privatnog sektora bude izvodljivije.
Kada uprava nema iskustva u primeni projekata sa ueem privatnog sektora u
sektoru upravljanja otpadom.
Kada postoji neizvesnost oko toga da li je podrka za uee privatnog sektora,
unutar uprave i medju zainteresovanim akterima, dovoljna da podri dugorono
angaovanje privatnog sektora.
Kada zakonska struktura za olakanje uea privatnog sektora ne postoji i treba
da se razvije.
Stoga je najverovatnije da e ugovori o upravljanju biti korisni tamo gde je glavni cilj da
se brzo poboljaju tehniki/upravljaki kapaciteti Optine u upravljanju otpadom i njena
efikasnost u obavljanju specifinih zadataka, ili da se ona pripremi za vee angaovanje
privatnog sektora na due rokove.
3.4 FRANIZE
Jedna Optina odgovorna za usluge upravljanja otpadom moe da dodeli pravo nekoj
kompaniji iz privatnog sektora da prua usluge unutar nekog definisanog podruja
usluge. U ovom sluaju, privatna firma ugovorom prihvata da prua konkretne usluge u
zamenu za pravo da korisnicima direktno naplauje te usluge. Uprava zadrava izvesnu
kontrolu nad tarifama po kojima izvoa naplauje korisnicima i takodje obezbedjuje
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 32 10/06/2009.
nadzor nad kvalitetom rada izvoaa. Takav izvoa se bira u postupku javnog
nadmetanja-izbora najpovoljnije ponude.
3.5 KONCESIJE
U tipinom ugovoru o koncesiji za upravljanje otpadom, Optina bi dodelila pravo
izvoau da koristi optinski resurs, kao to su vrsti otpad, oprema, zemljite, zgrade,
itd. Izvoa bi mogao da koristi otpad za izdvajanje papira, plastike, metala, stakla, ili za
proizvodnju energije. Ova vrsta ugovora se obino vezuje za usluge koje zahtevaju
znaajne investicije u objekte, kao to su sanitarne deponije, centri za reciklau, itd.
Izvoau se daju ekskluzivna prava u zamenu za korienje nekog resursa ili direktno
plaanje za pruanje usluge od strane uprave. Koncesije mogu da se zasnivaju na
dugoronom ugovoru za izgradnju, posedovanje, korienje i transfer (BOOT)
konkretnog objekta. Ovaj metod obezbedjivanja usluga od privatnog sektora se najee
primenjuje na projekte deponije, reciklae i proizvodnje energije.
3.6 OTVORENO NADMETANJE
Otvoreno nadmetanje omoguava svakom domainstvu, komercijalnoj instituciji,
industriji, ili medicinskom objektu da angauje nekog izvoaa po svom izboru za usluge
prikupljanja otpada. Svaki korisnik usluge potom plaa tom izvoau za pruene usluge.
Rezultat ugovaranja usluga upravljanja otpadom na ovaj nain su obino vii trokovi
nego kada usluge sakupljanja otpada prua jedno jedino pravno lice. To je prvenstveno
zbog ekonomije zato to, kada vie firmi prua uslugu u istom podruju, to nije tako
efikasno kao kada samo jedna kompanija posluje u tom podruju.
Obezbedjivanje usluga upravljanja otpadom putem otvorenog nadmetanja je jedino
delotvorno kada postoje jake regulatorne kontrole koje se odnose na odlaganje otpada,
a koje se striktno sprovode, i kada ljudi mogu sebi da priute da plaaju tu uslugu. To
generalno nije prikladan metod u podrujima sa malim primanjima ili podrujima u kojima
gradjani svuda bacaju otpatke i gde postoji problem odlaganje otpada na javnim
povrinama. Medjutim, to moe da bude vrlo delotvoran izbor za upravljanje
sakupljanjem industrijskog otpada, ak i u podrujima ili zemljama sa niskim prihodima
Poglavlje 3 Javna - Privatna Partnerstva
Strana 33 10/06/2009.
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 34 10/06/2009.
PROJEKT POMOI OD STRANE MEGA
Prirunik za planiranje upravljanja vrstim otpadom
Razrada plana za
upravljanje otpadom
POGLAVLJE
4
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 35 10/06/2009.
