8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 1/128
MPIZ I NZ A V O J N UP O V I J E S T
Studeni 2013. // broj 4 // 29,90 KN
D, A, NL, B, F, SLO 8( // CH 8,5 CHF II BH 9 KM
P O S E B N O IZ D A N J E
POV I JNAJ VE CE B ITK
U D R U G OS V J ET S K O M R A T
Z A P O V J E D IN A O R U I A N J
01
S V I E T S K I R A TW EH R A [H T
P R V 1 P U T N A I I R V A T S K O M J E Z I K U W E 0 P O V I J E S T IM U N N S N A G A 0 0 1 9 3 5 . D O K A P I T U L A C I J E 1 9 4 5 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 2/128
VIAAGAZINZA VOJNUPOVIJEST
P O S E B N O I Z D A N J E
tel_it7M
INEH R M A( Iimp resum* * Yr * **
V P -M A G A Z I N Z A V O J N U
OreNov ieva 6H /1,
10010 Zagreb
Te l , +3851 6300 824
Fax. +3851 6300 679
in fo@vojnapovi jest.hr
www.vojnapovi jest.vecernj i .hr
G L A V N I U R E D N I K :
Zvonim i r Despot
G R A F I N O O B L I K O V A N J E :
RedPoin t
p la tn te l e fon za pre tp la tu
0 8 0 0 3 0 0 9 0 9Besplatnl telefon za t i tatel je
0 8 0 0 8 5 8 5
T I S A K :
Radin Repro i Roto doo
odarska 9, Sveta Nedjel ja
www.radin .h r
I Z D A V A t :Vetern j i l is t d.d.
O r e S koviteva 6H/1
10010 Zagreb
ZA I ZD A V A t A :
Mar io Vrgo (Dan up rave),
n Klar ic (di rektor sadrtaja)
M A R K E T I N G
Jasm inka Dakov it
Tel. +3851 6300 756
Fax. +3851 6300 686
P R O DAJA I O GLAt AVANJE
Petra IviC evit-Bakuk
Te l . +3851 6300 588
Fax. +3851 6300 685
N j e m a t k a v o j s k a( D a s D e u t s c h e H e e r )
U s t ro j a v a n je m 1 5 . o i u jk a 1 9 3 5 .
p r e d v i d e n o j e 1 2 v o j n ih o k r u g a
s 3 6 p j e s a t k ih d i v iz i ja
N j e m a f k o r a t n oz r a k o p l o v s t v o
R u k o v o d e t a m je s t a p r e u z e l i
v e t e r a n i i z P r v o g s v j e t s k o g r a t a
i l i ta s n i c i iz v o j s k e i m o r n a r ic e
N j e m a t k a r a t n am o r n a r i c a
U r u jn u 1 9 3 9 . im a l a je d v a b o j n a
k r s t 8 a , d v i je t e s k e i p e t l a k ih
k r s t a r i c a , 5 0 r a z a r a t a i to r p i l ja r k i
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 3/128
VP i‘T TM T• XCOl roZCM• 4ZOZg2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
wwwsr.33cosivaTJxvitecl.ivet
Idute godine n astavljam o s
ovim poseb nim izdanjim a
ZVONIMIR DESPOT
Glavni urednik
1 1 0 1
is vo ga, tu je, izalao jeDa, evo, u valim je
rulcama posljednje
ovogodilnje posebno
izdanje VP-a, o njematkom Wehr-mach tu, izdanje koje su mnogi de-kali. I tako smo, nakon Crvene ar-mije, Amerikanaca i Japanaca, s
njime zavrlili ovogodilnji cildus
od detiri posebna broja magazi-
na koji su posveeeni vojskama u
Drugome svjetskom ram. Zahva-
ljujem svima koji ste nas i kroz ovaizdanja prepoznali te nas nastavilipratiti, ditati. Dakako, kao i u pri-jalnjim brojevima, tako i u ovo-
me oWehrmachtu nije reeeno sve,zapravo je reeeno samo malo, ali
ono osnovno Ito bi se o svakoj voj-sci trebalo znati, da imate sve ()peeinformacije na jednome mjestu
na hrvatskom jeziku, da budu kaosvojevrsni prirudnici, jer takvog
nedega nedostaje na nalemu jezi-ku. 0 Wehrm achtu ne da ne stanesve u ovo izdanje, za tu temu tre-
bale bi knjige i kn jige ako bisve obraditi. Nadam se i vjerujemda demo jednoga dana im ati i knji-gu o tome.0 W ehrmachtu pile kolega MarioWerhas, zacijelo najbolji poznava-telj te tematike ne samo u Hrvat-
skoj nego i lire, koji je o tome yeapoeeo pisati i za redovni broj VP-au vile nastavaka, pa neke detalje
o Wehrmachtu mo.Zete nadi u tim
brojevima, dega ovdje nema, kakose ne bi ponavljali. Tem u smo po-dijelili na tri zasebne cjeline, od
dega na kopnenu vojsku dakako
otpada najvile prostora, a onda sutu jol i zrakoplovstvo i mornarica.Vjerujem da de mn ogi od vas osta-ti iznenadeni, zatedeni, all i odu-
gevlieni kad vidite da je cijelo ovoizdanje u boji, da nema ni jedne
crno-bijele fotografije. To mole-
mo zahvaliti njemaekom vojnomeasopisu „Signalu" koji je izIa-
zio kako na njematkom tako i na
mnO gim drugim jezicima dokudje dolla Njemaeka vojska, pa takoi na hrvatskom. U mnogim svjet-skim izdanjima o W ehrmachtu illnjegovim dijelovima jako se eestokoriste upravo ove fotografije, a
sada de ih prvi put i sire hrvatskoeitatelistvo imati prilike vidjeti.
Za izvanredno dobro napravljenekarte opet mo2em o zahvaliti ekipiiz Vedernjakove infografike koji suse itekako izvjeltili u njihovoj izra-di. I za kraj, iduee godine n astav-ijamo s ovim posebnim izdanji-
ma, i s Drugim svjetskim ratom. Akoje de teme biti, o tome demo vasna vrijeme izvijestiti, samo nasta-vite pratiti VP.
4 O S EB NO IZ D ANJ E 1 S T U D ENI 2 013 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 4/128
Zvonimir Grbaiit
rmachta (15. ozujka 1935 .) formalno se u orulanim sn agama n alazilo neSto vise od 100.000 ljudi eija ce brojka dopske izgradnje. Najved broj pripadnika
svojim redovima (ovdje su urau nati i pripadnici Waffen SS-a kojih je bilo oko milijun).
ANJE / STUDENI 2013 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 5/128
„ONAJ TKO SE NIJE BORIO
S NIJEMCIMA, NE ZNA gTO
JE TO RATbritanski vojni aforizam)
2. SVJETSKI RAT WEHRMACHTP
N jem alika vojska
uod D rugogsvjetskog rata
Tekst:
Mario Werhas
ematke oru2ane sna-
ge su njematki na-
rod pod oruZjem".
Navedena izjava bila
je vodie i inspiracija za pripadni-
ke njemadldh oruianih snaga jo§
od vremen a stvaranja Carstva u si-jeenju 1871. godine te je kao iskazpovjerenja vrijedila jednako pod
Vodom kao i pod Carem. Sa sigur-no§au se mote redi daje podetkomDrugog svjetskog rata, rujna 1939.,Die deutsche Wehrm acht (doslov-no „Njematka obrambena sila")
predstavljao najefikasnije nacio- ,
nalne orulane snage na svijetu, a
posebno njegov kopneni dio. Na-vedena efikasnost nije se ogledalasamo u k valiteti naoruZanja kojomje bio opremljen Wehrm acht, kojaje bila neupitna, ved i u militari-
stitkoj tradiciji koja je bila dub okousadena u n jemadkoj na ciji, tradi-ciji koja je i u mimodopsko vrijemeuz pomod dalekovidnog Glavnogstolera prelivjela restrikcije na-
metnute sporazumom o primirju
iz lipnja 1919. godine. Njemadld
patriotizam, a posebno „urodena"vojnitka disciplina te sve prisutnanacistieka propaganda koja je bilaposeban m obilizirajudi element, u
kratkom vremenu od samo detiri
godine stvorila je Wehrmacht kao
potpunu operativnu oruZ'anu silukoja je m ogla krenuti u rat.Imenovanje Ad olfa Hitlera za kan-celara (predsjednika viade) Nje-
matke 30. sijetnja 1933., osim
dolaska nacistidke stranke (Nacio-nalsocijalistieka njema dka radnit-ka stranka - NSDA P) na vlast zna-dilo je i podetak kraja za Njem atkudemokratsku republiku uspo-
stavljenu nakon abdikacije cara
Wilhelma II. na samom kraju Pr-
vog svjetskog rata. Slijedede godi-ne, nakon smrti predsjednika Nje-maeke Paula von Hindenburga,
Hitler je spojio ovlasti predsjed-
nika i kancelara 2. kolovoza 1934 .u novu: Voda (Fiihrer) i kancelar
Njemadkog R eicha. Osim preuzi-manja duZnosti predsjednika dr-
'lave i predsjednika viade, Hitler
je preuzeo jos jednu njemu osob i-to va2nu duZn ost: vrhovnog zapo-vjednika oruZanih snaga. Njemae-ld parlament (Reichstag) donio je15. olujka 1935. novi zakon o oru-Zanim snagama kojime je postoje-di Reichwehr (k oji se sastojao od:Reichsheera - vojske te Reichsma-
rine - m omarice) oti§ao u povijest,a toga dana je roden Wehrmacht.
Osim stvaranja Wehrmachta, do-
nijeta je odluka o ponovnom uvo-denju opee vojne obveze koja je
prema Versajskom sporazumu
bila ukinuta.
Od 15. olujlca 1935. slutheni na-ziv njemaelcih orulanih snaga gla-sio je „Das deutsche W ehrmacht",a na Oelu se nalazio Vrhovni za-
povjednik oruianih snaga (Ober-
ster Befehlshaber derW ehrmacht)
Adolf H itler, dok je za upravljanjeorulanim snagama ustrojeno Mi-
nistarstvo rata (Reichskriegsm ini-sterium) na delu s ministrom ge-
neral pukovnikom W ernerom vonBlombergom (od 20. travnja 1936.general feldmartal, prvi nositelj
toga najvi§eg dina u Wehrmach-
tu). Reorganizacijom najviteg voj-nog zapovijedanja 4. velja6e 1938.Adolf H itler uldda dotada§nje Mi-nistarstvo rata i ustrojava „Ober-
kommando der Wehrmacht" (Vr-
hovno zapovjednatvo oruZanih
snaga - OKW) kojemu osobno sta-je na delo, a za nadelnika Vrhov-
nog zapovjedni§tva oruianih sna-ga imenuje general pukovnika (od19. srpnja 1940. general feldmar-
§al) Wilhelma K eitela. Istovreme-no se u sklopu Vrhovnog zapo-
vjednikva ontianih snaga (OKW)
ustrojava Rukovodedi stoner oru-lanih snaga (Wehrmachtfahrun-
gsstab) na delu s general bojnikomAlfredom Jodlom (od 30. sijednja1944. general pukovnik). Hitlero-vom oporukom za predsjednika
Njemaeke i Zapovjednika orti2a-
nih snaga im enovan je 30. travnja1945. veliki admiral Karl Donitz,
koji je to duZnost obna§ao do ka-pitulacije Tredeg Reicha 8. svibnja1945. godine.Prema zakonu od 15. olujka 1935.,W ehrm acht se dijelio na tri dijela.
Das Deutsche H eer (Njemadkavoj -ska), kojom je rukovodilo Vrhovnozapovjedni§tvo vojske (Oberkom -mando des H eeres - OKH) na delu
kojega se nalazio Vrhovni zapo-
vjednik vojske (Oberbefehlshaberdes Heeres). Na mjesto Vrhovnogzapovjednika vojske imenovan
je general pukovnik Werner von
Fritsch (do 4. kolovoza 1938.), a
potom general pukovnik (gene-
ral feldmargal od 19. srpnja 1940.)Walther von Brauchitsch, koji je
navedenu didnost obavljao do
19. prosinca 1941. kada je Adolf
Hitler preuzeo osobno zapovjed-
nifty° nad vojskom. Prem a nave-denoj Hitlerovoj oporuci, za Za-
povjednika kopnene vojske od 30.
travnja 1945. imenovan je generalfeldmar§al Ferdinand Schomer.
U sklopu Vrhovnog zapovjedni§-tva vojske ustrojen je Glavni stokervojske (Generalstab des Heeres)
kao glavno tijelo za operativno za-povijedanje i upravljanje vojskom.Tijekom postojanja Glavnog sto-Zera vojske (od 15. olujka 1935. do8. svibnja 1945.) na njegovom 6elukao nadelnici (Chef Gen.St.d.H.)Glavnog stolera vojske nalazili suse: general pukovnik Ludw ig Beck(do 4. veljade 1938.), a potom ge-
neral topni§tva, od 19. srpnja 1940.General pukovnik Franz Halder
(do 24. rujna 1942.), potom gene-ral pukovnik K urt Zeitzler (do 10.
Nj
6 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 6/128
Glazba 1. konjanieke divizije
eusinger obnagao je dtd-
osljed-
eutsche Luftwaffe" (Nje-
prizna-
a n acistiekog pokreta.. bio predsjednik nj e-
og parlamenta, a po dolasku
27. travnja
inistra zraenog prometaavljao je i dtdno-umarstva od srpnja
. te ministra gospodarstva odsijeenja 1938.).
Herman Goring je prvo dobio ein
generala zrakoplovstva (oaijka1935.), a potom je 20. travnja 1936.unaprijeden u general pukovni-
ka zrakoplovstva i potom od 193 8.u ein general feldmargala ratnog
zrakoplovstva te od 19. srpnja1940. reichs margala, kao jedina
osoba koja de nositi navedeni ein
u Drugom svjetskom ratu, sa sltd-benom titulom ministra zraenog
prometa i vrhovnog zapovjedni-
ka ratnog zrakoplovstva (Minister
in der Reichsluftfahrtministeriumand Oberbefehlshaber der Luf-
twaffe). Ministarstvo zraenog pro-meta imalo je civilni dio (zraeni
prijevoz, civilni zraeni nadzor...)
na eelu kojega je bio dr2avni tajnikza zraeni prom et i vojni dio uobli-een kao Vrhovno zapovjednigtvo
zrakoplovstva (Oberkommando
der Luftwaffe - OK L) eiji je glavnidio bio Glavni stoner ratnog zrako-plovstva (Generalstab der L uftwaf-fe - Gen.St.d.Lw.) na eelu kojega suse nalazili: general poruenik zrako-
plovstva Walter Wever (do 3. lipnja1936), general poruenikzrakoplov-stva Albert Kesselring (do 31. svib-nja 1937.), general zrakoplovstva
Hans-Jurgen Stum pff (do 1. velja-
ee 1939.), general pukovnik zrako-plovstva Hans Jeschonneck (do 19.kolovoza 1943.), general pukovnikzrakoplovstva Gunther Korten (do20. srpnja 1944.), general zrako-
plovstva Karl Koller (do 1. kolovoza1944.), general zrakoplovstva Wer-ner Kreipe (do 2 8.1istopada 1944.),obnagatelj dtdnosti natelnika ge-
neral bojnik zrakoplovstva Christi-an Eckard (do 12. prosinca 1944 .)i general zrakoplovstva Karl Koller(do 8. svibnja 1945.).
Tredi dio Wehrmachta cinila je„Die Deutsche Kriegsmarine"(Njemaeka ratna mornarica) na
delo koje je imen ovan adm iral, od20. travnja 1936. General adm iralte od 1. travnja 1939. veliki admi-ral Erich Raeder s titulom vrhov-
nog zapovjednika ratne mornarice(Oberbefehlshaber der Kriegsma-rine) na eelu Vrhovnog zapovjed-nigtva ratne mornarice (Oberkom -mando der K riegsmarine - OKM).Raeder je na navedenoj dtdnosti
ostao do 30. sijeenja 1943. kada ga
je zamijenio general adm iral KarlDonitz, koji je istoga dana unapri-jeden u ein velikog adm irala i osta-je na dtdnosti do imenovanja za
Hitlerova nasljednika (30. travnja
1945.) kada zapovijedanje nad rat-nom mornaricom preuzima gene-ral admiral Hans-G eorg von Frie-deburg. Najvalniji dio V rhovnogzapovjednigtva ratne mornarice
bio je „Seekriegsleitung" (Upravapomorskog ratovanja) na eelu kojesu bili: admiral Otto Schniewind
(do 2. lipnja 1941.), admiral KurtFricke (do 20. veljaee 1943.) i ad-miral Wilhelm Meisel (do 8. svib-nja 1945.).U trenutku ustrojavanja Wehrma-chta (15. cdujka 1935.) formalnose u orubnim snagama nalazilo
negto vise od 100.000 ljudi eija debrojka do 1. rujna 1939. i podetkarata narasti na 3.180.000 vojnikau roku od eetiri godine svoje unu-tarnje mirnodopske izgradnje.
Najvedi broj pripadnika imati de
Wehrmacht sredinom 1943. (bli-
zu 10.000.000 vojnika), a u trenut-ku kapitulacije Tredega Reicha (8.svibnja 1945.) Wehrmacht je imaojog 7.800.000 vojnika, easnika i do-easnika u svojim redovima (ovdjesu uraeunati i pripadnici Waffen
SS-a kojih je bilo oko milijun).Wehrmacht nije imao svoju je-
dinstvenu doktrinu i dugoroe-
nu strategiju djelovanja. Ovo nijebio propust najvigih easnika nego„usadena" mana svih do tada
ustrojenih njemaelcih vojnih su-
stava. Naime, niti na jednoj od
akadem ija (vojske, zrakoplovstvai ratne mornarice) nije postojao
predmet koji bi sustavno obradi-
vao strategiju. S trategijaje ostavije-na kao pod rueje djelovanja vrhov-nog zapovjednika (bio on Kaiser iliFtihrer) koji je odredivao njezineglavne smjemice. Djelomieno za-hvaljujudi navedenom , n jemaelcieasnici (osobito vojske), a poseb-no glavnostcderni easnici i genera-li, pokazali su odlieno poznavanjetaktike i u tom sm isli su im i njihovi
protivnici nakon Drugog svjetskog
rata iskazali svoje pogtovanje (rad-na skupina od 18 njemaeldh gene-rala na eelu s general pukovnikomFranzom Halderom izradila je zaamerielcu kopnenu vojsku „P oll-ski priruenik br. 1" - Field ManualNr. 1., kojime je njemadla taktika„ dairanj a misija" i borbenih skupi-na sltdbeno postala dio am eriekevojne talctike). Nadalje, general fel-dm argal Erich von Manstein slovii danas kao najbolji taktitar Dru-gog svjetskog rata, dokje „plutaju-ee okrtdenje" 1. oldopne vojske na
Istoenom ratigtu 1944., pod zapo-vjednigtvom generala oldopnigtvaHansa-Valentina Hubea, i danas
predmet proueavanja na vojnim
akademijama.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 7/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 8/128P O S EB NO IZ D ANJ E
Z a k o n o m o u s t ro ja v a n j uW e h r m a c h ta o d 1 5 . o lu jk a 1 9 3 5 .
p r e d v id e n o je u s t r o ja v a n j e 1 2 v o jn i h
o k r u g a s 3 6 p j e a t k ih d i v iz i ja
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 9/128
„Esencija pjdatva jest hodnja - pripadnici Francuske dragovoljatke legije u hod n i na Istoenoni ratiku
zel_deZM2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT
Doktrina(Skup sustavno uredenih na6ela
ratovanja kojemu odreduje smjer
djelovanja)Kao i svaka druga vojska koja je
pretrpjela ponaavajuei poraz,
tako se 6elnigtvo Njemgke vojskeprvih godina poslije poraza u Pr-
vome svjetskom ratu poeelo inten-zivno baviti njegovim uzrocima te
isto tako intenzivno razmigljati ousvajanju nove do ktrine. Temelj-ne odrednice te nove doktrine
oblikovao je jog general Hans vonSeeckt tijekom obavljanja duno-
sti. natelnika Ustrojbenog ureda
Reichsheera (od 1920. do 19 26.).Prihvgena doktrina nazvana je
„polcretni rat" („Bewegungslcri-
eg"). Tijekom vojnog pohoda na
Zapadu (svibanj-lipanj 1940.) je-
dan ce talijanski novinar upotri-
jebiti naziv „munjeviti rat" („Bli-tzkrieg") koji se potom uvrijtho
za opis njema6ke vojne doktrineu Drugom svjetskom ram (najvi-
ge zahvaljujua Josefu Goebbelsu,ministru promidThe Tre6eg Reic-ha, koji je odmah shvatio „potenci-
jar takvog naziva u promidtbene
svrhe). Temelj doktrine „pokret-
nog rata" je u bliskoj suradnji iz-
medu kopnenih i zrakoplovnih, a
prema potrebi i momarieldh sna-
ga, gdje su kopnene snage glavni
nositelji izvodenja pothvata, a zra-koplovstvo (i momarica) podrg-
ka izvodenju pothvata. Izvodenje
pothvata, prema doktrini „pokret-nog rata", odvija se u 6etiri „kora,Ica". Prvi „korak" po6inje bombar-diranjem protivnikove pozadine sciljem prekida veza izmedu prve
protivnikove crte i njegove poza-dine te onemogueavanje dopremeprieuva, uz istovremenu topnielcuvatru po prednjem protivni6kom
kraju radi izoliranja borbeno g po-drueja. Prema potrebi izvode se
padobranski desanti u protivni-
kovu pozadinu, a radi osiguranja
strateglcih ob jekata i sprje6avanja
njihovog rugenja (mostova, tune-la...). U drugom „koralcu" po6injeglavni napad oklopnim snagama
koje se uldinjavaju u protivnie-
Id raspored i probijaju ga. Boko-
10 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 10/128
i‘r‘mr‘mr•Crbc•Illraxibez c•zibg
Doeasnik postrojbi jurgrog (samokretnog)
topngtva (nositelj Vitdkog kriia)
e klinova Stiti motorizirano pje-
aStvo uz podrSku motoriziranog
topnigtva. Bombarderi nastavlja-
ju s napadima na srediSta dojav-
ni§tva, skladigta i glavne cestovnei 2eljeznitke (pomorske) komuni-
kacije u cilju sprjeeavanja dovode-
nja pojatanja. U meduvremenu,
pjagaeke snage uniStavaju izoli-
rane „&epove" protivnielcih sna-
ga na prvoj crti i „otvaraju" bojig-
nicu po njezinoj ukupnoj duNni.ijekom treeeg „koraka" oklopne
motorizirane snage brzo prodi-
ru u slobodni prostor te vfge obi-
aske i obuhvate u cilju okru2enja
protivnielcih snaga. Povezuju se s
ranije ubatenim padobranskim
postrojbama, koje su im osigurale
italne objekte na pojedinim ko-
munikacijama, tako da ne dola-
nja. Zrakoplovstvo i dalje djeluje
u pozadini protivnika i na pred-
njim krajevima oklopnih klinova
oma2u6i im u svladavanju otpo-a. Glavnina snaga napreduje, ne
eaju6i pa'nju na ostatke pro-
korak predstav-
Mladahni vojni trubae
lja prodor oklopnih i motorizira-
nih postrojbi, uz blisku podrSku
zrakoplovstva, u dubinu protivni-
kovog podrueja, olcruenje protiv-
nieldh snaga i njihovo unigtavanje
te zauzimanje vitalnih gradova. Za
to vrijeme pjegaele snage uniSta-
vaju preostale protivnitke snage u
izoliranim uporigtima i otpornim
totkama te organiziraju i osigura-
vaju nesmetanu opskrbu.
Opisani novi „stir ratovanja pred-stavlja ipak evolucijski razvoj koji
je trajao punih 15 godina, zapo-
tevAi u vrijeme von Seeckta, da bi
svoj konatni oblik dobio u vrijeme
Becka. Natin obuke i izvodenje za-
povijedno-stoernih igara zapoee-
tih tijekom postojanja Reichswe-
hra nadopunjen je izvodenjem
manevara po ustrojavanju We-
hrmachta, a sve u cilju prihvaea-
nja i terenske „provjere" funkcio-
niranja nove doktrine „pokretnog
rata", nastale u vrijeme Reichwe-
hra kada je Njematka slui'beno
bila razoru2ana, ali misaono i dok-
trinarno daleko ispred svojih bu-
duah protivnika.
Uz opisanu doktrinu „polcretnog
rata", u Njematkoj vojsci je i dalje
primjenjivana i stara doktrina „od-
lueujueeg manevra" (koju je obli-
kovao joS pruski general Hellmu-
th von Moltke 1850-tih godina).
Doktrina „odlue'ujuaeg manevra"
sastojala se u napadu pjegaStva
na krila protivniekog rasporeda,
njihov proboj i odbacivanje pro-
tivnika u njegovu pozadinu 'AM bi
glavninu protivnitldh snaga „au-
tomatskr dovodilo u okrilienje.Potiskivanjem protivnieldh krila
„stvorio" bi se efekt klijeSta time bi
se protivniku nametnula odlueu-
juea, njemaeldm generalima toli-
ko draga, „bitka u okru1enju" (Ke-
sselschlacht) koja je gotovo uvijek
zavfgavala potpunim uniStenjem
protivnitkih snaga.
Zapovijedanje(Funkcija rukovodenja postroj-
born u mirnodopsko i ratno vrije-
me, koja se sastoji u pravu zapo-
vjednika postrojbe da odlutuje o
uporabi postrojbe te u-smislu na-
vedenog izdaje zapovjedi i nadzi-
re njihovu provedbu)
U Njematkoj vojsci postajala su
dva temeljna naeela provedbe
funkcije zapovijedanja. Prvo od
njih je „naeelo dvojnog zapovi-
jedanja" (Dual-Befehlsprinzip)
koje se deituje u bliskoj i izrav-
noj suradnji izmedu zapovjed-
nika i natelnika sto2era postroj-
be. Temeljna karakteristika ovoga
odnosa je ravnopravnost, a ne
podeinjenost natelnika sto2era
zapovjedniku, iako on to formal-no svakako jest. Natelo dvojnog
zapovijedanja znaei zajednitko
zapovijedanje zapovjednika i na-
eelnika sto2era. Ovaj „model" za-
povijedanja potpuno je razlieit od
svih zapovjednih odnosa koji po-
stoje u bilo kojemu drugom voj-
nom sustavu. Naeelnik sto2era
predstavlja vise od podredenog
easnika iii osobe koja „samo" ko-
ordinira rad sto2era, on je opi-
san kao „mladi partner" zapo-
vjednika. lako je konaena odluka
pripadala zapovjedniku, naeel-
nik sto2era je sa zapovjednikom
odgovoran za konaeni rezultat.
Ukoliko je nastala situacija u ko-
joj zapovjednik nije uzeo u ob-
EBNO IZDANJE / STUDENI 2011
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 11/128
2. SVJETSKI RATAIKWW I3 M3MMTXlit ea°1e
Dio naslovn ica vojnog easopisa „Signa l koji je izlazio na gotovo svim europskim jezicima, pa i na hrvatskom (iz ovog easopisa potjeeu fotografije za ovo izdau e)
zir prijedloge natelnika stolera,
potonji je mogao nastojati da se
njegovo mi§ljenje unese zaseb-
no u ratni dnevnik. Ova distribu-
cija funkcija i ovlasti kojaje dobroprimijenjena jam6i izvrsno funk-
cioniranje svih dijelova sto'iera, aornogu6ava zapovjedniku fleksi-
bilnost i slobodu od previk de-
taljiziranog posla to „gubljenje"vremena i energije na rjegava-
nje "sitnih" operativnih poslova,
Gime se mogla dovesti u pita-
nje usredoto6enost na izvfgava-
nje temeljne zadaae. S druge pak
strane, odgovornost za izyfgenje
zadaae u potpunosti po6iva nazapovjedniku i naeelniku stole-
ra. Niti jednom d ijelu sto2era nijedopu§teno djelovati nezavisno,
uz iznimku, na temelju odluke
samog zapovjednika.. Centraliza-
cija odgovornosti zapovjednika jerazlog zbog kojeg sve mjere teme-ljene ne osobnom autoritetu za-
povjednika (stegovne, sudske...)
mogu biti implementirane jedino
od njega. S druge strane, natelnik
stolera odgovoran je da say po-
sao u sto'Zeru tee „glatko" u su-
glasju s odlukama zapovjednika.Drugo na6elo zapovijedanja pri-
mjenjivalo se pri zapovijedanju
postrojbama na bojIgnici i zvalo se„vodenje od naprijed" („Fiihrung
von Vorn"). To je znatilo da se za-povjednik postrojbe s dijelom
stolera koji se nazivao „vode6i
odred" (Fiihrungsstaffel - koji su
sginjavali zapovjednik postroj-
be, osobni poboenik, pomo6nik
pothvatnog easnika, zapovjedniktopratva, 6asnik za vezu sa zra-
koplovstvom, vozilo veze, teldid
i osiguranje) nalazi §to bliZe pr-
voj crti bojignice, a gotovo uvijek,§to je posebno karakteristieno zadjelovanje oklopne postrojbe, do-
slovno u „§picu" napada iii na pr-voj crti obrane. Na opisani naein
zapovjednik postrojbe ima pre-
gled situacije u realnom vreme-
12 POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 12/128
stdera koordini-
zapovijedi.
bu od najvedeg zngenja.
jega stidi pravo-
ideno od ne-
na najva2nijem
o na svom m je-
sti provedena, zatim je sa
U Njemadkoj vojci bio je standard
da satnijom zapovijeda natporud-
nik, dok je prvim vodom u satni-
ji zapovijedao poruenik, a drugim
vodovima u satniji su zapovijeda-
li nadnarednici ili eak narednici
(u usporedbi s drugim europskim
vojskama, gdje su svim vodovima
u satniji zapovijedali easnici). Te-meljni cilj navedenog jest pripre-
ma doeasnika koji su zapovijedali
vodovima u satnijama za easnike.
S druge strane, postrojavanje no-
vih satnija, a potom ivecih postroj-
bi, moglo je bitiprovedeno iuz ma-
nji broj angdiranih dasnika.
StrukturaOkosnicu Reichsheera dinilo je
sedam pje§aelcih divizija koju su
uz operativno zapovijedanje nad
postrojbama unutar divizije ima-le i vojno-teritorijalne zadade (uz
jos tri konjanieke divizije koje nisuimale vojno-teritorijalnu kompo-
nentu). Zakonom o ustrojavanju
Wehrmachta od 15. dujka 1935.
predvideno je ustrojavanje 12
vojnih okruga s 36 pje§addh di-
vizija. Od postojedh sedam di-
vizija postrojeni su vojni okruzi
(pro§irivanjem postojedih) te je
ustrojeno pet novih zapovjedni-
§tava vojnih okruga. Nadelno je
svaki vojni okrug imao pod svo-
jim zapovjedni§tvom tri pje§ad-
ke divizije. Do 1937. postroje-
no je 13 vojnih okruga (I. — XIII.)
koja su imala vojno-teritorijalnezadade (vodenje mobilizacijskih
popisa ljudi i sredstava, vodenje
i obuka prieuvnika...) te tri vojna
okruga (XIV. — XV I.) za zapovije-danje oklopnim i motoriziranim
postrojbama, bez vojno-teritori-
jalnih funkcija. Pripojenjem Au-
strije u dujku 1938. postroje-
na su jo§ dva nova vojna okruga
i XV III.), a austrijska vojska
je kompletno uldopljena u Nje-
maelcu vojsku pri d'emu je dos-
lo do povedanja specijaliziranih
gorskih postrojbi od jedna na trigorske divizije. Poslije pripojenja
Ceske u dujku 1939. pri Delay-
nom protektoratu za Ce§ku i Mo-
raysku uspostavljeno je vojno za-
povjedni§tvo koje je imalo zadade
vojnog okruga. Zatim je uspo-
stavljeno jos jedno zapovjedni§-
tvo vojnog okruga oje nije
imalo vojno-teritorijalne zadade
nego je zapovijedalo oklopnim i
motoriziranim postrojbama. Na-
kon okontanja vojne kampanje
u Poljskoj, njezini zapadni dijelo-
vi, a koji su nekada bili u sastavu
Njemadkog carstva, ponovno su
pripojeni Njemad"koj te su na na-
vedenom podrudju ustrojen dvanova vojna okruga (XX. i XXI.). Na
ostatku podrudja okupirane Polj-
ske ustrojen je Generalni guver-
nerat pri kojemu je ustrojeno voj-
no zapovjedni§tvo razine i zadadavojnog okruga.
U trenutku proglaknja mobili-
zacije 26. kolovoza 1939. za Nje-
ma:61w vojsku je nastupila nova
ustrojbena shema. Citava vojska
je podijeijena na djelatnu (polj-
sku) vojsku (Feldheer) i dopun-
sku vojsku (Ersatzheer). Ustroja-
va se Zapovjedni§tvo dopunskevojske koje preuzima zapovjed-
ni§tvo nad vojnim okruzima. Za-
povjedni§tvo vojnog okruga (koji
je imao vojno-teritorijalne zada-
de) dijeli se na dva dijela: od pr-
yoga dijela postrojava se zapo-
vjedni§tvo zbora djelatne vojske,
a drugi dio nastavlja sa svojom
Pje§a§tvo tijekom vjezbe forsiranja rijeke
O IZDANJE / STUD ENI 2013 . 3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 13/128
Itustracija: Velimir
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHTP
funkcijom vojnog okruga. Time je
u Njematka vojska u samo neko-
liko dana dobila 19 potpuno ope-
rativnih zapovjedni§tava zboro-
va koji su odmah mogli preuzeti
zapovjedni§tvo nad podredenim
postrojbama (u ovaj broj uraeu-
nati su i zborovi koji nisu imali
vojno-teritorijalne funkcije, XIV.
- XVI. i XIX.) .
Djelatna (poljska) vojska sa-
stojala se od tri vrste postrojbi:
borbenih postrojbi (Fechtende
Truppen) u koje su ulazili zapo-
vjednigtva i stokeri (Vrhovno za-
povjednigtvo orukanih snaga,
Vrhovno zapovjedni§tvo vojske,
Glavni stoker vojske, stoked voj-
nih skupina, stoked vojski i sto-
2eri zborova), pjega§tvo (posli-
je dio postrojbi preimenovan u
grenadirske), motorizirane i lake
postrojbe (poslije preimenovane
u oklopno-grenadirske postroj-
be), gorske postrojbe, postrojbe
za posebnu namjenu, kaznene
postrojbe, konjanigtvo, oklopni§-
tvo, izvidnieke postrojbe, pro-
tuoklopne postrojbe, topni§tvo,
opkoparstvo, dojavni§tvo i voj-
no oruknigtvo. Drugu skupinu
postrojbi cinile su opskrbne po-
strojbe (Versorgungstruppen),
odnosno: opskrbne i postrojbe
za dotur, transportne, sanitetske
i veterinarske postrojbe, strakar-
ske postrojbe te vojna policija i
vojno-pdgtanska slukba. Treai dio
postrojbi obuhvatao je postrojbe
za osiguranje (Sicherungstrup-
pen) u koje su svrstane: zapovjed-
nigtva i stoked za vfgenje okupa-
cijske slukbe na zaposjednutom
podrueju, postrojbe „zemaljskih
strijelaca" (Landesschtitzen) za
osiguranje objekata i prometnica
na okupiranim podruejima te za-
povjednikva i postrojbe za euva-
nje logora za ratne zarobljenike.
posebnu skupinu su svrstani
vojni slukbenici (upravni, sudski,
vojno.okupacijski...), vojni sve-
eenici, vojni glazbenici i specija-
listi (Sonderfiihrer) koji su zbog
svojih specifienih znanja uvrgte-
ni u vojnu slukbu.
Najveea vojna postrojba je bila
vojna skupina (Heeresgruppe)
koja se natelno sastojala od ne-
koliko vojski i pro sjetno je brojala
oko pola milijuna vojnika. Buduai
da nije postojao stalni ustroj voj-
nih skupina nego su one ustroja-
vane prema zahtjevima, potre-
bama i moguanostima, time je
bio i odreden broj vojnika u nji-
ma te se on mogao kretati od spo-
menutog prosjeka prema „dolje"
(od 200.000 do 300.000 vojnika)
ili prema „gore" (do eak milijun
vojnika u jednoj vojnoj skupini).
Slijedeea nika postrojba od voj-
ne skupine bila je vojska (Armee)
koju se natelno sastojala od ne-
koliko zborova. Isto pravilo koje
je vrijedilo za vojne skupine vri-
jedilo je i za vojske, odnosno, nije
bilo stalnog (propisanog) sastava
vojske, nego su pod zapovjednig-
tvo pojedinog stokera vojske pod-
einjavane postrojbe prema kon-
lcretnoj potrebi. Tako se i sama
brojnost pojedine vojske kretala
od 100.000, pa do pola milijuna
vojnika. Za stokere vojski predvi-
deno je da mogu biti postrojavani
i kao oklopni (oklopna vojska) i u
samo jednom slueaju kao gorski
(20. gorska vojska).Postrojba nila od vojske bila je
zbor, a satinjavalo ga je nekoliko
divizija. Za razliku od vojnih sku-
14 OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 14/128
. PANZER I B
(kraee od Panzerkampfwagen I A usfiihrung B iii kraee Pz.Kpfw .
I Ausf B ; prevedeno - oklopno borbeno vozilo I, inaeica B)
Prvi borbeni tenk Panzer I A Nijemci su proizveli 1934. u 585
primjeraka. Zbog slabog motora koji se pregrzjavao ina eici A pro-
dtdeno je tijelo tenka dodavanjem jos jednog reda kotata. Takoizmijenjen postao je Panzer I B koji se proizvodi od 1935. do
1940. godine kao skolsko vozilo za obuku oklopnih postrojbi. Medutim, zbog nedovoljnog broja tenkova u test oklopnih divizija
i on postaje borbenim tenkom. Posljednjih 74 u naortdanju sunjemackih oklopnih divizija 1941. u vrijeme napada na Sovjetski
Savez. Preostali tenkovi povuceni su iz sltdbe do kraja iste godi-
ne. Sveukupno je proizvedeno 1.493 tenkova Panzer I .
oje su predstavlja-
imali su svoju „specijalizaciju".
odnosno Panzerkorps),
zborovi (Volks-Artilleriekorps).
e su postrojavane kao: pje-
§a*tke, motorizirane (oklopno-
grenadirske), oklopne, gorske,
konjanfece, lovatke, tvrdayske,
topniece i za osiguranje. Same
pje§atke divizije dijelile su se po
svom ustroju, zadati, broju voj-
nika i naortdanju te opremi na
pjegatke divizije ustrojene unu-
tar valova mobilizacije (val mo-
bilizacije pojedine pjeggke di-
vizije odredivao je njezin ustroj,
popunjenost odredenim godi§ti-
ma vojnih obveznika, brojeano
stanje divizije te kvalitetu naoru-
2anja i opreme). Navedeni valo-
vi mobilizacije kretali su se od I.
mobilizacijskog vala iz kolovoza
1939. (vojnici na odshdenju voj-
ne obveze) do XXX V. m obilizacij-skog vala iz cdujka 1945. godine.Unutar samih valova pojedine
pje§atke divizije bile su oznatene
kao posadne (divizije XV mobi-
- te 'Zino: 4,0 t
- posada: 2
- aortdanje: 2 strojnice 7,92 mm- treljivo: 2.2 50 metaka.,- oklop kupola: eelo: 13mm/80°, bok: l3mm/68°, straga:
13mm/68°, krov: 8mm- oklop tijela: eelo: l3mm/68°, bok: 13mm/68°, straga:13mm/90°, krov 6mm-motor: benzinski Maybach NL38TR- snaga motora: 100 KS
- najveea brzina po testi: 40 km/h- doseg: 170 km
- dimenzije: d-4,42m, s-2,06m, v-1,35m
5
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 15/128
Vojnici Njemaekog afriekog zbora u njetkim trenucima odmora
Zraeni „pogled na tiplL i; jesto uz obalu Sredozemnog more u sjevernoj Africi kroz
koje su prolazile postrojbe Njemaekog a friekog zbora
E t 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
lizacijskog vala), prieuvne ili do-
punske (divizije X. mobilizacij-
skog vala).Tako su pjegaeke divizije I. mo-
bilizacijskog vala imale 16.977
vojnika, doeasnika i Casnika svr-
stanih u tri pjegatke pukovnije,
topniekoj pukovniji (od eetiri di-
vizijuna), izvidnitkoj bojni, pro-tuoklopnom divizijunu, opko-
parskoj bojni, bojni dojavnigtva
te divizij skim postrojbama za po-
drglcu (transportnim kolonama,
sanitetskoj satniji, motoriziranoj
vojnoj bolnici, veterinarskoj sat-
niji, motoriziranom vodu vojnog
orldnikva i vojnoj pogti divizije).
Pjegatka pukovnija (Infanterie-
regiment, od 1942. Grenadierre-
giment) s 3.049 vojnika, natelno
se sastojala od tri bojne, topniC-
ke satnije (180 vojnika), protuo-
klopne satnije (170 vojnika) i sto-
2erne satniju. Bojna (Bataillon)
pjegaCke pukovnije imala je 860
vojnika rasporedenih u tri stre-
ljatke satnije i prateCu (tegku)
satniju s tegldm pugkostrojnica-
ma i srednjim bacaelma. Stre-
ljatka satnija (Schtitzenkompa-
nie) sastojala se od tri streljaela
voda. Tijekom trajanja rata stre-
ljatki vod je bio izlcden promje-
nama u svom unutarnjem ustro-
ju. Na paetku rata svaki pjegaeld
vod sastojao se od tetiri streljatke
desetine i bacaeke skupine od tri
vojnika s jednim bacatem 50 mm
te maloga sto2era (zapovjednik,
vodni narednik, bolniear s dva no-
sioca ranjenika i dva vojnika do-
javnigtva s jednim krugovalom),
ukupno 50 vojnika. Ovakav ustroj
vrijedio je do lipnja 1944., a tada
pada 1943. pristupilo se „ujedna-
6avanju" postojeCih pjegaCkih di-
vizija, koje su bile ili „dvojnog"
ustroja (Istano ratite, dvije pu-
kovnije sa po tri bojne) iii „troj-
nog" ustroja (ostala ratigta, tri pu-
kovnije sa po dvije bojne). Prema
navedenoj zapovijedi sve divizije
trebalo je prilagoditi „dvojnom"
ustroju, zaldjutho sa 20. oaljkom
1944. godine. Novi tip divizija na-
zvan je „PjegaCka divizija novogatipa 1944."