POGLAVLJE 4
4. RAZRADA PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM
4.1. UVOD
U ovom Poglavlju su date informacije i smernice za analizu postojeih usluga upravljanja
vrstim otpadom i razradu i analizu predloenih novih planova za budue usluge
upravljanja vrstim otpadom.
U toku procesa analize i planiranja, moe da se razradi i proceni vie planova za
upravljanje otpadom. Ukoliko se razmatraju alternativni planovi usluge, svaki plan bi
trebalo da sadri dovoljno detaljnih informacija za ocenjivanje kvaliteta usluge i pripremu
procena projektovanih trokova. Takodje bi trebalo da sadre osnovne informacije koje
su neophodne da se urade preliminarne procene naknada i trokova usluga koje su
potrebne za podrku poeljnog nivoa usluga i za procenu da li je poeljna privatizacija.
Planiranje upravljanja otpadom je normalno iterativni proces. U nekim sluajevima
informacije do kojih se dolazi u toku te analize mogu da dovedu do toga da oni koji su
ukljueni u taj proces ponovo razmisle o njihovim eljenim ciljevima i rezultatima. U
drugim sluajevima se eljene alternative mogu pokazati kao preskupe ili teke za
realizaciju, u kom sluaju moe biti potrebno da se vrate na proces planiranja kako bi
razradili neki drugaiji plan. Podruja usluge i eljene vrste ili nivoi usluge upravljanja
otpadom mogu da se menjaju. Da bi se imao bolji sistem upravljanja otpadom, moraju
se uzeti u obzir mnoge varijable, od kojih su neke nepoznate sve dok se ne uradi ta
analiza. Konano, planiranje upravljanja otpadom je neprekidni proces, a ne jedna
kampanja ili odluka.
4.2 FORMIRANJE TIMA ZA PLANIRANJE
Prvi korak u procesu planiranja je da se formira Tim za planiranje. Uloga Tima za
planiranje je da:
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 36 10/06/2009.
Oceni gde su potrebne nove usluge upravljanja otpadom (da definie Podruje
usluge ).
Prikupi informacije o vrstama i koliinama otpada koji se proizvodi unutar
Podruja usluge.
Oceni nivo i adekvatnost postojeeg sistema usluge upravljanja otpadom.
Identifikuje alternative za novi(e) sistem(e) upravljanja otpadom.
Oceni alternative usluge i odabere novi plan upravljanja otpadom.
lanovi tog tima treba da budu politike vodje, kao i ljudi sa znanjem i iskustvom u
dravnim poslovima, upravljanju programima javnih radova, upravljanju vrstim
otpadom, javnom zdravlju, zatiti ivotne sredine, javnim finansijama, urbanistikoj
infrastrukturi i drutvenim pitanjima. Uesnici u tom procesu planiranja takodje treba da
budu glavni akteri, kao to su korisnici usluge, pruaoci usluge, politike vodje, itd. Kada
se odaberu lanovi, prvi zadaci su sledei:
Identifikovati vodju.
Razraditi plan rada i rokove.
Odrediti potkomisije i preneti odgovornosti na konkretne pojedince.
Planirati redovne sastanke kako bi se osigurao blagovremeni napredak u pravcu
ciljeva.
4.3 ANALIZA MERODAVNIH ZAKONA I PROPISA
Tim za planiranje treba da se upozna sa merodavnim zakonima i propisima koji se
odnose na pruanje usluga upravljanja vrstim otpadom. Proces planiranja upravljanja
mora da obuhvati razmatranje merodavnih nacionalnih i lokalnih zakona i propisa i
odgovarajuih administrativnih praktinih politika i direktiva. Relevantni zakoni ukljuuju
one koji se odnose na oblasti ivotne sredine, administrativne i regulatorne oblasti.
Stoga proces planiranja treba da obuhvati analizu i razumevanje merodavnih zakonskih i
regulatornih tema pokrivenih zakonima i propisima donetim na nacionalnom i lokalnom
nivou, kao to su:
Postojee zakonodavstvo koje se odnosi na dodelu odgovornosti za upravljanje
vrstim otpadom.
Zakonski i regulatorni zahtevi koji vae za aktivnosti oko upravljanja otpadom.
Zakonska i administrativna pitanja u javno'privatnim partnerstvima
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 37 10/06/2009.
Zahtevi i procedure za raspisivanje tendera i ugovaranje.