Motorizirane divizije su do 1940.
imale po tri motorizirane pukov-
nije, a zatim su smanjene na dvije
motorizirane pukovnije (tako do-biveni „vigalc" pukovnija iskori-
gtenje za postrojavanje novih mo-
toriziranih divizija). Motorizirane
divizije od dvije pukovnije imale
su ukupno 14.319 vojnika. Broj-
eana snaga gorskih divizija izno-
sila je 14.131 vojnik, a sastojale suse svaka od dvije gorske pukov-
nije s po tri gorske bojne. PoCet-
korn lipnja 1942. zapovjedeno je
od strane Glavnog sto2era vojske
preustrojavanje sedam pjegat-
kih divizija u lake pjegaCke divizi-
je. Od 28. lipnja 1942. naziv lakepjegaeke divizije promijenjen je u
lovaelce divizije. One su se sasto-
jale od dvije lovatke pukovnije sa
je pjegatki vod smanjen na tri de-
setine te je njegova snaga iznosila
33 vojnika (jedan easnik, tri doCa-
snika i 29 vojnika). Unato6 nave-
denom smanjenju vatrena mo6
voda i dalje je ostala snaina: cetiri
pugkostrojnice, sedam strojnica i
29 pugaka. Oklopno-grenadirski
vodovi kod oklopnih divizija ima-
li su jog jatu vatrenu mo6 koju je
Cinilo devet pugkostrojnica. Stre-
ljatka desetina dijelila se na pug-
kostrojnieku skupnu (pugkostroj-
niCar i dva nosata streljiva od koji
je jedan nosio i dvije prituvne ci-
jevi za pugkostrojnicu) i strelja6-
ku skupinu. Na temelju zapovjedi
Glavnog stcdera vojske od 2.1isto-
16 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 16/128
N J E M A E KI N A P A D N A P O U S KU
LITVANVAZIJA NA POLJSKU
1.-28. rujna 1939.
njemadd napadi
ruski napadi
-4
•Lablau
poljska povlatenja B O C H
..?:.
omza 1xxxx 's.. ..... xxxIII Modlin-4 onGUDERloW'
Narew"•.. .•: • .. ..,:
A'
v
PRAG
• Kutna Mora
SLOVACKAx x x-XXII
•
Stanisldwpw
• PresovX X X
R U N D S T E D T
AUSTRIJA
BEeBr slava
•
Trnava
•
I
1.1.0101.101.1 njemaao-ruskalinija razgranitayanja
„... . podraje okupljanjanjematkih snaga Onigsberg
/IS" poljske obrambene crte
poljske crte boj&a
X I X
GLIDER AN xxxx„... in klitioyze
X X .......xxxx llenstein
X X I xxx
xxxx• Elbing
K U E C H L E R....................
xxxx I G
xxxx
•Insterburg
...............xxxx ......... ...... ...MNNarw" .
.........
.................
•Kalvarya
1SSSR
• Poznan
xxxxPoznan
M o
, • Kalisz ••• NIELodz
. . . . .
• tpdz
• Tomoszon ...
xxxMIN Lodz
K A
. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .
....Rozan. . .
Inowro & w.Wloclavvek• ii
;Flack\
xxxx,-
iii4,,„,
-.
RE PoArze.-
1 4 : . . .iedice
,Av ...e...•
i xxxx ., i,,4.,„...—xock
sOs
.11
•
Landsberg
Guben:
X X
scow• xxxBreslau umem X I I Kielce..... .....
.. ....
x x x-Iv
.. ).* xxx®Cracow
Katowice•
................................................
..............
T , .` Cracow .... •.. ........................
............. . . . .
............
•
...........
Nowy Sacz . .......... .. .... ......... •......... .... .......... 4r-
..... .......
............................
X X
..
........
xxxx
111.xx ge edit/1r
B L A S K O W I T Z ppel ... . t .............
xxx
HOEPPNER
x x xEllyn
X V I I
• Tregin
xxxx
L I S T
•
• zingorod
Zvolen
MADARSKA
• Budimpegta
`[ 4
•
MDskolc
V A R § A V A
1 7
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 17/128
2. SVJETSK I RAT/WEHRMA CHT
0 vojnika u pukovniji) i
oklopne d ivizije proizlazila je
zajedno
masivna
ba krugovalnih (radio) ure-
je shvatiomoguanost uporabe kru-
ovima. Ova uporaba
odnosila na koordi-
s oklopnim
jednu srednjih
lakih tenkova tipa II s
m, pet tenkova tipa III
s topom 75 mm). Osim oklo-
o 14.373 vojnika. Kra-
sastavu. Od
e pukovnije
oklopno-grenadirske pukovni-
pne satnije s po 22 tenka (ukupno
u bojni 88 tenkova, odnosno u pu-
kovniji 176 tenkova). Natelno je
prva bojna u oklopnim pukovnija-
ma opremljena tenkovima tipa
s topom 75 mm, dok je druga boj-
na pukovnija opremljena tenkovi-
ma „Pantera" (tenk tipaV). Od ko-lovoza 1944. uveden je novi ustroj
oklopnih divizija - „Oklopna divi-
zija 44", koja je u odnosu na pret-
hodni ustroj smanjila broj tenkova
u oklopnoj satniji s 22 na 1 7 (razlo-
zi za ovo smanjenje tenkova u sat-
niji su prije svega zbog pove6anja
gubitaka tenkova i objektivne ne-
mogutnosti da njematka vojna
proizvodnja nadoknadi iste). Pre-
ma novom ustroju oklopna bojnaima 68 tenkova, a pukovnija 136
tenkova tipa IV i „Pantera". Kra-
jem ciujka 1945. odredeno je pre-
ustrojavanje svih oldopnih divizijapo ustroju „Oklopna divizija 45".
Prema posljednjem ustroju oklo-
pnih divizija one su u svoj b iti sve-
dene na ojatane oklopne borbene
skupine. Oklopna pukovnija di-
vizije, prema posljednjem ustro-
ju, ima samo jednu oklopnu boj-nu (druga bojnu su cinili oklopni
transporter ) od t etiri satnije s po
10 tenkova u satniji (dvije satnije
OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 18/128
tenkova IV i dvije satnije „Pante-
ra"), odnosno, ukupno 40 tenkova
po diviziji.
O b u k aNova, mnogostruko uve6ana
Njemadca vojska trebala je ogro-
man broj novaka za popunu no-
voustrojenih postrojbi. Buduai
da se Reichsheer popunjavao is-
kljudvo dragovoljcima, eitav mo-
bilizacijsld sustav koji je posto-
jao do 1918. tijekom 1920-tih vfge
nije al'uriran tako da s ponovnom
uspostavom op6e vojne obveze
1935. novoustrojeni vojni uredipri jedinicama lokalne samou-
prave dobivaju temeljnu zada6u
izrade of evidnika vojnih obve-
znika na svom podru6ju djelo-
vanja. Po naredbi ministra unu-
tarnjih poslova Reicha Wilhelma
Fricka obvezana su sva policijska
tijela da stave vojnim okruzima,
odnosno lokalnim vojnim uredi-
ma popise njemaddh gradana s
njihovim adresama i godi§tima snaznakom tko je 2idov ill stranac.
Po dobivanju navedenih popisa
te njihovoj „prilageKlbi" za vojnu
uporabu kroz stvaranje oeevid-
nika vojnih obveznika ve6 1935.
„Stvarnost Pokretno g rata (Bli-
tzkriega) - kolona pobjednika (de-
sno) i poraienth (lijevo)
poeela su prva pozivanja dvade-
setogodgnjaka na slt.denje vojne
obveze. Zajedniddm djelovanjem
civilnih i vojnih struktura stanov-
nlgtvo, pogotovo vojni obvezni-
ci i oni koji 6e to uskoro postati,
stalno je „podsje6ano" da je voj-
nieki poziv jedan od najeasnijih.
SluZ'bena promicliba na svakom
je koraku velitala zivot vojnika, a
vedna djece usmjeravana je pre-
ma vojnom „putu".
Svepro2imajud efekt dolaska na-
cista na vlast osobito se osjetio
kroz djelovanje Hitlerove mlade-
zi H)) i Dr2avne
radne sluThe (Reichsarbeitdienst
- RAD ). Svaki mladi6 i djevojka uTre6em R eichu bili su obvezni biti
djelom obje organizacije koje su u
svojoj biti bile poluvojne organi-
zacije. U sidopu Hitlerove mlade-konstantno su provodena tjele-
sna obuka (treninzi izdriljivosti),
u6enje „eitanja" zemljovida i ori-
jentacije te obuka u rukovanju
lakim pje§aelcim naortdanjem.
Slutha u Dr2avnoj radnoj
bila je obvezna za sve mladi-
ee i djevojke u trajanju od godinudana i provodila se uglavnom u
ruralnim podru6jima Tre6eg Rei-
cha. Za vojne obveznike podnja-
la je zavr§etkom srednjo§kolskogobrazovanja te prije pozivanja na
odsltaenje vojne obveze. Sve na-
vedeno pripremilo je vojne obve-
znike (novake) mentalno i fizi6ki
za tegku i zahtjevnu vojnu obuku
koja je slijedila. Svaki vojni obve-
znik dobivao bi u lipnju one go-
dine kada je trebao pristupiti na
vojnu obvezu pismenu obavijest
u kojoj su navedeni osnovni de-
taiji gdje se trebao javiti. U drugoj
pismenoj ob avijesti koju je novakdobivao paetkomrujnaponomo
se navodilo m jesto javljanja te do-
kumenti koje je novak morao po-
nijeti sa sobom: lijediieku vojnu
knjaicu te of evidnik iz Hitlerove
mladeN i DrIavne radne
Osim pripreme za vojnu sluzbu
godina provedena na selu imala
je pozitivan efekt za veainu nje-
ma6ke mladen Kako je to i sam
uoeio William L. Shirer, ameridd
novinski i radio dopisn ik iz Berli-na (koji se nikako nije mogao svr-
stati medu „obo2avatelje" Hitlera
i Tre6eg Reicha), a koji je tijekom
svibnju 1940. boravio na Zapad-
nom bojiAtu te promatrao jednu
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 9
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 19/128
Sveanost prilikom uruavanja odlikovanja u topnitkoj postrc,
I n 2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT l_dtZ7\a
kolonu britanskih zarobljenika,
mladiea upalih prsa, ve6inom ne-
uhranjenih i polu pogrbljenih te
drugu kolonu njemaelcih vojnika
(koja se istovremeno kretala su-
protnom stranom ceste te po go-
dinama „odgovarala" Britanci-
ma) dobro uhranjenih, uspravnih
i preplanulih mladiea sto je kon-kretno ilustriralo, kako zaldju'euje
Shirer, tko je na kakav naein vodiobrigu o svojoj
Izobrazbene postrojbe (bojne)
Njemaeke vojske imale su repu-
taciju grubosti (poneke, kao §to
je to jednom primijetio i sam ge-
neral pukovnik Heinz Guderi-
an, „naginjale" su prema sadiz-
mu). Medutim, glavnina obuke
bila je „diktirana" iskustvom Pr-
vog svjetskog rata. Veeina doea-snika kojima je povjerena obu-
ka novaka bili su veterani rovova
Prvog svjetskog rata te su dobro
znali da se vojnik nese dobro bo-
riti ukoliko je neiskusan, a uz to
jos umoran, gladan, promrzao
ili mokar. Rigorozna obuka kojoj
su bili podvrgnuti novaci imala
je za cilj pripremu na realnost zi-
vota na boji§tu. Jedan od glavnih
zahtjeva bila je mobilnost, odno-
sno fizieka izdr2ljivost u hodnji. Uskladu s navedenim doeasnici su
forsirali novake do gornje granice
izdrlivosti pod motom „znoj §te-
di krv". Temeljna izobrazba no-
vaka trajala je 16 tjedana i pred-
stavljala najefikasniju temeljnu
obuku u usporedbi s bilo kojom
drugom vojskom u torn trenut-
ku. Glavna zadaea temeljne izo-
brazbe bila je da od „sirovog" no-
vaka stvori vojnika koji ee slUgati.Medutim, novaci su, „odgajani"
da djeluju samoinicijativo ako to
prilike zahtijevaju. Njemaeka voj-
ska nije slijedila Napoleonovu fi-
lozofiju da svaki vojnik u svom
teleaaku nosi mattalsku palicu,
nego je isla za filozofijom da sva-
ki vojnik (doeasnik i easnik) budu
tako izobra2eni da mogu od-
mah preuzeti du2nosti jedan ein
vise (najmanje) od svoga trenut-
nog postavljenja. Novaci su stal-
no upozoravani da je prisega koju
su dali esencija njihovog vojnog
'2ivota te da east vojnika poeiva
na bezuvjetnoj osobnoj odanosti
naciji i po cijenu vlastitog 2ivota.
Po dolasku u svoju izobrazbenu
postrojbu (bojnu) novak bi prvo
upoznao svoga zapovjednika de-
setine, desetnika (Gefreiter), ko-
jega se se ubrzo naueiti bojati, ali
isto tako po§tovati. Potom nova-
ci upoznaju svoje satnijske na-
rednike (Feldwebel) i samog za-
povjednika satnije. Zapovjednilt
satnije je odelavao jedno uvod-
no predavanje o Njemaekoj voj-
sci i njenom polo2aju u dru§tvu
te su strogo upozoreni da se odtoga trenutka nese tolerirati bilo
kakva politicks djelatnost. Nova-
ci su se potom upuaivali na §i§a-
nje te zadu2ivanje osobne odore
i ostale osobne opreme. Desetni-
ci i narednici novacima su davali
instrukcije o pravilnom no§enju
odore i odr2avanju eistom, a po-
torn su novaci zapakirali civilnu
odjeeu u kojoj su do§li u poseb-
ne vreee te je ista slijedeeeg dana
slana kueama novaka. Novaci su
sada postali vojnici te „subjekt"
vojne discipline, a zatim su upu-eeni u procedure pozdravljanja,
odnosno da moraju prvi pozdra-
viti (kako vani tako i u prostori-
ji) sve starije po einu pripadnike
Njemaek e vojske (gto je u torn tre-nutku znaeilo praktieno sve koje
sretnu).
Sama izobrazba planirana je me-
todieno tako da je u potpunosti
iskori§teno sve vrijeme tijekom
radnog dana. Tipieni izobrazbe-
ni dan zapoeinjao je budenjem
u 5.00 sati, potom namje§tanjem
kreveta, osobnom higijenom,oblatenjem i doruekom (do 6.45).
Dan je bio podijeljen na jutarnju
obuku (predavanja i stupanje -
20 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 20/128
Ilustracija: V e l i m ir V u k ti E
icir), a poslijepodnevna obu-
ljeni za pri-
svakom vodu navede-
zapovjednik satnije. Tijekom
storija.
, pigtoljem (gest
nicom (68 sati od toga
orali usvojiti zna-
sastavljanja svakog od navede- orijentirati zemljovid te mai se
nih vrsta orutja. Uz navedeno kretati sluteei se njime), slutiti
novaci su morali usvojiti znanja se kompasom i kvadrantom te na
iz eitanja zemljovida, vojnog do- temelju toga nacrtati sekciju. Na-
pisivanja i prijavaka te procjena vedeni trud oko ueenja rukovanja
udaljenosti i razlikovanja cilje- zemljovidima bio je dio navedene
va. Posebna p 'lnja posveeena je osnovne filozofije da svaki vojnik
usvajanju znanja iz uporabe ze- mote raditi posao svog neposred-mljovida pri eemu je svaki vojnik no pretpostavljenog, odnosno da
morao naueiti „eitati" zemljovid svaki vojnik mote „pronad" naj-
(prepoznavati zemljigne oblike, bolji put za kretanje po terenu na
••••
PANZER 38(t) Dedka CKD iz Praga konstruirala je 1937. za svoje vrijeme vrlomoderan laki tenk LT vz 38 zapoeev§i od shjedeee godine njegovu
proizvodnju u seriji od 150 tenkova. Miinchenskim sporazumom
s Njemaekom proizvodnja je ubrzo zaustavhena. Nakon njernae-
ke okupacije Cake u CKD-u je nastavljena proizvodnja tenkova
LT vz 38 za Njemaeku vojsku. Tenk je preimenovan u Pz.K pfw.
38(t) iii jednostavnije Panzer 3 8(t). Proizvoden je u inaeicama odA do G. Za njemacke oklopne postrojbe do heta 1942. proizvedenje ukupno 1.331 tenk. Tenk se u uporabi pokazao pouzdanim. Unapadu na F rancusku 1940. godine 7. njemaeka oklopna divizija
bila je naorulana tim tenkovima. Tenkove Panzer 38 (t) dobili sui njemacki saveznici, Madarska, Rumunjska i Slovacka, koji su ih
koristili do kraja rata.
- tezina: 9,5 t- posada: 4- naoruZanje: 1 top 37 mm K wK (t) L/47.8, 2 strojnice 7,92 mm
MG37(t)- oklop kupole: prednja ploca: 25m m/80°, boeni i straga
15mm/80°,- oldop rednja ploea. 25mm/73°, boena: 15mm /90°, stra-
Znja: 15mm/72°- motor: benzinski Praga EPA
- snaga motora: 125 KS- najveea brzina po testi: 42 km/h- doseg: 250 km
dimenzije: d-4,61m, §-2,14m, v-2,40m
temelju zemljovida kako u napa-du tako i u obrani. Svi novaci mo-rali su usvojiti temeljna znanja
iz balistike te naueiti procijeni-
ti domet (daljinu). Tako je svakapjegaela bojna u svojoj puglco-
strojniekoj satniji imala prenosi-
vi daljinar. Za svakoga vojnika jeod vitalnog znaeenja bilo usvoji-ti „vjegtinu" procijene daljine dabi mogao postupiti po dobivenimzapovijedima za gadanje te stvo-riti djelotvornu „tueenu zonu"
tako da svaki naboj na kraju svo-je putanje zavrgi tamo gdje i tre-ba biti — na prednjem kraju pro-tivnika. Pjegaci su tijekom obuk emorali usvojiti temeljna znanja
oko izdavanja uputa za gadanje
bacaekim postrojbama pri pje-
gaelcoj bojni i topnielcim postroj-
bama u pjegaekoj pukovniji izjednostavnog razloga, ukoliko jetopnieki osmatraeki easnik bio
odsutan, svaka pjegaeka postroj-ba m ogla je tratiti ueinkovitu to-pnieku podrgku pukovnije.Uloga strijelca (Sc htitze) u Nje-matkoj vojsci bila je drugaeija
nego u ostalim europskim voj-
skam a. U Njemakoj vojsci strije-lac je izvrgavao odlueujud napadna polotaj protivnika nakon gto jepugkostrojnica pobijedila u vatre-nom okrgaju. Kod d rugih europ-
skih vojski strijelac je predstav-ljao okosnicu p jegagtva, zato Itoje nosio bod (bajunetu), a pugko-strojnice su shvgane kao orulje
podrgke, a ne glavno (odlueuju-ee) orutje kao kod Njemaeke voj-
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 21/128
Vrhovni zapovjednik Wehrmachta i od prosinca 1941. Vrhovni
zapovjednik vojske Adolf Hitler
® 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
ske. Upravo iz navedenog razloga
svaka pje§atka desetina u svom
sastavu imala je jednu pu§ko-
strojnicu. Za pu§kostrojnieare je
predvidena dodatna obuka (pet
sati tjedno) koja je obuhva6ala:
punjenje, pra'injenje, 6i§eenje i
otklanjanje zaglavljivanja naboja
te nizanje naboja i plan vatrenog
djelovanja. U samom tijeku te-
meljne obuke od 16 tjedana svaki
novak proveo je 398 sati na opthj
vojni6koj obuci kako je opisano,
a 234 sata na vje2banju gadanja
§to je u odnosu prema gadanju
pu§kom znaeilo 40 sati na tjedan.
Svaki novak je tijekom obuke u
gadanju ispucao oko 300 komada
streljiva, a pu§kostrojni6ar do 900
komada.
Temelj talctieke vjekine predstav-
ljao je trening na terenu. Njemae-
ld vojnici ueeni su da budu agre-
sivni i uvjethavani u energithem
kretanju kako prije bitke tako i
tijekom bitke. Tako su i tijekom
obrambenih djelovanja zadr2a-
vali isti „ratoborni" odnos prema
protivniku kao i kod napadnih
djelovanja. Uvijek je iznad sve-
ga bilo u6enje u praksi i novak je
samo nekoliko sati proveo u u6io-
nici u6eei pje§aelce borben evje§ti-ne dok je najve6i dio vremena iste
uvjethavao na terenu. U proved-
bi treninga na terenu polazilo se
od toga da bude §to je mogu6e re-
Taku se prilikom uvja-bavanja napada pucalo „pravim"
streljivom iznad glava novaka uz
minimalne sigurnosne mjere te
su isti bili izvrgnuti bacaekoj vatri
na razdaljini od 25 metara. Novaci
su zatim bili podvrgnuti bliskom
topnlekom djelovanju (na razda-
ljini od 50 metara) kako bi „osjeti-
li" efekt neposredne topnitke va-
tre te stalno ponavljali pojedina
kretanja preko zemlji§ta, uvjth.
bah protuzrakoplovnu i protuo-
klopnu borbu te prikrivanje. U6e-
ni su da iskopaju zaklon za sebe,a potom i za prate& tete naoru-
'±anje. Na kraju temeljne obuke
od 16 tjedana svaki pje§ak je mo-
gao prije6i dnevno 28 km u bor-
benom pohodnom poretku no-
sed uz vlastitu opremu (oko 20
kg) jos dodatnih devet kg borbe-
nog kompleta streljiva. Kao kraj-
nji rezultat dobivao se vojnik koji
se mogao efikasno boriti u svo-
joj postrojbi, ali i neovisno od nje
i pre2ivjeti. Po zavr§etku 16 tjed-
ne obuke novak se upueivao na
specijalistiecu obuku odredenogroda ili struke u trajanju od devet
mjeseci. Po okon6anju specijali-
stiace obuke novak se rasporedi-
vao u syoju „mati6nu" postrojbu
do okoneanja vojne obveze (idu-
aih devet mjeseci). Navedenih
posljednjih devet mjeseci obuke
novak bi „staErao" u svojoj po-
strojbi, odnosno iz dana u dan po-
navljao bitne radnje iz temeljne i
specijalistieke obuke uz svakod-
nevni fizi6ld trening (fielovjethu).
Poeetkom rata, a pogotovo kasni-
je u ratu, uslijed sve yeah gubita-
ka i urgentne potrebe popune po-
strojbi, obuka vojnika smanjena
je prvo na tri mjeseca, a krajemrata na samo §est tjedana.
Obuka do6asnika provodena je na
jo§ rigorozniji natin nego opisana
obuka vojnika. Od samog odabi-
ra (obi6no su birani najbolji no-
vaci, kojima je ponudeno daljnje
§kolovanje u doeasni6kim skola-
ma te time karijera djelatnog do-
6asnika) kandidata za budu6e
daasnike, preko svakodnevne
vrlo naporne obuke. Za Njemat-
ku vojsku, doeasnici predstavljali
su „ki6mu vojske" („Rtickgrat der
Heeres"). Popuna dotasnicima ti-
jekom rata vrtena je na na6in da
se iz kontingenta novo prido§lih
vojnika, nakon prvih borbi, „iz-vlaelli" oni koji su se istaldi u bor-
bi te ih se nakon skrgene obuke
promoviralo u daasnike.
Djelatni easnici djelali su se u tri
osnovne skupine: trupni, glavno-
sto2erni i specijalistidd. U vreme-
nima kada vojska nije raspolaga-
la s sredstvima i mogu6nostima
provodenja sveobuhvatne obuke
(20-tih godina XX. stolje6a), a po-gotovo izvodenja manevara, radi
uvjeThavanja zajednielcog djelo-
vanja veeih postrojbi, iznadena
su rje§enja koja su omogu6avala
da 6asnici (posebno glavnosto-
2erni) u postojeeim okolnosti-
ma putem zapovjedno-stoZ"ernih
igara uvjethavaju zapovijedanje
vedm postrojbama. Kao produkt
navedenog razvijen je 6itav su-
stay zapovjedno-sto2ernih iga-
ra od razine pukovnije do razine
zbora iii vojske. Posebno je rigo-
rozna bila obuka glavnosto2ernih
6asnika. Glavnosto2erni 6asnici u
njema6k oj vojsci bili su najcjenje-niji dio 6asni6kog zbora, a sama
obuka za glavnosto2ernog 6asni-
ka bila je duga i izrazito temeljita.
Nakon zavrgetka vojne §kole od
tri godine, 6asnik je dobivao ras-
pored u postrojbu (stgiranje) na
dvije godine. Nakon provedene
dvije godine u postrojbi, mogao
je u svojom vojnom okrugu apli-
cirati na natje6aj za glavnosto2er-
nog easnika. Potom je pozivan da
pristupi testu, a ukoliko je njega
uspje§no poloZlo bio je primljen
na Ratnu akademiju (Kriegsa-
kademie). Glavnosto2erna obu-ka na Ratnoj akademiji trajala je
slijedeee tri godine. Nakon obu-
ke na Ratnoj akademiji slijedio je
period od dvije godine pokusnog
razdoblja, u kojemu je prgen rad
easnika. Ukoliko bi easnik za-
dovoljio u pokusnom razdoblju
bio je primljen u glavnosto2er-
nu struku s pravom no§enja svih
obilje2ja te struke (crvena boja
struke na naramenicama i crve-
na traka na vanjskom §avu s1u2-
benih hlaa) i dodatka "i. G" („in
Generalstabs" — u glavnom sto2e-ru) iza osobnog Cala.
Obuka 6asnika za pojedine rodo-
ve i struke provodila se u specija-
liziranim vojnim §kolama pojedi-
nih rodova ili struka. Skolovanje
za easnika trajalo je tri godine, a
potom se pristupalo polaganju
zavr§nog ispita. Tijekom §kolova-nja, a da bi uspje§no mogli polo-
zavr§ni ispit, kadeti su mora-
li svladati pet temeljnih na6ela:
sposobnost donogenja brzih od-
luka, sposobnost dono§enja krat-
ke i jasne usmene zapovijedi,shvganje uporabe terena, spo-
sobnost shvaeanja situacije te na
temelju toga donogenje zapovije-
22 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENT 2 013 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 22/128
Opskrba je m orala pod svaku cijerzu stiOi do prve crte bojista
Vojnicima su uvijek najbolje odgovarale zarobljene stvari, tako njemacki
vojnikuZiva u britanskim poslasticama
posebno cijenjeno
asnik je dobivao obuku za
da je u odredenom
lje. Ukoliko je ka-
donja granica vremena
za moguee pro-
mladom easnilcu da-
eduje sluThi u voj-
ude. Casnici visoko spe-e-
kolovali su
se na civilnim fakultetima uz ob-
vezu pohadanja odredenih voj-
nih kolegija. Tijekom rata popu-
na easnicima vr§ena je na gotovo
identiean nadin kao kod dodasni-
ka. Odnosno, u borbi istaknuti
doeasnici, „izvladeni" su iz svojih
postrojbi, upudivani na dasnid-
ke teeajeve (Offizier-Lehrgang)to potom promovirani u easnike.
Zbog strahovitih gubitaka, pogo-
tovo medu easnieldm zborom,
krajem rata Njemadca vojska bila
je suotena s ozbiljnom krizom
nedostatka dasnika. Dok su po-
detkom rata bojnama eesto za-
povijedali i potpukovnici, krajem
rata vedinom bojna zapovijedali
su samici ili dak natporudnici.
Taktika
(Dio opde ratne vjetine kojaobuhva6a teoriju i praksu pripre-
manja, osiguranja i vodenja tak-
tidldh postrojbi u borbi, a provodi
se kombiniranjem vatre, pokreta
i udara)
OpEa taktrika nafela
Osnova njemadke taktike pred-
stavlja primjenu „taktike dava-
nja misija" („Auftragstaktik"), od-
nosno zadada. Pojednostavljeno,
navedenu taktiku mo1emo opi-
sati na slijeded nadin: zapovjed-
nik daje podredenom dasniku za-
dadu, ali ne govori mu kako de je
izvr§iti. U isto vrijeme zapovjed-
nik upoznaje podredenog dasnl-
ka sa cjelokupnim pothvatom
(svojim zadatkom), tako da u slu-
eaju promjene situacije „misija"
ipak mote biti izvedena uspjeg-
no, bez potrebe izdavanja novih
zapovijedi. Primjena navedenog
temelj je za vodenje ofenzivnih
pothvata. Medutim, istovremeno
fleksibilnost i taktidca odgovor-
nost za provodenje kod mladih
zapovjednika razvija inicijativu i
borbeni duh, §to je okosnica po-
na§anja njemadldh zapovjedni-
ka postrojbi u oba svjetska rata.
Bitka sa svojim desto brzo pro-
mjenjivim tijekom zahtijevala je
visok stupanj samostalnosti na
svim razinama zapovijedanja.
Upravo se iz tog razloga „talcti-
ka davanja zadataka", odnosno
ograni6avanje na postavljanje ja-
snih i jednostavnih zadada koje
poddinjenim zapovjednicima
ostavljaju slobodan izbor nadna
i oblika izvr§enja. Uvjet za samo-
stalno djelovanje, a ipak u duhucjeline, predstavlja easnidld ka-
dar obuden po istim nadelima.
Pored odgovornosti koju nosi za-
3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 23/128
Vojnici prilikom ga§enja poZ'ara na civilnom objektu
• • •• • • • ••• • •
PANZER II C
Tenk je zarnidjen kao vozilo za naprednu obuku tenkista. Medu-tim, zbog nedovoljnog broja tenkova u oklopnim divizijama ionje postao borbenim tenkom kao i P anzer I. Nijemci su zamislili da
ce Panzer I biti osnovni tenk za obuku, Panzer II za naprednijuobuku, Panzer III kao glavni borbeni tenk i Panzer IV kao tenk za
potporu s topom veceg kalibra. Od 1937 . do 1940. proizvedeno je
1.780 primjeraka tenkova Panzer II u incteicama A, B i C . U nao-
anju je ostao do 19 43. kao izvidacki tenk.
-ezina: 8,9 t
- osada: 3
- naorulanje: I top 20 mm K wK 30 L/55,1 strojnica 7,92 mmMG34- klop: prednje ploee kupole i tijela sa svih strana 14,5 mm
-motor: benzinski Maybach HL 62TR- snaga motora: 140 KS
- ajveea brzina po testi: 40 km/h
- oseg: 200 km
- imenzzje: d-4,81m, -1,99m
Itustracija: Velimir VuktiE
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHTP
povjednik, od svakog podtinje-
nog easnika i do6asnika o6eldvala
se osob na inicijativa, volja za od-1u6ivanje, u duhu zajednitke voj-ne filozofije. Bilo je jasno da niti
jedan zapovjednik ili vojnik nesemodi ispuniti postavljeni zadatak
(misiju) samo uz pomo6 zajed-
nFeke obuke, nego uz porna raz-
migljanja i samostalnog rada. A liova sloboda djelovanja zahtjeva
od svakoga zapovjednika visoki
stupanj discipline u izvrgenju za-dada, odnosno obvezu da uvijek
radi u smislu dobivene „misije".
U smislu taktike davanja zadata-
ka, svaka suvigna zapovijed pred-stavlja okov koji sputava inicijati-vu pod einjenog zapovjednika.Efikasna primjena „taktike da-
vanja misija" neraskidivo je po-
vezana s primjenom koncepcije
ustrojavanja „borbenih skupina"
(Kampfgruppen). Borbena sku-
pina predstavlja elastieno ustro-
jenu postrojbu namjenskog i.privremenog karaktera, a za iz-
vrg'enje postavljene „m isije". Na-vedene borbene skupine u Nje-
maelcoj vojsci ustrojavane su od
razine i jaeine voda pa do razine
i ja6ine divizije. Veeina namjen-
ski ustrojenih borbenih skupina
bila je razine i jatine bo jne iii pu-kovnije. Ustrojavanje borbenih
skupina omogu6avalo je dobi-
vanje niza postrojbi koje su mo-
gle samos talno izvrgavati postav-ljene zada6e, buduei da je svaka
borbene skupina, kao namjenski
ustrojena postrojba, raspolagala
s pjegagtvom, topnigtvom, opko-parima, dojavnigtvom i oklopom,a sve prema potrebi izvodenja po-stavljene misije. Primjena borbe-
nih skupina bila je neogranieena,kako na prvoj crti bojigta, u napa-du ili obrani, tako i u pozadini u
borbi protiv ubaeenih diverzana-
ta ili partizana.Njema6ki easnici smatrali su da
je neaktivnost i kagnjenje ve6e zlonego kriva odluka pri borbenom
djelovanju te ukoliko u pojedi-
nom slueaju postoje dva talctiekarjegenja obvezatno se moralo iza-brati ono ag resivnije.
lzvldniitvo
Njemaela vojska razlikovala je triosnovne vrste izvidnigtva: opera-tivno izvidnigtvo (Operative Au-fiddrung) koje je u stvari bib da-
lekometno izvidnigtvo i izvodenoje zrakoplovima te taktitko izvid-nigtvo (Taktische Aufklatung)
koje se izvodilo do 50 km ispred
napreduju6ih postrojbi, a izvrga-vale su ga za to namjenski ustro-
jene motorizirane iii oklopne
izvidnieke postrojbe (izvidnit-
ke bojne). Tre6a vrsta izvidnigtvabila je borbeno izvidnigtvo (Gefe-chts Aufklarung) koje je izvodiladivizij a u pokretu prema protivni-ku ill s prve crte bojigta. Borbenoizvidnigtvo naj6eke je bila zada-
da izvidnieke bojne divizije koja jeu to svrhu ustrojila izvidni6ke or-hodnje koje su tinila tri oklopna
izvidnieka vozila. U praksi jednood vozila kretalo se negto istureni-
je od ostalih kao „mam ac" premaprotivnrakim polo2ajima te se tre-balo brzo povu6i elm b i protivnikotkrio svoj polo2aj. Kada je uspo-stavljen „kontakt" s protivnikom
izvidnieka ophodnja pozivala bi
pjegagtvo da neutralizira protiv-
nield polo2aj. To bi obFan o izvo-
24 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 24/128
GRUPA IIOstersund•
9. travnja: Laka krstarica
Karlsruhe torpedirana
i potom potopljena
tGotenborg
GRUPA V
Imstad
Arhus •Karlskorna
•Ergersun •
Fle or
Norr oping
DANSKA I NORVESKA
travanj - lipanj 1940.
saveznitki napadi
saveznitka povlatenja
njematki napadi
smjer djelovanja
saveznitkih snaga
mjesta njematkih
padobranskih desanta
potapanje broda
)X
•Narvik
8. travnja: Dva britanska razarata
potopljena od njematkih r,azarata
10.-13. travnja: Britanske pomorske
snage potapaju deset njematkih
razarata x • •
15. travnja MN• x
28. travyjd
•
9.,sVibnja
8.1ipnja: BritanSki nosat
zrakoplova Glorious
potopljen od strane
Gneisenaua i §charnhorsta
saveznitka evakuacija
4. travnja: Te'gka krstarica
Admiral Hipper potapa
britanski razarat
Glowworm
• o
xx
M,
• msos
i
toren
10. travnja: Laka
krstarica Konigsberg
bombardirana i potom
potopljena
Lillehamm
Bergit •
GRUPA III
to dnher •
Orebo •
9. travnja: Te'Ska krstarica
Blucher potopljena djelovanjem'
norve'Skih obalnih bitnica
jevernomore Rostoc• K i
Lubeck• • Stettin
GRUPA IV
•
Bremen
Hanover
• Berlin
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013, 25
ockhol
N J E M A tK O O SV A J A N J E DA N SK E I N O R V E tK E
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 25/128
I n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHM"1 . 410X.OVranreMcorg•
•• • ••• ••••
StuG III B
Jurffni top (njem. Sturmges-
chUtz, kraee StuG) u stvari je nje-
matki izum. Na tra2enje pjda-tva ono je dobilo oklopno vozilo
za vlastitu potporu s topom kali-bra 75 mm. StuG je konstruiran
na postolju tenka Panzer III . Top
je ugraden u povgeno tijelo ten-
ka bez kupole kako ne bi vozilo
bib vise od eovjelca. Prvi jurffni
topovi StuG III inaeice A predani
su trupama u veljaei 1940. godi-
ne. Sveukupno su u napadu na
Francusku 1940. sudjelovale ee-
tiri bitnice s 24 juri§na topa. Do
o2ujka 1942. proizvedeno je sve-
ukupno 816 StuG-ova III A-E.
- dina: 20,2 t- osada: 4
- naoruianje: 1 top 75mm
StuK37 L/24,- streljivo: 44 granate,
- raverza topa po 12° lijevo i
desno,-oklop prednja ploea:
50mm/80°, boena 30mm/30°,straga 30mm/60°, krov 11 mm,
- motor: benzinski Maybach HL-
120TRM- naga motora: 300 KS
- najveea brzina po cesti: 40
km/h
- doseg: 160 km
- imenzije: d-5,4m, §-2,93m,
v-1,98m
dila pjetaeka desetina iii vod uz
podrgku oklopnih izvidnieldh vo-zila. Pri tome se posebno vodilo
raeuna da se dio protivnika zaro-
bi kako b i posluEli kao „Iivi jezi-ci" za dobivanje daljnjih podata-
ka o protivnidcom rasporedu.
Nijemci su tijekom Drugog svjet-
skog rata razvili jednu poseb-nu izvidnieku „vjegtinu" (koju ceposlije primjenjivati gotovo sve
vojske, a posebno amerieka) -
infiltraciju. Navedena infiltraci-
ja predstavljala je u doslovnom
smislu ulazak u protivnieke pred-nje polo2aje te prolazak kroz njihi boravak u protivniekoj pozadini
radi prikupljanja podataka. Ni-
jemci su izvodili dvije vrste in-
filtracije: plitku (samo u prednje
protivniae polaaje) i dubinsku
(ulazak u protivniau pozadinu
i do 50 km od prve crte bojigta).
Pri izvodenju infiltracije pod sva-ku cijenu su izbjegavani orulani
sukobi ved je temeljni cilj bio pri-kupljanje podataka neposrednim
osmatranjem kretanja protivnie-
kih postrojbi te hvatanjem „Evih
jezika". Postrojbe koje su izvodi-
le infiltraciju obitno su bile jadne
desetine, a redovno su pripadaleizvidniddm postrojbama.
Napad
(Temeljni i rjegavajud oblik bor-
benog djelovanja pri kojemu po-
strojbe kombiniraju uporabu va-
tre i pokreta. Osnovni cilj napada
jest razbijanje i unigtavanje pro-
tivniecih snaga i sredstava. Na-
padom se zadflava inicijativa te
ograni6ava mogudiost djelovanja
protivnika)Temeljni koncept napadnog dje-
lovanja postrojbi Njem adce vojske
sadtlan je u form uli: okrifti i uni-gti koristed se nadm od u oklopu,vatrenoj mod i iznenadenju. Nje-mad ca vojska nikada nije usvojilakoncept masovnog frontalnog na-pada smatrajud ga „preslcupim" uodnosu na utrogene ljudske 'Zivotei materijal te da talcvavrsta napadapredstavlja najte2i put do p ostiza-nja uspjeh. Gdje i kad god je bilomogu6e, postrojbe Njemaeke voj-ske izvodile su napad na k rilo pro-tivnika te na taj pokugale izvesti
prodor i olcrui'enje. Kada bi doglodo proboja prve crte protivnika natorn mjestu bi se formiralo „sre-
dike ravnote2e" (Schwerpunkt),
odnosno todca maksimalnog na-
pora. Da bi se postiglo navedenopotreban je bio element iznena-
denja i pokretne snage ustrojene
u borbenu skupinu koja napada
prednju crtu protivnika. Navede-
26 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 26/128
Velimir Vuldit
i‘rmi‘rmmr.334:::om]ria.X.Trkitecil.ivet
kretali oklo-
napadni val (motorizirano
svi njemae-
ogli koristiti „normal-
i slijediozadata
anog topnigtva koji je trebao
duvremenu bi ostatak postrojbe
(divizije, pukovnije...) vrgio ispadeprema protivnitldm polo2ajima u
cilju vezanja protivniddh snaga
kako ne bi m ogle biti upu6ene kaopojatanje na ugroleni sektor, a i
kao mjeru zavaravanja o glavnoj
totici napada. Po proboju prednje
crte protivnika nastavio bi se pro-dor u pozadinu i tijekom toga pro-boja unikavale bi se sve pozadin-ske i prieuvne snage protivnika teosobito njegov sustav dojavni§tvako bi dovelo do uru§avanja 6ita-
vog bojita. Tijekom eitave duzinebojika form irala bi se dva do 6eti-ri opisana prodora (klina) koji bi
se u dubini protivnitkog teritorija
spajali u obliku klijeka dim e bi seformirala okru2enja (ili dvostru-
ka okrUlenja) protivnielcih sna-
ga. Jedan od bitnih elemenata za
uspjeh navedenog bilo je posje-
dovanje dovoljno jakih prituvnih
snaga koje bi se odmah po uspje§-nom proboju prve crte protivni-
ka iskorigtavale ub acivanjem od-mah iza napredujudh pokretnih
snaga kako bi se zakitilo naroeito
izlo2ene bokove prodirutih sna-
ga. Ovo je bilo od 1.ivotnog zna-
tenja za prodirute snage jer sva-ko kagnjenje moglo je dovesti do
toga da se stvore prey& izdu2e-
ni i otvoreni bokovi (vrlo eesto priovakvim prodorima zapovjednici
postrojbi koje bi pratile oklopne
izdavali bi zapovijedi u samo dvi-je rijeei „Tempo, tempo "). Pro-
tivnikov protunapad na otvorene
bokove prodirudh snaga doveo
bi do njihova odsijecanja. Opisa-
ni natin napadnog djelovanja u
njematkoj taktici nazivao se „Idini kotao" (Keil and Kessel — „kotao"
u njematkoj vojnoj terminologi-
ji znati olcru2enje). Ukoliko je sveispravno „raclilo", prema nave-
denoj taktici protivnitke snage biprvo u „totld ravnote2e" bile raz-bijene, a potom stavljene u „ko-
tao" iz kojega se nisu m ogle izvuei.
Sve navedeno podflano je masov-nom uporabom zratnih postroj-
bi kako za bombardiranje poza-dine protivnika tako djelovanjemobrugavajudih bombardera nepo-sredno ispred nadirudih snaga kli-na u funkciji „zraenog topnigtva".Naveden i koncept „ldina i kotla"nastao je na osnovi koncepta bri-tanskog satnika Basila H. Lidde-lla Harta koji ga je formirao kao
koncept „kre6e bujice" („Expan-ding torrent") jo§ 20-tih godina 20.stoljeda, a za kojega Britanska voj-ska nikada nije pokazala posebnozanimanje do njegove njematke
uspjekie primjene.
ANJE / STUD ENI 2013 . 7
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 27/128
VP tl_dtZ7\a. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
4.4•44.7,
Pje§a§tV0 u ikekivanju znaka za napad, P oljska, rujan 1939.
Primjeri napadnih
operacija Njemake
vojske u Drugom
svjetskom ratu
„Slutaj bijeli
(Poljska, rujan1939.)
Njemaeka vojska pripremala je
snage za napad na Poljsku tije-
kom titavog Ijeta 1939., a izrada
glavnog operativnog plana za na-
pada povjerena je „Radnom sto-
'teru Rundstedt" na t"elu kojegase nalazio general pukovnik Gerd
von Rundstedt. Za operativne ea-
snike u Radnom stokru dodije-
ljeni su mu jedan general bojnik
i jedan pukovnik koji su ustvari i
izradili 6itav plan pod nazivom
„Slut'aj bijeli" („Fall Weiss"). Na-
vedeni 6asnici bili su Erich von
Meinstein (tada zapovjednik 18.
pjegatle divizije, kasniji general
feldmargal) i Gather Blumentritt
(tada ngelnik odjela vojne obu-
ke u Glavnom stoeru vojske, ka-
sniji general pjegagtva). Plan kojisu osmislili von Manstein i Blu-
mentrii bio je donekle „staro-
modan", odnosno predstavljao
28
je primjer onoga gto su njematki6asnici najvige voljeli, odlueuju6i
manevar dvaju vojnih skupina u
cilju stvaranja ogromnih ldijegta
te potom „bitka u kotlu" do uni-
gtenja Poljske vojske.
Njematkoj je bila nu2na brza po-
bjeda nad Poljskom. Nije bila u
pitanju samo taktieka 2urba uvje-
tovana potrebom da se rat odluel
prije nego gto Poljaci uspiju mobi-
lizirati sve svoje snage, nego i po-
treba da se izbjegne strategijska
opasnost od rata na dva ratigta
(u slu6aju intervencije Francuskena poljskoj strani gto je bila i ob-
vezna prema zajedni6kim spora-
zumima). Tijekom same izrade
planova najveai njematki indu-
strijalci konzultirani su u smislu
koje su to tvornice na podru6ju
Poljske od interesa za njema6ko
ratno gospodarstvo tako da je ei-
tav plan bio izraden na na6in da
se navedene tvornice pokugaju
zauzeti neogteaene. Istovreme-
no su se Poljaci prema svemu od-
nosili previge samouvjereno i ne-
hajno. Naime, oni su smatrali da6e njematka objava mobilizacije
dati dosta vremena i njima i Fran-
cuzima da mobiliziraju te izvrge
raspored svojih snaga. Medutim,njematld sustav mobilizacijskih
valova omoguaio je Njema6koj
vojsci da jog i prije objave slu2-
bene mobilizacije 26. kolovoza
1939. izvrgi tajnu mobilizaciju II.,
III. i W. mobilizacijskog vala koja
je bila okon6ana do po6etka kolo-
voza 1939. godine.
Uspjeh njematkog plana ovisio
je o jog jednoj einjenici. Hoe li
njematke snage uspjeti dovolj-
no brzo pregaziti, odnosno zau-
zeti, 2eljeznitke evorove u blizi-
ni granice te podru6ja.'*u kojimasu predvidena okupljanja glav-
nine poljskih snaga, a prije dola-
ska mobiliziranih poljsldh pri6u-
va? Prisiljavanjem Poljske vojske
da prihvati bitku u blizini granice
znatilo je oduzeti joj moguenost
da se povute preko Visle (kao pri-
rodne prepreke) te ondje ponov-
no okupi i reorganizira za nasta-
vak borbi. Nijemce je brinulo jog
negto. Ako se postrojbe Njemat-
ke vojske ne budu mogle boriti
u lako savladivim udaljenostima
(oslonjeni na njematku zelje-znieku mrau u Sleziji i Pomera-
niji) dugotrajni poho iscrpiti ce
pjegagtvo te previge izdu2iti op-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 28/128
Saveznici - bugarski i njemaeki vojnici a Bugaiskoj, ozujak 1941.
almuth) u sasta-
uchler) i
ojna skupina Jug (za-
i 14. vojska
ist),rane
.512.000 vojnikadivizije (37 pjegae-
otorizirane, tri gorske,
gest oldopnih). S druge
U 4 sata i 45 minuta u zoru 1. ruj-
na 1939. snage NjemaCke voj-
ske krenule su u napad. Toeno u
6 sati bombardirana je VaeSava, a
poljsko zrakoplovstvo doslovno jesmlavljeno na zemlji u prvim sa-
tima napada. Na jugu 14. vojska
je zapotela napredovanje u smje-
ru Visle dok je istodobno sa sjeve-ra prema V isli krenula u prodor 3.
vojska. Istovremeno su 8. i 10. voj-
ska frontalno potiskivale poljske
snage prema Vargavi, a 4. vojska
je krenula u okruZivanje poljskih
snaga koje su bile orijentirane pre-ma Danzigu. U meduvremenu se
kod 8. vojske dogodila kriza u na-
predovanju i je pomoe. Me-
dutim, von Manstein to odbija jer
jednostavno nije zelio previSe od-
baciti Poljake prema istoku. Umje-
sto porno& 8. vojsci izdaje zapovi-
jed X. zboru (koji je veo praktiekistigao do predgrada VarSave) da
stane i okrene se u mjestu i napad-
ne snage poljske Poznanjske voj-
ske s istoka eim e je prisilo protivni-
ka da se bori s naopako obrnutim
rasporedom. Ova bitka ce poslije
dobiti naziv „Bitka na rijeci Bzuri".
U „kotlu" se naSlo oko 20 p oljskih
pjeSaelcih divizija te tri konjanieka
zdruga Sto je p redstavljalo najveeedo tada izvedeno olcrldenje.
S druge strane, general pukovnik
von Bock zapovijedio je XIX. mo-
toriziranom zboru (general porne-nik Heinz Guderian) da „jurne"
u protivnitku pozadinu prema
Brest-Litovsku, iz smjera sjevera
prema jugu, pri tome ostavivk bok
prema istoku „otvoren" te usput
unikavajuei poljske snage koje su
bile tek u raznim fazama mobili-
zacije. U deset dana Guderianov
zbor je prevalio 320 km te je 17.
rujna 1939. neko juZnije od Brest-
Litovska uhvatio kontakt s XXII.
motoriziranim zborom iz Vojne
skupine Jug (general konjanikva
Ewald von K leist) te se time eitava
Poljska vojska (odnosno ono gto
je od je ostalo) naka u divovskim
dvostrukim klijekima. Borbe su
se nastavile i idueih dana. Medu-
tim, u operativnom pogledu rat je
bio dovrten. Istoga dana (17. ruj-
na 1939.) postrojbe Crvene armije
preke su istoenu poljsku granicu u
smjeru zapada (prema odredba-
ma tajnog aneksa sporazuma iz-
medu Treeeg Reicha i Sovjetskog
Saveza). Poljska vojska sllabeno
je poloZila ortdje 27. rujna 1939., a
posljednje borbe su okoneane do
6.1istopada 1939. godine.
Napredovanje pje§a§tva tijekom
vojne u P oljskoj
BNO IZDANJE / STUDENT 2013. 9
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 29/128
2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT
Saksofone kod njemake vojne glazbe ima , samo Luftwaffe dmor za umorne pripadnike motoriziranog pjeSaStva uz slusanje
V P
„Vjeiba Weser (Norveika,travanj-lipanj1940.)
Planovi za napad i okupacijuNorvegke (na inicijativu Ratne
mornarice) zapoceli su u Vrhov-
nom zapovjednigtvu Wehrmach-
ta (OKW) jog u sije6nju 1940. izra-dom „Studije sjever" („Studien
Nord"). Nezadovoljan predlcde-
nom studijom (nedoreeena rje-
genja za izvedb u pothvata), Hitlerje 27. sijethja 1940. zapovijedio
ustrojavanje maloga radnoga sto-2era u sklopu OKW -a sa zadatomizrade operativnog plana za po-
hod na Norvegku pod izmijenje-
nim imenom pothvata „Vje2baWeser" („Weserilbung"). Gene-
ral pjegagtva Nikolaus von Falke-nhorst (zapovjednik XXI. zbora)
postavljen je 19. veljaee 1940. zazapovjednika operacije zauzima-
nje Norvegke. Od postoje6eg XXI.zbora ustrojena je „Skupina XX I."(Gruppe XXI.) kojoj je za proved-bu operacija u Norvegk oj stavlje-no na raspolaganje pet divizija:
2. i 3. gorsk a divizija te 69., 163.,181., 196. i 2 14. pjega6ka divizi-ja i 40. oklopna bojna za poseb-
nu uporabu (ukupno oko 100.000vojnika). Norvegka vojska raspo-lagala je s 90.000 vojnika (od togado paetka njema6kog napada
mobilizirano oko 25.000) svrsta-
nih u ge st pjegatkih divizija.Kao dio glavnoga plana invazije
Norvegke predvideno je istodob-no zauzimanje Danske. S obzi-
rom na vojnu ja6inu i topografiju
Danske to je 6ak i najvedm pe-
simistima u OKH predstavljalo
samo vojnieku vje2bu. Pod zapo-vjednigtvo „Slcupine XXI." stavlje-no je XXX I. vige zapovjednigtvo zaposebnu uporabu (XXXI. Hohe-
res Kommando zur besondern
Verwendung, zapovjednik: gene-
ral topnigtva Leonhard Kaupis-
ch) u sastavu: 170. i 19 8. pjega6kadivizija te 11. motorizirani zdrug
s zadatom provedbe okupacijeDanske koja je raspolagala s oko
7.000 vojnika svrstanih u dvije
slabe pjega6ke divizije.Plan generala von Falkenhor-
sta bio je genijalan u svojoj jed-
nostavnosti i odmah se svidio
Hitleru. Dakle, planom je bilo
predvideno islcrcavanje po jedna
divizije u pet norvegldh luka od
juga prema sjeveru (Oslo, Stavan-ger, Bergen, Trondheim i N arvik)te po njihovu zauzimanju krenu-
ti u prodor i zauzeti medupro-
stor izmedu spomenutih luka.U meduvremenu je trebalo zau-
zeti zratnim putem (uporabompadobranaca) najveee norvegke
zraene luke (Fornebu kod Osla i
Sola kod Stavangera) i na taj na-
ein osigurati dopremu pojatanja
zra6nim putem u slut'aju morskeblokade od strane moane britan-
ske flote. Praktieno svi kapital-
ni brodovi i dobar dio operativ-
nih podmornica Njemaeke ratne
mornarice predvideni su za pro-
vedbu osiguranja i prevcdenje
postrojbi vojske te uz anga2man
postrojbi Luftwaffe (zra6nih i pa-
dobranskih) i spomenutih divizi-
ja Njematke vojske „Vjena We-
ser" ostaje jedina prava velika
kombinirana operacija Wehrma-
chta u Drugom svjetskom ratu.
Hitler je 1. cdujka 1940. potpisaosluthenu uputu za provedbu pot-
hvata „VjeIba W eser" time je svestavljeno „u pokret" i po6ele su
zavrgne pripreme za njezinu pro-
vedbu.
U meduvremenu su Velika Bri-
tanija i Francuska izradile zajed-
ni6ki plan na temelju kojega sit
ustrojile ekspedicijske snage u ja-6ini 10.000 vojnika s ciljem iskrca-vanja na sjeveru Norvegke te podizlikom da idu u pomo6 Find-
ma (koji su u torn trenutku vodi-
li rat sa Sovjetskim Savezom, po-znat pod imenom „Zimslci rat" od30. studenog 1939. do 14. ohijka
1940.) i okupiraju rudnike 2elje-
zne rude na sjeveru Svedske koji
su bili od 2ivotne va2nosti za nje-ma6ku ratnu industriju. Ipak je
shvgeno da je navedeni plan bioprevige provokativan te imao svepreduvjete da neslavno propad-
ne. U protivnom, da je proveden,vjerojatno bi i Norvegka i Sved-
ska te Sovjetski Savez b ili uvuteniu rat — na strani Njemadce Ope-racija pod nazivom „Wilfred",
isplanirana u britanskom Admi-
ralitetu, sastojala se u polaganju
dvaju velikih minskih polja u nor-vegkim teritorijalnim vodama, a
cilj je bio prekid pomorske rute
za dopreme 2eljezne rude s sje-
vera Svedske did obale Norvegkedo njematkih luka na Sjevernom
moru. Posredstvom „Istra2ivat-
kog ureda" („Forschungsamt"),
njemaeke ustanove koja je vrgilaprislugkivanja telefonskog i be-
2i6nog prometa, Hitler je dobio
obavijest 22. cdujka 1940. da 6e
britanska flota pokrenuti akciju
postavljanja minskih polja u nor-vegkim teritorijalnim vodama 9.
travnja 1940. godine. Kao odgo-
vor na navedeno, H itler ja zapovi-jedio da poeetak pothvata „Vje2-
ba Weser" pane 9. travnja 1940.u rano jutro.Od polaznih luka njemaeldh in-
vazijskih snaga do Norvegke biloje 300 morskih milja te su Brita-
30 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 30/128
rancuska bile sigurne da
u da je njegovo i mi-
ler upravo potinio teI-
pogreIku. Medutim,
vjekiji od svojih pro-
i osobni
arvik je bio zauzet od stra-
drugi
stitile prilaz luci svojim
padobranske postroj-
e (bombar-
steee-
prijepodneva okontana je
i akcija zauzimanja samoga Stay-
engera, koji se nagao u sendvieu
izmedu pomorskih snaga ispred
grada i padobranaca u pozadini.
Medutim, na ulasku u fjord koji je
vodio prema Oslu za Nijemce se
dogadala prava drama. Obalne
bitnice koje su stitile ulaz u fjord
uspjele su teIko oItetiti njemae-ku teIku krstaricu „Blucher" (koja
je poslije uslijed eksplozije strelji-
va potpuno raznesena) i caepni
••• ••• ••• •
bojni brod „Liitzow" na Ito su se
njemaeke snage povulde. U me-
duvremenusu zraenu luku u Oslu
zauzeli njematki padobranci i na
nju su poceli pristizati transpor-
tni zrakoplovi s postrojbama voj-
ske koje su slijedeeeg dana (10.
travnja 1940.) zauzele Oslo s ko-
pnene strane.U podne 14. travnja 1940. u prat-
nji mane britanske flote, (koja
je u protekla dva dana potopila
10 njemaeldh razaraea u Narvi-
ku) iskrcale su se postrojbe Bri-
tanske vojske u Harstad (56 km
sjeverno od Narvika). Narvik je
kao mjesto intervencije britan-
skih snaga izabran iz razloga Ito
jog nije bio u dometu njemaelcih
bombardera. U Namsosu (130
km sjeverno od Trondheima) je20. travnja 1940. iskrcan zajed-
nitki britansko-francuski zdrug
te istoga dana jog jedan britan-
ski zdrug u Andalsnesu (160 km
ju2no od Trondheima). Navede-
ne britansko-francuske postroj-
be odmah su doke pod udar nje-
matkog zrakoplovstva tako da
su se nakon velikih gubitaka po-
vulde u unutraInjost NorveIke
gdje su se spojile s ostatkom nor-
yeIldh snaga. Do 2. svibnja 1940.
ostaci navedenih britansko-fran-
cuskih snaga evakuirani su iz
Norvake, a eitava juZ"na Norveg-
ka nalazila se evrsto pod njemat-
kim nadzorom. U meduvreme-
nu, britanske postrojbe iskrcane
u Harstadu (jaeine zdruga), oja-
tam s dva zdruga Norve2ana i s
dvije bojne francuske Legije stra-
naca (oko 25.000 vojnika) uspje-
le su zauzeti nakon teIldh borbi
Narvik (Nijemci su imali u Narvi-
ku dvije bojne iz sastav 3. gorske
divizije i neko preNvjelih mor-
nara s unikenih njemaeldh raza-
raea, oko 2.500 ljudi). Borbe oko
Narvika trajale su sve do potetka
napada Njemaeke vojske na Za-
padnom ratiku, a tada su britan-
sko-francuske snage povueene,
ostavljajuei Norve'Zane njihovoj
sudbini. Do 8. lipnja 1940. okon-
eane su sva borbena djelovanja
na podrutju Norvekce. Britan-
sko-francuske snage nisu izgu-
MARDER III HCeSki tenk Panzer 38(t) pokazao se u uporabi vrlo pouzdan i m a-
nje se kvario od njemaekih. Ipak, top kalibra 37 mm postao je ne-dovoljnim za borbu protiv novih protivnickih tenkova. Ne Zeleei
se odreei CK D-ovog voznog dijela tenka, Nijemci su na njega po-
stavili novi njemaeki pjesacki protutenkovski top P aK4 0/ kalibra
75 mm zas'titivS1 ga samo tankim oklopom. Nijemci su poznati
po takvim improvizacijama cija je proizvodnja bila jednostavnzja
i s nizom cijenom. Takvo b orbeno vozilo, pjdatki protutenkovskitop na pokretnom postolju, nazvan je lovcem tenkova koji je kao
dobro sakriveni vrebao divljae, odnosno znatno bolje protivnieke
tenkove. Od ljeta se proizvodi taj lovac tenkova podugatkog na-
ziva - 7.5cm Pak40/3 Panzerkampfwag en 38(t) Ausf H. Ipak,
postao je poznatiji kao Marder III H (njem. kuna). S njime su na-
ond avane bitnice lovaca tenkova u oklopnim divzijama. Sveuku-
pno je u nekoliko slicnih inaeica proizvedeno 1.393 lovaca tenko-
va Marder
- tdina: 10,8 t- posada: 4
- naoruianje: 1 top 7.5cm P aK40/3, 1 strojnica 7,92 mm MG 34streljivo: 38 granata, 600 metaka 7.92 mm
- oklop stita topa; prednja 5mm/65° , boerza: 15mm/65°,
straZnja bez oklopaoklop tijela; prednja ploca: 50mm/75°, boena: l5mm/90°, stra-
Znja: 15mm/74°
- motor: benzinski Praga EPA /2snaga motora: 140K S
- najveea brzina po testi: 35 km/h
- doseg: 240 km
- dimenzije: d-5,77m, 4-2,16m,
v-2,51m
V W V W V W A I 4W `4,1 -tr...J r to-14w
(t)e Vat
V e l i m ir V u k ii e
31
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 31/128
Dragovoljci Francuske legije Njemaeke vojske sa slikom
madala P etaina i ratnim stijegom svoje postrojbe
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
bile bitku za Norvegku samo zatogto im je n edostajala zratna zagti-ta nego i zbog toga gto nisu ima-
li amoinicijativnost koju su
im m ogli dati vojna obuka i boljenaortdanje. Pobijedili su ih bolji
njem aeld vojnici koji su imali bo-lje i sposobnije easnike i doeasni-ke. I sam uspjeh Nijemaca n ije sevige mogao „vezati" uz puku to-
pografiju. Za razliku od Poljske,
Norvegka nije bila „ravna kao da-ska" i zbog toga idealna za ope-
racije tenkovskih i motoriziranih
postrojbi. Njemaelci vojnici borilisu se u Norvegkoj u dubokom sn i-jegu i po vrletnim planinama, ali
ipak su pobijedili.
Primijenjeni „Blitzkrieg
(Francuska, Belgija i Nizo-
zemska, svibanj1940.)
Za razliku od pohoda u Poljskoj,
njemaelci proboj preko Ardenau Belgiju i zatim odatle do fran-
cuske obale „Kanala" u svibnju
1940. ostvarile su koncentrirane
oldopne i mo torizirane postrojbe.Do Prvog zaljevskog rata iz 1990.godine to je bio jedini pravi pri-
mjer „m unjevitog rata" („Blitzkri-ega"), odnosno „pokretnog rata"
u povijesti ratovanja. PM put u
ratnoj povijesti tenkovi su razbi-
li protivnieku crtu obran e, a ondasu, umjesto da prema koncep-
tu „bitke u kotlu" („Kesselschla-
cht") izvedu niz olcrtdivanja pro-tivnielcih snaga, nastavile prodoru francus ki teritorij. Nije bilo n itipokugaja da s e unigtavaju protiv-nieki stcderi u dubokoj pozadini
ili da se polcuga unigtiti francuskovrhovno zapovjednigtvo. Umje-
sto toga, njemaelci zapovjednici
oklopnih pos trojbi jurnuli su pre-ma zapadu zadovoljivgi se time
da presijecaju protivnieke komu-
nikacijske pravce istodobno timeizazivajuai kaos i paniku u poza-
dini. Tijekom samo jednog jedi-
nog tjedna u svibnju 1940. izmi-jenjen je „izgled" Europe i eitavesvjetske povijesti.Kada je 3. rujna 1939. Francuskanavijestila rat Njemaekoj, plan
Glavnog sto2era Njematke voj-
ske za napad na Francusku bio
je jednak onome iz 19 14. godine.Njemaela vojska je prema planu
„Slueaj "uti" („Fall Gelb") trebalaprodrijeti u Francusku preko Bel-gije nalik na divovska jednokril-
na vrata sa svojom osi u Luksem -burgu, a rubom na La Mancheu
te ako se to vrata „zalupe" predParizom eitava vojna smatrati ee
se uspjegnom. U protivnom, Ni-
jemcima ee preostati jedino da se
bore nkpoljima Flandrije koja je
stoljeeima bila „najpopularnije"
europsko bojigte. Za predleleni
nein manevra bilo je potrebno
da snage na vanjskom rubu budu
sastavljene od oklopnih i motori-
ziranih postrojbi (koje ee mora-
ti prevaliti veal udaljenost) dok
bi pjegaeke postrojbe kao spori-
je bile rasporedene blfle osi za-
hvaeanja. Jedini „mali" problem
sastojao se u tome da su Francu-
zi predvidjeli dace se Nijemci po-novno koristiti planom iz 1914. tesu svoje snage predvidjeli raspo-
rediti zrcalno njemaekim s oklo-
pnim postrojbama na vanjskomrubu svoga rasporeda. To je u
stvari znaeilo da su se obje stra-
ne „sletile" o tom e kako ee vod itibuduae operacije.
Istoga dana poslijepodne, kada jeslutheno kapitulirala Poljska, 27.
rujna 1939. Hitler je naredio Vr-hovnom zapovjednigtvu vojske
(OKH) da pane s pripremama za
vojni pohod na Zapad. Plan koji
je do 10. listopada 1939. izradio
OKH bio je prilieno „sramelljiv",a njegov temeljni cilj su bili zau-
zimanje L iegea i Ghenta u Belgijikako bi se dobila isturena zraena
uporigta te da se eventualno po-
stigne odvajanje Britanskog ek-
spedicijskog zbora (BEF) od glav-nine francuskih snaga.
Na proputovanju kroz Berlin ge-
neral bojnik Erich von Manstein,
natelnik stcdera Vojne skupine
A (ustrojene od bivge Vojne sku-
pine Jug) za Kob lenz (gdje je bilosjedigte stcdera Vojne skupine A )dobio je 21. listopada 1939. jedanprimjerak plana „S lueaj 2uti" te jeodmah shvatio da u njemu nema
nigta originalno, odnosno kako
je napisao u svojoj knjizi „Izgu-
bljene pobijede": „Najblaie re-
eeno bilo me stid gto naga gene-
racija ne zna izmisliti nista bolje
od starog recepta". Glavni sto-2er vojske po lazio je od stajaligta„djelomiene pobijede" odnosno
nije raeunao s osvajanjem Fran-
cuske nego samo jednog veeeg
dijela obale La Manchea koja ee
posltditi kao osnovica za buduee
operacije u ratu koji ce biti dug.
U meduvremenu je von Manste-
in zgotovio svoj prijedlog plana
o dubokom oklopnom prodoru
iz Ardena prema La Mancheu s
ciljem razdvajanja snaga protiv-
nika te potom njihovom olcreie-
nju na podrueju sjeverne Francu-ske i Belgije. Istodobno je i H itleru razgovoru s Jodlom iznio ideju
da koncentrira oklopne postroj-
be u Ardenima te usmjeri nji-
hov udar prema Sedanu. Zatim
je dodao da u Njemaekoj vojsci
ima sam o jedan general u kojegabi imao povjerenje da ce uspje-
ti proai tenkovskim postrojbama
preko uskih i vijugavih prometni-ca koje vode kroz Ardene - HeinzGuderian. Hitler je 11. studenoga1939. zapovijedio da se Guderia-nov XIX. m otorizirani zbor (dvijeoklopne i jedna motorizirana di-
vizija) prebaci u sastavVojne sku-pine A. U trenutku izdavanja te
zapovjedi Hitler je pokazivao pr-stom Ardensku gumu, a kao cilj
zboru odredio je Sedan. Tako su
se sreli von Manstein i Guderian
u Koblenzu u steleru Vojne sku-
pine A i von Manstein je iskoristiopriliku te iscrpno upoznao G ude-riana sa svojim idejama. G uderi-an je 27. studenoga 1939. bio na
prijavku kod H itlera koji je kao ikod planiranja napada na Poljskupokazivao interes za svaki detalj
planiranja sve do razine pukov-
nije. Na kraju prijavka Guderian
je „iskoristio" situaciju te predaoHitleru von Man steinov prijedlogplan. Napokon se na taj naein vonMansteinovprijedlog plana uspio„probiti" do H itlera. Citajuei vonMansteinov plan Hitler se odu7
gevio i proglasio ga „eedesnim".
Treba napomenuti da su Hitle-
ra uvijek privlacili neortodoksni
i smioni projekti i planovi (kaona primjer pothvat u Norvegkoj),a uz to plan von Mansteina je s
struene strane dao potkrjepu in-
tuitivnim idejama koje je Hitler
vee odavno imao u pogledu Arde-na i proboja do Sedana. Za pro-
vedbu navedenog zapovjedeno
je ustrojavanje „Oklopne skupineKleist" (Panzergruppe Kleist) podzapovjednigtvom generala konja-nigtva Ewalda von Kleista gto je
predstavljalo stvaranje prve oklo-pne postrojbe ranga vojske (ar-
mije) u vojnoj povijesti.Devetog svibnja 1940. u 21 sat po-slana je svim njemetkim postroj-
bam a kodna rijee „Danzig", a isteno& je Hitler sa svojim stcderomstigao u Mfinstereifel (40 km za-padno od Bon na) gdje se smjestionjegov st(der pod kodnim nazi-
vom „Orlovsko gnijezdo" (Felse-nnest). Tako je 10. svibnja 1940. u5 sati i 30 minuta peeeo „munje-
viti rat".Operacije na podrueju Nizozem-
ske vodila je njematia 18. voj-
ska (general topnigtva Georg vonKuchler) iz sastava Vojne skupi-ne B (general pukovnik Febor vonBock) koja je u svom sastavu ima-
32 OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 32/128
tetitZNI
Pokret postro jbe p jegaStva kroz bespika stoerwg rat i§ ta
DANJE / STUDENT 2013. 3 3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 33/128
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.4
Gradske borbe uvijek su predstavljale najveeu opasnost za oklopne postrojbe
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 34/128
sIG 33 (Sf) H „GrillePjekdtvo je zahtijevalo pokretno vozilo s takim pjegaekim topom
15cm sIG koje bi moglo jednom granatom srusiti kueu. Kao i za
Marder III H , ponudeno je slieno rjdenje - teski top na hodnom
dijelu edkog tenka P anzer 38(t). Uz manje izmjene, od 1943. d o
1944. proizvedeno je 373 tih samovoznih pjeklekih topova na-
zvanih G rille (njem. zrikavac). Ostali su u uporabi do kraja rata.
tdina: 11,5 t
posada: 5
- naoruianje: 1 top 15cm sIG33/1 m m, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 15 granata, 600 metaka 7.92 m m
oklop kita topa: prednja ploca: 25mm/65° , boena: 15mm/85°,
stra2nja: 10mm/88°
- oklop tijela: prednja ploea: 50mm/75°, botna: 15mm/90°, stra-
2nja: 15mm/74°- motor: benzinski Praga EPA /2
- snaga motora: 140KS
najveea brzina po cesti: 35 km/h
- doseg: 185 kmdimenzije; d-4,61m, §-2,16m, v-2,40m
ieki podredenu 1. pado-
7.zraene divi-
adaea navedenih po-
eneral bojnik Adolf vitez
ju (SS-Ver-
tvorile tri rijeka: Maas (nizo-
u" (Vesting Holland).
adaau zauzimanja mosto-
a s padobranskim kod
ijemcima je uspje-
viti" Nizozemsku i da
britansko-francuskih
u meduvremenu zauzeli i vitalan
most kod Dordrechta te kada je
do njega stigla 9. oklopna divizija
stvoren je jak mostobran u samoj
„Tvrdavi Holandiji". Vojni pohod
koji su Nijemci vodili u svibnju
1940. pokazuje da su bili jako za-
okupljeniuporaborn raznih triko-
va i „novotarija". U tom pogledusvakako posebno mjesto zauzi-
ma osvajanje Willemsova mosta
u samom sredi§tu Rotterdama u
prvim satima invazije. Toeno u 5
• • •••• ••• •••
sati ujutro 10. svibnja 1940. kraj
Willemsova mosta spustilo se 12
njemaeldh hidroaviona s 150 pje-
§aka i jurIgnih opkopara koji su se
s gumenim eamcima prebacili od
hidroaviona do obale i potom za-
uzeli most. Dok su se Nizozemci
snalli i poteli napadati Nijemce
na mostu, spustili su se njemae-ki padobranci na rotterdamski
sportski stadion te su potom za-
plijenili odredeni broj tramvaja
te se njima dovezi do Willemso-
va mosta i pridru2ili ranije spo-
menutim njemaeldm vojnici-
ma. Nizozemci su bacili u borbu
svoje najbolje postrojbe morna-
ritkog pjegagtva, ali Nijemce na
mostu nisu uspjeli svladati. Do
lcraj a prvoga dana b itke zauzetajei rotterdamska zraena luka Waal-
haven (padobranskim desantom)na koju su odmah poeeli slijetati
zrakoplovi s pjelaltvom tako da
su do kraja dana Nijemci ovlada-
li jtanim dijelom grada. Drugog
dana bitke (11. svibnja) Nijemci
su imali apsolutnu vlast u zraku,
a prvi dijelovi 9. oklopne divizi-
je ulaze u Rotterdam nave6er 13.
svibnja 1940. godine.Tijekom 14.
svibnja 1940. dollo je do gre§kom
u komunikaciji izazvanog born-
bardiranja Rotterdama Ito je sa
svoje strane ubrzalo odluku nizo-
zemskog Vrhovnog zapovjedni§-tva da kapitulira sa svojom prak-
tielci netaknutom- vojskom 15.
svibnja 1940. godine.
U sklopu 6. vojske (general pu-
kovnik Walter von Reichenau)
Vojne skupine B nalazio se XVI.
motorizirani zbor (general konja-
niltva Erich Hoepner) s glavnim
ciljem zauzimanja Masstrichta.
Medutim, prijelaz preko kanala i
rijeka na samoj belgijskoj grani-
ci kod Maastrichta sprjetavala je
jedna velika tvrdava, koja se 1940.
smatrala najsna2nijom suvreme-nom tvrdavom. Tvrdava Eben
Emael sagradena je 1932. da bi se
V eli mir Vuki i ea71, f iAa 1
5
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 35/128
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACH T
sprijeeilo ponavijanje njemaekog
nastupanja preko Belgije iz 1914.
godine. Radove na samoj tvrda-
vi obavljala su veainom njemat-
ka gradevinska poduzeea. Bila je
oblikovana kao krigka torte s pro-
mjerom od 900 metara i najveee
girine 700 metara. Uzdusi sjever-
ne strane tvrdave tekao je Alber-
tov kanal koji je bio i granica iz-
medu Belgije i Nizozemske. Na
ideju da se tvrdava i obldnji mo-
stovi zauzmu postrojbom koje ee
se dopremiti jedrilicama dogao je
sam Hitler. Vojnici izbrani za su-
djelovanje u navedenom pothva-
tu vjethali su isti na eegkim tvr-
davama u Sudetima. Pripadnici
„Jurignog odjela Koch" (85 pado-
branaca) ukrcani su 11. svibnja u
jedrilice koje su vuldi transpor-
tni zrakoplovi te su se netujno 30
minuta prije izlaska sunca spusti-
li na krov tvrdave. Na krovu tvrda-ve bilo je osam pugkostrojnica u
2eljeznim kupolama koje su brzo
onesposobljene te su prvi put u
rap uporabljene mine s kumu-
lativnim punjenjem. Zatim su svi
otvori na tvrdavi (za topove, pro-
zrativanje...) napadnuti bacaei-
ma plamena i u njih su ubgene
mine od 55 kg eije eksplozije su
prodrmale unutragnjost tvrda-
ve, a sve navedeno je u potpuno-
sti izbezumilo branitelje koji nisu
nista poduzimali (u tvrdavi je bilo
750 belgijskih vojnika). Potom su
se padobranci probili u samu tvr-
davu te zauzeli njezine gornje ga-
lerije, a zatim se posada tvrdave
predala.
Vojna skupina B sa svojdm 6. i 18.
vojskom prodirala je prema pla-
nu kroz Nizozemsku i Belgiju, a
u susret ovom prodoru krenu-
le su francusko-britanske snage
bag kako je von Manstein i pred-
vidio, a sada je na „scenu" stupila
Vojna skupina A (general pukov-
nik Gerd von Rundstedt) o eijoj
uspjegnoj akciji je ovisio uspjeh
cijelog pothvata. U rano jutro 10.
svibnja 1940. iz Ardenske gume
su „izronile" njemaeke oklopne
divizije Oklopne skupine „Kleist"
(XIV., XV, XIX i )(XXXI. motorizi-rani zbor) i odmah probile prve
francuske polcdaje te krenule pu-
nom brzinom prema svome pr-
vom cilju rijeci Meuse. Kada su
u francusko Vrhovno zapovjed-
nigtvo poeela stizati izvjegea da
njemaeke oklopne snage dolaze
iz smjera „neprohodnih" Ardena
zavladalo je zaprepagtenje. U pra-
Izvidnieka skupina vojnika
ipadnici padobranskih postrojbi zrakoplovstva eesto su se borili „rame uz
rame sa svojim „kolegama iz pjegatva
vom trenutku Francuzi su uspjela
sami sebe uvjeriti da je rijee o di-
verziji s njemaelce strane radi od-
vlaeenja pozornosti od sjevera,
ali vee 11. svibnja general Mau-
rice Gamelin (francuski vrhovni
vojni zapovjednik) poeen je shva-eau da su Ardeni „Schwerpunkt"
njemaelcog napada. Medutim,
Francuze nije uhvatila panika
buduei da su oni izraeunali tem-
po napada uzimajuai kao mjeri-
lo francuske logistieke mogueno-
sti i postignuea te se zaldjueili da
ee se Nijemci zaustaviti na rije-
ci Meuse gdje ee se pregrupirati,
zatim dovuei topnigtvo te obavi-
ti „propisnu" topnieku pripremu
za forsiranje rijeke. Zbog toga su
Francuzi uputili pojaeanje prema
rijeci Meuse (11 pjegaelcih divizi-ja) eiji su prvi dijelovi trebali biti
pristiai 14. svibnja, a posljednji
21. svibnja (transport navedenih
divizija obavljen je 2eljeznicom).
Nijemci oslonjeni samo na ce-
stovni transport bilo su pred Me-
usom u jutro 13. svibnja i odmah
su zapoeeli intenzivne pripre-
me za forsiranje rijeke. Francu-
zima je uskoro postalo jasno daRunndstedt i Guderian ne poku-
ju „normalne i uvrijeZene" meto-
de ratovanja i logistike. Ostavivgi
iza sebe 12. vojsku general pu-
kovnika Wilhelma Lista, oklopne
postrojbe von Kleistove skupine
prodirale su naprijed ko su brie
mogli. Prolazeei kroz francuska
mjesta nasmijani njemaeld ten-
kisti mahali su iz otvorenih kupo-
la svojih tenkova zaprepagtenim
francusldm civilima. Zagto su Ni-
jemci uspjeli ovako brzo prodri-
jeti protivno svim tadagnjim logi-stieldm natelima? Naime, svaka
oklopna divizija, kao i svaka dru-
ga pohodna postrojba vojske, no-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.6
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 36/128
vojnog genija. Jedina nezgoda je
bila u tome gto nitko od vodeeih
britanskih i francuskih zapovjed-
nika nije bio vojnielci genije.
Prva od von Kleistovih oklopnih
divizija koja je stigla na Meu-
se bila je 7. oklopna divizija pod
zapovjednigtvom general bojni-
ka Erwina Rommela koja je u ka-snim poslijepodnevnim satima
12. svibnja stigla na obalu rijeke u
podrueju Dinanta (bila je sunea-
na nedjelja, Duhovi). U podrueju
Dinanta Francuzi su uspjeli srugi-
ti sva tri mosta. Medutim, nedir-
nuta je ostala stara brana naprav-
ljena od kamena i drveta. Preko
navedene brane kod Houxa pre-
bacili su se preko Meuse dijelovi
izvidnieke bojne (motokoturagi)
7. oklopne divizije te na zapadnoj
obali rijeke formirali plitki mosto-
bran. Francuzi su odlueili da cenapasti Nijemce slijedeeeg dana
u 8 sati u jutro s jednom satnijom
tenkova, ali Rommel se nije oba-
zirao na „radno vrijeme" te je vee
u samo zoru zapovjedio 6. moto-
riziranoj pukovniji da forsira Me-
use kod Bouvignesa. Od trenuta-
ka kada su Nijemci spustili svoje
gumene eamce u vodu pa do do-
laska do druge obale bili su izvr-
gnuti gustoj topniekoj i streljaelcoj
vatri, ali su ipak ustrajali bez obzi-
ra na gubitke te su uspjeli formi-
rati mostobran. Rommel je osob-no stigao na obalu kada je vee
jedna kompletna satnija uspjela
prijeei rijeku. Vidjevgi da na mje-
stu prijelaza nema dimne zavjese
koja bi bar donekle zaldonila nje-
maeke vojnike od protivnieke va-
tre, Rommel je naredio da se za-
pali nekoliko oblanjih kuea uz
obalu te je vjetar pee() nositi dim
du2 rijeke. Do 10 sati prije podne
13. svibnja Bouvignes je bio zau-
zet od Nijemaca, a do podne isto-
ga dana njemaeki mostobran na
zap adnoj obali Meuse b io je girok4,8 km, a dubok 3,2 km. Pukov-
nik Hans-Ulrich Schroeder (1940.mladi easnik u stoleru 7. oklopne
divizije) °dila° je britanskim ea -
snicima 1970. predavanje u ko-
jem je rekonstruirao bitku kod
Dinanta i prijelaz njemaelcih sna-
ga preko Meuse te rekao slijede-
ee: „U tijeku eitavog vojnog po-
hoda u Francuskoj, od polaska iz
Ardena do obale La Manchea, Ro-
mmel se niti jedini put nije osob-
no, licem u lice, sreo sa svojim
natelnikom stcdera divizije. Nitijedan jedini put Rommelu to nije
bilo potrebno jer je stalno u svo-
joj pratnji imao dva automobila
opremljena sredstvima dojavnig-
tva. Pomoeu jednog je odilavao
vezu s postrojbama iz svoje divi-
zije, a s drugim je odflavao vezu
s svojim stolerom divizije i sto2e-
rom zbora te s Luftwaffe.".
Rommelu su nadredeni prigova-
rali da previge vremena provo-
di na prvoj crti. Medutim, Rom-
mel nikada prije nije zapovijedao
oldopnom divizijom te je htio vla-stitim oeima vidjeti sve probleme
do kojih dolazi prilikom nastupa-
nja oklopne divizije. Kod Dinan-
ta je otigao i korak dalje. Osobno
je preuzeo zapovjednigtvo II. boj-
va i pogonsk og goriva za tri
oslije svakog novo-
ili za-
e divizije (svaka
jene kompletnih tenkov-
forsiranje
francuskim zapovjednicima,
Prelazak njemackog teskog topniStva preko pontonskog mosta, F rancuska, svibanj 1940.
3 7
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 37/128
2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT
ne svoje 7. motorizirane pukov-
nije te ugao u prvi eamac i poveovojnike u jurg na drugu obalu.
U torn trenutku Francuzi su po-
duzeli protunapad s tenkovima.
Buduei da Nijemci na zapadnoj
obali nisu imali niti jedan protu-
oklopni top Rommel je naredio
da se odupru pje'kelcim naoru-
2anjem pa eak i signalnim plgto-
ljima i to je „upalilo". Francuzi supomislili da su signalne rakete u
stvari dimne granate pomoeu ko-jih topni§tvo regulira svoje cilja-nje te su odm ah obustavili napadi povuldi se. U meduvremenu su
opkopari uspjeli uspostaviti ske-
lu preko Meuse kojom je odmah
prebateno 20 protuoklopnih to-
pova. Rommel koji se u medu-
vremenu vratio s zapadne obale
naredio je opkoparima da posto-
jedu osam tonsku skelu, dodava-
njem jos jednog pontona, preto-
re u §esnaest tonsku skelu koja eemoci prebacivati na drugu obalu
lake tenkove i oklopna vozila. Naprvu takvu vcdnju po§ao je Ro-
mmel tako da je toga 13. svibnja
1940. dva puta pre§ao Meuse. Dojutra 14. svibnja 1940. na zapad-
nu obalu Meuse prebateno je 15
tenkova 7. oklopne divizije, da bitijekom prijepodneva opkopari 7.
oklopne divizije dovrsili ponton-
ski most preko Meuse preko koje-ga je istoga trenutka krenula „bu-jica" tenkova, oklopnih vozila te
topova. Tenko ve koji su pre§li ri-jeku Rommel nije poslao da na-
padnu francuske snage dalje na
jugu uz rijeku nego je krenuo rav-no naprijed u daljnji prodor. Sadaje jo§ vie do§la do izra2aja Rom-melova odluenost da bude na pr-
voj crti. Napustio je svoje zapo-
vjedno vozilo te se ukrcao u jedantenk koji je bio u samoj „§pici"
napada. Tenk u kojemu se Rom-
mel nalazio dva puta uzastopno
je pogoden (zapovjednik tenka
ostao je bez ruke), a sam Rom-
mel bio je lake ozlijeden. Iza Ro-mm elove oklopne divizije odm ahje prebacivanje zapoeela 5. oklo-
pna divizija (general bojnik Max
von Hartlieb). Obje divizije bile
su u sastavu XV. motoriziranog
zbora generala pje§a§tva Herma-
nna Hotha.
Nile na jugu od Rommelove 7.
oklopne divizije nastupala je 6.
oklopna divizija pod zapovjed-
nrgtvom general bojnika Werne-
ra Kem pfea koja je do 13. svibnjabezuspjano poku§avala forsirati
Meuse. Tek toga dana dio motori-ziranog pje§a§tva divizije uspio jeprijeei Meuse preko konstrukcijeporu§enog mosta koja je strCala izrijeke kod Monthermea. Tijekomnoel uz pomoe gumenih eamaca
koji su prievr§eeni na konstrukci-ju sruknog mosta te preko njih
polaenih dasaka uspjeli su op-
kopari izgraditi prirueni most
preko kojega je paelo prelazi-
ti pje§a§tvo. U meduvremenu je
prema Sedanu napredovala 2.
oklopna divizija (general bojnik
• •• • •• • •• •• •
T I G E R I ETiger I (Panzerkampfwagen VI Ausf. E) svakako je najpoznatiji
njemacki tenk Drugog svjetskog rata koji je, ne bez razloga, postao
mitom. U rujnu 1937. godine Njemaeki ured za naorulanje narueio
je od Henschela tenk „za proboje koji ee biti 50% teli pod Panzera
IV D o 1941. konstruirano je nekoliko opitnih vozila teiine od 32, 35
i 40 tona bez kupole. Konaeno novi njemaeki tenk Tiger I bio je poeet-
kom 1942 . godine spreman za proizvodnju. P rvi primjerci napustili
su tvornieku halu u srpnju 1942. godine. Pojava Tigrova na istoenoj
bojiSnici bio je sok za Sovjete za eije su topove bili neprobojni. Iako je
do kolovoza 1944. proizvedeno 1.354 Tigrova raeuna se da su unisti-
li 0 i 15.000 savezniekih tenkova. Nekoliko Tigrova un istiloje vise od 100 savezniekih tenkova priskrbivSi svojim zapovjednicima
visoka odlieja i mitski status. Rekorder je Michael Wittman koji je
ungtio 138 tenkova i 132 protutenkovska topa.