Tim za planiranje treba da se temeljno upozna sa svim postojeim merodavnim
zakonima, propisima, itd., tako da moe da se proceni usaglaenost postojeeg sistema
upravljanja vrstim otpadom, i tako da svaki novi sistem koji se usvoji moe da se
primeni, da se njime upravlja i da funkcionie u skladu sa merodavnim zakonima i
propisima.
4.4 DEFINSANJE PODRUJA USLUGE
Tim za planiranje treba da pripremi mapu sa oznaenom celom granicom eljenog
Podruja usluge. Mapa Podruja usluge takodje treba da sadri granice razliitih
namena zemljita unutar Podruja usluge. Klasifikacije namena zemljita od znaaja u
planiranju upravljanja otpadom obuhvataju:
Stambenu namenu (velike gustine, srednje gustine, male gustine naseljenosti).
Komercijalnu.
Industrijsku (laka, srednja, teka industrija).
Dravnu.
Institucionalnu.
Medicinsku.
Za javne objekte (pijace, aerodrome, autobuske i eleznike stanice, parkove,
itd.).
Turistika podruja i podruja sa starinama.
Poljoprivredna.
Otvoreni prostor.
Svaka od ovih klasifikacija treba da se prikae na mapi Podruja usluge. Ukoliko
postoje, takodje mogu da se unesu ostale relevantne informacije, kao to su visine
prihoda, stepen razvoja, itd.
Jednom kada je definisano Podruje usluge, sledei korak je da se identifikuje izvor i
vrsta vrstog otpada koji se proizvodi unutar tog podruja.
4.5 PRIKUPLJANJE PODATAKA
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 38 10/06/2009.
Da bi obavio ocenu postojeeg sistema upravljanja vrstim otpadom, bie potrebno da
Tim za planiranje prikupi znaajne koliine informacija. Jedna metodologija za
prikupljanje ovih informacije je okvirno prikazana u daljem tekstu.
4.5.1. SASTANITE SE SA POSTOJEIM PRUAOCIMA USLUGA U VEZI SA
OTPADOM.
Predstavnici tima za planiranje treba da se sastanu sa svakim postojeim pruaocem
usluga vezanih za otpad, bilo dravnim, privatnim pod ugovorom ili drugima. Intervjui
treba da se obave kako bi se:
Utvrdili nivoi usluge (videti tabelu 1.2.).
Identifikovale vrste otpada koji se sakuplja, reciklira i/ili odlae.
Pribavili podaci o koliinama otpada koji dati prualac usluge obradjuje.
Identifikovale vrste otpada koje se uoavaju kod proizvoaa otpada, ali koji ne
obradjuju postojei pruaoci usluga vezanih za otpad.
Pribavile kopije svih evidencija koje vodi(e) prualac(pruaoci) te usluge o
vrstama otpada ili koliinama koje se sakupljaju i/ili odlau.
4.5.2. SAINITE LISTE INDUSTRIJSKIH, MEDICINSKIH, INSTITUCIONALNIH I VEIH
JAVNIH I POSLOVNIH OBJEKATA NA PODRUJU USLUGE.
Predstavnici Tima za planiranje treba da analiziraju sve raspoloive informacije o
vrstama i lokacijama ovih objekata unutar Podruja usluge. Primeri ovih objekata su:
Industrijski: fabrike, livnice, topionice
Medicinski: bolnice, klinike, medicinske laboratorije, veterinarske klinike
Institucionalni: univerziteti, kole, dravne kancelarije, zatvori
Vei javni objekti: aerodromi, eleznike i autobuske stanice, pijace, parkovi
Vei poslovni objekti: hoteli, restorani, prodavnice hrane, poslovni kompleksi.
4.5.3. OBAVITE POSETE TIM LOKACIJAMA
Posetite identifikovane industrijske, medicinske, institucionalne i vee javne i
poslovne objekte kako biste intervjuisali odgovorno osoblje i posmatrali praksu
sakupljanja i odlaganja otpada. Predstavnici Tima za planiranje treba da
razumeju koje vrste i koliine otpada se proizvode u ovim vrstama objekata na
Podruju usluge. Tamo gde su raspoloive, Tim za planiranje treba takodje da
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 39 10/06/2009.
pribavi kopije sve evidencije koju vode ovi proizvodjai otpada o vrstama ili
koliinama otpada koji se proizvodi i odlae.