-telina: 57 t-posada: 5
-naorulanje; 1 top 8.8cm K wK 36 L/56, 2 strojnice 7,92 mm MG 34- treljivo; 92 granata, 4.800 metaka 7.92 mm
-oklop kupole; prednja ploea: 100mm/82°, boena: 80mm/90°, stra-inja: 80mm/90°-oklop tijela; prednja ploea: 100mm /80 , boena: 80mm/90° , stra-Znja: 80mm/82°-mantlet topa: 110mm
-motor: benzinski Maybach HL 210P 45
-snaga motora: 650KS-najveea brzina pc) testi: 38 km/h-doseg: 140 km
-dimenzije: d-8,45m, 1-3,70m, v-2,93m
38 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 38/128
ltustracija: Velimir Vukii6
-•fio
11
eriNVC
4 1 1 1
sastava Gudera-
a XIX. motoriziranog zbora.
uderiana je nastupio odlu-
bine general von Kleist
i agresivne zapovjednike oklo-
pnih divizija, sada je zapovjedio
nastavka napada sto je br2e mo-
guee bez obzira §to nisu stigle sve
snage XIX. zbora i bez obzira na
Guderianove prigovore potaknu-
te oprezom.
Sada su svoj doprinos pobje-
di kod Sedana dali obru§avajueibombarderi Junkers Ju-87, famo-
zne „Stuke" koje su bombardira-
le francuske polo2aje. Medutim,
osim efekta samoga bombardira-
nja, mokla je i ye& efekt bio onaj
psiholoSki izazvan poznatim re-
skim zvukom „Stuka" u obruga-
vanju. Protivnield vojnici koji su
bili izlo2eni takvom bombardira-
nju odbijali bi ponovno izaei na
polo2aje. Upravo da bi maksimal-
no iskoristio navedeni psihologd
efekt, pukovnik Walther Nehring
(Guderianov naeelnik sto2era)
predlUlio je novu taktiku koja se
sastojala u tome da „Stuke" napa-
daju u neprestanim valovima te
kada bi bacile bombe da ponov-
no idu u obru§avanje radi „proi-
zvodnje" spomenutog zaglu§u-jueeg zvuka sve dok ne dode novi
val „Stuka". Tako su protivnieki
vojnici bili stalno izloeni razor-
nom zvuku bombardera u ohm-
§avanju ko de definitivno prido-
nijeti njemaekoj pobjedi. Osobito
te2ak smjer nastupanja imala je
10. oklopna divizija eije je mo-
torizirano pje§a§tvo (bez svojih
vozila) i opkopari morali prela-
ziti preko polja koja su do kolje-
na bila pod vodom da bi stigli do
ruba rijeke i tek onda u rijeku po-
rinuli svoje gumene eamce. Ote-
2avajuou okolnost u napredova-
nju predstavljali su bre2ttljci koji
su „str§ili" u navedenim poljima,
a na kojima su se nalazili betonskiutvrdeni polo2aji francuskih sna-
ga. Tijekom napredovanja pjeSa§-tvo i opkopari 10. oklopne divizi-
je pretrpjeli su osjetne gubitke, alisu ipak uspjeli priei francuskim
bunkerima na obali te ih jednog
po jednog osvojiti, a u meduvre-
menu su jurigni opkopari eistili
uzvisine u poljima. Sve navede-
no postignuto je u suradnji s Luf-
twaffe koja se pokazala kao Idjue-
ni eimbenik. Isto kao i kod Eben
Emaela Belgijanci, a sada Francu-
EBNO IZDANJE / ST UDENI 2013 . 9
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 39/128
uvijek morao biti na prvoj crti - Rommel u ; itnji _asnika obilazi crtu boji§ta
zi nagli su se u situaciji da se nisu
mogli oduprijeti napadu odlue-
nog protivnika. Ponovno se poka-
zalo da odluean napad pjek§tva
opskrbljenog kumulativnim mi-
nama, ruenim granatama i baca-
tima plamena mote zauzeti i naj -
jaee utvrdene polo2aje.
Generalu brzih postrojbi Heinzu
Guderianu i njegovom XIX. moto-
riziranom zboru dodijeljen je ap-
solutno najva2niji sektor eitavog
njemaelog prodora, a njegova 1.
oklopna divizija dobila je apso-
lutno najvahliji dio toga sektora.
Na samom vrhu napada nalazila
se postrojba podeinjena 1. oklo-
pnoj diviziji, najprestanija po-
strojba Njemaake vojske - pjegae-
ka pukovnija „Velika Njematka"
(Infanterie-Regiment „Grossde-
utschland"). Iako po nazivu „pje-
§aelca pukovnija" postrojba je bila
potpuno motorizirana, a imala jesnagu zdruga. Pukovnija „Velika
Njematka" forsiralaje Meuse kraj
zapadnog ruba Sedana na boji§tu
litokom samo 80 metara. Dokv-
§i na zapadnu obalu Meuse na§la
se na ravnom brisanom prostoru
dok su po francuskim poloMjima
ispred nje tukla sva oru2ja s koji-
ma su Nijemci raspolagali od pro-
tuzralcoplovnih topova 20 mm do
haubica 150 mm. Do 19 sati i 30
minuta 13. svibnja 1940. vojni-
ci pukovnije „Velika Njemaaka"
i pjekci iz sastava 1. oklopne di-vizije uspjeli su zauzeti selo Gla-
ire (ustvari predgrade Sedana) te
se probiti do vrha brealljka Mar-
feea, a to su im se pridru2ili voj-
nici 10. oklopne divizije koji su se
probili, kako je Yee gore opisano,
preko mavarnog podrueja jugo-
zapadno od Sedana i time zatvo-
rili klijegta. Istovremeno s poaet-
kom napada opkopari iz sastava
1.oklopne divizije poeeli su po-
dizati skelu (izlo2eni vatri s fran-
cuskih poloMja) te je stavili u
pogon za 38 minuta. Prije pono-éi 13. svibnja kod Glairea je „pu-
§ten u promet" pontonski most
nosivosti 16 tona. Smjer napada
2.oklopne divizije vodio je posli-
je forsiranja Meuse tan° na spoj
dviju francuskih divizija iz razliei-
tih vojski (armija). Mjesta „dodi-
ra" dvije velike postrojbe pod ra-
zapovjednikvima uvijek
su osjetljiva, a ovdje je to bile po-
jaaano time §"to su obje francuskedivizije pripadale prieuvnim sa-
stavu. Bila je to pouzdana formu-
la za katastrofu, a 2. oklopna divi-zija bila je katalizator. U 17 sati i
10 minuta, nakon jednog sata od
potetka napada 2. oklopne divi-
zije, francuska 55. pjegaelca divi-
zija 9. vojske poslala je izvjeke da
je izgubila kontakt s lijevo od nje
razmjegtenom 102. pjekekom
divizijom 2. vojske. Izmedu fran-
cuskih snaga stvorena je pukoti-
na koju Francuzi vise nese uspje-
ti zatvoriti. Do 6 sati• u jutro 14.
svibnja 1940. 1. oklopna divizijauspjela je preko Meuse prebaciti
svoj kompletni 1. oklopni zdrug.
Sada je Guderian morao donijeti
1 _ 4Z 7 \a
odluku od strategijskog znaeenja.
Tri oklopne divizije iz sastava nje-
govog zbora stvorile su ogromnu
pukotinu u rasporedu protivni-
ka te su se pred njim nada tri pi-
tanja: koliko bi trebalo vremena
za konsolidaciju polo2aja da se
protivniku ne dopusti da zatvo-
ri pukotinu, imali ii smisla napa-sti protivnikove prieuve za koje se
moglo sa sigurnogau pretpostavi-
ti da su yea u polcretu s zadatom
zatvaranja pukotine ili da se uda-
ri na francuske bokove te se time
progiri pukotina. Guderian nije
izabrao niti jednu od tih mogua-
nosti. Stao je samo toliko da pro-
vjeri polaaje pukovnije „Velika
Njemaaka" i 10. oklopne divizije
te zatim, ne obaziruei se ni malo
na tadagnje teorije ratovanja, sa1. i 2. oldopnom divizijom „jur-
nuo" prema zapadu preko veli-
ke ravnice §to je tvore porjetja ri-
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
40 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 40/128
xx
+
x
PAVI
1St mgX X
\MEFra
zdr
IMOME
OA . mg K
S I M I h o t IN
Mt . Int0(
at
OSOVINSKE OPER A CIJE U TU NISU
O W. lipnja: Nakon dva tjedna opsade,
Francuski zdrug povukao se iz Bir Hacheima
O 14. Iipnja: Britanska Pedeseta
divizija bjeii prvo na zapad,a onda jugozapad, probijajud
se kroz linije Sila Osovine
n14. lipnja: 5koti i Novozelandani trpe t8ke
gubitke odgadajud njemaCku prednost
01. lipnja: Njemaeke snage probijaju
utvrdeni postav Tobruka, u luci zarohljeno
35.000 britanskih vojnika
• Bard aidi Barrani
•
Sollum
22 Gabr Saleh + ------ -------------X- - - . -
X -- ------X CUNNIN G H AM - - -
--
x xBRESCIA
; xx 0 E I Adertr -M 50 •Sd
r
O 26. svibnja, 16 sati: Ofenziva poeinje, general
Cruwell zapoeinje laZni napad na sjeveru s
uglavnom talijanskim divizijama
4 1 26. -27. svibnja: Rommel zapoeinje pravi napad.
Njegova se oklopna postrojba pozicionira okoFrancuskog zdruga u Bir Hacheimu
O 2. lipnja: 150. zdrug uniqen,
3.000 zarobljenika
GazalaSABRATHA a
x xxx L I 1s o
TRENT O k FRIC
XXEl Duda*
_1 50x x x
Tobruk
•
Bir el Gubi
SJEVERNA AFRIKA
crta bojiS`ta
napadi Saveznika
----- povlaCenje Saveznika
kretanje Sila Osovine
Velike bitke
)1111( Mine
X
15
- ------
LIBIJA GPAT
- --------
Torpedirani saveznieki brod nasukan na obali dlena prilika za popunu zahha
1
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 41/128
I tustracija: Ve limir Vuksic
2. SVJETSK I RATANEHRMACHT
jeka Aisne i Somm e. Oko 15. sati14. svibnja poloIajima pukovni-
je „Velika Njemaka" (koja je gti-tila bok Guderianovih snaga uprodoru) priblikla se francuska
3. oklopna i 3. divizija motorizi-
ranog pjega§tva. U torn trenut-
ku 1. i 2. ok lopna divizija nalazilesu se u prodoru, razvaene preko
tri vodene prepreke (rijeke Meu-
se, Ardenskog k anala i rijeke Bar).U povijesti vojne obuke nije se
jedanput dogodilo da bi iz vojne
gkole, kao potpuno nesposoban,
bio izbaten kadet koji bi u semi-
narskoj radnji donio odluku koju
je sada donio Guderian. On je bio
svjestap rizika, ali je °dial° da
„rjegavanje" problema francu-
skih snaga koje su pristizale „pre-pusti" XIV . motoriziranom zboru(general pjegagtva Gustav von VVi-
etersheim), a on je sa svojima di-
vizijama nastavio prodor.Uveeer 14. svibnja nasuprot Di-
nanta i mjesta prijelaza Rom-melove 7. oklopne divizije preko
Meuse paela je sa svojim oku-
pljanjem za protunapad 1. fran-
cuska oklopna divizija. Sutradan,15. svibnja u 9 sati i 30 m inuta nafrancusku 1. oklopnu diviziju,koja je u torn trenutku bila u fazi
uzimanja pogonskog goriva, da-
ide „spu§tenih gaea", nasrnule
su njematka 7. i 5. oklopna divi-
zija, uz zranu pochtku Luftwaf-
fe, u ldasienom napadnom stilu
dvokrakih ldijegta. Do vaeri 15.
svibnja od 175 tenkova 1. fran-
cuske oklopne divizije ostalo je
samo 17 operativnih. Ob avivgi to„usputnu" akciju 7. oklopna divi-zija nastavila je prodor prema za-padu. Preostale snage francuske
1. oklopne divizije prepu§tene su
5. oklopnoj diviziji da ih ona do-
krajei. Malo iza toga Rommel je
na eelu 7. oklopne divizije pre-
§ao crtu na koju se prema zapo-
vij edi francuskogVrhovnog zapo-
vjednigtva trebala povai njihova
9. vojska. Ue inio je to prije nego§to su Francuzi istu paeli i for-
mirati.
Na sve tri take nakojima su snageOklopne sk upine „Kleist" uspjeleprijeai Meuse sam o je jo§motorizirani zbor (general brzih
postrojbi Hans-Georg Reinhardt)jo§ uvijek bio 14. svibnja blokiransnakiom francuskom obranom
na mostobranu kod Monthermea
(iako su opkopari izgradili pon-
tonski mos t preko kojega su stal-no prelazila pojaeanja napadnim
snagama). Tek u zoru 15. svibnja1940. jurigni opkopari iz sasta-
42 OSEBNO IZDANJE S TU DENI 2013 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 42/128
oklopne divizije uspjeli su
je odmah poeelo pre-
nik A dolf
ost te je pjega:s‘tvo
ivizija nadolcnadi-
ti tri izgubljena dana u borbama
na mostobranu i sada se nalazila
najisturenije prema zapadu (u ti-
jeku 15. svibnja preMa je 65 km),
a pred njom se sada naSla fran-
cuska 2. oklopna divizija. Tako je
kod Signya do§lo do „borbe u su-
sretu". Njemaelca 6. oklopna divi-
zija udarila je punom snagom nasredinu francuske 2. oklopne di-
vizije i u nekoliko idueih sati bor-
be totalno je raskomadala. Do 16.
svibnja 1940. pukotina u francu-
skoj obrani iznosila je 70 km.
OKH je paeo plakti tako brzi Gu-
derianov prodor prema zapadu te
je 16. svitinja 1940. von Kleist za-
L eZ.N1•
PANZER III NSredinom 1942. postalo je oagledno da do tada glavni borbeni
tenk Panzer III neje vile moguee naorulavati snaZnijim tenkov-
skim topom. Jedina opcija ostao je kratki top 7.5cm L/24 s ko-
jim su bili naorulani tenkovi Panzer IV. Taj top mogao je koristiti
tele eksplozivne granate i nove kum ulativne granate manje brzi-
ne, ali vete probojne mod. Jednostavno promjer kupole bio je ne-dovoljan za ugradnju novih topova znatno boljih osobina 7.5cm
L/48 koji su se preselili na P anzere IV i koji postaju glavnim bor-
benim tenkovima. Sveukupno je novoproizvedeno 897 tenkova
Panzer III inaeice N. Tom broju dodano je jog 250 tenkova vraee-
nih u tvornice na popravak koji su takoder postale P anzer III N. Ti
tenkovi ostali su u naorulanju do kraja rata.
- teiina: 2 3 t
- posada: 5
- naorulanje: 1 top 75 mm K wK L/24, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 56 granata, 3.450 metaka 7.92 mm
- klop kupole: prednja ploea: 57mm/75° , boena: 30mm/65°,
stralnja: 30mm/78°- oklop tijela: prednja ploea: 70mm/81°, boena: 30mm/90°, stra-
2nja: 50mm/73°
-motor: benzinski Maybach HL 12 0TRM
- snaga motora: 300KS
- ajveea brzina po cesti: 40 km/h
- doseg: 155 km
- dimenzije: d-5,52m, l-2,95m, v-2,50m
3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 43/128
a:VelimirVuksic
44 OSEBNO IZDANJE iTUDENI 2013.
ET 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
• •:*+
PANTHER V ANijemci su konstruirali svoje prve glavne borbene tenkove Panzer III i IV na nacin da im je kupola
bila u sredifzi tenka sa kratkom cijevi sa kojom se nije znatno izlazilo izvan gabarita tenkova. Oklopneploee, osim prednje bile su im gotovo vertikalne i zavarene pod pravim kutem. Sovjetski T-34 pokazao
je Nijemcima jednu novu dim enziju uspjesnih konstrukcija zakosenog oklopa koji je, iako tanji, mo-
gao izdr2ati pogotke granata koje bi incite probijale njemaeke oklope. Sa tim novim iskustvom Nijem-
ci su prvo predlagali izradu kopije T-34 ali se od toga odustalo u korist nove konstrukcije tenka kojaee u sijeenju 1943. postati Panzerkamp fwagen V (P anther). Za Panther je proizveden novi top 7.5cm
KwK42 L/70 koji je na udaljenosti od 1 kilometra mogao probiti zakokni oklop debljine 120 mm. Go-
tovo tri puta vise nego §to je bila debljina oklopa tenka T-34. Slijedom njemaeke klasifikaczje nakon
Panzera III i IV, Panther je postao Pan zer V i Tiger Panzer VI. Panther je imao do bro zakoS'en prednji
oklop i neprobojan za sovjetske srednje tenkove na udaljenosti veeoj od 500 metara. Na drugoj strani
Pantherov top unistavao je sovjetske tenkove na udaljenosti izmedu 1 i 2 kilometra, zahvaljujuei izme-
du ostalog i znatno kvalitetnijem ciljniku. Ipak kako bi tenk zadr2ao brzinu veeu od 45 km/h i pokret-
ljivost cijena je plaeena znatno tanjim bocnim oklopom koji m u je u stvari bio najslabija toeka. Prvih
200 Panthera naeice D sudjelovalo je u bitci kod K urska u ljeto 1943. Sveukupno je proizvedeno 5.976
Panthera u tyi inacice; D, A i G.
-te2ina: 44,8 t-posada: 5
-naoru2anje: 1 top 7.5cm Kw K42 L /70, 2 strojnice 7,92 mm MG 37(t)
-streljivo: 79 granata i 5.100 metaka
-oklop kupole; prednja ploea: 110mm/80°, boeni i straga 45mm/65°,
-oklop tijela; prednja ploca. 80mm/45°, bocna: 40mm/60°, stra2nja: 40mm/70°
-motor: benzinski Maybach HL230P 30-snaga motora: 700 KS
-najveca brzina po cesti: 46 km/h
-doseg: 200 km
-dimenzije: d-8,86m, -2,98m
povjedio Guderianu da stane, ali
je Guderian to odbio pod izlikom
da mora napredovati kako bi na
mostobranu kod Sedana napra-
vio mjesta za nadolazeee pje§ag-
tvo i nastavio svoj prodor. Slije-
deaeg dana von Kleist je osobno
otlgao do Guderiana te zatrallo
objagnjenje zagto nije poslu§ao
zapovijed. U torn trenutku izvid-
nieki dijelovi XIX. zbora dopr-
li su do Marlea. Guderian je za-
tra2io da odmah bude razrije§en
du2nosti ukoliko ne mo'Ze nasta-
viti s napadom, a potom se umi-
jegao sam von Rundstedt koji je
donio odluku o dopu§tanju na-
stavka „nasilnog izvidanja". Prije
nod. 17. svibnja 10. oklopna divi-
zija pre§la je rijeku Oise kod M oya
te se nalazila 110 km od mosto-
brana kod Sedana na Meusi. Prva
oklopna divizija je 19. svibnja for-
sirala iz pokreta Sommu kod Pe-
ronnea. Za 6itavo to vrijeme Gu-
derian se pouzdavao u rijeke
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 44/128
al 1al
111111 PMMOW MU- 1
b. d k7.77* 177-7* ir-=.*. r--rr,)1=*Ir.7.7.4
wwwsr.Circsiararez.corg
u gtiti bok.
protunapad dok
sigurni gdje se on nalazi,retu.
anchea. Ovo je
ojoj su se nale sve francu-
alais, a onda je vono da se stane
na dostignutim crtama. Tri dana
kasnije, 27. svibnja 1940. kapitu-lirale su Belgijske ortaane snage.
Zapovijed da se obustave daljnji
napadi oklopnim snagama pre-
ma Dunkerque donio je sam Hi-
tler, a unigtenje okru2enih sna-
ga „prepugteno" je pjegagtvu i
Luftwaffeu. Temelj za ovu Hitle-rovu odluku bio je u tome gto je
htio saeuvati oklopne postrojbe
za drugu fazu bitke za Francu-
sku te velike ldge ko je su pale 26.i 27. svibnja na podrudu Flandri-
je te teren oko Dunkerqua ueini-
le praktieni neprohodnim (zbog
stvaranja moevara) za tenkovske
postrojbe. Medutim, navedena
zapovijed omogueila je evakuaci-ju kompletnog Britanskog ekspe-dicijskog zbora (iako bez tegkog
naorulanja i vozila) te dijela fran-
cuskih snaga u Veliku Britaniju(ukupno je do 3 . lipnja 1940. eva-kuirano morem oko 300.000 bri-
tanslcih i francuskih vojnika).
Glavnina Njemaeke vojske sada
se preraspodijelila prema jugu
prema planu „Slueaj crveni"(„Fall Roth") i 10. lipnja 1940. kre-nula u napad s Somme. Gude-
rian je do 17. lipnja 1940. stigao
sa svojim XIX. zborom do grada
Pontarliera na gvicarskoj granici.
Time je eitava Maginotova utvr-dena crta potpuno zaobidena i
potom napadnuta s Leda. S nje-
matke strane prema Maginoto-
voj utvrdenoj crti stajala je ras-
poredena Vojna skupina C (na
njemaekoj utvrdenoj crti „Sieg-
fried") pod zapovjednigtvom ge-
neral pulcovnikaWilhelma Leeba,koja se sastojala od: 1. vojske (ge-neral pukovnik Erwin von Witzle-ben) i 7. vojske (general topnigtvaFriedrich Dollmann) bez i jedne
oklopne i motorizirane postroj-
be sa zadaeom vezivanja francu-skih snaga. Uvidajud bezizgled-
nost daljnjih borbi Francuska je
kapitulirala 22. lipnja 1940. godi-
ne. Njemaeka vojska ce tijekom
Drugog svjetsko g rata odnijeti jogniz pobjeda. Medutim, niti jednanese biti tako blistava kao pobje-da nad Francuskom.
Operacija „MaritaiPothvat 25
(G rEka i Jugoslavija,travanj — svibanj 1941.)Nakon njemaeke munjevite po-
bjede u vojnom pohodu na Za-
pad, Benito Mussolini (voda ta-
lij anskog fagistiekog pokreta i
predsjednik vlade K raljevine Ita-lije) te2io je da se doka2e kao vri-
jedan saveznik i jednakopravan
partner Njemaelcoj u „Osovini".Ponukana navedenim, Talijanskavojska je 28. listopada 1940. po-lcrenula napadnu operaciju pro-
tiv Grace. Hitler i Vrhovno zapo-
vjednigtvo Wehrm achta ve6 su utorn trenutku bili zaokupljeni pri-premom planova za vojni pohodprotiv Sovjetskog Saveza i nikako
5
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 45/128
Prodor oklopnih postrojbi kroz uZ arenu ravnicu
46
I n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT
im nije odgovaralo stvaranje no-
vog karigta sukoba na budu6em
ju2nom krilu pohoda na Istok.
Medutim, Gr6ka vojska je pokre-
nulavrlo uspjegan niz protunapa-
da koji su doveli Talijansku vojsku
(jgine oko pola milijuna vojnika)
u tegku situaciju. Grela vojska je
odbacila talijanske snage na po-
eetne polo2aje u Albaniji te u sli-
jede6oj fazi zauzela skoro polovi-
cu iste. Nijemci su strahovali da
bi grace uspjehe mogli iskoristiti
Britanci te iskrcati snage u Grdcoj
koji bi mogle ponovno formirati
negto nalik „Solunskom ratigtu"
iz Prvog svjetskog rata (gto su ovi
i ucinili u okujku 1941. islcrcav-
gi Britanski ekspedicijski zbor u
jaeini 55.000 vojnika), a sve je to
bilo „malo preblizu" glavnim nje-
maddm izvorima pogonskog go-
riva u Rumunjskoj. Kao gto je sam
Hitler rekao, „Barbarossa" (kod-
no ime Plana napada na Sovjet-
ski Savez) i rageikavanje situacije
u Grekoj prije poeetka iste bio je
jedini razlog pomod Italiji. Inge,
kako je dodao, ostavio bi Talijane
da se sami snalaze. Jog u prosin-
cu 1940. Hitler je naredio izradu
planova za operaciju „Marita",
odnosno prodor njemaekih sna-
ga iz Rumunjske preko Bugarske
u Greku.
General feldmargal Wilhelm List
sklopio je tajni sporazum s pred-
stavnicima bugarskog Glavnog
stcdera 8. velja6e 1941. prema ko-
jemu je njemaddm postrojbama
dozvoljen slobodan prolaz pre-
ko bugarskog teritorija. Prve po-
strojbe Njematle vojske ugle su u
Bugarsku 28. velja6e 1941., a idu-
6eg dana je Carevina Bugarska
slukbeno pristupila Trojnom pak-
tu. U meduvremenu je Tred Rei-
ch pokrenuo diplomatsku ofen-
zivu kojom je pokugao Kraljevinu
Jugoslaviju „nagovoriti" na pri-
stupanje Trojnom paktu Gime bi
bio zaolcruken i osiguran jugoi-
stok Europe. Predstavnici kraljev-
ske jugoslavenske vlade potpisali
su pristup Trojnom paktu u Beeu
25. okujka 1941. godine. U Beo-
gradu je 26. na 27. okujka 1941.
izvrgen drkavni udar (potpomo-
gnut od strane britanske izvje-
gtajne sluthe). Hider je navedenu
vijest primio kao osobnu uvredu,
iako je nova jugoslavenska vlada
izjavila da ostaje pri potpisanom
sporazumu te je 27. okujka 1941.
sazvao sastanak najvigih vojnih
zapovjednika. Iste veeeri potpi-
sana je Uputa br. 25 za napad na
Jugoslaviju. Njemaeki glavno-
stokerni easnici „bacili" su se na
posao i do jutra 28. cdujka 1941.
predali Hitleru gotove planove za
napad na Kraljevinu Jugoslavi-
ju koji je trebao poeeti 6. travnja
1941. godine.
Do travnja 1941. Njemaeka voj-
ska je koncentrirala u Madarskoj i
Rumunjskoj velike snage za pred-
stojed vojni pohod protiv Sovjet-
skog Saveza. Buduai da su te sna-
ge bile „pri ruci" odlueeno je njih
uporabiti za napad na Kraljevi-
nu G falcu i K raljevinu Jugoslaviju.
Tako je Vrhovno zapovjednigtvo
Wehrmachta svojom zapovje-
di od 30. cdujka za provedbu na-
vedenih planova odredilo 2. i 12.
vojsku. Kao gto je vea spomenu-
to, vee ranije su snage 12. vojske
razmjegtene u Rumunjskoj po6e-
le s prebacivanje preko Bugarske i
zauzimanje poeetnih polcdaja na
jugu iste za napad na Jugoslaviju i
Gieku. U A ustriji i Madarskoj raz-
mjegtena 2. vojska (general pu-
kovnik Maximilian von Weichs)
okrenula je svoj kompletan ras-
pored u samo nekoliko dana i do
6. travnja 1941. bila spremna za
napad na Kraljevinu Jugoslaviju.
Njemaka 2. vojska na podrue-
ju od Klagenfurta do Nadkanji-
ze e zadaau da sa svojim
XXXXVI. motoriziranim zborom
(general brzih postrojbi Heinrich
von Vietinghoff, 8. i 14. oldopna
i 16. motorizirana divizija) forl,
sira Muru i Dravu te zauzme Va-
rak'din, Koprivnicu i Viroviticu, a
potom da s 14. oldopnom divizi-
jom djeluje u smjeru Zagreba, a s8. oldopnom i 16. motoriziranom
divizijom u smjeru Slavonije. Na-
dalje, da snagama LII. zbora (ge-
neral pjegagtva Kurt von Briesen,
79. i 12 5. pjegaeka divizija) prodre
smjerom Varaklin - Zagreb, a sa
snagama LI. zbora (general pje-
gagtva Hans-Wolfgang Reinhard,
132. i 183. pjegaeka i 101. laka di:-vizija) prodre smjerom Maribor
- Krapina - Zagreb - Banja Luka
- Sarajevo te sa XXXXIX. gorskim
zborom (general gorskih postroj-
bi Ludw ig Kiibler, 1. gorska i 538.granifena divizija) s zadgom pro-
dora na smjeru: Dravograd - Ce-
lje - Novo Mesto - Karlovac. U
podrudu Bea nalazile su se u
prfeuvi jog 169. i 197. p jegatka di-vizija.
Drugi dio napadne grupacije ci -
nilaje 12. vojska sa XV III. gorskim
zborom (general gorskih postroj-
bi Franz Boehme, 2. oklopna, 5. i
6. gorska te 72. pjega6ka divizija i
124. ojgana pjegaeka pukovnija)
i XXX. zborom (general poruenik
Eugen Ott, 50 i 164 . pjegaeka divi-zija) koji su imali zadaau prodora
kroz Trakiju s glavnim ciljem So-
lunom. Ostale snage 12. vojske
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 46/128
isr-sisrvsr.13cosTiailmateciL.xxet
Oklopne postrojbe uvijek su bile anga2irane na najteirn aijelouinia boji§ta
. 47
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 47/128
Rustracija: Vetimir Vuksic
n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
• • •••••••• • •
HUMMEL
Slijedom uspjeha lake samohodne haubice Wespe, Ured za nao-
ruZanje odlucio je u srpnju 1942. postaviti tesku haubicu 15cm
sFH18/1 L/30 na vozno postolje tenkova Panzer III ili IV.Proizvodnja je zapoeela u listopadu 1943. godine. Kako su prvi
eetveromotorni saveznieki bombarderi nateli njemacku industri-
ju, tada je za vozno postolje izabran Panzer IV, ali s prednjimvucnim kotaeima i jos nekim dijelovima tenka Panzer II I, tako da
je sluzbena oznaka nove samohodne haubice bila 15cm Schwere
Panzerhaubitze auf G eschutzwagen III/IV (Sf). Nesltdbeni naziv
postao je Hummel, odnosno bum bar. Do kraja rata proizvedenoje 714 vozila od kojih 157 bez haubica kao transporteri streljiva.
Veeina njemackih oklopnih divizija imala je oklopnu topnicku boj-
nu s dvije bitnice Wespe i jednom Humm el.
tdina: 24 t
- posada: 6
- naortdanje: 1 haubica 15cm sFH1 8/1 L/30,1 strojnica 7,92
mm MG34- traverza: 15° hjevo i 15° desno
- elevacija: -3° do +42°
- streljivo: 18 granata, 300 metaka 7.92 mm
oklop stita topa: prednja ploea: lOmm/57°, boena: lOmm/74°,
strainja: 10m m/80°- oklop tijela: prednja ploca: 30mm/70°, boena: 20mm/90°, stra-
inja: 2 0mm/80°- motor: benzinski Maybach HL 120TR- snaga motora: WOK S
- najveea brzina po cesti: 42 km /h
- doseg: 220 km
- dimenzije: d-7,17m, §-2,97m, v-' 09.1m Niti vatra nije smjela sprijeeiti napredovanje tenkova
6inili su: )000C. motorizirani zbor
(general konjani§tva Georg Stum-
me, 9. oklopna i 73. pjeSatka divi-
zija to SS motorizirani zdrug „Lei-
bstandarte Adolf Hitler" - L SSAH )
sa zadaCom prodora preko Krive
Palanke i Delteva prema Skopju i
Velesu to snage 1. oklopne skupi-
ne (general pukovnik Ewald vonKleist) sa XIV. motoriziranim zb o-rom (general pjeSaStva Gustav
von W ietersheim, 5. i 11. oklopna,
4. gorska i 294. pjeSaOka divizija)
sa zadatom prodora od Ni§a pre-
ma Beogradu i XX)0(1. motorizi-
rani zbor (general brzih postrojbi
Hans-Georg Reinhardt, SS moto-
rizirana divizija „Reich", pje§a6-
ka pukovnija „Velika Njematka"
i motorizirana pukovnija zrako-
plovstva „Hermann Goring") sazadaaom prodora od Temi§vara
prema Beogradu. U priOuvi 12.
vojske nalazio se L. zbor (general
konjaniStva Georg Lindemann,
60. motorizirana i 46. pjegaCka di-
vizija). Zratnu podrSku eitavom
pothvatu davala je 4. zratna flo-
ta (general zrakoplovstva Alexan-
der Lohr), a posebno njezin VIII.
zrakoplovni zbor (bombarderski)
pod zapovjedniStvom generala
zrakoplovstva Wolframa von Ri-
chthofena.
Operacije na podrueju Kraljevi-
ne Jugoslavije zapaele su 6. tray-
nja 1941. odmah iza ponoCi kada
je posebno ustrojena skupina
„Derdap" zauzela isti s ciljem osi-
guravanja nesmetanog prometa
Dunavom. ToOno u 5 sati u jutro
Luftwaffe je napala vojne zratne
luka Skopje, Kumanovo, NiS, Za-
greb i Braice. U 6 sati i 30 minuta
izyrSen je prvi napad bombarde-
rima na Beograd (drugi je izyrSen
u podne, a treei predveter). Pro-
dor 12. vojske zapoeeo je u 5 sati
48 OSEBNO IZDANJE %STUDENI2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 48/128
N A P A D N A D J EL O V A N J A O S C IV IN S K IH SN A G A U S J E V E RN O J A F R IC I
njemaeka opskrbat evakuacija zrakom
• Mateur
Sukarras
----------------
4) Tebessa • r t heitla .‘
asserine ----------- •Feriana • ---------
Sfa)5..•
RommelpolAuZi postrojbe izpodn a Kasserine
kako hi njana pojactoorta ohrane kod Maretha
•
Bone
, p
144--• Tobarca ° "
.1.1X
I,I
a,IIIII N
i \,N. (A Afrika • '
• II
Jendouba )7 o me(m .
` Pim)_,-- II „............ \
, ,05FFS-.. - - - - - \-...,4 Enfidayille
\ ITxxx
Djedejda *•
Tunis
MI III a
.. ks
Makthar
SlorXIX
ni
•
Fr Itzi
Su s4
• acheda••Qairwan
SEl-Jem
xxxx
. s se
•
Hammamet
•
Maknassy
Gafsa i•* •
Quettarf t
• ....
• G a b e s• Houmt-Souk
1 1 . x x
c\....................
1 1 11 1 X X XN i a c l e n e
•x x x B e n G u a rd a n e
MI x, / misxson Nov
44)•\ -, /
• Nalut
El Jeemmeyen
•
• El:HammaTozeur 4*
lebagaLap
\ . • •
TUNIS
X X X X
11roon,.4ornery
Dehihat •
• Sarsis
ALZIR
TUNIScrta bojigta 20. ohjka
crta bojgta 29. ohjka
napad Sila Osovine
povlatenje Sila Osovine
britanski pokretfrancuski pokret
novozelandski pokret
i Jugoslavenske kraljevske
rumicu te
a izbile do Ko-
ivizija uzlazi u Ku-
mjer za poviatenje
/000CVI. motoriziranog zbora
a Cakovcu, Koprivnici i
voj-
teg dana. U 5
a svoje napredovanje
oniju te je zauzela Te-
, a 73. pje§atka divizija u§la
g jezera u Greku i zauzima
. oklopna divizija u§la je ute odmah nastavila prodor na
a Aleksincu. Nastav-
ih jugoslavenskih snaga
zirani zdrug „LS SA H" istog je
i SS motoriziranog zdrugaH" prodrli su u Greku i zau-
reeuei se dolinom
lopna divizija zauze-aratin, Cupriju i Jagodinu.
e crtu Satanj — Vitanje —ca — Ptujska gora,
gla§ena Ne-
va Hrvatska. Isto-
aruvara i Slatine.
brzo napredovanje
9
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 49/128
2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHTP
potpunom rasulu. Napad )000(I.
motoriziranog zbora prema Ba-
natu zapodeo je 11. travnja, a do
13. travnja zauzeta je cijelaVojvo-
dina. Beograd su zauzeli dijelo-
vi SS motorizirane divizije „Rei-
ch" 12. travnja. Snage 2. vojske do13. travnja zauzele su u potpuno-
sti Sloveniju, a na podrudu NDHizbile na crtu Karlobag - Gospid -
Bihad - Kostajnica dok su postroj-
be XXXXI. motoriziranog zbora
forsirale Savu kod Sapca, Bosan-
skog Samca i Bosanskog Broda.
Na sjednici jugoslavenske vla-
de 14. travnja 1941. odludeno ja
da zajedno s kraljem napu§ta ze-
mlju, a nadelnik Vrhovnog zapo-
vjedni§tva general Danilo Kalafa-
tovie ovla§ten je da trazi sklapanjeprimirja. Nijemci su odbacili pre-
govore o primirju te su tra1ili be-
zuvjetnu kapitulaciju. Njemaelce
postrojbe nastavljaju napredova-
nje te 14. travnja zauzimaju Knin,
Jajce, Doboj, Zvornik, Valjevo i
Kru§evac, a sutra dan (15. trav-
nja) zarobljavaju Vrhovno zapo-
vjednikvo jugoslavenske vojske
te ulaze u Sibenik, Split, Saraje-
vo, Ulice, Kraljevo i Ra§lcu. Do
16. travnja njematke snage pro-
diru do Mostara, Priboja, Sjenice,
Novog Pazara, Kosovske Mitrovi-
ce i Podgorice. Idudeg dana (17.
travnja 1941.) potpisana je bezu-
vjetna kapitulacija Jugoslavenske
vojske koja je stupila na snagu
18. travnja 1941. todno u podne.
Time je vojni pohod protiv Kralje-vine Jugoslavije zavfgen u rekor-
dnom vremenu od 12 dana.
Operacije na podrudju Kraljevine
Greke - 12. vojska je zapodela na-
pad na greke obrambene polo2a-
je sa svoja dva zbora (XVIII. gor-
skim i )00C.) 6. travnja 1941. u 5
sati i 15 minuta. Do 9 . travnja Grcisu pruiali 2estok otpor na „Me-
talcsasovoj utvrdenoj crti". Ovaj
polo2aj je kompromitiran pro-
dorom 2. oklopne divizije uz Doj-
ransko jezero 8. travnja koji je za-
°Mao lijevo krilo greldh snaga, a
„kruna" cijeloga manevra bio je
ulazak 2. oklopne divizije u So-
lun (u 7 sati u jutro). Sve odsje-
dene grdke snage, istodno odVar-
dara, kapitulirale su istoga dana
u 13 sati (Istodno-makedonska
greka vojska). Druga oklopna di-
vizija zatim se „olcrenula" te na-
stavila svoj prodor od Polikastro-
na u smjeru Edese. Sve postrojbe
XVIII. gorskog DOCK. zbora od 10.
travnja bile su u frontalnom na-predovanju prema Olimpu te su
postepeno lomili vrlo sna2an ot-
por Grka i Britanaca. Do 14. trav-
nja XVIII. gorski zbor zauzeo je
Katerini, a XXX. zbor Kastoriji.
Napokon, 19. travnja 1941. nje-
madke snage su izbile u ravnicu
Tesalije zauzimajudi Larisu i Tri-
kalu dok je dio snaga upuden ka
Janjini radi zatvaranja smjera po-
vladenja grelcih snaga iz Epira. U
meduvremenu je donijeta odlu-ka od strane britanskog Imperi-
jalnog std2era o povlatenju Bri-
tanskog ekspedicijskog zbora iz
Grdke te su britanske snage pode-
le odstupanje prema Termopili-
ma. Nadirud za njima, njemadke
postrojbe su do 23. travnja zau-
zele Volos, Farsalu i Lamiju Grd-
ka Epirska vojska (Grace snage
koje su bile u Albaniji) zauzima-
njem Janjine nagla se bez mogud-
nosti odstupnice te je kapitulirala
21. travnja 1941. godine. Njemad-
ke postrojbe su 28. travnja u§le u
Atenu, a zatim su do 30. travnja
izvrsili iskrcavanje na vede oto-
ke u Egejskom moru. Time ja za-
vr§ena Njemadka vojna protiv
Grdke. Jedino je otok Kreta ostao
nezauzet, a za njegovo zauzima-
nje odredene su, u najvedoj mje-
ri, padobranske postrojbe (vidjeti
pod napadnim operacijama Rat-
nog zrakoplovstva).
Napadna djelovanjau sjevernoj Africi(veljaia 1941. - rujan 1942.)Negto iza objave rata Kraljevine
Italije Velikoj Britaniji 10. lipnja
1940. talijanske postrojbe su po-
lcrenule veliki napad na britanske
snage u Egiptu (13. rujna 1940).
Napad je u podeticu imao uspjeha
(Talijani su u tri dana napredova-
li preko 100 km u dubinu Egipta).
Medutim, tada je zapovjednik bri-
tansldh snaga u Egiptu general Ar-
chibald Wavell poduzeo odludan
protunapad (operacija „Kompas"
- 3. prosinca 1940.) koji je zavr§io
izbacivanjem talijanskih snaga
iz Egipta i napredovanjem Brita-
naca duboku u Libiju i zauzima-
njem gotovo cijele Kirenaike (tije-
kom ovoga protunapada Britanci
su zarobili oko 130.000 talijanskih
vojnika, talijansku 10. vojsku pre-
stala je postojati kao borbena po-
strojba). Kao i sludaju Greke gdje
su se Talijani nali u istoj pozici-
ji kao sada u Libiji, Hitler je odlu-
do porno& svom savezniku. Tako
Rat je uvijek sa soborn
donosio i razaranje
50 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 50/12851
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 51/128
52 O S E B N O I Z D A N J E / S T U D E N T 2 0 1 3.
Iskrcavanje njemaekih postrojbi iz transportnog zrakoplova Junkers Ju 52 u Libiji, veljaea 1941.
I n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 52/128
Itustracija: V e l imir V u lci ld
Castel Benito sle-
nik Erwin Rommel.
lfa Hitlera. Ti-
) zapovijedao je 7. oklo-
ivizijom. Sada stojed. na
itler je osob-
ile dodijeljene. Rommel je u
titulom
ika njemaelcih snagastvari jog" pralctie-
nije niti bilo). Za navede-
je u zadnji tren odluka
dijela
u pukovniju) te tri
otoriziranog pjegakva, tririzirana divizijuna topnikva
sa Streicha. Do sredine travnja se odobri pokretanje ambiciozne
1941. stigla je u Libiju i veeina 15. operacije kojom bi povratio cj elo -
oklopne divizije (general bojnik kupnu Kirenaiku. Tamo je hladno
Hans-Karl von Esebeck). Medu- doeekan od vrha Zapovjednikva
tim, najva2niji „detalj" dogodio se vojske te mu je zapovjedeno da
21. veljaee 1941. kada je od dota- eeka poeetak svibnja s pokreta-
dagnjeg sltdbenog mjesta „Zapo- njem napadnih djelovanja i na-
vjednika njemaekih snaga u Libi- glakno da ne mote raeunati na
ji" ustrojen stoner nove postrojbe daljnje snage. Medutim, vee 24.- Njemaekog afriekog zbora (De- cdujka 1941. napao je Britance u
utsche Afrikakorps - DAK). Za za- El Agheilu i uspio ga zauzeti, da
povjednika je naravno postavljen bi vee 31. o'iujka naredio napad
general poruenik Erwin Rommel, 5. lake divizije na Mersa Bregu.
dok je mjesto natelnika sto2era Drugoga travnja Rommel se na-
preuzeo pukovnik Claus von dem gao pred tri ceste koje su vodile iz
Borne. l Agheilija na istok, jedna je vo-
Rommel je odletio za Berlin 19. dila prema Bengaziju (sreditu
obajka 1941. sa zahtjevom da mu britanske opskrbe), druga je isla
• O 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 M 1 1 1 1
BERGEPANTHER
Od kraja 1942 . u naorudanje Njemaeke vojske stizu tenkovi tezi-ne preko 50 tona. Planirajuei masovnu proizvodnju tenkova P an-
ther I od sijeenja 1943., u srpnju iste godine proizvodeno je 12
Pan theria bez kupola namjenjenih za vueu teskih tenkova, opre-
mljeni s vitlom vuene snage od 40 tona i dizalicom nosivosti 1,5
tona. Na strcdnjem dijelu vozila nalazio se upornik u obliku ralice
kako bi se Bergepanther mogao ukopati pri izvlatenju takih ten-
kova. Sveukupno je proizvedeno 3 47 tih vozila.
tebria: 43 t
- posada: 5
naoruLanje: 2 strojnice 7,92 mm
oklop prednje ploee: 80mm/50°
- oklop bocne ploce: 40mm/60°
- oklop stra2nje ploee: 40mm/70°
- motor: benzinski Maybach HL230P30snaga: 700 KS
- najveea brzina po cesti: 46 km/h
- doseg: 320 km
dimenzzje d-8,82m, -2,74m
prema Mechili (duboku u pro-
tivnieku pozadinu), a tre6a je isla
prema Musu, a odatle takoder u
Mechili. Naeela ratovanja propi-
suju da zapovjednik ne smije po-
dijeliti svoje snage pred nepozna-
tim protivnikom. Rommel se toga
nije cle2ao te je podijelio 5. laku
diviziju na tri dijela i svaki poslaojednom od cesta. Ovaj je mane-
var prisilo Britance da podijele
svoju najjaeu postrojbu (2. oklo-
pnu diviziju) §to je imalo nesagle-dive posljedice za njezinu daljnju
sudbinu. Talijani su poku§ali zau-
staviti Rommela. Medutim, tada
je iz OKW-a (na intervenciju sa-
mog Hitlera) stigla obavijest da
Rommel ima „slobodne rake" na
bojfku.
Do 4. travnja 1941. snage 5. lake
divizije uspjele su s istoka i zapa-
da opkoliti britanslcu 2. oklopnudiviziju. Istoga dana je 3. izvid-
nieka bojna 5. lake divizije uspje-la uei u Bengazi, bez otpora, suo-
eivgi se sa zapaljenim britanskim
skladi§tima. Krenutrk dalje izvid-
nieka bojna je dogla do Er Regima
i to je zaustavljena sna2no m ob ra-nom Australaca. Glavnina 5. lake
divizije stigla je u Mechili, dubo-
ko u britanskoj pozadini, 6. trav-
nja 1941. godine. Razvueena did
pravca napredovanja Rommelo-
vih snaga te tueena po dijelovi-
ma, britanska 2. oklopna divizijapraktield je prestala postojati kao
kohezivna postrojba. Od britan-
sldh snaga ispred Rommela preo-
stala je jedino 2. australska divizi-
3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 53/128
ja koja se brzo povulda u Tobruk.
Njematke snage su do 7. travnja
1941. nakon prilieno tegkih borbi
uspjeli ovladati Mechilijem (tu su
zarobljena tri britanska genera-
la). Preostala britanska 9. divizija
se brzo povukla natrag u Egipat.
Sada se pred Rommelom nagao
otvoren i slobodan put premaEgiptu i praktieki je u samo neko-
liko dana borbenih djelovanja us-
pio povratiti gotovo cijelu Kirena-
iku, osim Tobruka.
Napokon se 10. travnja 1941. Ro-
mmelovim snagama pridru2ila i
prethodnica 15. oklopne divizije.
Rommel je pokugao sa snagama
5. lake divizije te dvjema talijan-
skim divizijama zauzeti Tobruk iz
pokreta. Medutim, Australci su se
u njemu dobro utvrdili te su odbi-
li prvi pokugaj nap ada 11. travnja.
Napad je ponovljen 14. travnja
uz masovnu uporabu pjegagtva i
potpomognut 2estokom topnie-
kom pripremom, medutim, po-
novno bez uspjeha. Rommel je
dok je bio „zabavljen" borbama
oko Tobruka uputio 3. izvidnieku
bojnu i 15 . pugkostrojnielcu m oto-riziranu bojnu (novo pristiglu po-
strojbu) prema prolazu Halfaya
te Bardiji i Capuzzu na samoj gra-
nici izmedu Libije i Egipta. Nave-dene postrojbe po dolasku svoje
odredigte gotovo istoga trenutka
nage su se pod sna2nim napa-
dima britanskih snaga iz Egipta.
Ponovljeni napad na Tobruk za-
paeo je 29. travnja topniekom
pripremom i zraenim bombardi-
ranjem, a 30. travnja je uslijedio
i napad jurignih opkopara i pje-
gagtava. Napad je ponovljen i 1.
svibnja 1941., ali bez uspjeha.
Britanske snage su 15. svibnja
pokrenule operaciju „Zbijenost"
(„Brevity") te krenule u napad
preko prolaza Halfaya prema
Sollumu i Capuzzu. U svom na-
®2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Oklopni transporter Sd.Kfz.251 DU vrijerne kada je u njemaekoj vojsci 1935. godine planiran
koncept oklopne divizije predvideno je oklopljeno vozilo za pri-
jevoz pjdakva, odnosno odjela od 12 vojnika, na postolju po-
lugusjenitara. Tegljac Sd.Kfz.11 od 3 tone postao je postoljembudueeg srednjeg oklopnoga transportera. Prvi oklopni tran-
porter Sd.Kfz. 251 proizveden je u srpnju 1939. godine. Dorujna 1943. proizvedeno je ukupno 4.650 oklopnih transpor-
tera u varijantama A, B i C, i to u 2 3 razlieite podvarijante.Prva od n jih Sd.Kfz. 251/1 bila je osnovno vozilo naorulano
sa dvije strojnice MG 34 i 2.010 metaka. Sd.Kfz 251/2 ima-
la je posadu od 8 vojnika i naoru2 ana je minobaccteem kalibra
81mm sa 66 granata, Sd.Kfz.251/3 bila zapovjedna sa 8 ra-zlieitih radiostanica razlicitog dosega ovisno o znacaju zapo-
vjednog mjesta, itd.... Nakon racionalizacije i poboljsana do
kraja rata inaeica D proizvedena je u 10.602 primjerka. Uztako prividno velik broj transportera u najboljem slueaju jed-
na od S'est bojni pjdakva u oklopnim divizijama prevoZena je
u oklopnim transporterima a ostale u kamionima. Ta einjenica
znatrzo je umanjivala djelotvornost oklopne divizije posebice u
kasnu jesen i proljeee kada je tlo bilo blatnjavo iii raskvaseno.
Netko je izratunao da je stvarna potrebe njemaekih snaga bila
oko stotinu tisuea oklopnih transpo rtera.
-telina: 8 t-posada: 12
-osnovno naone anje: 2 strojnice 7,92 mm MG 34-streljivo: 2.010 metaka
-oklop nadgrada; prednja ploea: l0mm/57°, boeni: 8/55° i
straga 8mm/57°-oklop tijela; prednja ploea. l5mm/68°, bocni: 8mm/55°,
straga: 8mm/57°
-motor: benzinski Maybach HL42TU RKM
-snaga motora: 100 K S
-najveea brzina po cesti: 53 km/h
-doseg: 300 km
-dimenzije: d-5,98m, -1,75m
54 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENT 2 0 13 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 54/128
Napredovanje okiopi7in postrojbi kroz beskrajnu stepu
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 55/128
Neposredna poddka pjeSaStvu - laki bacae 50 mm prilikomborbenog djelovanja
2. SVJETSK I RAT/WEH RMACH TP
da te poteo sustavno koncentri-
rati vlastite snage u svrhu pripre-
me povlatenja da bi do 6. rujna
1942. obje strane obustavile da-
nja borbena djelovanja.
Rommel je radi lijetenja mo-
rao napusti mjesto zapovjedni-
ka Oklopne vojske „Afrika" 23.
rujna 1942., a privremeno ga je
zamijenio general oklopnih po-
strojbi (od lipnja 1942. ein gene-
rala brzih postrojbi promijenjen
je u general oklopnih postrojbi)
Wilhelm von Thoma do dolaska
generala oklopnih postrojbi Ge-
orga Stummea s Istoenog ratigta.
Von Thoma je tada trebao preu-
zeti zapovjednigtvo Njematkog
afritkog zbora od generala oldo-
pnih postrojbu Walthera Nehrin-
ga. Od 1. listopada 1942. Oklopna
vojska „Afrika" preimenovana je
u Njemako-talijansku oklopnu
vojsku.U kasne sate 23. listopada 1942.
zapotela je britanska ofenziva
kod El Alameina. Slijedeeeg dana
zoru tijekom puta do sto2e-
ra 90. lake divizije general Stum-
me je pri bombardiranju ranjen
te je umro negto kasnije od srea-
nog udara. Iduaeg dana Rommel
se hitno vratio u Afriku i preuzeo
zapovjednigtvo nad Njemaeko-
talijanskom oklopnom vojskom.
Njematke snage su se oeajnielci
odupirale sve 2ekim britanskim
napadima i pri tome trpjele ogro-
mne gubitke. Vidjevgi da ee na-
stavak borbi dovesti do toga da ee
njematke postrojbe jednostav-
no prestati postojati, Rommel je
ujutro 4. studenog 1942. izdao
zapovijed za poeetak povlate-
nja prema Fuki. Do 7. studenoga
Oklopna vojska „Afrika" povukla
se u Mersa Metruh, a do 13. stu-
denoga u Tobruk te tjedan dana
kasnije u Bengazi da bi se Nje-
maeki afrieki zbor 23. studenoga
1942. nagao na polo2ajima kod
El Agheile s kojih je krenuo u pu-stinjski rat.
Operacija „Barbarosa(Sovjetski Savez,lipanj — rujan 1941.)Hitler je 31. srpnja 1940. upoznao
najuzi zapovjedni vrh Wehrma-
chta sa svojom namjerom da na-
padne Sovjetski Savez te je zadu-
2io Glavni stoner vojske da izradi
prijedlog operativnog plana. Izra-
da navedene studije povjerena je
general bojniku Erichu Marck-
su (natelnilcu stoIera 18. voj-ske). Studija je predoeena Hitleru
4. kolovoza 1940. te je na teme-
lju nje izradena Uputu br. 21 kao
op& plan operacije „Barbarosa"
koje je Hitler potpisao 18. prosin-
ca 1940. godine. Opei plan ope-
racije „Barbarosa" predvidao je
unigtenje sovjetskih snaga u po-
tetnoj fazi operacije nizom smje-
lih prodora oklopnih postrojbi.
Povlatenje snaga Crvene armi-
je trebalo je sprijetiti pod svaku
cijenu izvodenjem okriaenja te
potom unigtenjem snaga u okru-
2enju. U narednoj fazi operacije
predvideno je gonjenje razbije-nih snaga Crvene armije do crte
Volga -Arhangelsk. Nadalje, upu-
torn je predvideno da se paralel-
56 OSEBNO IZDANJE / STUDENI2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 56/128
Frosinon&
10 povlaC'enje talijanskih
snaga prema Malti
saveznili aerodromi
36> <
Altamura
Paola
Ian
Nicotera • •
•
BO R BE U J U N O J IT A L IJ I
X)11
VIE11NGHOFF
Cassino
Pescara
Ortona27 ru j P un
Vasto
X X
Guglionesi ••
X X
I > <
H O D G E S
JUZNA ITALIJASaveznielce crte bojissia
crta bojgta 14. rujna
crta bojgta 25. rujna
poviatenje njematkih snaga
kretanje Saveznika
1 IND
1 CAN
X X
>Ierracina \ ••
Goeta
Camkbasso
X X
2 NZX X X
V H 1
S. Sever°Monte S. Angelo
Manfredonia
Jan ltlL
VentoleneCtilignola
Canosa
Barletto
,25. u j an
TraniIschia
AndriaMolfetta
III
X RANGERS
Sorrento
Capri
lerno
19. rujan
CoratoBari
14.3 apin
H O D G E SX X
X X X
X
M C C R E E R Y
"*. CLARK
00
9. rujan
A Agropoli0:
Castellabate
46X X
X X X
V I
D A W L E Y
7 X X
56
7000(
5
CdoX 7 (
xx
Matera: XX
.....
Monopoli
•
• Martina..
X X
6
Lagonegro
Roca Imperials .7 C (
/Amendolarae 1
•
/ Taranto
•• Metaponie Ar 11. rujan
.4..
........ .•
9. no;. Manduria
Nardo
Brintisiisaotta
45. . . . . . - .
Belvedere MarttimoCast -. q.1
Gallipoli
Cetrara • Rossano
T ire nsitomore-
S rongoliStromboli
Salina ,
Crotone
Lipari
VolcanoValentia
BarczoO N T G O M E R Y R and
Palm'
Reggio • Locn sr, 110Te
yer• •.4.4
V. San Giovaru .•- J011Sk00 5 0 km
Palmio r i X ) (
29 oma
7
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 57/128
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Napredovanje pje§agtva potetkom vojne na Istoku, lipanj 1941.
V P
no s unigtenjem kopnenih snaga
Crvene armije isto mora uciniti s
zrakoplovstvom i Baltiacom flo-
tom. Sve priprema za operaciju
trebalo je zavrgiti do 15. svibnja
1941. godine.Na temelju op6ih zada6a iz Upu-
te 21 Glavni stoner vojske izvrgio
je ragelambu glavnih ciljeva ope-
racije u svom provedbenom pla-
nu borbenih djelovanja. Plan jepolazio od toga da se glavni udar
izvrgi sjeverno od Pripetskih mo-
evara gdje je trebalo angaZrati
dvije vojne skupine. Srednja voj-
na skupina, ojaeana oklopnim i
motoriziranim snagama, treba-
la je napredovati iz podrueja Var-
gave prema Bjelorusiji. Time 6e
se stvoriti mogu6nost da srednja
vojna skupina skrene svoje snage
u smjeru sjevera kako bi u zajed-
nitkom djelovanju s sjevernom
vojnom skupinom• (koja napre-
duje iz smjera Isto6ne Pruske pre-ma Lenjingradu) unigtila snage
Crvene armije na Baltiku. Posli-
je toga trebalo je zauzeti Lenjin-
grad, a zatim nastaviti napredo-
vanje prema Moskvi. Istovremeni
udar na oba cilja (Lenjingrad i
Moskvu), stoji u planu Glavnog
sto2era, mode clod u obzir samo
u slu6aju neoeeldvano brzog po-
pugtanja obrane Crvene armije.
Juna vojna skupina ima zadaeu
stvaranja dvostrukog obuhvata i
da grupiranjem svojih snaga na
lcrilima obuhvati sovjetske sna-ge u Ukrajini (zapadno od Dnje-
pra) s glavnim smjerom napredo-
vanja od Lublina prema Kijevu, a
pomoanim s rumunjske granice
prema donjem toku rijeke Pruta.
Po uspjegnom okoneanju opera-
cija sjeverno i ju2no od Pripetskih
mo6vara na sjeveru treba zapo6e-
ti napredovanje prema Moskvi, a
na jugu prema podru6ju Donjeca.
Navedeni provedbeni plan pri-
hvatio je Hitler 3. Veljaee. U me-
duvremenu je nastavljeno s izvr-
gavanjem pripremnih radnji takoje izmedu ostalog odr2an cijeli nizzapovjedno-stok'ernih igara na
temelju kojih se pokugao do kra-
58 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENI 2 013 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 58/128
General gorskih postrojbi Eduard Died vodio je
njemacki napad na krajnjem sjeveru Istocnog ratista
Priprema top niekog streljiva, Istano ratgte, studeni 1941.
59
h sn aga trebalo je izvr§i-
zadaaa njemaelco-
sprjeeavanje
povla6enja sovjetskih snaga na
jug iste bi poduzele gonjenje. Te-
meljna ideja operativnog plana
Glavnog sto2era vojske isla je za
uni§tenjem sovjetskih postrojbi
sjeverno od Pripetskim mavara
to time stvaranja slobodnog puta
prema glavnom strate§kom cilju
— zauzimanju Moskve.Za realizaciju navedenih ciljeva
ustrojene su tri vojne skupine:
Vojna skupina Sjever (general fel-
dmargal Wilhelm von Leeb) sa
podredenom: 16. vojskom (gene-
ral pukovnik Ernst Busch, tri zbo-
ra sa osam pjegatkih divizija), 18.
vojskom (general pukovnik Georg
von Kuchler, tri zbora sa sedam
pje§a6kih divizija) i 4. oklopnom
skupinom (general pukovnik Eri-
ch Hoepner, dva oklopna zbora
sa tri oklopne, tri motorizirane i
dvije pje§a6ke divizije),Vojna skupina Sredina (general
feldmar§al Fedor von Bock) sa
podredenom: 4. vojskom (gene-
ral pukovnik Gunther Kluge, ee-
tiri zbora sa 12 pjegaddh divizi-
ja), 9. vojskom (general pjega§tva
Adolf Strauss, tri zbora sa osam
pje§a6kih divizija), 2. oklopnom
skupinom (general pukovnik He-
inz Guderian, tri oklopna zbora
sa pet oklopnih, tri motorizirane,
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 59/128
1 2 2 1 2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMA CHT
Za otvaranje prolaza u protivnickim polo2ajOna juri.02i opkopari koristili su i bacace piamena
jedna konjanitka i jedna ojatana
motorizirana pukovnija) i3. oklo-pnom skupinom (general pukov-
nik Hermann Hoth, dva oklopna
zbora sa tetiri oklopne i tri moto-
rizirane divizije) iVojna skupina Jug (general fel-
dmargal Gerd von Rundstedt)
sa podredenom: 6. vojskom (ge-
neral feldmargal Walter von Rei-chenau, tri zbora sa gest pjegat-
ldh divizija), 11. vojskom (generalpukovnik Eugen von Schobert,
tri zbora sa gest pjegaticih divizijate dva rumunjska zbora sa tetiri
pjegatke divizije, tri gorska zd ru-ga i tri konjanitka zdruga), 17.
vojskom (gen eral pjegagtva Carl-Heinrich Stillpnagel, cetiri zbo-
ra sa sedam pjegatkih, tri lovat-ke i jednom gorskom divizijom)
i 1. oklopnom skupinom (gene-
ral-pukovnik Ewald von Kleist, tri
oklopna zbora sa pet oklopnih,
t etiri motorizirane i cetiri pjegat-ke divizije). Navedenim snagamasu se kasnije pridruNle i: 3. i 4. ru-munjska vojska (ukupno 22 divi-
zije i zdruga), madarski zbor (dvi-je pjegatke divizije) i talijanski
elcspedicij ski zbor (tri divizije).U 3 sata i 15 minuta 22. lipnja
1941. na ratigtu od Baltiekog do
Crnoga mora pokrenuta je naj-
veca kopnena operacija u povije-
sti ratovanja. Topnigtvo je otvori-lo vatru na sovjetske pograniene
utvrde, a Luftwaffe je pokrenula
bombardiranje sovjetskih zrat-
nih luka, prometnica te mjesta
okupljanja sovjetskih postrojbi.
U 6 sati u jutro pakrenut je ko-
pneni napad. Vet prije podneprvoga dana njematki oklopni
klinovi prodrli su 15 do 20 km u
sovjetsku teritoriju. U meduvre-
menu su sovjetske snage (uglav-
nom oklopne) poduzele cijeliniz ne koordiniranih protunapa-
da na njematke snage koje su ih
sve redom odbile bez yeah pro-
blema i gubitaka. Do 25. lipnja naveer 4. oklopna skupina prodrla
je 125 km, 3. oklopna skupina 230km, a 2. oklopna skupina 200 kmu dubinu protivnitkog teritorija.
Slijedeteg dana 4. oklopna sku-
pina izbija na Zapadnu Dvinu, a
18. vojska 1. srpnja ulazi u Rigu te9. srpnja u Pskov. Oklopna snageVojne skupine Sredina (2. i 3 . oklo-pna skupina) 28. lipnja spajaju sekod M inska i time zatvaraju ogro-mno olcrtfienje oko sovjetskih
snaga. Medutim, dio sovjetskih
snaga uspio se probiti kroz olcru-2enje buduti da njematke pje-
gatke postrojbe jednostavno nisu
mogle pratiti tempo oklopnih i
motoriziranih divizija. Do 8. srp-nja sovjetske snage u olatdenju
su unigtene, a Nijemci su zarobi-li 290.000 vojnika, 1.500 topova i2.500 tenkova. Vojna skupina Jug
je prodirala smjerom Luck- Zito-mir - K ijev i iz sjeverne Besarabi-je prema Mogiljov-Podoljskom sciljem da okruil sovjetske snage
na izbotini Lvov- cernovici. Prvaoklopna skupina u svom nezau-
stavliivom napredovanju prvo je
8. srpnja ugla u Berditev, a potomslijedeteg dana u Zitomir i pro-
du2ila napredovanje prema Kije-vu. Do 10. srpnja Vojna skupina
Sjever napredovala je u sovjet-
ski teritorij 450 Ian, V ojna skupi-na Sredina prema Moskvi 550 km
i Vojna skupina Jug prema Kijevu300 km.Od 10. srpnja 1941. njemaelce
snage na Istotnom ratigtu krenu-
60 OSEBNO IZDANJE i STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 60/128
WESPE
Nijemci su u kampanji na zapadu 1940 . spoznali da je oklo-
pnim postrojbama potrebna topnicka potpora. Poeetkom
1942. godine A lkett je kao privremeno rldenje ponudio jed-
nostavnu konstrukciju lake haubice leFH18 kalibra 105mm
na djelomicno prodtdenom hodn om tijelu tenka Panzer II za-
kieenu lakim oklopom s tri strane. Na proveden im opitimanovo vozilo (Leichte Feldhaubitze 18/2 auf Fahrg estell Pan-
zerkampfwagen II (SO) pokazalo je vrlo dobre osobine - br-
zinu i prohodnost kao tenkovi i top jednako djelotvoran kao
u divizijskim topnickim pukovnijama. Odm ah je narueeno1.000 primjeraka cija je proizvodnja zapoeela u veljaci 1943.
godine. Novo vozilo nazvano je Wespe, odnosno osa. Sveu-kupno je proizvedeno 835 samohodnih haubica od kojih 159
bet naorti anja, samo kao oklopljeni transporteri za prijevoz90 prieuvnih granata. Svaka oklopna divizija imala je dvije
bitnice od 4 do 6 tih haubica. Ostale su u naorzdanju do kra-
ja rata.
telina: 11 t
- posada: 5- naond anje: 1 haubica 10.5cm leFH18M, 1 strojnica 7,92
mm MG34- traverza: 17° lijevo i 17° desno
elevacija: -5° do + 42°
- streljivo: 32 granate, 300 metaka 7.92 mm- oklop gtita topa: prednja ploea: 10mm /56°, bocna:
10mm/73°, strcdnja: otvorena
- oklop tijela: prednja 0mm/75°, boena: l5mm/90°,straZnja: 15mm /80°- motor: benzinski Maybach HL62TR- snaga motora: 140KS
- najveea brzina po cesti: 40 km/h- doseg: 22 0 km
dimenzije: d-4,81m, g-2,28m, v-2 ,30m
le su u novi napad. Oklopne sna-
ge Vojne skupine Sredina u tijeku
svoga napredovanja kod Mogiljo-
va razbijaju i olcru'iuju jednu so-
vjetsku vojsku to da bi 16. srpnja
izbile u Jarcevo isto6no od Smo-
lenska, a zatim i u sama predgra-
da istoga. Presijecanjem promet-
nice Smolensk - Moskva snagetriju sovjetskih vojski nagli su se u
okru&nju. Nijemcima ce trebati
do 10. rujna 1941. da u potpuno-
sti unite olcruZ"ene snage i u za-
robljenigtvo odvedu jog 300.000
sovjetskih vojnika. Tijekom borbi
oko Smolenska doglo je do prvog
razmimoila2nje izmedu Hitlera i
generala oko strategije nastavka
operacije. Dok je vojni vrh (von
Brauchitsch i Halder) uz podrgku
najeminentnijih zapovjednika s
bojigta (Boch, Hoth, Guderian...)
traZio Sto brzi nastavak napredo-vanja prema Moskvi, dotle je Hi-
tlere obrazlagao da Moskva za
njega nema strategkog znatenja
nego da su njemu vaZ"niji gospo-
darski ciljevi (zauzimanje Ukra-
jine i Doneckog industrijskog
bazena) i da zbog toga treba pre-
nijeti teNgte operacije na krilne
vojne skupine. Zatim je, poziva-
jai se na navedene razloge, za-
povjedio 15. kolovoza 1941. da se
iz sastava Vojne skupine Sredina
2. oklopna skupina i 2. vojska po-
drede Vojnoj skupini Jug radi br-prodora prema Kijevu i Uma-
nu. Zatim je 20. kolovoza ponovio
pOp0
I lustracija: V eli mi r
DANJE / STUDENI 2013. 1
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 61/128
I n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT
svoju zapovijed s tim da je Vojna
skupina Sredina trebala zausta-
viti svoje napredovanje i prije6i u
obranu dok je Vojna skupina Sje-
ver trebala nastaviti prodor pre-
ma Lenjingradu (i spojiti se s fin-
skim snagama), a Vojna skupina
Jug nastaviti prodor prema Do-
neckom bazenu s glavnim ciljemzaposjedanjem Krima Gime bi se
otklonila opasnost za izvore nafte
u Rumunjskoj.
U meduvremenu je Vojna skupina
Sjever s lijevo krilnom 18 . vojskom
do kraja srpnja prodrla izmedu
Ri§kog zaljeva i Cudskog jezera na
Finski zaljev. Ostatak snaga Vojne
skupine Sjever nastavio je napre-
dovanje ju2no od Cudskog jezera
u sm jeru sjevera i istoka da bi do 7.
kolovoza izbile na crtu rijeka Lug —jugozapadno od Lenjingrada i od
Ilimenjskog jezera du2 rijeke Lovat
do Velikije Luki te je time „porav-
nato" boji§teVojnih skupina Sjeveri Sredina. Vojna skupina Jug usm je-
rila je glavne snage u smjeru Kije-
va te je 1. oklopna skupina izbila
na 20-tak km od istoga. Medutim,
to je zaustavijena sna2nom obra-
nom, ali Nijemci odmah prebacu-
ju talgte napada na jug §"to dovo-
di do okru2enja sovjetskih snagakod Umana (zarobljeno 103.000
sovjetskih vojnika). Nakon okon-
eanja bitke kod Umana 1. oklopna
skupina nastavlia daljnji prodor u
smjeru sjevera i ostvaruje kontakt
s 2. oklopnom skupinom kod Ki-
jeva gto dovodi do formiranja naj-veeeg okrtdenja u vojnoj povijesti.Olcrui'ena je titava sovjetska voj-
na skupina (Jugozapadno bojigte
s pet vojski). Borbe za eliminaciju
okru2enja trajati Ce od 2 3. kolovo-za do 26. rujna 19 41., a zavrgti Cepredajom nevjerojatne brojke od
665.000 vojnika (u trenutku okru-
62 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENI 2 013 .
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 62/128
Tijekom gradskih borbi koriSteno je i topniStvo za neposredno gadanje protivnVekih pololaja
zrakoplova, samo
ijekom borbi u olaide-
41. iz-
oskvu tto je oznaeilo
O peracija „C itadela (So-vjetskl S ave; srpanj1943 .)Nakon debalda kod Staljingra-
da, Nijemcima se nametala po-
treba ponovnog preuzimanja
inicijative na Istanom ratittu,
kako prvenstveno iz vojnih, tako
i zbog politi6ldh razloga (stabil-
lost Isto6nog ratitta utje6e je na
dr2anje Turske i u jot veaoj mje-
ri na dftanje Finske i njemat-
ldh istanoeuropskih saveznika).
Na prijedlog zapovjednika Vojne
skupine Jug general-feldmarta-
la Ericha von Mansteina razra-
den je do sredine aujka 1943.
u Glavnom stcderu vojske pri-
jedlog novog pothvata kodnoga
imena „Citadela" („Zitadelle").
Prijedlog je 13. okujka 1943. pred-
stavio na6elnik Glavnog stcde-
ra vojske general-pukovnik Kurt
Zeitzler Hitleru koji ga je isti dan
odobrio. Prema planu pothvat je
usmjeren prema „kurskom luku"
- „izboeini" u njemaelce polcdaje
duga6koj 200 i dubokoj 150 km s
ciljem odsijecanja iste. Odnosno
izvodenjem oklopnog prodora iz
smjera sjevera i juga prema sredi-
ni luka - gradu Kursku, gime bi se
u okrtdenju natle dvije komplet-
ne vojne skupine (fronta) Crve-
ne armije s ukupno 10 vojski. Za
izvodenje planirane zadge pred-
videne su snage Vojne skupine
3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 63/128
Oklopni grenadir
64
p
Napredovanje pje§a§ tva kroz polja kukuruza, Istoeno ratifte, lipanj 1943.
Opkopar postavlja protupjdaeku minu kao dio obrane polokija
EIZ 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Sredina (general feldmargal Gun-ther von Kluge) i to prvenstveno
njezina 9. vojska (general pukov-nik W alter Model) s 22 divizije odtoga osam oklopnih i oklopno-
grenadirskih divizija, koje biudar iz smjera sjevera. Dok bi
s juhie strane „kurskog luka" pro-dor izvigile snage Vojne skupine
Jug (general feldmargatErich vonManstein), odnosno 4. oklopne
vojske (general pukovnik Her-
mann Hoth) s 19 divizija od toga
devet oklopnih i oklopno-grena-
dirskih divizija. ZraCnu podrgku
Citavom pothvatu davale bi 4. zra-koplovna flota (general feldmar-
gal Luftwaffe Wolfram Freiherr
von Richthofen) i 6. zrakoplovna
flota (general pukovnik Luftwaf-
fe Roberta Rittera von Greima)
sa ukupno 2.000 zrakoplova. Pro-vedba planiranoga pothvata tre-
bala je poeeti 5. srpnja 1943. u 3sata i 30 minuta.U meduvremenu od prestanka
zadnjih yeah borbenih djelova-
nja poCetkom travnja 1943. no-
voimenovani Glavni nadzornik
njemaekih oklopnih postrojbi ge-neral-pukovnik Heinz Guderian
(imenovan 1. oaijka 1943.) us-
pio je izvrgiti popunu oklopnih i
oklopno-grenadirskih postrojbi
W ehrmachta i Waffen-SS-a, kojesu predvidene za sudjelovanje u
pothvatu „Citadels", 100 postokako tenkovima i oklopnim vo-
zilima, tako i ljudstvom. Tako cese prvi put u borbenom djelova-
nju naci samostalne bojne tenko-va „Tigar" (podredene oklopnim
zborovima) i oklopne pukovnije
oklopnih divizija opremljene jed-nom bojnom tenkova „Panther"
(1. bojna oklopne pukovnije), doksu druge bojne (II. bojna oklopnepukovnije) bile popunjena po-
sljednjim verzijama tenkova tipa
IV Tako su Nijemci uspjeli izvrgi-
ti koncentraciju 2.700 tenkova na120 km (u odn osu na lipanj 1941.i poCetka operacije „Barbarosa",kada je na duzini eitavog ratigta
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 64/128
O P E R A C I JE N A J U G O IS T O K U E U R O P E
RUMUNJSKA
JUGOISTOK EUROPE
6. - 20. travrtja 1941.njemae ki napadi
njernaek a crta boj i§ta
saveznieka cr ta boj igta
•
AUSTRIJA
o x
W E I C H S
..... .......
• •
• njem aeka crta boj igta 16. travnja
• njem aeka crta boj i4ta 23. travnja
pruga
.• ........
Zagreb
•
Vidin
. . . . . . . . . .BUGAI6KA
.......
K L E I S T
Split
Dubrovnik
'0
S
Sofi ja
I
ALB
Tall
Valona
KRF Tr ikkala
GRCKA
Drama •
rrai50 4•
S o l u n
Egejskd.L a r i s aIannena
ya
al
B N O I Z D A N J E / S T U D E N I 2 0 1 3 . 6 5
Katerine
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 65/128
our - lummiummommimm
NASHORNPocetkom njemaeke agresije na So vjetski Savez, ruski teski ten-
kovi Klirnent Vorailov KV-1, s oklopom debljine do 95mm, bilisu znaeajna zapreka njemaekim tenkovima koji nisu imali na-eina da ih unistavaju nego su za takve prigode pozivali u pomoe
zrakoplovstvo ili protuzraeni top kalibra 88 mm . Jedan je tenk
tako zaustavio njemaeke snage blokirajuei cestu gotovo 48 sati.
Shjedeea inaeica istog tenka, koja se pojavila 1942. godine, ima-
la je jos deblji oklop. Vrlo brzo njemaeki Ured za naoruzanje za-
trcdio je izradu snaimjeg protutenkovskog topa koji je dobiven
krajem 1942. godine. Novi 8.8cm PaK43 m ogao je na udaljeno-
sti od 1.000 metara probiti oklop od 240 mm i na dva kilom etre
180 mm. Sasvim d ovoljno za ungtiti bilo koji do tada proizvede-
ni saveznicki tenk. Telina topabd gotovo pet tona znatno mu je
ogranieila pokretljivost. Zbog toga je, prema njemaekoj praksi,
top postavljen na vozno postolje take haubice Hum mel postavSci
Nashornom, odnosno nosorogom. C ad veljaee 1943. do kraja rata
proizvedena su sveukupno 494 Nashorna.
-aina: 24 t
- osada: 4
- naoruZanje; 1 top 8.8cm P aK43/1 L /71, 1 strojnica 7,92 mm
MG34- raverza: 15° lijevo i 15° desno
- elevacija: -5° do + 20°
- treljivo: 48 granata, 300 metaka 7.92 m m
oklop stita topa: prednja ploea: 10mm/53°, boena: 10mm/74°,
strainja: 10mm /80°- oklop tijela: prednja ploea: 30mm/70°, boena: 20mm/90°, stra-
Znja: 20mm/80°-motor: benzinski Maybach HL120TR
- snaga motora: 300KS
- najveea brzina po cesti: 42 km/h
- doseg: 220 km
- dimenzije: d-8,44m, §-2,86m, v-2,65m
Itustracija: Velimir Vuktie
ET 2. SVJETSK I RAT/WEH RMACH T
od Baltielcog do Crnog mora b iloangaZirano 3300 njemaeldh ten-kova).Glavni cilj 4. oklopne vojske je
proboj obrane Vornje§kog fron-
ta, potom zauzimanje Prokho-
rovke i nastavak prodora prema
Kursku, te povezivanje s Mode-
lovom 9. vojskom. Nositelji na-
pada su bile tri oklopno-grena-
dirske divizije SS oklopnog zbora(Leibstandarte Adolf Hitler - LS-SAH , Das Reich iTotenkopf). Iakosu divizije po nazivima bile oklo-pno-grenadirske (§to je znaei-
lo da imaju jednu oklopnu boj-
nu i dvije oklopno-grenadirske
pukovnije s po dvije bojne u pu-
kovniji, kao kod vojske), one su ustvari imale kompletnu oklopnu
pukovniju s dvije bojne i u sk lopunavedene oklopne pukovnije jed-nu satniju opremljenu tenkovima„Tigar", te dvije oklopno-grena-
dirske pukovnije od po tri bojne
po pukovniji. U ranim jutarnjim
satima 5. srpnja 1943. zapoeinje
napad SS oklopnog zbora (SS ge-neral Paul H ausser) koji relativnolako i brzo prob ijaprednje sovjet-ske obram bene poloZ"aje, a zatimdolazi pred velika minska polja iuredenu protuoklopnu obranu,
ipak do kraja prvoga dana pot-
hvata „oklopni klin" SS oklopnogzbora u spijeva prodrijeti u sovjet-ske pololaje nekih 18 km uz obil-nu i kvalitetnu pod rgku Luftwaf-fe, posebno njenih postrojbi za
napade na ciljeve na zemlji. Dru-goga dana pothvata u obrambe-
nim pololajima sovjetske 6. gar-
dijske vojske otvara se praznina
koju odm ah iskorikava Hausser iusmjerava cijeli SS oklopni zbor,te na taj nein probija drugu crtu
obrane, medutim, pjegaeke po-
strojbe vojske nisu m ogle slijeditibrzinu prodora oklopnih postroj-
bi Waffen-SS, tako da je Hausserprisiljen izdvo jiti diviziju „Toten -kopr za osiguranje boka i „veze"
s postrojbama vojske ko slabi
snage u „oldopnom klinu" i dovo-di do usporavanja samog prodo-
ra. S druge strane, Crvena armija
poeinje koncentrirati svoje oklo-
•••• 41:*
pne postrojbe u podrueju Prok-
horovke. Treeega dam pothva-
ta dolazi do oklopne bitke kod
sela Teterevino, u kojoj pobjedu-
ju LSSA H i „Das Reich" zahvalju-juti tenkovima „Tigar" koji su ei-nili sam vrh „oklopnog klina" s
topovima 88 mm i tekim oklo-
porn. Do 10. srpnja 1943. divizija„Totenkopr se vraea u sastav SS
oklopnog zbora, te se priprema
napad na Prokhorovku. Istoga
dam postrojbe iz sastava SS oklo-pnog zbora forsiraju rijeku Psel itako dovode Prokhorovku u po-
luokruZenje. Hausser koncentri-
ra 600 svojih tenkova na §irini od10 km bojika. Zapovjednici oklo-pnih postrojbi Crvene armije po-staju svjesni jaeeg oklopa i boljihtopova na njemaeldm tenkovima
(posebno iznenadenje predstav-
ljao je oklop „Tigra"), te d a je je-dina gansa da unite njemaeke
tenkove u tome da smanje raz-
mak izmedu svojih i njemaeldh
tenkova, te tako daju priliku svo-jim tenkovima da unite sto vise
njemaeldh. Tako se 12. srpnja
1943. kod sela Prokhorovke zbivanajveea tenkovska b itka u povije-sti ratovanja, 793 sovjetska ten-
ka i 57 juri§nih topova iz sastava5. gardijske oklopne vojske u pu-noj brzini napada 600 njemaeldhtenkova SS oklopnog zbora. Na-
kon osam sati bitke na popriku
ostaje oko 250 unikenih tenkova,od toga oko 2 00 sovjetskih. Istogadana diviziju „Totenlcopr napa-
daju snaZne sovjetske snage, ali
divizija uspijeva odbiti sve napa-de i zadetati dostignute po loZ'ajeuz ogromnu „cijenu" u vlastitim.
gubicima.
Dok njematki „ju2ni oklopni
ldin" ima uspjehe u prodoru krozsovjetsku obranu, „sjeverni oklo-pni ldin" jedva uspijeva probiti
prvu crtu obrane. „Sjeverni oklo-pniklin" tin& su postrojbe 9. voj-ske: XXIII. zbor (general pje§a§tva
Johannes Friessner) sa tri pje§at-ke divizije, XXX XI. oklopni zbor(general oklopnih postrojbi Jo-
sef Harpe) sa jednom oklopnom
i dvije pjegaeke divizije, XXXXVII.
66 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 66/128
Piloti Luftwaffe u trenutku opu§tanja do nove zadaee
67
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 67/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 68/128
to frts f *141 v f 10
prije je bilo mogute. Radi
orili engle-
, opremljeni s am eriekim
krenu
h njem aeldh snaga i danapada „umijega-
u povlatete amerieke postroj-krivo upueuju te u nji-
postrojbi.
Juzni bok prodora trebala je ki-
th 7. vojska (general oklopnih po-strojbi Erich Brandenberger) s
zadatom zatvaranja svi smjero-
va koji iz Luksemburga vode pre-ma pod rudu Echternach — Basto-gne) dok je zagtita sjevernog bokabila dodijeljena 15. vojsci (gene-
ral pjegagtva Gustav-Adolf von
Zangen).U rano jutro (6 sati) 16. prosin-
ca 1944. poslije relativno kratke,
ali 2estoke topnieke pripreme iz
2000 topova, napad zapoeinju
pjegaeke postrojbe koje su se podolcriljem magle priblizile amerie-kim polo2ajima te potom „upaleu njih izazivajud potpuno izne-
nadenje. Zahvaljujuti ovom izne-nadenju do 17. prosinca su pro-
bij eni ameridd polo2aji te su toga
dana u napad uvedene oklopne
postrojbe.
Borbe na odsjeku 6. oklopne voj-ske - postrojbe 12. pjegaeke divi-zije probijaju prvu crtu obrane
arneriekih postrojbi u podrue-
ju Losheima gto odmah iskori-
gtava Borbena skupina „Peiper
i ubacuje se u nastalu pukotinu
u arneriekoj obrani s dvije satni-
je tenkova tipa IV., dvije satnije
tenkova tipa V. („Pantera ) pot-
pomognutih s tetiri satnije oklo-
pnih grenadira na oldopnim po-
lugusjenitarima. Za njima su
slijedile postrojbe jurignih opko-
para i protuzraenih topova, a na
kraju kao zagtita dvije satnije iz
501. SS tegke oklopne bojne I. SSoldopnog zbora opremljene ten-
kovim a tipa VLB („Kraljevsld ti-
grovi ). Negto prije nod Borbenaskupina „Peiper dostize Lanze-
rath gdje se povezuje s 9. pado-
branskom pukovnijom. U jutro
17. prosinca Peiperova borbena
skupina zauzima Honsfeld gdje
zarobljava kompletnu amerieku
satniju, te potom svoje nap redo-vanje usmjerava prem a Btillinge-nu u ko jem se nalazilo amerielcoskladigte pogonskog goriva bu-
dud da je Borbena skupina „Pe-
iper sada vet bila na „rezervi spogonskim gorivom. Zauzetem
navedeno g skladigta goriva ten-kovi borbene skupine dobivaju
toliko potrebno gorivo za d aljnjenapredovanje. Do sredine dana
borbena skupina dolazi pred Li-
gneuville, gdje „susrete ame-
rieku oklopnu po strojbu te dola-
Protuzratni top u zaStiti izgradnje priruenog mosta
9
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 69/128
Pugkos trojniear u oeekivanju protivniikog napada
® 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT
Koordinacija prije borbenog djelovanja izmedu oklopnikva ipje§a§tva
zi do olcrgaja izmedu njemaeldh
i amerielcih tenkova. Po zaveget-ku okrgaja u njematku korist SS
potpukoimik Peiper zapovijeda
nastavka napredovanja u smjeru
Beaumo nta. Slijedeeeg nada (18.prosinca) voded elementi Bor-
bene skupine „Peiper uspijeva-
ju zauzeti Stavelot i neoteceni
most u njemu to bez daljnjeg za-
ustavljanja nastavljaju prodor u
smjeru Trois Ponts (koji je dobioime prema tri mosta preko rijeke
Am bleve i Salma, a koji su se na-lazili u samom gradu). Medutim,
amerieka postrojba u povlatenju
uspijeva porugiti sva tri mosta gtoprisiljava Peipera na potragu za
alternativnim prijelazom. Alter-
nativa je nadena u Cheneuxu, a
to je za borbenu skupinu znaeilo
skretanje prema sjeveru. Usprkos„zakagnjenju izazvanom tra2e-
njem alternativnog prijelaza pre-
ko rijeke Amb leve i napada lova-ca-bombardera (koji se dogodio
istoga dana na vodeee elemente
borbene skupine) Peiper se kra-
jem 18. prosinca 1944. nalazio
svega dva mosta od svoga pri-
marno g cilja - Huya. Jedan od tihmostova u Neuf Mo ulinu je poru-gen dok alternativni mostovi nisumogli podnijeti te2inu njemae-
kih tenkova, a borbena skup ina usvom sastavu nije imala opremu
zapodizanje mostova. Do 19. pro-sinca 1944. Borbena skupina „Pe-iper uspijeva zauzeti Stoumont,a potom SS potpukovn ik JoachimPeiper zapovijeda koncentraciju
eitave borbene skupine 21. pro-
sinaca u La G leizeu i odelavanjemostobrana kod Cheneuxa. U
meduvremenu, saveznieke po-
strojbe se oporavljaju od poeet-
nog goka izazvanog njemaeldm
napadom i Icreeu u Iestold pro-
tunapad svim raspoloNvim sred-
stvima. Nakon dva dana tegkih
ulienih borbi amerieke postrojbe
uspijevaju zauzeti Cheneux Ito
dovodi Peipera u La G leizeu u po-luolcruienje. Po dobivanju sugla-
snosti za povlaeenje 23. Prosinca
BoThena skupina „Peiper kreae
u proboj prema Istoku i u ranim
satima na BoN e 1944. uspijeva sepovezati s glavninom 1. SS oklo-pne divizije (ti jekom svoga djelo-vanja Borbena skupina „Peiper
imala je gubitak od 888 svojih
vojnika). U meduvrem enu, 12. SSoklopna divizija napada amerie-
ke polo2aje kod Elsenborna i na-kon tri dana teglcih borbi n e uspi-jeva probiti amerieki postay. Od
19. prosinca 12. SS oklopna divi-zija dobiva zadaau zagtite juznogkrila 1. SS oklopne divizije kod
Poteaua, a potom dobiva zadatu
zauzimanja i osiguranja promet-
nice Biillingen - Malmedy gdje,
sudjeluje u tegkom boju za Biife-nbach. Divizija je 23. prosinca po -vueena u podrueje Moderscheidana odm or. Od poeetka poduhvatado 22. prosinca 2. SS oklopna di-vizija borbeno djeluje na izboci-ni kod St. Vitha, da bi slijedeeeg
dana uspjela zauzeti vitalno evo-rigte Baraque de Fraiture i u not-nom napadu 24. prosinca zau-
zima Manhay. Medutim, daljnje
napredovanje je onemogueene
sve 2egdm otporom amerieldh
postrojbi, koje izvode niz protu-
napada i do 26. prosinca, nakon
teglcih ulienih borb i, Amerikanciponovno zauzimaju M anhay. TriSS oklopne divizije (Hitlerjugend,Das Reich i Hohen staufen) izvo-de zajednield napad na Manhay
27. prosinca 1944., medutim, ne
uspijevaju probiti amerieku crtu
obrane.