Obavite terenske posete kako biste uoili praksu sakupljanja otpada od strane
pruaoca usluge. Predstavnici Tima za planiranje treba da prate i posmatraju
ekipe za sakupljanje otpada kako bi procenili tanost informacija koje daju
proizvoai otpada i pruaoc(i) usluge i kako bi se upoznali sa postojeom
praksom sakupljanja otpada.
Obavite terenske posete lokacijama za odlaganje otpada. Predstavnici Tima za
planiranje treba da posete i posmatraju aktivnosti odlaganja otpada na
postojeoj(im) lokaciji(ama) za odlaganje kako bi procenili tanost informacija koje
daju proizvoai otpada i pruaoc(i) usluge i kako bi se upoznali sa postojeom
praksom odlaganja otpada.
Posetite sva podruja unutar Podruja usluge. Predstavnici Tima za planiranje
treba da potvrde informacije o nameni zemljita koje su ranije prikupili i da
procene koliine nesakupljenog otpada, razbacanog otpada, nagomilanog otpada
i druge pokazatelje neadekvatne usluge po manjim podrujima ili okruenjima
(videti tabelu 4.1.).
4.5.4. PRIBAVITE MILJENJA KORISNIKA USLUGE
Tim za planiranje treba da organizuje fokusne grupe korisnika iz domainstava i
od komercijalnih korisnika, kako bi pribavio ulazne informacije od korisnika o
postojeim uslugama i kako bi identifikovao eljene standarde usluge. Takodje
treba sprovesti ankete korisnika usluge, kako bi se dobila miljenja i ulazne
informacije u vezi sa kvalitetom postojeih usluga i eljeni standardi za budue
usluge. Tipino, korisnici usluga izraavaju miljenja i zainteresovani su za
sledea pitanja:
o Uestalost prikupljanja otpada.
o Kvalitet, pouzdanost i prikladnost usluge.
o Uticaji (negativni) od nakupljenog djubreta na ulicama, ukljuujui i:
neprijatne mirise, insekte, glodare, dim i bolesti.
o Snienje kvaliteta ivota.
o Odsustvo praktinih alternativa odlaganja otpada.
o Neusklaenost izmedju trokova i koristi.
Poglavlje 4 Razrada plana upravljanja otpadom
Strana 40 10/06/2009.
4.5.5. KONAAN REZULTAT
eljeni konani rezultat procesa prikupljanja podataka treba da obuhvata sledee:
Mapu koja prikazuje kompletno Podruje usluge, ukljuujui i generalnu lokaciju
manjih podruja onih proizvoaa otpada koji imaju sline karakteristike
proizvodnje otpada, kao to je opisano optim vrstama namene zemljita
(industrijskoj, komercijalnoj, otvoreni prostor, itd.) unutar Podruja usluge.
Tabelarni rezime sledeeg:
o Procenjene vrste i koliine otpada koji se proizvodi unutar svakog
manjeg podruja za koje se planira upravljanje otpadom, po glavnim
kategorijama proizvodjaa otpada.
o Procenjene vrste i koliine otpada koji se sakuplja, reciklira i odlae,
po postojeim pruaocima usluga vezanih za otpad na Podruju
usluge.
o Procenjene vrste i koliine otpada koji se proizvodi, ali se ne sakuplja
ili kojim se ne upravlja na neki drugi nain, po postojeim pruaocima
usluga vezanih za vrsti otpad.
o Rezultata anketa korisnika usluga o postojeem sistemu upravljanja
vrstim otpadom.
4.6 POSTUPCI OCENJIVANJA POSTOJEIH USLUGA
4.6.1. ADEKVATNOST USLUGE
To to se usluga prua, ne znai da je ona adekvatna. Da li je Podruje usluge
generalno isto i bez previe otpadaka ili nagomilanog otpada? Da li se korisnicima
dopada ta usluga? Da li smatraju da je lako da se ona koristi? Da li se upravlja
odlagalitem otpada kako bi se smanjio neprijatni miris, tetoine, poari i drugi
negativni uticaji na ivotnu sredinu? Da li se bezbedno upravlja medicinskim otpadom?
Da li postoji nezakonito odlaganje industrijskog otpada?
Treba oceniti svaki deo ukupne postojee usluge upravljanja otpadom. Neki aspekt
fizikog pruanja usluge, kao to su loa tehnologija, neadekvatno funkcionisanje i
odravanje, itd., moe da bude uzrok postojeih nedostataka ili to