Borbe na odsjeku 5. oklopne voj-ske - oklopne postrojbe iz sasta-
va XX XX VII. oklopnog zbora us-pijevaju probiti amerieku obranuna potezu od Saint Vitha do Vian-dena i krenuti u prodor u protiv-
nieku pozadinu. Do 20. prosin-
ca oklopni z bor je uspio izbiti nacrtu La Roche-de-Ardenne - Sa-
int Hubert - Libramont, ali su u
njegovo j pozadini ostale olcruIe-ne amerieke snage u Saint Vithu i
70 OSEBNO IZDANJE / STUDEN T 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 70/128
StuG IV G
Nakon s avezniekog bom bardiranja tvornice Alkett izgubhen je
dio proizvodnje StuG- ova III. N ajvge je stradala proizvodnjahodnih dijelova vozila. Probna ugradnja na hodni dio tenka Pan-
zero IV pokazala se uspjdnom i tako je nastao StuG IV . Od pro-
sinca 1943. do O ujka 1945. proizvedeno je ukupno 1.139 StuG-
ova IV koji su se pokazali jednako ueinkoviti kao i StuG-ovi
Kako se prema kraju rata situacija na bojigtu mijenjala tako su
StuG-ovi III i IV sve vise postajali uspjdnim lovcima tenkova za-
hvaljujuei, izmedu ostalog, i maloj visini, tako da su se mogli do-
bro sakriti u poljima kukuruza i suncokreta, ili u visokom snijegu
na Istoenoj bojgnici.
elina: 23 t- posada: 4
- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- strehivo: 63 granate, 600 metaka- traverza: 10' hjevo110 0 desno
- elevacija: -6° do + 20°
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80° , boeni: 30/79° i stra-
ga 30mm/90°klop tijela: prednja ploea. 80mm/7 6°, boerd: 30m m/90°, i
straga: 20mm/90°- bona F lo& protiv kumulativnih granata 8mm/9 0°
motor: benzinski Maybach H L120TR Mnaga motora: 300 KS
- najveed brzina pa testi: 38 km/h
oseg: 210 km
- dimenzije: d-6,7m, -2,20m
Vetimir VuktiE
Oklopn e postrojbe 5. oklopne
Martelange i do 26.
im crtama.
. Saveznieke postrojbe
velikihji je
ljika
§enje gubitaka
oddavanje situacije
stresne situacije
se u potpunosti razvije za nasta-
vak napadnih djelovanja. Posli-
je 1943. postalo je oeito da se na-vedeni koncept mora revidirati
i razvijeno je natelo „obrane po
dubini koje je formirano na te-
melju iskustava s Istoenog rati-
§ta. Natelo obrane po dubini sa-
stojalo se u formiranju tri taignaobrambena sektora. Prvi obram-
beni sektor uspostavljan je od p etdo sedam kilometara ispred prve
crte bojika u dometu djelovanja
srednjeg topni§tva i posjednut je
lako pokretnim postrojbama eija
••• •• • • ••• •
je zadaea da protivnik svoje sna-
ge uporabi to ranije. Navedene
snage nisu trebale &tau svoje
polotaje po svaku cijenu nego su
se trebale povai kada obave svoj
dio „posla , odnosno isprovoci-
raju potpunu uporabu protivnit-
kih snaga. Slijedeoa crta obrane
nalazila se na dva do tri kilome-tra od glavnog polo2aja i „pokri-
vana je uporabom lakog topnig-
tva. Ova crta obrane sastojala se
od rastresitih obrambenih taa-
ka koje su razmje§tene tako da sujedna drugoj mogle prutiti vatre-
nu podr§ku. Obrambene take
su formirane kao pu§kostrojnie-
ka „gnijezda s nekoliko pugko-
strojnica koje su mogle d jelovatiu raznim smjerovima te kao po-
lo2aji za protuoklopne topo ve iz-gradene u tipu po ljske fortifikaci-je i ist i takvi polcdaji za smjekajlakog topnikva za podr§ku. Iz-
medu navedenih otpornih taa-
ka smje§tane su otporne takepjegakva ojaeane pugkostrojni-
cama i lakim bacadm a. Navede-ne obrambene take su radene u
nekoliko nizova ko je omogaa-
valo brzo p rebacivanje s jedne nadrugu u cilju zbunjivanja protiv-nika. Njemadca vojska je tijekomobrambenih djelovanja postala
posebno efikasna u brzom i uein-kovitom prebacivanju bacaea koje onemogucavalo lako lociranjepolo2aja istih od strane protiv-
niekih izvidnika. Svaka obram-
bena toeaka je „registrirana kodtegkog topn igtva tako da je njezi-nim potencijalnim zauzimanjemod strane protivnika isto moglo
odmah poeeti djelovati po njoj.
Naposljetku, ispred svih polo2ajapostavljale su se 2feane prepreke(bodljikava 2ica), a glavni prism-pi su minirani pje§aeldm i pro-
tuoklopnim minama. Pri izboru
mjesta za izgradnju obrambenih
taaka narudo se posveeivala pa-
thja konfiguraciji samog terena
(uzvisine, usjekline, korita rijeka
i potoka...), koje su kao prirodneprepreke kaikene za ojatavanje
obrambenih totaka.•
Na kraju dolazimo do „gjayne
obram bene crte (Hauptkamp fli-nie). Ukoliko je bilo vremena glav-na obram bena crta izgradivana jeu tipu stalne fortifikacije (beton-
ski bunkeri i obrambene take).
Naveden i betonski polo2aji imalisu moguanost djelovanja u svim
smjerovima (u njima su osima
pje§aeldh posada s velikim brojem
1
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 71/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 72/128
STAUINGRADSKA BITKA
TKA ZA STALJINGRAD
- n jematko povlatenje
njematka cr ta boj igta
domet s ovjetskog topnigtva
...... ovjetska zratna potpo ra
2. - velj 1943.
sovjetski napadi
njematk i protunapadi
73OSEBNO IZDANJE / LiDEN1
Donskitr
R O K O S S O V S K Y
V i n n o v l i a
R y n o k
V o y o - a le k s e y e v s k i
a u r k a u s k iat
) G a v r i l o v k a
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 73/128
Borbeno djelovanje najveeeg topa u Drugom svjetskom
ratu - „Dora , zeljeznicki top kalibra 800 mm
2. SVJETSK I RAT/WEHRMA CHT
Desetina i vodDesetina (Gruppe) i vod (Zug) supredstavljali bazi6ne postrojbe uNjem adcoj vojsci. Taktika dese-tine i voda trebala je odgovoriti
na pitanje kako napredovati pod
protivniekom vatrom te istjera-
ti protivnika iz njegovih po lcdaja
uz m inimalne vlastite gubitke.Tijekom kretanja po terenu de-
setina je oblikovala dvije osnov-ne formacije. Prva od njih je bila„niz (Reihe), koji se sastojao od„labavog niza vojnika s zapo-
vjednikom desetine na 6e1u. Za-povjednika je slijedio pugkostroj-nitar sa svojim pomo6nicima te
ostatak desetine, dok se pomo6-
nik zapovjednika desetine nala-
zio na zalaznici. Prednost niza
je bila u tome gto je predstavljao„malu metu sprijeda, a omogu-
6avao je zapovjedniku desetineda u slutaju napada brzo izvrgi
raspored desetine. Formacijom
„labavog niza izbjegavalo se „sa-bijanje vojnika, koji su tada po-se,bno „izltdeni pugkostrojni6-
koj i bacadcoj vatru, time su se
izbjegavali gubici, a s druge stra-ne „niz je omo gueavao odfiava-nje „veze izmed u vojnika.Iz „labavog niza desetina je brzomogla evoluirati u „streljadci la-
nac (Schiltzenkette) i to na na-
protivnika nego totalno peutra-
liziranje istoga (Niederkampfen)
da bi se t ime osigurao uspjeh na-pada. U ob rani desetina je zauzi-mala prostor od 30 do 40 metara
gto je omogu6avalo zapovjedni-
ku da ima pregled nad obranom.
Zatim je desetina pristupila uko-
pavanju i izradi polcdaja dok jejedan vojnik bio n a strati kao osi-guranje od iznenadnog napada.
Poltdaj se utvrdivao u nizu otpor-nih taaka na kojima se nalazilo
po nekoliko vojnika desetine (sva-ki vojnik je ko pao vlastiti zaldon,„lisidu rupu - Fuchsloch). Svakaotporna toka morala je biti u do-
metu sebi susjedne take. Ovako
„rastresito oblikovanje prve crteobrane imalo je za cilj da umanji
efekt protivnikove topnieke va-
tre. Najva2niji dio obranibenog
polcdaja predstavljao je polcdajpugkostrojnice MG-Stellung)za koju je pripremljeno nekoli-
ko polaaja tako da je ona prema
potrebi ti jekom bitke mogla m ije-njati svoj polaaj. Prvi poloZ'aj zapugkostrojnicu nalazio se obit -
no oko 50 metara ispred prednje
crte obrane desetine. Ukoliko su
moguenosti dopugtale, iza prve
crte obrane izgradivani su tran-
geji (u obliku stalne fortifikacije)'
u koje bi se sklanjao najved dio
desetine, ukoliko nije bilo potre-
be za trenutnim boravljenjemna prvoj crti. Pojedine desetine
su oblikovale „prednje postaje
(Vorposten) kao oblik ranog upo-zoravanja vete postrojbe kojoj supripadali (mati6na postrojba) na
neposredni napad protivnika te
su imale zadatu gto je due mo-
gu6e zaustavljati protivnika u na-padu time „kupujuei vrijeme za
potpuni raspored svoje mati6ne
postrojbe na prvoj crti obrane.
Navedene „prednje postaje bile
su obieno uspostavljene do 2000
metara ispred glavne crte obraneu dometu ondja za blisku podrg-
ku (bacea i topova u sastavu pje-gaele pukov nije).Pri napredovanju vod se kretao
u obliku strjelice (Pfeil) jednako
pri kretanju u ko loni ili u liniji (sdesetinama naprijed i nazad). U
nadlanosti zapovjednika voda
bio je odabir podru6ja djelova-
nja i kona6nog cilja te da prema
tome odabere formaciju koju ce
zauzeti vod i da o tome obavije-
sti zapovjednike satnija. Zapo-
vjednik voda je trebao procijenitikoje je mjesto u obrani protivni-
ka najslabije i potom na to m jestousmjeriti glavni udar svoga vod a.Ukoliko je uspjegno probijena
an da pugkostrojnica ostaje u
sredigtu dok se ostatak desetine
rasporeduje lijevo i desno od nje.
Kao rezultat dobivao se „rastresitraspored u kojem se napredova-
lo od jednog vidljivog zaldona dodrugoga uz „pokrivanje stalnom
vatrom iz pugkostrojnice. Kreta-
nje od jednog do drugog zaklo-
na poeinjalo je u trenutku kada
bi zapovjedn ik desetine stigao doprvoga, najistaknutijeg. Krajnji
rezultat djelovanja pugkostrojni-
ce nije bio jednostavno unigtenje
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.4
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 74/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 75/128
Prodor juri§nih opkopara u protivniae pologaje
Njernaeki oklop na jugu E urope
IL: 2.SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
janskim) snagama na Si-
jeli juZ ni dio
oklopno-grenadirsku
ries) kao daljnje oja6anje obrani
toka. Do 3. kolovoza 1943. nje-
gke postrojbe su organizirale
branu na crti Catanija - Troina
eetiri talijanske divizije te mor-aritle talijanske snage u Messi-
i). Nijemci su slabijim snagama
rganizirali osmatranja na Etni, a
dun prometnica sustav obrane u
borbenim skupinama po dubini
bojigta. Potom su formirane jake
prieuve te pripremljeni objektiza rugenje u svrhu zapreelvanja i
iskorigtene sve predriosti terena
za organizaciju obrane. Buduoi da
je stoner 6. talijanske vojske prak-
ti6no prestao da postoji, zapovi-
jedanje obranom preuzeo je nje-
mgki XIV oklopni zbor (general
oklopnih postrojbi Hans-Valentin
Hube) od 3. kolov oza. Zada6a nje-ma61dh snaga bila je da gto je vise
moguee uspore napredovanje sa-
vezniadh snaga te time gto dune
odgode invaziju na sam Apenin-
ski poluotok.Op6i saveznied napad zapo6eo
je 1. kolovoza 1943., a do 5. kolo-
voza Saveznici su uspjeli zauzeti
luku Cataniju i Troinu u sredigtu
njematke obrane time je cijela
obrambena linija dogla u pitanje.
Njematke snage, razdvojene Et-
nom, po6ele su polagano odstu-
panje u smjeru sjeveroistoka u
smjeru Messine. Prema zapovijedi
Kesselringa od 10. kolovoza 1943.zapoeela je evakuacija njematicih
snaga s Sicilije. Njematke zalazne
postrojbe otaavale su napredo-vanje saveznika tako da su ame-
ri6ke postrojbe 13. kolovoza zau-
zele sredignji poloIaj na raskraju
Randazzo, a tek 17. kolovoza ugle
6 OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 76/128
Vojnici „pregledavaju skupinu uni§tenih sovjetskih tenkova
Nijem-
unutarnjim previranji-
za slutaj talijanskog izla-
slca iz rata. Odm ah idueeg dan (26.
srpnja 1943.) Adolf Hitler kao Vr-hovni zapovjednik oru2anih sna-
ga donosi Uputu br. 48 (WeisungNr. 48), kojom su utvrdene ?Jaynesmjernice za postupanje u sluta-
ju kapitulacije Italije. Na temelju
spomenute Upute, maksimalno
brzo je izraden cijeli niz plano-va za postupanje prema Talijan-
skim oruianim snagama na svim
podruejima. Opti plan postupa-
nja prema Talijanskim orui'anim
snagama (razonianje i intemaci-
ja), te preuzimanje podrutja koja
je pod okup acijom dr2ala Talijan-ska vojska dobio je naziv (ironit-
no) pothvat „Osovina („Achse ),a iz ovoga opteg pothvata „izve-
deni su i slijedeti pothvati: „Ala-rich (plan za okupaciju Italije odstrane Njemaeke vojske u slutaju
njene kapitulacije - do bio je nazivprema kralju Zapadnih Gota Ala-richu I, koji je bio prvi germanskikralj koji je zauzeo Rim 410.), „Fe-
uerstein (osiguranje prijevoja
Brenner i ostalih prometnica koje
„spajaju Treti Reich i Italiju - do-bio je naziv prema prezimenu ge-nerala gorskih postrojbi ValentinaFeuersteina, eija je zadge bila dasa svojim LI. gorskim zborom iz-vr§i navedenu zadatu), „Konstan-t in (razoruZanje talijanskih po-
strojbi i zauzimanje podrutja pod
talijanskom okupacijom na Jugoi-stoku - NDH, Cma Go ra, Albanijai Grtka), „Kopen hagen (osigura-nje prijevoja i prometnica iz JuneFrancuske prema Sjevernoj Itali-j i), „Schwarz (zauzimanje Rimai oslobod enje Mussolinija), „Sie-gfried (razonaanje i preuzima-
nje podrutja 4. talijanske vojske
u Ju2noj Francuskoj) i „Zeitge-
nosse („suvremen ik - prebaci-vanje zratnim putem njematkih
postrojbi u Alban iju). Nadalje, te-meljem zapovjedi OKW -a izvrgen
je preustroj njematke zapo vjednestrukture na podrutju Italije i to nanaein da je ratite u Italiji podije-ljeno izmedu Vojne skupne B (ge-neral feldmafgal Erwin Rom mel)sa operativnom nadleZnogeu do
crte Piza-Arezzo-Ankona, a jui-
ni dio Italije ispod n avedene crteostao je u nadleinosti Vojne sku-pine C (general feldmargal AlbertKesselring). Zadata Vojne skupineB bila je raspored njematkih sna-ga na Sjeveru Italije te osiguranjeprijevoja preko Alpa. Pod zapo-
vjednigtvom Zapovjednika Juga(Vojna skupina C) feldmargala Ke-
sselringa nalazila se 2. zrakop lov-na flota i 10. vojska (ustrojena 25.kolovoza 1943.) pod zapovjednig-tvom generala oldopn ih postrojbi
Za forsiranje rijeka, u prvom napadnom valu, ako je vojska vodila pokretni rat, veliki dio
uvijek su koriSteni gumeni eamci jezinih pokreta oslanjao se na uporabu konja
7
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 77/128
Trenutak odmora za umornc pnike
• ••••• ••• •••
Jagdpanzer 38(t) HetzerNa sastanku odrzanom kod Hitlera, glavni inspektor oklopnih
postrojbi general pukovnik Heinz Guderian zatrazio je izradu la-
kog lovca (razaraca) tenkova niske siluete koji bi zamijenio pro-
tutenkovske topove koje su vukli motorni tegljaci iii konjske za-
prege.
teZina: 23 t
- posada: 4
- osnovno naorui anje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 63 granate, 600 metaka
- traverza: 5° lijevo i 11° desno
elevacija: -6° do +12°
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm /80° , boeni: 30/79° i
straga 30mm/90°
oklop tijela: prednja ploea. 80mm/76°, bocni: 30mm/90° , i
s traga: 20mm/90°
- boena ploca protiv kumulativnih granata 8mm /90°
- motor: benzinski Maybach HL120T RM
- snaga motora: 300 KS
- najveea brzina po cesti: 38 km/h
doseg: 210 km
- dimenzije: d-6,7m, -2,20m
POSEBNO IZDANJE / STUDEN T 2013.8
Ilustracija: Velimir VuldiE
rn 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Heinricha von Vietinghoff-Schee-la sa t etiri motorizirane, tri oklo-
pne i dvije padobranske divizije i
jednim jurignim zdrugom.
Saveznika invazija Apeninskog
poluotoka zapoteta je iskrcava-
njem na obalu Kalabrije 3. rujna
1943. da bi do 9. rujna Savezni-
ci zauzeli Catanzaro i priblaili se
Tarantu. Toga dana je objavlje-
na vijest o kapitulaciji Italije. Ta-
lijansko vrhovno zapovjednigtvo
je zapovjedilo obustavu borbe-
nog djelovanja prema Saveznici-
ma, a Nijemci su odmah pristupili
provedbi plana „Achse (na Jugo-
istoku se plan s istom zadatom
nazivao „Konstantin ). Potom
je Kesselring naredio evalcuaciju
Sardinije 20. rujna te potom i Kor-zike 4. l istopada 1943. godine.
Uz sna2nu podr§ku brodova i zra-
koplova amerieke snage su izvrsi-
le islcrcavanje u podrutju Salema
9. ujna. Kesselring, buduai da nije
imao slobodnih snaga, „bacio je
prema Salernu improvizirane po-
strojbe („postrojbe na uzbuni -
Alarmeinheiten) sastavljene od
pozadinskih sluZ'bi (kuhara, vo-
zata, vojnih sluThenika...) koje
su u prvo vrijeme uspjele stabili-
zirat i boji§te oko m ostobrana. Ve-liki njemadd protunapad 13. i 14.
rujna cak je ozbiljno zaprijetio da
ce „baciti saveznitke postrojbe
u more, medutim, odlutili su ve-
lild kalibri topova na brodovima i
zratna nadmot Saveznika. Isto-
dobno su dijelovi njematicih divi-
zija iz sastava XIV. oklopnog zbora
(s zadatom usporavanja napre-
dovanja saveznitkih postrojbi
kroz Kalabriju i Cam poniju) st igleu „visinu Salerna. Zapovjednik
10.vojske von Vietinghoff zapo-
vjedio je povlatenje svih njemat-
kih snaga pred Napulj 15. rujna
s tim da je navedeno povlatenje
izvodeno jako sporo da bi nje-
matkim snagama na lijevom kri-
lu kod Taranta i Barija omogutilo
„poravnanje s glavnim snagama
pred Napuljem koji je evakuiran
1. listopada. General-feldmargal
Kesselring je naredio uspostavu
obrambene crte na rijeciVolturno
koji su njematke snage posjele 6.
listopada.
U m eduvremenu je 12. rujna 1943.
iz internacije osloboden Benito
Mussolini koji je 25. rujna progla-
sio Talijansku Socijalnu Republi-
ku na sjevernom dijelu Italije (pa-
sjednutom od Nijemaca) dok je u
juZnom dijelu Italije (posjednu-
torn od Saveznika) djelovala Ba-
doglieva vlada (tu je bio i talijan-
ski kralj) koja je 13.1istopada 1943.
objavila rat Njematkoj.
OKW je zapovjedio 30. rujna 1943.
da 10. vojska nastavi sa s zadr2a-
vajutom obranom te se povute
na utvrdenu postavu „Gustav (ri-
jeka Garigliano — rijeka Rapido —
rijeka Sangro), a Vojna skupina B
u sjevernoj Italiji osigurava pro-
metnice te brani balu od moguteg
iskrcavanja protivnika. U skladu s
navedenim, 10. vojska je vodila
zadrZavajutu obranu na crti rijeka
Volturno — uke rijeke Bilferno te
na taj natin osigurala vrijeme za
dovrktak polobja na utvrdenom
postavu „Gustav . U studenom
1943. boji§te se ustalilo na „Zim-
skoj crti , prvom pojasu obrane
jugozapadnog dijela postava „Gu-
stav . Od 11. studenog 1943. izvr-
§en je novi ustroj snaga u Italiji,
stoner Vojne skupine B prebaten
je u Francusku, a od snaga koje
su mu bile podredene postrojena
je 14. vojska (general konjanigtva
Eberhard von Machensen) koja je
preuzela osiguranje sjevera Itali-
je te je podredena Vojnom zapo-
vjedniku Jugozapada (dosada§nji
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 78/128
Za dobro funkcioniranje postrojbi uvijek je bitno „ ratno prijateljstvo
Jed ud temeljnih pravila vojske - tocno utvrditi gdje se nalazi protivnik rugo temeljno pravilo vojske - uvzjek agresivno napadati
odnosno
na postav „Gustav (odnosno
) 2. prosinca. Do okon-
„Zelenu crtu i doei pred
postava „Gustav grad
stava. Medutim, Kesselring
strojbi. Tako je
. Prva faza bitkeav „Gustav zavr§io je pot-
neuspjehom Saveznika. U
1944. mostobran
dr§ku zrakoplovstva i
mornarice 20. v eljate te se poeet-kom o2ujka boji§te kod Anzia sta-biliziralo. Novi napad savezniekihpostrojbi na Casino zapoeeo je
15. oarjka no isto je okonean ne-uspjehom. U torn trenutku save-
znici su nasuprot Casina koncen-
trirali snage od 16 divizija i sedam
zdrugova dok je isto podrueje
uspje§no branilo §est njematicih
divizija i jedan zdrug. Tred save-znidd napad na Casino zapo6eo
je 11. svibnja 1944. topniekom
pripremom iz 2.000 topova. Ovo-ga puta njema6ka obrana na po-
stavu „Gustav nije mo gla izdthtinapad te je ista probijena na po-
tezu od Casina do Tirenskog mora20. svibnja, a sam Casino je z auzetod saveznika 18. svibnja. Savezni-ci su poslije probo ja postava „Gu-stav izbili na njem a&i zaprijeee-ni polo'laj „Senger koji se nalazio
iza desnog krila postava „Gustav .Savezniece postrojbe spojile su
se s postrojbama na mostobranu
kod A nzia 25. svibnja. Boji§te sesada lagano pomjeralo u pravcu
Rima tempom koji su odredivalenjemeke snage u urednom po-
vlatenju. Kesselring je zatim
da se njegove snage povukuna postav „Gotska crta koji je ve6od prije fortifikacijski uredivan
kao priarva u slu6aju proboja po-stava „Gustav . Saveznitke snageu§le su u Rim 4. lipnja 1944. goto-vo 11 mjeseci poslije iskrcavanjana Siciliju.Mada oslabljene njematke snagesu uspjele u drugoj polovici srp-
nja 1944. zaustaviti napredovanjeSaveznika na prilazima postavu
„Gotska crta sada nazvanoj „Ze-
lena crta koja se protezala rije-kom Arno i rijekom Metauro. U
meduvremenu je 14. vojska uspo-stavila „Alpsko boji§te 15. kolov o-za (na granici izmedu Francuske iItalije) prema islcrcanim saveznie-
9
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 79/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 80/128
isrmisr‘isr.C]rcoliiraarez.corg
BERLINSKA BITKA
1 651Ros t o ck
XXXX •1 2 [.•;*
MOO(
V ISTHEINRIQ
kasnije TIPPBSKIRCH)000(
Bjeloruskif ront....
O S S O V S K Y
DoMi2
NJEMA
31t ra ta
02550ammo
.............. •
bntrz..
XXXXBalti.tY:ko more
Gre i
19
hwerin
.....randenburg
a r en
ritzwalk
Wittenberg
1000C
MOM
1 Pol jad
X X X X
z IBjelorusldfrontoranie
StendaI .
........ .••*
91
Ktistrin
5
2ukov
Shock
}0 80(
1 8 s t ra ta
EOM
I mi I
X X X X
LJSXA
100M
1 6911 st rata
saveznitli napadi
njemdki protunapadi
njemako povigenje
njematle crte bojgta
0njematki diepoviob r ane
• 15. t ravnja
• 18. t ravnja
• 25. t ravnja
• 28. t ravnja
tre
Herzberg
1 1 3
3 st rata
XXXX
KONIEVTa rg auXXXX
s t ra ta
X X X X
I in 4 s t ra ia
XXXX
2 Poljaci
Dresde
SwinemOn
1 0 0 0 C
1 3 1
X X X X
I Is
I 2013. 1
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 81/128
Dan je znak za napad
vp-sisrmisrwsr.33cosivaX.Yrilted.riet .
. SVJETSK I RATINEHRM ACHT
• • • • • •• ••
• *•
Jagdpanzer IVPritisnuta sa svih s trana i sa sve vise unigtene industrije, Nje-
maeka se suoeila s obrambenim ratom i nedovoljnom proizvod-
njom tenkova. Jedno od jednostavnijih rjesenja, nine cijene izrade
i kraeeg vremena proizvodnje, bili su lovci tenkova. U biti, defan-
zivno oruZje. U rukama iskusne posade mogli su biti vrlo ubojiti.
Nedos tatak kupole i ciljanje cijelim vozilom bio im je velik nedo-statak, ali su im vrlo mala visina (visina edv jeka) i zakakn oklop
bili prednost. Jedno od takvih vozila bio je lovac tenkova, odno-
sno sluZ beno nazvan protutenkovskim toporn na podvozju tenka
Panzer 1V(7 .5 cm PaK L/48 auf Fahrgestell Panzerkampfwagen
IV) ili jednostavnije nazvan lovackim tenkom, odnosno Jagdpan-
zerom IV U naortdanju je odjela lovaekih tenkova u oklopnim
divizijama od olujka 1944. godine. Sveukupno je do studenoga
1944. proizvedeno 769 Jagdpanzera IV
elina: 24,5 t- posada: 4- osnovno naoru2 anje: 7.5cm PaK39 L/48, 1 -2 strojnice 7,92
mm MG 34 ili 42- streljivo: 79 granata, 600 metaka
raverza: 10° lijevo i 10° desnolevacija: -5° do + 15°
- oklop nadgrada; prednja ploea: 60mm/40° , boeni: 30/60° i stra-
ga 20mm/55°klop tijela; prednja ploea. 60mm/45° , boeni: 30mm/9 0° ,
straga: 20mm/89 °ona plaaprotiv kumulativnih granata 8mm /90°
- motor: benzinski Maybach HL120T RM
- snaga motora: 300 KS
ajveea brzina po testi: 40 km/h
oseg: 210 km
- dimenzije: d-6,85m, §-3,17 v-1,85m
motorizira-
ih snaga iz prieuve koje bi po-
orn protivnieke invazione snagedbacile natrag u mo re. Stvorena
Ni-
u kojima je predvidena izgrad-
nja pomorskih tvrdava, skupi-
ne otpornih to6aka i obrambeni
sektori. Pomorske tvrdave pred-
stavljale su srediSta obrane i o bu-hvgale su sve vane luke neop-
hodne Ratnoj mornarici. Obrana
pomorskih tvrdava sastojala se u
mogu6nosti za samostalnu kruz
nu obranu u promjeru. od 10 km
sa posebno izgradenim mjestimaza protuoklopne i protuzra6ne to-pove. Zaljevi i vete morske uvalesu posebno utvrdeni kao zaseb-
ne cjeline. Obalske bitnice veli-
kog dometa u otpornim takama
trebale su sprijetiti svako pribli-
Iavanje obali, a za obranu od de-
santnih eamaca predvidene su
obalske bitnice lak ih brzomet-
nih topova. Sama obala prekri-
vena je protu-desantnim prepre-
kama. Na „Atlantskom bedemu
trebalo je izgraditi 4000 glavnih
otpornih totaka, 1.000 protuo-
klopnih otpornih totaka i 10.000manjih otpornih totaka.
Na eelu obrane nalazio se Vojni
zapovjednik Zapada (istovreme-
no Vojna skupina D) pod zapo-
vjedniStvom: general feldmarSa-la Gerda von Rundstedta (do 2.
srpnja 1944.), a potom general
feldmarSala Giinthera Klugea.
Vojnom zapovjedniku Zapada
podeinjena je Vojna skupina B
(od 11. studenog 1943. dolazi iz
sjeverne Italije na podrutje sje-
verne Francuske prvo kao stoner
za nadzor fortifilcaclisldh rado-
va, a potom kao i operativno za-povjedniStvo) pod zapovjedniS-
tvom: general feldmarS ala ErwinaRom mela (do 17. srpnja 1944.), azatim general feldmarSala G iint-
OSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 82/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 83/128
2. SVJETSK I RAT/WEHRMA CHT
Rad na utvrdivanju polo2aja za te§ko topni§tvo
invazije doglo je do op6eg preki-
da veza izmedu njemaeldh utvr-
denih toeaka.
Hitler zapovijeda provedbu pro-
tuudara i „bacanje savezniekih
postrojbi u more. Prve postroj-
be koje su krenule u protuudar
na savezni6ke invazijske snage u
Normandiji 7. lipnja 1944. bile su
12. SS oklopna divizija „Hitlerju-
gend i 17. SS oklopno-grenadir-
ska divizija „Gott von Berlichin-
gen . Odmah zatim Hitler je izdao
zapovijed o pokretu 1. SS oklopne
divizije iz Belgije prema Ceanu i
2. SS oklopne divizije s podrue-
ja juine Francuske takoder pre-
ma Ceanu. U meduvremenu Sa-
veznici pokugavaju zauzeti vee 7.
lipnja 1944. Cean gdje nailaze na
evrstu obranu 12. SS oklopne di-
vizije. Britanski napredovanje je
ubrzo zaustavljeno s unigtenih 30
britanskih tenkova uz gubitak dva
tenka divizije „Hitlerjugend . Do
9. lipnja 1944. dvjema divizijama
Waffen-SS-a u podrueju Ceana
pridrui'uje se i Nastavna oklopna
divizija (Panzer-Lehr Division,
zapovjednik general bojnik Fritz
Bayerlein) nakon pokreta od 160
km pod stalnim udarima save-
znieldh zrakoplova (divizija je ti-
jekom navedenog puta izgubila
oko 200 motornih vozila uslijed
djelovanja zrakoplova). Slijedeea
tri dana bjesnjele su 2estoke bor-
be oko Ceana, ali s vrlo malo na-
pretka za Britance.
Vrhovno zapovjednigtvoWehrma-
chta zapovijeda 14. lipnja 1944.
da se na bojigte u Normandiju
2urno upute 9. SS i 10. SS oklopna
divizija koje su se nalazile na od-
84 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 84/128
Da bi se ugtedjelo na vre menu, tenkovi su popravljani neposredno iza prve crte boXta te su pri tome
izvodeni i zahtjevniji popravci kao g to je promjena kompletnog motora tenka
u odrueje Ceana 25. lipnja
britanskog
, koji je imao
bi dah i pretvara se u te§ku
ska 11. oklopna divizija uspije-
va prijeei rijeku Odon i 29. lipnja
1944. zauzeti kljuenu kotu 112.
SS general Hausser (zapovjednik
II. SS oklopnog zbora) zapovije-da 9. SS i 10. SS oklopnoj diviziji
da odbace britance natrag preko
rijeke Odon, te da povrate kotu
112., §to je i ueinjeno tri dana ka-
snije. U samom Ceanu nalazila se
12. SS oklopna divizija pod dano-
noenim napadima topnigtva, zra-
koplova i brodskog topni§tva. Na-
kon sedmodnevnih te§kih borbi
Britanci uspijevaju dostiei rije-
ku Ornu (koja teee sredinom Ce-ana) uz ogromne gubitke. Isto-
dobno u podrueje Ceana pristine
1. SS oklopna divizija i smjenjuje
vee iscrpljene oklopne grenadire
12. SS oklopne divizije, koja od-
lazi u prieuvu sjeverno od Falai-
sea. Nova britanska ofenziva „Go-
odwood poeinje 18. lipnja 1944.
masivnim oklopnim napadom,
kojem je prethodila trosatna to-
pnieka priprema. Tijekom slije-deaih nekoliko sati 1. SS oklopna
divizija uni§tava 400 savez nieldh
oklopnih vozila, a glavna obram-
bena crta njemaeldh postrojbi
ostaje nepromijenjena. Po svom
dolasku na podrueje Normandije,
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 85/128
2 :: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Napredovanje je obieno bib popraeeno djelovanjem protivnika na sprjeeavanju napredovanja
••• ••• •••
Jagdpanzer IVKada je zapotela proizvodnja prvih ten-
kova Panzer V Panther nalolena je kon-strukcija lovatkog Panthera (Jag dpan-ther) bez kupole u ezje bi se poveeano
tijelo (kazamatu) m ogao ugraditi znat-no moenzji protutenkovski top kalibra
88 mm. Proizvodnja lovaekog Panthera
zapoeela je u s zjeenju 194 4. g odine. Sve-ukupno je do kraja rata proizvedeno 392
vozila. Jagdpanth er je, prema ocjenama
savezniekih struenjaka, bio najbolji nje-
maeki lovac tenkova Drugog svjetskograta. S njime su naoruMne s amostal-
ne bojne jacine 20-30 vozila. Jedino je654. bojna loyaca tenkova popunjena do
punog organizacijskog broja od 42 vozi-
la. N a ilustraciji je zanimljiv kamuflcd-
ni uzorak vozila koji je nastao na osnovi
odraza zraka sunca koje djelomieno pro-
lazi kroz kranje drveea.- teZ'ina: 46 t
osada: 5
- osnovno naoru2anje: 8.8cm PaK43/3L/71, 1 strojnica 7,92 mm M G3 4
treljivo: 57 g ranata, 600 metaka- traverza: 13° lijevo i 13° desno
levaaja: -8° do + 14°
- oklop nadgrada: prednja ploea:
80mm/35°, boeni: 30/60° i straga40mm/55°
- oklop tijela: prednja ploea. 60mm/45°,
boeni: 40mm/90 °, i straga: 40mm/65°motor: benzinski Maybach H L230P3 0naga motora: 700 KS
ajveea brzina po testi: 46 km/h- doseg: 210 km
- dimenzije: d-9,90m, -2 ,72m
86 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 86/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 87/128
Djelovanje tegkog 'Zeljezniekog topnigtva
Zima na Is toenom ratigtu bila je nemilosrdna i svaka pauza u borbenom
djelovanju korigtena je kako bi se vojnici na neki naein zagrijali
w 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT tldtZ7\aei: Leutnant (poruenik), Oberle-
utnant (natporuenik), Hauptma-
nn/Rittmeister satnik/satnik
u konjani§tvu), Major (bojnik),
Oberstleutnant (potpukovnik) i
Oberst (pukovnik).
Doeasnici u Njemaekoj vojsci su
podijeljeni u tri skupine: tehnieki
(uspostavljeni 23. rujna 1937. za
shi2bu pri utvrdbenim postrojba-
ma), vii doeasnici (nazivani „do-
easnici s evorom na maeu ) i nal
doeasnici (nazivani „doeasnici
bez evora na maeu ). din sto2er-
nog narednika (Stabsfeldwebel)
uspostavljen je za doeasnike sa
12 godina slune 14. rujna 1938.
i veeinom su njegovi nositelji bili
veterani Prvog svjetskog rata. S
druge strane glavni narednik (Ha-
uptfeldwebel) nije bio Gin nego
du2nost (uspostavljena 28. rujna
1938.). Glavni narednik je bio sat-
nijski narednik, odnosno glavni
doeasnik u satniji, od strane voj-
nika nazivan „der Spiess (ra2anj,
koplje) obieno u einu nadnared-
nika (Oberfeldwebel) iii sto2er-
nog narednika. Da bi se razliko -
vao od ostalih doeasnika istoga
Gina kao oznaka du2nosti glav-
nog narednika uvedene su dvije
crte izradene od svijetle aluminij-
ske niti smjegtene na donjem di-
jelu rukava sluthene odore.
Nizi dotasnici su bili: Unterof-
fizier (doeasnik) i Unterfeldwe-
bel/Unterwachtmeister (podna-
rednik/podstra2nik u toprilgtvu,
konjanigtvii i transportnim po-
strojbama), dok su vi§i doeasni-
ci bili: Feldwebel/Wachtmeister
(narednik/stra2nik u topnigtvu,
konjangtvu i transportnim po-
strojbama), berfeldwebel/
Oberwachtmeister (nadnared-
nik/nadstra2nik u topni§tvu, ko-
njanigtvu i transportnim po-
strojbama) i Stabsfeldwebel/
Stabswachtmeister (sto2erni na-
rednik/sto*Zerni stra2nik u to-
pni§tvu, konjani§tvu i transpor-tnim postrojbama).
Polaznici vojnih §kola imali su
slijedeee einove: Fahnenjunker-
Unteroffizier (zastavniear-doea-
snik, nakon zavfgene prve godine
gkolovanja), Fahnrich (zastavnik,
po zavrgetku druge godine §ko-
lovanja) i Oberfahnrich (nadza-
stavnik, po okoneanju trete godi-
ne §kolovanja).
Ljudstvo (Mannschaft — mom-
ead) se dijelilo na vojnike i deset-
nike (kaplare). Vojnici su mogli
biti: Soldat (vojnik) i Obersoldatvojnik). Desetnici su imali
slijedeae einove: Gefreiter (deset-
nik), Obergefreiter esetnik)
i Stabsgefreiter (sto2erni deset-
nik, promocije u ovaj ein su pre-
stale 1934., a ponovno je uveden
1942.). Za polaznike doeasnieldh
§kola uvedeni su einovi: Fahnen-
junker (zastavniear), Fahnenjun-
ker-Gefreiter (zastavniear-de-
setnik) i Unteroffizier-Anwarter
(doeasnik-kandidat do studenog
1943.), odnosno Unteroffizier-
Bewerber (doeasnik-pripravnik
od studenog 1943.). Inate do-
slovni prijevod Gina „Gefreiter
je „slobodnjak , a podrijetlo ovo-
ga vojniekoga zvanja poticalo je
iz Srednjeg vijeka i oznatavalo je
slobodnog vojnika. Iz istoga we-
mena poti6e i naziv „Fahnenjun-
ker koji je oznaeavao „mladog
vlastelina (§titonogu).
Veeina sluni i struka vojske
(zdraystvena, veterinarska, teh-
nieka, intendantska, graditeljska,
pravosudna, upravna, vojne po-
licije, vojno-pogtanska...) ima-
la je vlastite nazive einova, a isto
je vrijedilo i za doeasnieke eino-
ve pojedinih struka (svoje poseb-
ne nazive imali su: vojni orOari,
potkivaei, gotubari...).
Njemaeka vojska je ostala vjer-
na tradicionalnom oznaeavanju
vrsta oru2ja putem boja. Tako je
bijelom oznaeavano pje§a§tvo,
svjetlo plavom transportne i op-
skrbne postrojbe, tamno plavom
zdraystvena struka, crnom op-
kopari, sivo-plavom specijali-
stieki easnici i doeasnici, svjetlo
sivom promidthene postrojbe,
tamno crvenom generali i topni§-
tvo, svjetlo crvenom veterinarska
struka, grimiznom glavnosto2er-
ni easnici, ljubieastom oklopni§-
tvo, tamno smedom kemijske
postrojbe, naraneastom vojno
oruhligtvo, naraneasto-crvenom
vojna policija, zlatnom (tamno
2utorn) konjangtvo i izvidnieke
postrojbe, svjetlo 2utom dojav-
natvo, svjetlo zelenom gorske i
lovaeke postrojbe, tamno zele-
nom motorizirano pje§a§tvo, od-
nosno oklopni-grenadiri, sivo-
zelenom vojni sluthenici i svjetlo
smedom vojno-pogtanska stru-
ka. Boja oru2ja i sluthe nalazila se
na slu2benoj kapi easnika (obrub
gornjeg dijela sluthene kape ea-
snika), zatim kao obrub oko epo-
leta s oznakama Gina i temeljna
boja na kojoj su se nalazili latice
(„Litzen ) na okovratniku slu2-
bene surke. Na kapama za easni-
ke i vojnike („§iljate ) vrhovnieki
znak bio je uokviren u obliku tro-
kuta s dvije vezene crte u boji vr-
ste oru2ja ili struke. Osim b oja ko-
jom su oznaeavane vrste oru2ja i
88 OSEBNO IZDANJE / STUDEN12013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 88/128
BU
'man6
. :
D E V E R S
DELA
D E T
Strasbourg
SCHULTZMOnchen
SAVEZNItKO ZAU ZIM ANJE NJEM AtKE
sj eve rnomore
Balti6komore
Neu miinster
Arnhem
emnitz
OBSTFELDER
X X X XFrancini
Crerar
OB zapa
RING
PATCH
Francuzi XXXX
Crerar 1F
SAVEZNICK0ZAUZIMANJE
NJEMACKE
• 22. - 28. oiujka 1945.
• 4. travnja 1945.
• 18. travnja 1945.
- mjesta savezniekog
prijeIaza Rajne
saveznieki napadi
saveznieka crta bojigta
jemaeki diepovi obrane
saveznield padobranskidesanti
89
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 89/128
2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
formalnog ustroja nove
simbol buduee
prsni orao , odno-
u Treaem Reichu
. t ravnja 1935. izra-
bila tradicionalni
„poljsko-siva (Feldgrau).
devet razIteitih vrsta odora, a za
doaasnike osam vrsta odora.
Prema novoj Uputi za odijevanje
koja je donijeta 28. prosinca 1939.
broj razlieitih sluThenih odore za
aasnike i doaasnike je smanjen.
Prema navedenoj uputi sluThena
odora se nosila u svim formalnim i
ceremonijalnim prilikama, dok sepoljska odora nosila u svim dru-
gim prilikama. U meduvremenu,
sve zarobljene odore ((eske, Polj-
ske, Danske, Norve§ke, Nizozem-
ske, Belgijske, Francuske pa ealc i
Britanske) predane su Dopunskoj
••••••• •• •
StuG III G
vojsci koja ih je u svojim krojaa-
kim radionicama prekrajala po
njemaakom predlo§ku.
Sluthena odora easnika sastoja-
la se poeetkom Drugog svjetskog
rata od: aasnielce kape, easnieke
surke M 1935 sa malim zamjeni-
cama za odlikovanja, aasnitkog
kaputa M 1935, kirdnoga reme-na, jahaeldh hlata, visokih crnih
(jahaalcih) eizama, sivih „atilop
rukavica, standardnog osobnog
ortdja (pigtolja) i futrole za isti.
Casnieka slu&ena kapa M 1934
uvedena je u uporabu 24. oRij-
ka 1934. da bi yea 10. rujna 1935.
bila zamijenjena novom sluthe-
nom easniekom kapom u plav-
kasto tamno-zelenoj nijansi, a
od 30. listopada 1935. shdbene
oznake na kapi izraduju se od svi-
jetle aluminijske niti na plavka-
sto tamno-zelenoj pozadini. Sve
oznake na slunenim kapama isurkama za doeasnike i easnike
bile su od svijetle aluminijske niti
dok su za generale bile od pozla-
oene aluminijske niti. Za generale
(s pozlaaenim oznakama), easni-
ke, doeasnike ivojnike (s oznaka-
ma od svijetle aluminijske niti) od
6. prosinca 1938. uvedena je voj-
niaka kapa M 1938 („§iljata ). Za
sve pripadnik Njematke vojske
uvedena je standardna M 1935
aeliena kaciga koja je na sebi s li-
jeve strane imala otisnut vrhov-
niaki znak (u obliku §tita), a s de-sne strane otisnut nacionalnu
trobojnicu (crno-bijelo-crveno)
u obliku §tita. Navedene ,oznake
na telienim kacigama su skdbe-
no maknute prema zapovjedi od
21. othjka 1940. godine.
Prva easnieka sluthena surka
novoga tipa uvedena je 5. svib-
nja 1933. (zamijenila je surke M
1920.), a ista je zamijenjena no-
vim pobolf§anim tipom 26. srp-
nja 1934. i na kraju novim tipom
easniake surke (plavkasto tamno-
zelena) u cdujku 1936. godine.
Prema zapovijedi od 31. listopa-
da 1939. svi easnici ispod aina ge-
nerala u borbenim uvjetima nosi-
li su poljsku surku M 1935, hlaae
i pohodne tizme te crni kobli re-
men.
Komplet odore za doeasnika ei-
nile su: vojnielca kapa („§iljata ),
surka M 1933, vojniald kaput M
1935 (uveden 10. rujna 1935.),
hlate i pohodne eizme (ista odo-
ra je bila i za vojnike) te crni ko2-
ni remen.
O d poeetica rata, kada su jurigni topovi pjesastva bili ustrojeni u
bitnice od sest vozila, njihova uloga znatno se promijenila, pose-
bice od kada je naoru2an topom dune cijevi 7.5cm StuK40 L/40
ili L/48 kojim je mog ao unistavati tenkove jednako kao Panzeri
IV. Poeetkom 194 3. godine vodena je u vrhovima Njemaeke voj-
ske Z 'uena rasprava treba li StuG III ostati u sastavu pjegag tva iii
zbog svojeg moenog topa i debljeg oklopa postati dijelom oklopnih
postrojbi. Odlueeno je u korist ovih drugi i StuG-ovi III postali su
bitnicama (6-12 vozila), samostalnim brigadama (30-4 5) i boj-
nama (5 0-76) u pojedinim oklopnim divizijama. Sveukupno je
proizvedeno 7.720 StuG -ova III s topom kalibra 75 mm i 1.211 s
haubicama 10.5 cm StuH42 L/28.
eiina: 23,9 t
- posada: 4
- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L40/4 8, 1 strojnice 7,92 m m
MG34
- streljivo: 54 g ranata, 500 m etaka
- traverza: 10° lijevo i 10° desno
- elevacija: -6° do +20 °
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80°, bo'eni: 30/79°1
straga 30mm/90°,
klop tijela: prednja ploca. 80mm /69°, boeni: 30 mm/90° , i
straga: 50mm/80°
- boena ploca protiv kumulativnih g ranata 8mm/90 °
- motor: benzinski Maybach HL1 20TRM
- snaga motora: 300 KS
- najveea brzina po testi: 40 km/h
doseg: 150 km
dimenzije: d-6,77m, s-2,95 v-2,16m
0 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 90/128
4
Djelovanje pje§aekog topa kao poddke napadu
-Oh;. Do kraja rata njemaeki vojnici s u ostali jednako opasni protivnici, bilo u
napadu iii u obrani
Vojnik u pjegaddm postrojbama(strijelac) nosio je standardno
glatko crno kohl() M 1939 podu-
piruee remenje Y-oblika s alumi-nijskim spojnicama (uvedenim
18. travnja 1939.) na kojima su
bila dva seta od po tri crne koz
ne torbice za naboje (nabojnja-
ea). Zatim bo d (bajuneta) u crnimko2nim koricama (uveden 28. si-jeCnja 1939.) i lopatica koji su no-geni na lijevoj strani (iza u visini
kuka). Na desnoj strani (u visini
kuka) nogeni su M 1931 platne-
na sivo-zelena torbica za kruh iM 1931 smeda oblo2ena „filcomeuturica s u crno obojanim alu-
minijskim galicom koja se nala-
zila na vrhu euturice. Na gornjemdijelu leda vojnik je nosio M 1931komplet za jelo (posuda, jede-
d pribor i mali plamenik za gri-
janje gotovih obroka u limenka-
ma) te gatorsko krilo M 1931. Nadonjem dijelu leda nogena je za-
gtitna maska (M 1930 ili M 1938)u prepoznatljivoj cilindriCnoj si-
vo-zelenoj m etanoj kutiji . Poljska
svjetiljka (baterija) obieno je no-gena objegena sprijeda o lijevom
ramenu. Do rujna 1939- gotovo
svi easnici dobiv aju strojnice te zaSkupina pje§aekih daasnika nogenje naboja do bivaju dvije ze-
lene platnene torbice M 1938 kojesu zamijenile dotadagnje koZne
torbice.
Za oklopne postrojbe uvedena je
12. studenoga 1934. prepo znatlji-va i prestana crna odora M 1934.
Na poteticu su jedino tenkovske
posade imale pravo nogenja crne
odore. Poslije je i ostalim dijelo-
vima oklopnih divizija dozvolje-
no nogenje crne odore (dojavnie-lcim bojnam a od 2. travnja 1937.,topniddm pukovnijama od sredi-
ne 1938., izvidniCkim bojnama od
o2ujka 1940. i opkoparskim boj-nama od 10. svibnja 1940.). Me-
dutim, i ostali dijelovi oklopnih
divizija (zapovjednici divizija, sto-'tern° osoblje i pripadnici poza-
dinskih postrojbi divizija) nes1u2-beno su nosili crne odore. Boja
same odore te dvostruko-kopea-
na kratka surka s prepoznatljivimovratnikom na kojem su bi le mr-tva6ke glave (izradene od svijetlogaluminijuma) trebala je evocirati
uspomenu na slavnu tradiciju car-slcih husarskih postrojbi.
Da bi se „unutar sebe razlikova-li svi kojima je dopugteno noge-
nje crnih odora oldopnigtva uve-dene su opisane temeljne boje
vrsta orulja i struka koje su se no-
1
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 91/128
Uvijek „pri ruci - pu§kostrojniear i njegova pugkostrojnica
PJE§AtKO NAORU2ANJE
I n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
sile na crnoj odori i to na slijeded
natin: na poljskoj odori mrtvaeke
glave na ovratnicima su bile u 6e-
tverokutu tiji su rubovi bili u boji
vrste oru2ja (ljubitasta za „eiste
oklopne postrojbe, zlatno luta
za dojavnikvo, crvena za topng-
tvo, svjetlo luta za izvidnikvo i cr-
no-bijela za opkopare) i na obru-
bu epoleta tinova. Kod sluThene
crne odore oklopnikva boja vrste
onfZja bila je na gornjem obrubu
sluZ'bene easnitke kape i po du2i-
ni ruba sluThene surke na mjestu
kopeanja.
Umjesto vojnielcih kapa za oklo-
pnikvo je uvedeno no§enje „ba-
skijskih beretki M 1934. Ovo po-
malo neobieno rje§enje s obzirom
na njematku tradiciju krilo je u
sebi prije svega jedan „modni de-
talj . Naime od 1934. do 1940.
(kada su povueeni iz uporabe) po-
sade tenkova bile su opremljene
standardnom zakitom kacigom
kakve su koristili vozati motorko-
tata prometne policije. Navedena
zakitna kaciga bila je izradena od
evrste gume i dokazala se kao jako
praktiena u vrlo skueenom pro-
storu prvih tipova njemaddh ten-
kova, odnosno njenom uporabom
sprijeeeno je mnokvo ozljeda gla-ve tenkovskih posada. Medutim,
kaciga je izgledala „neugledno i
zbog svoga oblika pomalo smijeg-
no uz elegantne crne odore oklo-
pnikva. Kako je jedan od glavnih
dizajnera njematkih odora bio
Hugo Boss isti je predloZio da se
navedene zakitne gumene kacige
„prilcriju crnom beretkom koja se
doslovno navlatila preko kaciga.
Ovim „zahvatom vee i tako pre-
crna odora oklopnikva po-stala je jos „posebnija u odnosu
na ostale odore Njematke vojske.,
Od 30. listopada 1935. na pred-
njem dijelu beretke nosio se vr-
hovnitld znak izraden od svijetlih
aluminijskih niti.
SluZbena crna odora oklopni§tva
sastojala se od: vet spomenute be-
retke M 1934 (od 27. olujka 1940.
zamijenjene crnom slunenom
kapom M 1940), t amno zelene ko-
§ulje s crnom kravatom, crnom
surkom s dvorednim kopeanjem
M 1934, crnim hlatama M 1934 i
niskim crnim eizmama to crnim
koZ nim remenom.
Tehnika
Pregled tehnike Njemaeke vojske
mote se najbolje geitati iz t4blica
(od 1. do 7.) u kojima su dani teh-
nitki podaci za pojedine modele
pje§aelcog naoru2anja, topova,
(samokretnih) topova, ten-
kova, oklopnih vozila, protuoklo-
pnih topova i motornih vozila.
Vrsta °rajaKatibaru mm
Tanau kg
Danau cm
"Brzina opaljenja(u minuti)
M aksimalni domet(u metrima) punjenje streljiva Napomene
Kruino Pravoatno Teoretsko Pralctilno
Pittolj 08 („Luger ) 9.00 800 (s rukohvatom) 8-komadni spremnik
Pittolj 38 („Walther ) 9.00 2.00 200 8-komadni spremnik
Strojnica 40 9.00 4.30 86.0 500 180 200 32-komadni spremnikkoristi
prkolja 0municiju
8
Strojnica 44 7.92 5.40 94.0 500 180 do 80035-38-komadni kao za karabin
spremnik 8k
Strojnica 42(padobranska)
7.92 5.00 112.0 660 - 1200 - 20-komadni spremnik kao za karabin98k
Karabin 98k 7.92 3.90 111.0 - 5 do 1200 5-komadno punjenje
Puska 41 7.92 4.05 113.0 - 10 do1200 lx5 komadni spremnikkao za arabin
98k
PlAkostrojnica 34 7.92 11.50 122.0 900 100-120 2.000 6-800 niz ill bubanjkao za karabin
98k
PAostronica 34
(s postoljem)7.92 19.10 122.0 900 300 2000 niz ili bubanj
Mkostronica 42 7.92 10.80 124.5 1200 250
kao za piAkostrojnicu 3434uN 2
(s postoljem)19.00 124.5 1400
kao za pAostrojn icuostronica
500
50 mm taki back 36 50.00 14.00 46.5 12-20 - 521.0
80 mm srednji back 34 81.0 56.70 114.3 - 12-20 - 2380.0
120 mm teNi back 42 120.0 282.00 785 - 6 - 5940.0
92 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 92/128
TO PKALIBRIMA
DU2INA CIJEVI UTOP
Borbena
teiina
( u kg.)
Brzina
opaljenja
(u min.)
Krajnji
domet
(urn.)Dana
(u m.)
tirina
(um.)Visina (u m.)
7.5cm K16 n.A. 36 - - - 1.524 8-10 12.300
7.5cm K18 26 5.15 1.83 1.65 1.120 8-10 9.425
7.5cm K38 34 5.61 1.88 1.58 1.380 10-12 11.300
10.5cm le FH18 28 6.10 1.98 1.88 1.985 6-8 10.675
10.5cm le FH18M 28 6.10 1.98 1.88 2.040 6-8 12.325
10.5cm le FH18/40 28 6.15 2.11 1.83 1.800 6-8 12.325
10cm SK18 52 8.17 2.26 1.71 5.620 6 19.075
15cm SFH18 29.6 7.85 2.26 1.71 5.512 4 13.325
17cm K18 ? 12.81 2.83 3-11 17.520 40 29.600
21cm M18 ? 12.81 2.83 3-11 16.700 30 16.700
Merzer Karl 120.000 12 6.800
7.5cm le IG 18 11.8 2.75 1.60 1.20 400 8-12 3.550
7.5cm le Geb.36 19.3 4.16 1.19 1.24 750 5-8 9.250
15cm slG 33 11.4 4.30 2.15 1.65 175 2-3 4.700
7.5cm LG40 , 15.5 1.97 1.04 0.97 145 8 6.800
10.5cm LG42 7.5 2.25 1.46 1.68 485 6-7 7.950
10.5cm KG40 13 2.25 1.46 1.68 388 6 -7 7.950
-
Tip
vozila
.
Dimon* Naorulanje Snaga
Du
n
c
e
mN
N
D7
tnav
a
m
Visn
v
a
m
B
bn
te
n
Nadb
o
op m
Gla
ou
e
c m
n
ou
e
Koa
ga
a
P
aM
oo
Ko
sksn
Ma
bzn
c
axzm
a
...3 6 -
-1
turmgeschutz
(Sd Kfz 142/1)
5.44
5.49
5.49
2.95
2.92
2.15
2.30
23.9
24.0
50.0
50.0
10.5cm StuH42
L287.5cm StuK40
L48
- 36
81
4
4
Maybach12-cil indara
vodom hladeni
Maybach12-cilindara,
vodom hladeni
300
300
40/24
40/24
169
169
Sturmpanzer
„Brummbar
(Sd Kfz 166)
5.89 5.89 2 .49.10 S
28.2 100.015cmtu H43
L 1 2- 38 5
Maybach12-cilindara,
vodom hladeni
300 40/? 210
Jagdpanzer IV
(Sd Kfz162/1)
8.60
(L70)6.02 3.18 1.85
24.0to
25.880.0
7.5cm StuK42
(L70) ili
7.5 cm Pak 39 L48
1x7.92mm 55 4Maybach
12-cilindara,vodom hladeni
300 40/16 200
Jagdpanzer
„Hetzer5.27 4.87 2.63 2.10 16.0 60.0
7.5cm Pak 3g
L48lx7.92mm 40 4
Praga6-cilindara
vodom Kaden'
150 40/14 180
Jagdpanzer
„Jagdpanther
(Sd Kfz 173)
9.86 6.87 3.28 2.72 45.5 80.08.8 cm Pak 43/3
L/711x7.92mm 60 5
Maybach12-cilindara,
vodom hladeni
700 40/24 210
Jagdpanzer
„Jagditiger
(Sd Kfz186)
10.66 7.80 3.63 2.82 7 1 . 1 150.0 12.8 cm Pak 44 L55 1x792mm 38 6Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
700 38/17 170
Jagdpanzer
Elefant
(Sd Kfz184)
8.14 6.80 3.43 2.97 68 200.08.8 cm Pa k 43/2
L 7 1- 50 6
Maybach12-cilindara,
vodom hladeni
2x320 20/? 150
3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 93/128
at 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
TENK
Dimenzije Naoruianje Snaga
Du
nac
ev m
Du
n
up
m
S
n
m
.5V t .=1 2
g
B
bn
e
n
Nadb
o
op
m
Gla
oue
Pm
hoou
e
Ko
in
s
v
z
gav
ou
e
P
aM
oo
Ko
skasn
r Zf D C Util .-.4.
. . . . . .i ..r • A P
3N
r u . E .
Kran
dm
km
Pz Kpfw 1 Ausf B
Sd Kfz 1014.02 4.02 2.06 1.72 6.00 13.0
2x7.92 mm
MG13- 1.525 2
Maybach
6-cilindara, vodom
hladeni
100 40 ,., 170
Pz Kpfw II D
(Sd Kfz 121) F
4.64
4.81
4.64
4.81
2.30
2.28
2.02
1.5910.00
9.50
30.0
35.0
2cm KwK 30 i l i
2cm KwK 38
1x7.92mm
1x7.92mm180 3 6-cilindara, vodom
hladeni
Maybach55/19
14040/19
200
Pz Kpfw 38(t) 4.90 4.90 2.06 2.37 9.73 25.0 3AT 1 1 1 1 5 1 <1)(1 m m 90 4 Pvragorn- i c i i i l an d d e a n r i a
125 42/15 230
Pz Kpfw III E(Sd Kfz 141)
5.41 5.41 2.91 2.44 19.50 30.0 5cm KwK L42 2x7.92mm 99 5
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300 40/18 175
Pz Kpfw III .1
(Sd Kfz141)6.41 5.52 2.95 2.51 22.30 50.0 5cm KwK L60 2x7.92mm 78 5
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300 40/19 175
Pz Kpfw IV D
(Sd Kfz 161) H
5.91
7.02
5.91
5.89
2.86
3.29t
2.68
2.68
20.00
25.00
30.0
80.0
7.5cm KwK L24
7.5cm Kw K L48
2x7.92mm
2x7.92mm
8087
5
5
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300300
40/20
38/16
200
200
(Sd Kfz 171)8.86 6.88 3.43 3.10 44.80 80.0
7.5cm KwK 42L70
2x7.92mm 82 5
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
700 46/24 177
Pz Kpfw Tiger E
(Sd Kfz 181)
(Sd Kfz 182) B
8.24
10.26
6.20
7.26
3.73
3.75
2.86
3.09
55.00
69.70
100.0
150.0
8. 8cm
L56
KwK 36
8.8cm KwK 43
L71
2x7.92mm
2x7.92mm
92
84
5
5
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
700
700
-38/20
38/17
100
110
TIP
VOZILA
DimenzijeNaoruianje SnagaD
ace
m
S
n
m
1 . 7 .
=0,
g
B
bn
te
n
Nadb
o
o
m
Glav
oue
Pm
n
oue
Ko
Ein
s
v
za
gaooue
o
as
- 1 2
0
o.a)
Mo- 1 .
g
Ko
skasn
M
a
b
n
c
a
xzm
a
M
a
dm
km
Sd Kfz 231
(6 kotata)5.61 1.85 2.24 5.00 14.5 2cm KwK 30 200
4 Bussing 4-cilindra
vodom hladeni
65 60 250
Sd Kfz 222 4.72 2.00 2.06 4.80 14.52cm Kw K 30 i l i2cm KwK 38 10.92mm 180 3
Horch 4-cilindra
vodom hladeni75 80 320
Sd Kfz 231
(8 kotata)5.80 2.21 2.34 8.20 14.5
2cm Kw K 30 i l i
2cm KwK 38- 180 4
Bussing 8-cilindara
vodom hladeni150 85 300
Sd Kfz 234 6.02 2.36
2.10
do
2.29
10.50
do
11.0030.0
2cm Kw K 38 ii i5cm KwK 39/1
L60
7.5cm KwK L24
ili 7.5cm Pak 40
1x7.92mm
-
280
554
Tatra 12-citindara,
diesel
zrakom hladeni
220 85 600
Sd Kfz 123
Luchs'4.63 2.49 2.13 11.80 30.0
2cm Kw K 38 il i5cm KwK 39/1 180
x7.92mm330
4
Maybach
6-cilindara, vodom
hladeni
180 60 250
Pz Spw
P204(f)4.60 2.00 2.37 8.20 20.0 2.5cm KwK (f)
1x7. 5mm150 4
Panhard 4-cilindra
vodom hladeni
11580 350
e SPW Sd Kfz250
4.56 1.95 1.66 5.70 12.0 - 66-cilindara, vodom
Maybach
hladeni100 60 320
M SP251
Kfz
5.80 2.10 1.75* 8.50 12.0 - 12
May bach6-cilindara, vodom
hladeni
120 50 300
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.4
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 94/128
I TOPOVI---T m e t
PROTUOKLOPNI
TOP
Du
cijevi u
kalibrima
TOP Borbena
tezina
(kg)
Brzina
opaijenja
(u min.)
Brzina
zrna
(m/s)
Stupanj
proboja
Probo j ok lopa u mm na
Duiina
(u rn.)
Sirina(u rn . )
Visina(u rn.) 457m 1 3 7 2 m 2286m
2.8cm Spbz 41 2.69 0.97 0.84 229 ? 1.402
goo 66 -
60° 52 -
3.7cm Pak 36 ? 3.40 1.65 1.17 450 10-15 762
90° 51 -
60° 43-
4.2cm le Pak 41 ? 3.69 1.66 1.21 560 10-12 1.265
goo 87-
60° 72--
5cm Pak 38 60 4.75 1.83 1 . 1 1 986 12-14 823goo 78 61 -
60° 47 40 -
7.5cm Pak 40 48 6.19 2.08 1.25 1.425 12-14 79290° 154 115 83
60° 115 80 53
7.5cm Pak 41 - 7.49 1.90 1.80 1.340 12-14 1.210goo 209 149 -
60° 171 122 -
7.52cm Pak (r) 7.32 2.00 1.40 1.710 10 740
goo 120 97 78
600 98 79 64
8.8cm Pak 43 71 9.20 2.20 2.05 5.000 10 1.000 90° 274 211 159
60° 226 162 1 1 4
8.8cm Pak 43/41 71 9.15 2.53 1.98 4.380 10 1.000900
600
8cm Pwk 8H63 ? 5.18 3.17 1.13 630 6-8 525 goo 140 mm na 600 m
Osnovna vozilaKotad/
pogonDuiina
(m)
tirina
(m)
Visina
(m)KS
Te2ina(kg)
le E Pkw (Kfz 2) 4x4 3.85 1.69 1.90 50 1.700
E Pkw (Kfz15) 4x4 4.74 1.85 2.05 68 ili 80 2.500
s E Pkw (Kfz 69) 4x4 4.85 2.00 2.04 81 3.150
VW model 82 (Kfz 1) 4x2 3.74 1.60 1.65 24 685
VW model 166
(Kfz 1/20)4x4 3.83 1.48 1.62 2': 910
Steyr 1500A (Kfz 21) 4x4 5.08 1.85 2.10 85 3.630
le E Lkw (2t) 6x4 5.85 2.26 2.60 85 4.900
Opel Blitz (3t)4x2
4x46.02 2.27 2.18 74 2.810
Bussing (4 1/2 t) 4x4 8.16 2.353.10 105 5.900
Tatra (6 1/2 t) 6x6 8.55 2.50 3.10 210 8.350
Raupenschlepper Ost.
(1 1/2 t)4.425 1.99* 2.53 85 3.500
Maultier na
Opel 3 t podvozje6.00 2.28 2.71 68 3.930
- Kettenrad (Sd Kfz 22) 3.00 1.0 1.20 36 1.235
1-tona (Sd Kfz 10) 4.75 1.84 1.62 100 3.400
3-tone (Sd Kfz 11) 5.50 2.00 2.20 100 5.550
5-tona (sd Kfz 6) 6.33 2.26 2.27 100 7.500
SWS (5t) 6.68 2.50 2.83 100 9.500
8-tona (Sd Kfz 7) 6.85 2.40 2.76 140 9.750
12-tona (Sd Kfz 28) 7.10 2.50 - 2.80 185 13.100
18-tona (Sd Kfz 9) 8.33 2.60 2.85 230 15.470
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 95/128
G o t o v o s v a r u k o v o d e t a m j e s t a u n o v o m m i n i s ta r s tv u z r a k o p l o v s t vp r e u z e l i s u i l i z r a k o p lo v n i v e t e r a n i i z P r v o g s v j e t s k o g r a ta i i i
d o d i j e l je n i t a s n i c i i z v o j s k e i r a t n e m o r n a r ic e , s t o c e s e u k o n a t n io d r a z i t i n a s a m r a z v o j , a l i i u p o r a b u z r a k o p lo v s t v a u b u d u e
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 96/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 97/128
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
odnosu na glavna
konkurentska ratna
zrakoplovstva (Fran-
cuske i Velike Brita-
nije), ustrojavanje zrakoplovstva
u Njemaekoj imalo je nekoliko ve-likih prednosti, ali i velikih nedo-
stataka. Velika prednost je u pr-
vom redu bila pristup pralctieno
neogranieenim financijskim sred-
stvima za izgradnju budueeg zra-
koplovstva. Slijedeeu prednost
oeitovala se u tome da se zrako -
plovstvo moglo• iz temelja ustro -
javati prema tada najnovijim
iskustvima u pogledu ustroja i pri-
mjene materijalnih sredstva. Od-
nosno, za razliku od ostalih velikihzrakoplovstva, nije bilo sputano
postojeeim ustrojem iii obvezom
zadez'avanja zastarjelog zrako-
plovnog materijala, a niti obve-
zom preuzimanja zrakoplova koji
su bili u serijskoj proizvodnji, a
vise nisu odgovarali suvremenim
zrakoplovnim standardima. Isto
tako, velika prednost bila je u tome
kom i sredinom 1930-tih poeele
otvarati sve vise svojih podruMi-
ca, opremljenih najsuvremenijim •
t rojevima to tako nisu moral t ro-
gin velika sredstva za prom jenu ili
prenamjenu starih strojeva. S dru-
ge strane nedostaci su se nalazili
segmentu proizvodnje i osoblja
zrakoplovstva. Iako su postojeee
tvornice raspolagale suvremenim
strojevima, bib ih je premalo da
bi mogle u kratkom vremenu pro-
izvest i veau kolleinu borbenih zra-koplova. Najmanje potegkoea bilo
je pri izgradnji trupa samih zrako -
plova, buduei da su Junkers i Dor-
flier bili medu prvima u izgradnji
metalnih zrakoplova, a osim toga
su raspolagali i velildm pralctienim
iskustvom, potrebnom organi-
zacijom i usavegenim linijama za
serijsku proizvodnju. Na iskustvi-
ma spomenutih tvornica i druge
dvije velike tvornice zrakoplova,
Heinkel i Messserschmitt, poee-
Sastavljanje lovaekih
zrakoplova Luftwaffe
98
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 98/128
Izvidrzieki zrakoplov Focke-Wulf F w 18 9 bacio je osmatraeko izvjeke po koje hita
vozae motorkotaea, a mjesto pada izvjeka obiljeZeno je signalnim dimom
le su prilagodbu svojih kapaciteta
za serijsku proizvodnju. Nasuprot
tome, u izgradnji zrakoplovnih
motora njemaeke tvornice ozbilj-no su zaostajale za svojom kon-
kurencijom. Na usavrgavanje i
izgradnju jakih zrakoplovnih mo-
tora najsnainije je utjecala dugo-
godignja zabrana njihove izrade,
odnosno nemogudnost proizvod-
nje snakiih zrakoplovnih motora,
njihova provjera to na temelju toga
postepeni razvoj i usavrgavanje.
Drugi veliki problem bio je nedo-
statak kvalificiranog zrakoplovnog
osoblja, i to prvenstveno za najvi-
ga rukovodeda m jesta. Gotovo sva
rukovodeda mjesta u novom mi-
nistarstvu zrakoplovstva preuzeli
su ili zrakoplovni veterani iz Prvog
svjetskog rata ili dodijeljeni easni-
ci iz vojske i ratne mornarice gto ee
se u konaenici odraziti na sam ra-
zvoj, all i uporabu zrakoplovstva u
bududem ratu.
DoktrinaPjegaeld pukovnik, a od listopa-
da 1934. general bojnik zrako-
plovstva Walter Wever (natelnik
Zradno-zapovjednog ureda novo-
6asnika na visokim pozicijama u
Luftwaffe dogao je iz vojnih redo-
va to jc usmjerio razvoj zrakoplov-
stva prema i u skladu s temelj-
nom idejom vojske o pokretnom
ratu. Navedena ideja izraienp. je
kroz sintagmu „Panzer+Stuka
(tenk+obrugavajuei ombar-
der). Prema tome konceptu, zrad-
ne postrojbe trebala su izvrgava-
ti slijedeee zadade: neposredno
prije poeetka napada bombardi-
rati protivnikova uzletigta, pro-
metne evorove, skladigta, vojarne
u zahvatu bojignice (sa srednjim
i lakim bombarderima), dok ce
postrojbe obrugavajueih born-
bardera istovremeno izvrgavati
iste zadaee na prvoj crti. Postroj-
be obrugavajueih bombardera
imaju zadaeu „zratnog topnigtva
i trebaju „otvarati put za oklopne
postrojbe, dok ee postrojbe lovad-
kog zrakoplovstva imati zadadu
„eigeenja neba i time zradnog
osiguranja prodirueih oklopnih
kolona. Prihvaeanjem ovoga kon-cepta od strane Luftwaffe, daljnji
njezin razvoj usmjeren je isklju-
divo u stvaranje taktiekog zrako-
plovstva za podrgku, bez strategke
,,grane , sposobne za samostalno
ustrojene Luftwaffe koji je pred-
stavljao nukleus buduaeg Glav-
nog sto2era zrakoplovstva) bio je
gorljivi pobornik razvoja strateg-
kog zrakoplovstva. Odnosno, u
smislu operativne uporabe zra-
koplovstva zalagao se za nadelo
obrazovanja jakog te'Zigta pri izbo-ru ciljeva kako bi se time paralizi-
ralo protivnielco zrakoplovstvo, a
zatim priglo na unigtavanje izvora
moci protivnika (vojne proizvod-
nje i proizvodnje opeenito, ener-
getskih izvora, prometnica...).
Krajem 1934. u svojim planovima
za razvoj zrakoplovstva predlagao
je izgradnju tegkih bombardera.
Sa danagnje vremenske distan-
ce i uz dostupne izvore, mote se
s pravom tvrditi da je Wever bio
najsposobniji vigi easnik zrako-
plovstva i jedina osoba u cjelo-
kupnom vrhu zrakoplovstva koja
je imala viziju strategkog razvo-
ja zrakoplovstva. Medutim, We-
ver pogiba tijekom jednog leta
(osobno je upravljao zrakoplo-vom) podetkom lipnja 1936. godi-
ne. Smreu generala Wevera umrla
je i koncepcija razvoja strategkog
zrakoplovstva.
Kao gto je vee istaknuto, dobar dio
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 99/128
Rezchsmarsch all Hermann Goring, ministar zratnog prometa i Vrhovni
zapovjednik Luftwaffe, u razgovoru sa svojim Vodom A dolfom Hitlerom
2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT
vanje zadada (ovaj nedosta-idljivije ispoljiti ti-
anji u odnosu na podetna
ke istim bro jem
g gradanskog rata
azvijanje svoje au-teli su s letovi-
g svjet-
prsta sastojala se u tome da su
edusobno stiti li . Kod
bardera) primjenjivana jenapad a u „lance (slijedu)
ra „Wiirzburg ,
rmi „Telefunken , za
pokretni rat , odnosno
i t
i jemci
st Britaniji.
ten (FLAK-Uinheiten) - postrojbeprotuzraenog topniava (protu-
zratne obrane),
- Fallschirmjagdeinheiten - pa-
dobransko-lovadke postrojbe,- Luftnachrichteneinheiten - po-
strojbe zra6nog dojavniStva,
- „Hermann Goring -Verbande -postrojbe „Herman n Goring i- Luftwaffen-Feldtruppe - zrako-
plovno -poljske postrojbe (do li-stopada 1943.).
Letatke p ostrojbe:Od 1. veljaee 1939. u sldopu L uf-twaffe postrojavaju se zradne flo-
te (Luftflotte) kao najvede zrak o-plovne postrojbe. Svaka flota je
u svom organskom sastavu ima-
la sve vrste letaeldh postrojbi
(bombarderske, obrugavajudih
bombardera, lovatke, izvidnidke,
transportne i teldi&e), zatim po-
strojbe protuzradnog topnikva te
postrojbe zrakoplovnog dojavnig -tva. Tako je svaka flota predstav-ljala svojevrsno „malo zrako-
plovstvo. Opisani ustroj najbolje
i lustrira koliko je n a njega utjeca-la temeljna ideja o zajednidkom
djelovanju s vojskom. Zapovjed-
nik flote, bududi da je raspolagao
sa svim „vrstama zrakoplovnih
postrojbi, mogao je iste upora-
biti prema zahtjevima situacije
na njegovom podrudju, odnosno
kao podrOlu pojedinoj vojsci ili
vojnoj skupini, koja je djelovala
na istom podrudju. Time je osigu-rano udinkovito zajednidko dje-
lovanje izmedu zrakoplovstva i
vojske. Medutim, nasuprot ovoj
prednosti, stajao je ozbiljan ne-
dostatak, bududi da postrojbe za
vodenje strate§kih zrakoplovnih
pothvata nisu stavljene pod jednozajednitko zapovjednikvo. Kada
se pojavila potreba za stvaranjemtelika, za koje nisu bile dovoljne
bombarderske postrojbe same
jedne zratne flote (kao u sludaju
vodenja zradnog rata protivVelikeBritanije 1940.), bib je potrebno
prvo prikupiti bombarderske po-
strojbe iz razlidith flota, a zatim
ustrojiti i posebno zapovjedni§-
tvo za vodenje samog pothvata.
Luftwaffe je nedostajalo odgo va-rajude zapovjednikvo ranga bri-
tanskog Zapovjednikva born-
bardera (Bomber Command).
Upravo u opisanom ustroju leZaoje glavni razlog zako je Luftwaffeuvijek postizala od liene rezultatekada je uporabljena za zajedniekodjelovanje s vojskom, dok je neo-deldvano uvijek trpjela neuspjehekada je uporabljena za vodenje
strateAlcog zrakoplovnog rata.Najvede taktleke zrakoplovn e po-strojbe (ustrojene 1. veljade 1939.)bile su zrakoplovne d ivizije. Onenisu imale organskih letaeldh po-strojbi, nego su im one podeinja-
vane prema potrebi izvodenja
odredenog konkretnog zadatka,
tako da je njihov ustroj bio vrlo
promjenlj iv. Letadke divizije ima-le su samo stalno zapovjednikvo
i postrojbu dojavnikva (obidno
jednu bojnu dojavnikva). Nave-
dene letatke divizije, bez promije-ne u njihovom nadinu djelovanja,
11. listopada 1939. preimenova-ne su u letatke zborove (Fliger-
korps) i u skladu s njemaeldm
nadinom oznadavanja postrojbi,
umjesto arapskih, dobivaju rim-
ske brojeve. Na operativnoj razi-
ni djelovanja pojedinih letatIcih
zborova ustrojavana su privreme-na m jesta „voda lovadk og letali§-tva (Jagdlfiegerfiihrer - JAFU),
pod eijim zapovjednikvom suobjedinjene postrojbe lovatkog
zrakoplovstva tijekom izvegava-
nja odredene konkretne zadade.
Temeljna taktika postrojba Luf-
twaffe je Geschwader - eskadra,
postrojba ranga zrakoplovne pu-
kovnije, odnosno kod britanaca i
OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 100/128
Satnik Hans-Ulrich Rudel u prigodi izvdene tisueueetristote
misije s obrugavajuam bombarderom Junkers ju 87 „Stuka
odhkovan je H rastovim Igtem za svoj Vitaki krii
2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT 14tZ7\41
„T. dki lovac Mesers chmitt Me 110 iznad engleskog krajobraza, kolovoz 1940.
haze na svom podrueju
(Flugplatz) obitno pro-
, temeljna svrha svih
podr§ke postrojba-
plovstva. Tako je, na pri-svaka „zraCna baza ima-
protuzrat-
emaljske podrSke ,
zratnih baza ,
j iva i bomb i za zrakoplove).
poveaanje broja zrakoplova izvr-
§ena je i standardizacija zrako-
plova. Tako su standardni born-
barderi u naoruianju Luftwaffe
bill: Dornier Do 17, Heinkel He
111 i Junkers Ju 88, te obru§ava-
juCi bombarder Junkers Ju 87.
Postrojbe lovaca opremljene su
Messerschmittima Me 109 i „te§-
kim dvomotornim lovcima Me-
sserschmitt Me 110. Izvidnieke
letaelce postrojbe opremljene su
Dornierima Do 17 (bombarder-
ski zrakoplovi prenamijenjeni za
dalekometne izvidnitke zadaae
opremljeni najmodernijim zra-
koplovnim kamerama) i
zrakoplovima za blisko
izvidanje Henschel Hs 126. Dio
postrojbi koji je bio predviden za
zajednielco djelovanje s ratnom
mornaricom opremljen je hidro-
zrakoplovima Arado Ar 196 (na-
zvan i „oei ratne mornarice , bu-
duti da je dio ovih zrakoplova
ukrcan na velike brodove) i Hein-
kel He 115. Transportne postroj-
be Luftwaffe opremljene su pro-
lcu§anim Junkersom Ju 52, a za
OSEBNO IZDANJE f STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 101/128
Kirkcudbrig
S
Ba c•
ston •
Manch
. Helen
Calais
Bologne
na moru
ymouth
ZRANA BITKA ZA VELIKU BRITANIJU
Argyll ZRA A BITKA ZA
BRITANIJU
rujan 1940. - svibanj 1941.
c'Ot,Clackmannon Severna more
Perth
..,
Du ndee
N r humberla
Dumb
•*Gfasgo ) . &
re
Lanark.
o EdinburgZRAtNA FLOTA 5
Ayr
,- -R6xburgh
Dumfries
ndonderry
CumberlandSunderlan
njematki zratni napad
• njematki radio
snopovi za navodenje
bombardera
regije civilne obrane
granite regije
civilne obrane
podrutje evakuacije
podrutje primanja
neutralno podrutje
neutralna drhva
Eastern
Tyrone Durham t8ko bombardiranjelesbrough
DowiAfmagh:
YVestmore an
North Riding
IRSKA
East R ing
Bradfor. York
n • d° Yo eLeeds
•Huddersfield
She Id;, Lincoln
ZRAeNA FLOTA 2
.4 Drogheda lackpool.
Dublin iverpool.
0,Denhigh',
Ratno zrakoplovstvo ioneth,-,
slkajno bombardira
neutralnu Republiku lrsku
na putu za Belfast
Montgomer
Wexford,Radnor
v--
Carmarthenrecknoc
wansea
digan
Cheshireerb
Nottingham
tok ,.n-Trent
rbyttingham• 1,„
a I Leicesto?
Nort,haTh pton
Norwich„
Norfolk
oucester
xtord
hampfdri Carribridge,/•
e ford
'.1\11i6d1;;;',,Essex
Ipswich'
•
-§tafford
Wolverharripton
Birmigham
, .; Worcester
Hereford
Hampshire
Devon
• Exeter
tSCornwall
ri dl
Bath
Somerset iWiltshire
urnem
utherd-Sea
. •
*Fun bi.ibge Wells
Sussex East Sussex
Bright2W—
PZ
11
14t%
\
•
uth
Surrey
orset southern
ZR4A FLOTA 3p u r
FRANC USKAXXXX
03
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 102/128
Visi etaekih postrojbi Luftwaffe s letaekom kacigom
), izuzetno lagani zrako-mao m ogutnost sli-
lovstva) ei-
i lovac Messerschmitt
alo pretjerivanjanavedeni zra-
kvalitetniji
orala pilota lovaca i po-
prvom redu odnosi-
otrebeije medu zrakoplovi-
). Nadalje, usa-
ti-
jaeila u
uftwaffe je zavrgila
esserschmitt Me 262/h) te raketni zra-
/h). Tako-no s razvojem m laznih
i ja za njih, prvenstveno raket-
rotuzratnoj obrani
topnigtva (Hobe-
man deur der Flalcartil le-zrakoplovnim okruzima s
1. srpnja 1938. od navedenihzapovjednika protuzraenog
topnigtva ustrojena su „Zrat-
na obrambena zapovjednigtva
(Luftverteidigungskommando)koja od 1. rujna 1939. postaju
„Protuzratne divizije (FLAK-Di-vision) da bi mjesec dana kasni-
je zapotelo postrojavanje „Pro-
tuzratnih zborova (FLAK-Korps)koji su im ali zadatu objediniti za-povijedanje nad „Protuzratnim
divizijama . U lipnju 1940. krenu-
lo se s ustrojavanjem „Protuzrat-
nih zdrugova (FLAK-Brigade).
Temeljna razlika izmedu divizija
i zdrugova bila je u njihovom an-ga2iranju, odnosno divizije pro-
tuzratnih topova motorizirane
su i uporabljane su u blizini prve
crte bojigta kao neposredna zati-
ta postrojbi vojske (osobito oklo-pnih) dok su zdrugovi protuzrat-
nih topova b ile statieke postrojbeza obranu gradova i vahlijih dru-
gih objekata (tvornica, mosto-
va...) na podrutju Treteg Reicha.
Niti jedna od navedenih postrojbinije imala stalni sastav (osim sto-2era i postrojbi dojavnigtva) negosu im podeinjavane postrojbe
prema potrebi izvrgenja zadate.Temeljni operativni sto2eri pro-
tuzraene obrane bili su sto2e-
ri pukovnija protuzratnih topo-
va (FLAK-Regiment) koje nemajuzadani stalni ustroj nego dobiva-
ju postrojbe (protuzratne divizi-
june) pod svoje zapovjednigtvo
OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 103/128
Sjever Finske, srpanj 194 1., borbeni zrakoplov Luftwaffe u „drtetvu sjevernih jelena
Priprerna pilota lovaekog zrakoplova za borbenu zadaeu Postrojba obrugavajueih bombardera Junkers Ju 87 „Stuka u napadnoj
formaciji led prema cilju svoje borbene zadaee
zdruga) ustrojena za obranu poje-dinih vitalnih objekata ili skupineobjekata. Za protuzraenu obranu
gradova ustrojavane su skupine
protuzraCnih topova (FLAK-G ru-
ppe) koje su mogle imati snagu
od nekoliko protuzra6nih pukov-
nija do nekoliko protuzraenih di-
vizijuna, ovisno o veliCini i valno-sti branjenog podruej a. Medutim,
tijekom rata navedene skupine
dostizati ce snagu i do nekoliko
zdrugova protuzratnih topova,
osohito za obranu velikih gradova
kao gto su Berlin, Munchen, Ham-burg... U pravilu, navedene sku-
pine protuzratnih topova, dijelile
su se na podskupine (FLAK-Un-
tergruppe), obi6no ja6ine jednog
ili dva divizijuna protuzraenih to-
pova koje su imale zada6u obra-
ne pojedinih gradskih kvartova iii
nekih drugih posebnih objekata.
U periodu od 1935. pa do paet-
ka rata velika paZnja je posveae-na razvoju protuzrakoplovnih
topova (FLAK — Fliegerabwehr-
kannone). Prve postrojbe prom-
zrakoplovne obrane opremljene
su tegkim strojnicama i topovima
manjih kalibara (uglavnom 20 i 37
mm), da bi krajem 1930-tih po-
strojbe protuzra6ne obrane po-
Cele dobivati topove 88 mm (prvo
modernizirane FLAK 18, a potom
i poboljgane verzije FLAK 36 i 37).
Osim razvoju protuzraenih topo-
va, posebna pa2nja posve6ena je
ustrojavanju ueinkovite i dobroopremljene slune dojavnigtva
pri protuzratnim postrojbama.
Tako je svaka postrojba protu-
zratne obrane imala u svom or-
N Jl 5
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 104/128
Odmor pos ade Luftwaffe u sjeni svog a zrakoplova, sjeverna Afrika, lipanj 194 2.
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
2. SVJETSKI EHRMACHT
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 105/128
gradnji dojavnieke struke i po-
strojavanju postrojbi. Va2nost
dojavnigtva za Luftwaffe ogleda-la se u ustrojavanju velikog broja
postrojbi dojavnigtva te raspore-
da postrojbi dojavnigtva u sve di-jelove Luftwaffe. Tako je po svomustroju svaka zraena flota imala
po tri pukovnije dojavnigtva, dokje svaki zrakoplovni zbor imao pojednu pukovniju dojavnigtva. Po-strojbe protuzraene obrane nisu
imale svoje organske postrojbe
osim postrojbi dojavnigtva (boj-
na u divizijama i zdrugovima).
Za obuku pripadnika dojavnig-
tva zrakoplovstva ustrojeno je 11zraeno-dojavniddh obuenih pu-
kovnija, a za gkolovanje do easni-ka i easnika devet dojavnieldh
gkola.
Postrojbe „Hermann Goring
U srpnju 1942. ustrojen je mo to-rizirani zdrug „General Goring
(od protuzraene pukovnije „Ge-neral Goring ) koji je do listopa-da 1942. preustrojen u motorizi-ranu diviziju „General Goring
(general poruenik Paul Conrath).
Obru§avajuei bombarderi Junkers Ju 87 „Stuka
postrojeni u temeljnoj formaciji za napad
izvidnigtva,
putem posebnih uredaja
ranske postrojbe
.
letatke divizije (7. Flieger-Divisi-on, zapovjednik: general porue-
nik padobranskih postrojbi Kurt
Student). Navedena divizija 6e 1.svibnja 1943. biti preimenovana
u 1. padobransko-lovaeku divizi-ju (1. Fallschirmjager-Division).Do kraja rata biti de ustrojena jed-na padobranska vojska (1. pado-
branska vojska) , dva padobranskazbora, 12 padobranskih divizija,
pet padobranskih zdrugova i pet
padobranskih zdrugova jurignih
topova. Osim navedenih opera-
tivnih padobranskih postrojbi
ustrojen je eitav niz postrojbi za
temeljnu pjegaeku obuku te se-
dam p adobranskih gkola.Postrojbe zraenog do javnigtvaS ustrojavanjem prvih postroj-
bi Luftwaffe poeeo je i rad na iz-
Obrig avajuei bombarderi Junkers Ju 87 „Stuka`
kreeu u sunovrat prema svome cilju
T 2013. 07
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 106/128
2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT
Lovaeki zrakoplov F ocke-WulfFw
190 - prikazani zrakoplov je u
standardnoj prikrivnoj shem i zarazdoblje 1 944 ./45.
Goring koja se ista-
ustrojene su kao klasie-
„Hermann Goring (general
i lhelm Schmalz).
Goring (general poru6nik
oji se sastojao
„Hermann Goring (general
Goring (general boj-
alther).
1942.,
1942. ustro-
t ime prestaju bit i
Operaci jeLuftwaffet ijekom Dru gogsvjetsk og rataU kolovozu 1936. novo njemat-
ko ratno zrakoplovstvo krenulo je
u svoje prvo borbeno djelovanje
podravajueinacionalistielce sna-
ge generala Francisca Franca u
pobuni protiv Spanjolske republi-kanske vlade. Prvi kontingent po-
rno& obuhvatio je skromne sna-
ge od 20 transportnih zrakoplova
Junkers Ju 52 i gest lovaeldh zra-
koplova dvokrilaca Heinkel He 51
za zagtitu spomenutih transpor-
tnih zrakoplova. Tih 26 zrakoplo-
va utjecalo je na razvoj dogadaja
na bojigtu daleko vige od njihovog
oskudnog broja. Generalu Fran-
cu trebalo je hitno iz Maroka na
podr&je Spanjolske prebaciti
odane postrojbe radi konsolida-
cije njegovog poloIaja. Letedi ee-tiri puta dnevno i svaki put pre-
nose& 25 vojnika s opremom, tih
je 20 Junkersa vrlo brzo prebacilo
10.000 Francovih vojnika. Bila je
to prva zra6na operacija prebaci-
vanja tolikog broja vojnika. Od 1.
studenoga 1936. ustrojava se Le-
gija „Kondor koja se sastoji od
lova6ke skupine, bombarderske
skupine, izvidnitle skupine, po-
morske izvidnrake skupine, pro-
tuzraenog divizijuna (s tri bitnice
protuzrgnih topova 88 mm, dvi-
je bitnice protuzra6nih topova 37
mm i jedna reflektorska bitnica),
bojne dojavnigtva zrakoplovstva,
zdraystvene bojne, zra6ne skupi-ne za odflavanje, sto2era za vezu
sa gpanjolskim snagama, mete-
orologke postaje i rukovodeeeg
sto'lera koji je vodio natelnik sto-
era legije pukovnik Wolfram von
Richthofen (strue'njak za uporabu
obrugavajuaih bombardera i ka-
sniji general feldmargal Luftwaf-
fe). Citava legija nalazila se pod
zapovjednigtvom general bojni-
ka zrakoplovstva Huga Sperrlea.
Do kraja 1936. Legija „Kondor
narasla je na priblizno 200 zra-
koplova s 5.000 pripadnika, Me-dutim, njematki dvokrilni lovci
Heinkel He 51 pokazali su se kao
inferiorni ti jekom zra*C nih sukoba
sa sovjetskim jednokrilnim lov-
cima Polikarpov 1-16 (kojima su
bili opskrbljeni republikanci) te
su tijekom ljeta 1937. u Spanjol-
sku upu6eni moderni lovci Me-
sserschmitt Me 109 te bombarde-
ri Heinkel He 111 i Do rnier Do 17.
s kojima je Legija ubrzo postigla
zratnu nadmo6 na gpanjolskom
nebu. Iste godine ondje su pote-
Lovaeko jato (eskadrila) Luftwaffe u
pripremama za borbenu zadaeu
OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 107/128
www.C]rcoliVaarez.corg
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 109
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 108/128
Posljednja provjera bombi za obruSuvajuee bombardere Junkers Ju 8 7 „Stuka
2. SVJETSKI RAT/VVEWCW .33comnailriitecil.xiet
(„Stuka )
nadlijetali republikanska
ristili predno-
1939. u
eetka djelovanja,
rome tnice stvorili
, bez obzira na
e, ne mo 2e
poljskim zrat -
preuzimaju ulogu
opni§tva , dime do-
OSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 109/128
etanja lovakog jata (eskadrile) pred njega se iznos ila ratna zastava postrojbe, sjeverna Afrika, lipanj 1942.
ustroju, naortdanju i obuci naj-
ve6a panja posve6ena zajedniO-
kom djelovanju s vojskom, po-
kazalo se izvrsnim u izvrgavanju
navedenog.
U slijedeeoj operaciji Luftwaffe,
zbog malog norvegkog i danskog
zrakoplovstva, izostao je prethod-
ni strategki masovni napad born-barderskih postrojbi Luftwaffe,
kao gto je bio slueaj u napadu na
Poljsku. Od samoga potetka ope-
racija 9. travnja 1940., njemako
zrakoplovstvo je djelovalo taktield
u najtdoj suradnji s vojskom i rat-
nom mornaricom. Medutim, pri
tome djelovanju prvi put u povi-
jesti zraOnoga ratovanja odlutu-
ju6u ulogu odigrale su padobran-
ske i zratno-desantne postrojbe.
Jedna od prvih akcija tijekom in-
'vazije Norvegke bilo je zauzima,
nje glavnih uzletigta kod Osla i
Stavangera te pomanih kod Kri-
stiansanda, Bergena Wrontheim
od strane padobranskih postroj-
bi iz sastava 7. letaOke divizije. Pouspjegnom zauzimanju navede-
nih uzletigta, padobranske po-
strojbe na njima ojgane su di-
jelovima postrojbi vojske, koje
su na navedena uzletigta stigla
zratnim desantom. Citav pothvat
zratne podrglcu osiguravao je X.
letaOki zbor (general zrakoplov-
stva Hans Geisler) eija je temeljna
zadata bila da „nadoknadi nje-
maOku inferiornost u broju rat-
nih brodova. Dio kapitalnih bro-
dova britanskeVelike flote odmah
po primitku vijesti o potetku nje-
macke invazije u Norvegkoj isplo-
vio je iz svoje matiOne sjeverne
luke (Scapa Flow) u smjeru Nor-
vegke. Buduei da britanski bro-
dovi nisu u potetku imali „zrat-
ni kigobran , ve6 prvoga dana
djelovanjem letadcih postrojbi iz
sastava X. zbora potopljen je ra-
zarat „Gurkha , a tegko ogte6ene
krstarice „Glasgow i „Southamp-
ton , dok je bojni brod „Rodney
dobio direktan pogodak born-
born. Uvidjevgi da ne mogu iz-
ddati pred norvegkom obalom
bez podrgke zrakoplovstva, bri-
tanski brodovi se povlate prema
otvorenom mom. Iduai dan se
britanskim pomorskim snaga-
ma pridrtduje i nosa6 zrakoplova
„Furious , a dio zrakoplova doli-
je6e izravno s britanskih sjever-
nih uzletigta. Dolazak britanskih
zrakoplova odmah su „osjetile i
njematke snage te je istog dana
djelovanjem zrakoplova potoplje-na krstarica „Konigsberg . Ipak
uz sna2nu zrakoplovnu podrgku,
postrojbe njemadce vojske na-
1 1
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 110/128
Rad zrakoplovnih m ehanieara na pripremi zrakoplova bio je od najveee vaznosti za rijegovo dobro funkcioniranje
P 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT
u s iskrcavanjem u lukam a
Norve§-
putaTemeljno
ru.
jelovanje t i-izvodenja pothvata „Slueaj
koji poeinje u ranim jutar-
na Francusku, Belgiju i Ni-
uftwaffe uspijeva za-
thvata gotovo eitava zra-
njemaekom zrakoplovstvu
j te uzleti§ta u okolicista u cen-
„kuka koje su doslovno kao
topni§tvo otvarale put
motorizira-
. Drugi udar Luftwaffe
ze-
je paralizirao
titav 2eljeznieki promet, a time i
pokrete francuskih snaga buduei
da su one uglavnom bile oslonje-
ne na transport 2eljeznicom. (ti-
tav pohod na Zapad prtaio je niznovih iskustava u uporabi zrako-
plova i padobranskih postrojbi.
Jedna od novih „spoznaja bila je
i to da se zrakoplov mote neinko-
vito uporabiti protiv tenka. Nai-
me, tijekom napredovanja oklo-
pnog klina prema Atlantskoj obali
(XIX. motorizirani zbor pod zapo-
vjedni§tvom generala Heinza Gu-deriana), 17. i 18. svibnja 1940.,
u bok prodornog klina izvr§en je
protunapad francuskih oklopnih
postrojbi. Prijetila je opasnost da
francuske snage „odsjeku vrh
klina i zaustave njemaeld prodor.
Medutim, borbenim djelovanjem
„Stuka vedina francuskih tenko-
va je uni§tena, a protunapad za-ustavljen. Sada Luftwaffe dobiva
jednu strate§ku zadadu — unigte-
nje okrUenih saveznielcih sna-
ga kod Dunkerquea. Medutim,
OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 111/128
Pilot u kokpitu svoga zrakoplova u g eekivanju znaka za polijetanje
stvo nije moglo samo izvr§iti po-
stavljenu strate§ku zada6u te je
predstavljalo prvo veliko razo-
Oaranje za sve one koji su bespo-
govorno vjerovali u odlueujau
ulogu i bezgraniene mogu6nosti
Luftwaffe. Ipak, 19. srpnja 1940.
tri visoka Oasnika Luftwaffe dobila
su ein general feldmartala zrako-plovstva: Erhard Milch, Albert Ke-
sselring i Hugo Sperrie, a vrhovni
zapovjednik Luftwaffe Hermann
Goring dobio je Cin „izmigljen
samo za njega - Reichsmarschall.
Nakon okontanja borbenih dje-
lovanja u Francuskoj nastupilo je
razdoblje od mjesec dana odmo-
ra za posade Luftwaffe te je popu-
njen dio postrojbi sa zrakoplovi-
ma i ljudstvom. Sada se Luftwaffe
nagla pred „zivotnim izazovom ,
prvi put je morala potpuno sama
voditi jedan pothvat - zraenu bit-ku za Britaniju. U pripremnom
periodu bitke (od 10. srpnja do
7. kolovoza 1940.) djelovanje Luf-
twaffe usmjereno je protiv britan-
skog ratnog i trgovaekog prometa
u La Mancheu. Cilj ovih napada '
bio je izazivanje britanskih lova-
ca na borbu nad La Mancheom te
time stvaranje nepovratnih gubi-
taka za britansko zrakoplovstvo,
budu6i da, ukoliko je zrakoplov
bio oboren iznad Britanije, po-
stojala je vjerojatnost pre2ivlja-
vanja pilota te njegov povrataku postrojbu. Kao pravi poeetalc i
prva faza bitke za Britaniju sma-
t ra se vrijeme o d 8. do 18. kolovo-
za 1940. kada je izvegen prvi veli-
zbog velikog naprezanja u pret-
hodna dva tjedna, snaga letaOkih
postrojbi Luftwaffe pala je na 50
posto raspoloIivih resursa (pogo-
tovo u bombarderskim postrojba-
ma) , a drugi veliki problem bio je i
„zraOni Id§obran koji su ovaj put
pru2ale postrojbe lovaOkih zrako-plova s britanskog otoOja. Ve6 is-
crpljene posade njemaOldh born-
bardera i piloti lovaca na§li su se
u zra6nim borbama s odmornim
posadama engleskih bombarde-
ra i lovaca, koji su uz to raspola-
gaff sa zrakoplovnom opremom
koja je po svojoj kvaliteti bila jed-
naka njemaekoj. U svakom slu6a-
ju, britanske pomorske snage, uz
zraeni kigobran britanskog zrako-
plovstva, uspjele su od 28. svibnja
do 4. lipnja evakuirati u Britaniju
preko 300.000 vojnika (bez tegkognaoru2anja, oklopni§tva, topnig-
tva, ponekad i bez osobnog nao-
ru2anja). I ovaj dogadaj je zorno
pokazao da njemaOko zrakoplov-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Srednji bombarderi Dornier Do 17 u letu prema cilju svoje borbene misije
1 1 3
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 112/128
n 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT
Dalekometni izvidnieki zrakoplov Focke-Wu f F w 200 tijekom pripreme za borbenu zadaeu
ki napad Luftwaffe, u podne 13.
kolovoza, na pomorske baze, ra-
darske postaje i uzletigta lovat-
kog zrakoplovstva na ju2noj i ju-
goistoenoj obali Engleske. Ovi su
napadi ponavljani sve do 18. Ko-
lovoza. Medutim, oeekivani re-
zultata ovih napada izostao je, a
prieinjena gteta pomorskim ba-
zama i uzletigtima kompenzira-
na je britanskom dislokacijom
lovaeldh postrojbi dublje u unu-
tragnjost i prebaziranjem ratnih
brodova u pomorske baza dalje
na sjeveru. Temeljni cilj njemae-
kog zrakoplovstva bio je izazva-
ti britanske lovaeke postrojbe na
borbu te ih na taj naein
S druge strane, britanske lovatke
postrojbe dobile su striktne za-
povjedi da napadaju samo nje-
maeke bombarderske postrojbe
bez pratnje lovaca te izbjegavaju
borbe s njemaeldm lovcima. Dru-
ga faza bitke lcreee 19. kolovoza i
traje do 6. rujna. Tijekom ove faze
poduzimani su napadi na uzle-
tigta britanskog lovatlog zrako-
plovstva dublje u unutra§njosti
Engleske, dok je drugi dio napa-
da usmjeren na va2na gospodar-
ska sredi§ta (osobito tvornice zra-koplova). Ovi su napadi izvodeni
manjim postrojbama bombarde-
Trenutak kada je „tuka otpustila svoje bombe ra uz jaku lovaeku pratnju (za ra-
zliku od prve faze, gdje su napadi
poduzimani velikim formacijama
bombardera, do 500, uz minimal-
nu lovatku zagtitu, sto je za po-
sljedicu im alo i njihove d osta veli-ke gubitke). Sedmoga rujna 1940.
napadom 300 bombardera na
London zapoeinje treaa faza bitke
za Britaniju koja je trajala do 5. li-
stopada. Ovu fazu karakteriziraju
napadi njemaekog zrakoplovstva
na London i okolicu uz sna2nu
za§titu lovaeldh postrojbi. Treoa
faza je svoj vrhunac dostigla 15.
rujna i trajala je do 26. rujna. Me-
dutim, tijekom ove faze njemae-
ko zrakoplovstvo nije uspjelo ne-
utralizirati britansku protuzraenu
obranu, niti uni§titi britanske lo-
vaelce postrojbe, dok je s druge
strane svakodnevno trpjelo velike
gubitke u angaziranim bombar-
derima. To je prisililo Luftwaffe
da djelovanje svojih bombardera
prebaci na noc i time je zapoee-
la eetvrta faza, koja je trajala od 6.
do 31. listopada. U potetnom pe-
riodu ove faze njematka taktika
je donijela uspjeh. Gubici born-
bardera i lovaca pri noenim na-
padima bili su ekstremno mali, a
uporabljeni sustav navigacije iz-vrstan. Medutim, Britanci su do
kraja listopada 1940. uspjeli u je-
dinstveni sustav povezati postroj-
OSEBNO IZDANJE / 3TUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 113/128
Povratak pilota s izvrs'ene borbene misije
be protuzratne obrane, reflekto-
ra, lovaeldh zrakoplova i radarskepostaje to su njematld gubici po-
novno poteli rasti. Glavni stoner
Luftwaffe krajem listopada 1940.donosi odluku da se napadi na
Britaniju nastave isldjutivo notui da se progire na sva vela indu-
strijska sredigta u zahvatu radiju-sa djelovanja njematkih bombar-
dera. Napadi prema spomenutoj
zapovijedi zapotinju 1. stude-
nog 1940. i traju neprekidno do
11. svibnja 1941., gto ujedno tinii petu i zavrgnu fazu bitke za Bri-taniju. Jedan od najrazornijih na-pada tijekom ove faze dogod io se14. studenoga 1940. na C oventry.Ova po sljednja faza bitke za B ri-taniju, koja je s strane Luftwaffe
voden a strategki, otkrila je u pot-punosti tinjenicu da njematko
zrakoplovstvo nije moglo izvr-
siti trateglcu zada-
au, a tome je svakako pridonijela
tinjenica da nije postojao jasan
plan za sustavno unigtenje bri-
tanskog gospodarstva, dok to s
druge strane strategko bombar-
diranje Britanaca i Am erikanaca,samo koju godinu kasnije, pro-
voditi prema jasno razradenom
planu unigtenja njematkog gos-
podarstva. Sama bitka okontanaje pos l jednjim velikim napadombom bardera Luftwaffe, njih 500,na Lond on u nod . 10./11. svibanj1941. godine. Buduti da je H itlerodustao od provedbe plana in-
vazije Britanije, daljnje borbe susamo iscrpljivale resurse Luftwaf-fe, koja se vet i sama p ripremalaza novi cilj - pohod na Istok.Pohod n a Istok (operacija „Barba-rosa ) poteo je na isti vet dobro
uhodani natin, masovnim napa-
dima bombarderskih postrojbi na
protivnitka uzletigta. DjelovanjeLuftwaffe bilo je olakgano i nera-zumlj ivom gregkom u rasporedusovjetskog zrakoplovstva koji su
najveti dio zrakoplova koncen-
trirali na poznatim mirnodop-
skim uzletigtima u blizini granice(upravo ova „gregka u raspore-
du zrakoplova jedan je od glav-
nih argumenata zagovornika teo-rije „preventivnog rata , odnosnoda je Hitler samo napao prvi, jer
je i Staljin sa svoje strane pripre-
mao napad na Njematku). Prvi
udari Luftwaffe imali su katastro-falne posljedice po sovjetsko zra-koplovstvo (unigteno je oko 8.000sovjetskih zrakoplova) to je za vigetjedana u potpunosti paralizirano
bilo kakvo sov jetsko zratno djelo-vanje. Luftwaffe je time u prvim
mjesecima rata imala na titavom
ratigtu neospornu nadmot u zra-
ku, a na nekim dijelovima ratigta
i apsolutnu zraenu nadmot gto je
svakako dop rinijelo brzim i dubo-kim prodo rima postrojbi vojske uunutragnjost Sovjetskog Saveza, a
time je ponovno potvrdeno koli-ki znataj ima nadmot u zraku na
samu izvedbu zem aljskih pothva-ta. Medutim, kao i u ranijim bor-
benim djelovanjima, vrh Luftwaf-fe ponovio je istu gregku, odnosnonakon potetnog strategkog djelo-
vanja, zrakoplovstvo je ponovno
usmjereno prije svega na taktie-
ko dje lovanje , odnosno n a podrg-ku vojsci, umjesto da tako brzo
osvojenu zratnu nadmot iskori-
sti za stvarna strategka napadna
djelovanja. Kao i u bitci za Brita-
niju, ponovno je do izralaja dog-la nesposobnost Glavnog stale-
ra Luftwaffe da planira i djeluje
Pokrivanje osjetljivih zrakoplovnih motora srednjeg bombardera strategki, gto je najbolje vidljivo
Heinkel He 111 poslije povratka s borbene zadaee kroz primjer zratnih napada na
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 1 5
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 114/128
2. SVJETSK I RATIWEHRMACHT
MO DEL I VRSTAZRAKOPLOVA
POGONSKAJEDINICA
BRZINAkm/h
DOLETu km .
VISINALETAU M.
TELz
M Au kg.
tIRINAu m.
DUZ. I N AUm.
VISINAU M.
NAO RLIZANJE
Arado Ar 95 A-1(hidrozrakoplov)
1 x B M W 1 3 2 Dod 880 ks
3 1 0 1 . 1 0 0 7.300 2.450 12.50 1 1 . 1 0 3.60
1x 7.92 mm MG*171 x 7 . 9 2 m m M G 1 5
1 x torpe do ili 500 kgbombi
Arado Ar 234 B-2„Blitz
m lazni bom barder
2 x JunkersJumo 004B-1svaki 1984 kg
pot iska
742 1.556 10.000 5.200 1 4 . 4 1 12.64 4.29
2 x 20 mm MG 151/20sa 200 naboja po
oru2ju500 kg bom bi
Dornier Do 17 Z-2srednji b omb arder
2 x BMW Bramo323P Fa fnir
svaki 1000 ks410 1 . 1 6 0 7.000 5.209 18.00 1 5 . 7 9 4.56
5 x 7 .9 2 m m M G 1 51.000 kg bom bi
Dornier Do 217N-2/R 22
nob' lovac
2 x Daimler BenzDB 603A svaki
1 7 5 0 k s425 1 . 7 5 5 8.400 19.780 19.00 18.90 5.00
4 x 7 . 9 2 m m M G 1 78x20mmMG151
Fieseler Fi 15 6„Storch
izvidniEki, za vezu
1 x A r g u s A s 1 0 C -
3 od 240 ks
1 7 5467 - 930 14.25 9.9 3.0
wl x 7.92 mm MG 15
sa 75 naboja
e-Wulf Fw 19 0A-8lovac
1 x BMW 801D-2sa 2100 ks
654 805 1 1 . 4 0 0 3 . 1 7 0 10.50 8.84 3.962 x 7 . 9 2 m m M G 1 7
4 x 20 mm MG 151/20
lovac
1 X J u n k e r s J u m o2 1 3 A - 1
k sod 2242 686 837 10.000 10.50 1 0 . 1 9 3.36
2 x 20 mm MG1512x13mmMG131
Heinkel He 111H-16
2 X J u n k e r sJ u m o 2 1 1 F - 2
svaki od 1350 ks435 1.950 8.500 8.680 22.60 16.40 4.00
1 x 2 0 m m M G F F1 x 1 3 m m M G 1 3 1
7 x 7 . 9 2 m m M G 1 52.500 kg bom bi
„Greiftetki bmbarder
2 x Daimler BenzD B 6 1 0 A - 1 s v a k iod 2200 ks
488 5.500 8.000 16.800 3 1 . 4 4 22.00 6.39
3 x 7 . 9 2 m m M G 8 12 x 2 0 m m M G 1 5 13x13mmMG1316.000 kg bom bi
B-2/R2za blisku podriku
2 x GnomeRhone 14M 4 /5svaki od 700 ks
407 688 9.000 3.810 1 4 . 2 9.75 3.25
6 x 7 .9 2 m m M G 1 72 x 2 0 m m M G 1 5 1
1 x 30 mm MK**1011.000 kg bom bi
2/3mg7etransportni
3 x B M W 1 3 2 T -2 295
svaki od 830 ks1.290 5.500 6.560292518.804.50prenos
3 x 7.92 mm MG 1518 vojnika
Junkers Ju 87Dobruiavajutibombarder
1 x J u m o 2 1 1 J - 1od 1500 ks
3 1 4 320 4.400 15.00 1 1 . 5 0 3.902 x 7 . 9 2 m m M G 1 51.800 kg bom bi
Junkers Ju 88A-1j i bom barder
2 x JunkersJ u m o 2 1 1 B - 1
svaki od 1200 ks5 1 7 1.390 8.840 9.081 20.00 14.54 4.85
4 x 7 .9 2 m m M G 1 52.400 kg bom bi
erschm itt Me109E-7lovac
1 x Daimler BenzDB 601N od
1200 ks578 1.094 1 1 . 1 2 5 2.014 9.86 8.74 3.40
4 x 7 . 9 2 m m M G 1 71 x 20 mm MG FF/M
Messerschm itt Me110C-4
teiki lovac
2 x Daimler BenzDB 601A svaki
o d 1 1 0 0 k s560 775 10.000 5.200 1 6 . 2 7 12.65 3.50
2 x 2 0 m m M G 1 5 14 x 7 .9 2 m m M G 1 7
1 x 7 . 9 2 m m M G 8 1 2(udvojeni)
esserschm itt Me262A-la
m lazni lovac
2 x JunkersJumo 004B-1 od1984 kg potiska
827.
1.050 1 2 . 1 9 0 3.795 1 2 . 5 10.58 3.834 x 30 mm MK 108A-324 x R4M rakete zrak-
zrak
pu§kostrojnica ** MK - brzometni top
POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 115/128
vanja vojsci na Isto6nom ratigtu
-doglo je do nepotrebnog disper-
ziranj a postrojbi , potom suvignognaprezanja postrojbi gto se vrlo
brzo osjetilo u poveeanim gubi-
cima zbog nepoznavanja funkci-
oniranja zrakoplovnih postrojbi,
odnosno njihovih moguenostima
i natina djelovanja od strane za-
povjednika vojnih postrojbi. Od
1943. uporaba zrakoplovnih po-
strojbi Luftwaffe na Istoenom ra-ti§tu svela se na neposredno pni-
'1anje podrgke postrojbama na
prvoj crti . Time su va2ni talctiekiciljevi ostali nedirnuti (ieljeznie-
ki promet iza prve crte tati§ta,oeelcujuea podrueja prikupljanja
protivnika...) . Za navedene je za-date, osim zrakoplov a za podrgkui lovaca, anga2iran i najveei btoj
u, koji su tako loge pripre-
raktienog rezultata. Ti-
zdrui'eno djelovanje
koja su omogueavala s
uspjeh. Medutim, od poeet-
deinja-
Obrukivajuei bombarder Junkers Ju 87 „Stuka
unatoe svojim manama (mala brzina, niska visina
leta i slabo obrambeno naoru2 anje) pokazao s e kao
zrakoplov bez kojega ne bi bio mogul „Blitzkrieg to je
s pravom nosio naziv „zraenog topnikva
Zrakoplovi Luftwaffe u letu prema svojim ciljevima
1 1 7
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 116/128
2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT
Lovaeki zrakoplovi Luftwaffe u pripremi za napad ajednieko djelovanje savezniekth zrakoplova nad Istoenim ratikem(talijanski, njematki i madarski zrakoplov)
trenutku mogli biti
anskim
jednom drugom p othvaturati§tu pokazala kao
krivih zaldjueaka dovesti doPoeetkom velja-
r (tri divizije) i II. zbor (tri
lcru2enje protezalo se nau krugu oko grada De-
e postrojbe su
oe, uspjelai zraEni m ost kojim
i pojaeanja u ljudstvu,u oicrOenje
mjansku izdr2ale su opsadu i do-
Eekale proboj ok ru2enja 21. tray-nja. Ovaj neosporni uspjeh imao
je za posljedicu odlulcu Ado lfa Hi-tlera da 6. vojska mora ostati na
svojim polo2ajima u Staljingradu.Situacija kod Staljingrada je bila
u potpunosti drugaeija, poeev-
§i od broja vojnika u olcru2enju
(oko 300.000) do toga da se usli-
jed stalnih napadnih djelovanjasovjetskih snaga konstantno po-
veeavala razdaljina izmedu okru-' tenth snaga i uzletigta pod nad zo-rom Luftwaffe te da je i sovjetskozrakoplovstvo znatno ojaEalo i dase time moralo raEunati sa znat-
no jaeim naprezanjem za odfla-
vanjem „staljingradskog zraenog
mosta . Bez obzira na Hitlerov hi-roviti mentalitet, on bi tegko pri-
stao na „staljingradski eksperi-
ment da mu vrh Luftwaffe, na
Eelu s Goringom, nije prikazao
opskrbu Staljingrada iz zraka kao„sigurno izvodljivu , eime naj-
viga tijela njemaelog zrakoplov-
stva snose znatan dio krivice za
staljingradsku tragediju sa svim
njenim posljedicama za tijek rata
protiv Sovjetskog Saveza, a tim e iishod cjelokupnog rata.
Tijekom 1942. strategijska born-
barderska ofenziva britanskog i
ameriEkog zrakoplovstva postajesve ja6a, gto prisiljava Luftwaffe
da sve vie svojih resursa trogi na
uspostavu „obrane Reicha . Takou ukupnoj proizvodnji zrakoplo-
va sve vige prete2e proizvodnjalovaelcih zrakoplova, a posebno
novih tipova noEnih lovaca te se
poEinje postrojavati sve vise po-
strojbi protuzraene obrane, gto
zahtjeva sve veci broj vojnika
(1942. - 450.000 vojnika, 1943. -
600.000 vojnik a, a 1944. - 900.000vojnika) i iziskuje poveeanu pro-
izvodnju protuzratnih topova.
Obrana Njematke ustrojena u je-
dinstveni sustav tijekom 1942. jogje i 1943. odlieno funkcionirala;
§ to se osobito oeitovalo u velikim
gubicima nanesenim amerieldmbombarderskim postrojbama
koje su napadale po danu. Budu-
Ei da jog nisu bili u uporabi lovae-ki zrakoplovi k oji su mogli pratit i
bombardere do krajnjih odredi-
gta, oni su bili izIoleni kombini-
ranom djelovanju lovaEldh zra-
koplova i protuzraene obrane.
Am erieke bombarderske post roj-be potele su trpjeti redovne gu-
bitke od 15 do 20 posto angth-
ranih zrakoplova, po stotak koji jeeak i za proizvodnju i obuku ko jase nesmetano odv ijala u Sjedinje-
nim DrZavama za dulje vrijemebio nepodnogljiv. Ovi tegki gubiciimali su za posljedicu da je ame-
rit la 8. zrakoplovna v ojska u pot-punosti na neko vrijeme obusta-
vila napade na Njem aElcu.Poeetkom 1944. u serijsku je pro-izvodnju u§ao prvi mlazni zrako-ploy Messerschm itt Me 262 od ko-jega se oeekivalo da donese tako
potrebnu ravnotau u obrani Rei-
cha. Iako su Saveznici dio svojihzraenih napada usm jerili na tvor-nice zrakoplova u Njemaelcoj, jos
u prvoj polovici 1944. njematketvornice zrakoplova isporuEiva-
le su prosjeeno 3.600 zrakoplovamjeseEno (2.500 dnevn ih lovaca,250 noenih lovaca i 250 bom bar-
OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 117/128
Razg ovor izmedu (s lijeva na desno) madarskog, talijanskog i
njematkog zrakoplovnog easnika (Is tano ratiSte)
PROTUZRANITOP
Duiina ci jevi ukalibrima
U p ohodnoj p ozic i ji (c i j evspuitena)
Dul j ina iring isina
(metri) meth) meth)
Borbena tam OW
U borbi tegljenju
(metaka
Kruino
Brzina opaljenja
u min.)
U zrak
Krajnji
Na zemili
(meth)domet
U z ra ku
20 mm Flak 30 1 1 5 4.00 1.81 1.70 450 770 280 120 4.800 2.200
20 mm Flak 38 112.6 4.08 1.81 1.70 420 750 480 220 4.800 2.200
20 m Flakvierling 38
(tetin cijevi)112.6 4.33 2.42 2.17 1.514 2.212 1.800 800 4.800 2.200
37 m m F l a k 18 98 7 . 1 5 2.14 2.21 1.750 3.560 160 80 6.500 3.500
37 mm Flak 36/38 98 5.57 2.42 2.13 1.550 2.400 160 120 6.500 3.500
37 mm Flak 43 89.2 3.49 1.78 1.62 1.250 2.000 250 180 6.500 3.500
88 mm Flak 18 56 7.62 2.31 2.42 5.000 7.200 15-20 14.680 10.600
88 mm Flak 36/37 56 7.62 2.31 2.42 5.000 7.200 - 15-20 14.680 10.600
88 mm Flak 41 74.3 9 .65 2.40 2.36 8.000 11.200 - 20-25 20.000 12.350
dera, ostatak su einili
transportni i ostali tipovi zrako-
plova). lame za spomenuti ne-
ometani nastavak proizvodnje
leZao je u einjenici da je na teme-
lju odluke ministra ratne proi-
zvodnje Alberta Speera sva vojnaproizvodnja (od jeseni 1943.) or-
ganizirana na taj naein da se proi-
zvodn i procesi podijele na §to viseelemenata, a potom se prostor-
no ko je Age mogu6e disperzira-
ju unutar Njemaeke. Medutim,
tada Saveznici prebacuje te2i§te
s napada na tvornice zrakoplo-
va na rafinerije, Gime su postigli
negativan efekt na borbeno dje-
lovanje Luftwaffe (u olujku 1944.
proizvedeno je 927.000 tona ben-
zina, u svibnju 1944. 715.000 tona
benzina, a u lipnju 1944. 472.000tona benzina). Navedeno rapidno
opadanje proizvodnje pogonskog
goriva najvi§e je naketilo spre-
mnosti postrojbi Luftwaffe da od-
govore na poja6ane zraene napa-
de Saveznika. Tako se dogadalo
da su pojedine kompletne lovg-
ke postrojbe nemo6no sa zemlje
promatrale djelovanje saveznie-
kih bombarderskih postrojbi.
Od sredine 1944. paela je ispo-
ruka mlaznih zrakoplova postroj-
bama Luftwaffe. Medutim, iako je
isporueeno 1.294 zrakoplova ovo-ga tipa (uz mjeseenu proizvod-
nju od 250 komada) oni su stigli
suvik kasno da bi mogli promi-
jeniti tijek zraenog rata. Do kraja
rata kao napadaaa snaga pojavi-
la se Luftwaffe jos samo dva puta.
Prvi puta tijekom izvodenja nje-
matkog protunapada u Ardeni-
ma (po thvat „Stra2a. na Rajni ) pri
eemu je iskoriken gotovo say na
Zapadu jog uvijek uopee borbenouporabljiv zrakoplovni materijal,
akljueujuoi i zastarjele Junkerse
Ju 87 Stuke .
Posljecinji napadaeld pothvat Luf-
twaffe u Drugom svjetskom ratu
dobio je naziv „Ravnica („Bo-
denplatte ) za koji je prikupljena,
za tadagnje prilike Luftwaffe, ne-
vj eroj atna brojka od 800 zrakoplo-
va (od eega veliki dio mlaznih), a
planom je predvideno da pothvat
otpoene 1. sijeenja 1945. u ranim
jutarnjim satima. Cilj pothvata je
bio napad na uzletigta Saveznikana podrueju Nizozemske, Belgi-
je i sjeverne Francuske. Napad je
za Saveznike dogao kao potpuno
iznenadenje i rijetke prelivjele
veterane iz prvih borbenih djelo-
vanja Luftwaffe podsjetio na ne-
kadagnje slavne dane pobjeda.
U samo nekoliko minuta koliko
je napad trajao na zemlji je uni-
Steno oko 800 savezniekih zrako-
plova uz gubitak od 93 zrakoplo-
va Luftwaffe. Preostalo vrijeme do
kapitulacije Njemaeke poeetkom
svibnja 1945. ostaci lovadcih po-strojbi Luftwaffe sporadieno su se
pojavljivali na nebu Reicha i vo-
dili unaprijed izgubljene bitke sa
savezniekim zrakoplovima.
1 1 9OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 118/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 119/128
U r u jn u 1 9 3 9 ., k a d a je i z b io r a t , K r ie g s m a r in e j e r a s p o l a g a la
s d v a b o j n a k r s t 8 a , d v i j e t e k e i p e t la k i h k r s t a r i c a , 5 0
r a z a r a t a i to r p i l j a r k i i s d v a s t a r a b o j n a b r o d a
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 120/128
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 121/128
Zapovjednik ratnog broda vdi inspekciju posade
POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 122/128
2. SVJETSK I RAT/WEHRMA CHT
Podmornice tipa WI C bile su „radni konji njemaekih podmorniekih snaga do samoga kraja Drugog s vjetskog rata
rodovi trebali su sprije-
. da koriste svoje pomorske
brodova je pru2anje podrgke
borbenim djelovanjima vojske na
obalskom rubu.
Podmorince
Poeetkom rata podmornitka bor-
ba sastojala se u dnevnim pojedi-
natnim napadima u blizini protiv-
nieke obale. Prothmieke brodove
otekivale su pod vodorn na svojoj
patrolnoj ruti u odredenom dodi-
jeljenom podrueju djelovanja. Po-
slije dolazi do Modifikacije ove tak-
tike gdje podmornice isplovljavaju
na otvoreno more i love pojedinae-
ne brodove, a poslije i konvoje te
prelaze na notna borbena djelova-
nja. Pri noenom povrginskom tor-
pednom napadu podmornica dje-
luje kao torpiljarka iskorigtavajuti
svoju vecu brzinu i pokretljivost.
Cilj se pronalazio i danju i nku,
a ukoliko nije bio mogut dnevni
napad (ispod vode), cilj je praten
do spugtanja mraka te tada napa-
dan. U listopadu 1940. njematke
podmornice poeinju primjenjiva-
ti „talctiku topora (Rudel-Taktik),
u poeetku sa „eoporima sastav-
ljenim od manjeg broja podmor-
nica, a potom sve veeega. Taktika
se sastojala u slijedeeem: na vje-
rojatnoj ruti konvoja rasporediva-
le bi se podmornice u rastojanju
od 10 do 15 nautieldh milja s dvi-
je podmornice isturene naprijed
kao prethodn ica. U poeeticu je tak-
zapovjednik „eopora bio na
jednoj od podmornica, a poslije s
povetanjem broja podmornica u
eoporu, okupljanje podmornica i
rukovodenje njihovim napadom
preuzima Zapovjednigtvo pod-
mornica. Podmornica koja prva
otkrije cilj javlja u zapovjednigtvo
poziciju, kurs, brzinu, vrstu bro-
dova, jkinu i brojnost osiguranja i
meteorologke podatke. Potom za-
povjednigtvo na kopnu odreduje
koje ee podmornice oformiti „to-
por , ime „eopora i podrude dje-
lovanja. Zapovjedi su prenogene
putem jakih odagiljata tako da su
ih mogle primiti i podmornice pod
vodom. „Copor je imao snagu od
pet do 25 podmornica, zavisno od
broja brodova u konvoju. Ponekad
je za napad na velike konvoje olcu-
Povdinska plovidba podmornice na otvorenom moru Djelovanje njemaeke pomoene krstarice prema protivniekom trgovaekom brodu
POSEBNO IZDANJE / STUDEN T 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 123/128
Doeasnik ratne mornarice daje znak za pozor
nekoliko „eopora (do 50
„eoporima trajale bi po
pad. Taktika napada u „eoporima
bila je najuspjegnija od prosinca
1941. do prosinca 1942. godine.
Medutim, s uvodenjem saveznie-
lcih „skupina za podrglcu koje susaeinjavali i nosaei zrakoplova do-
lazi do sve \Teeth gubitaka i taktikaje napugtena u rujnu 1943. godi-
ne. Nakon napugtanja taktike „eo-
pora podmornice se vrataju po-
jedinaenim napadima i skupnim
napadima (najvige do 10 podmor-
nica) koje napadaju isti cilj, jednaza drugom, u lcratkora vremen-
skom razmaku koj a je zaddana do
kraja rata.
Struk tu raNjemaeka ratna momarica di-
jelila se na povrginske kapitalne
brodove kojima je zapovijedalo
Zapovjednigtvo flote (viceadmi-
ral Wilhelm Marschall, do svib-
nja 1941. viceadmiral Gunther
Liltjens, svibnja 1941., viceadmi-
ral Otto Ciliax do svibnja 1942.,
viceadmiral Otto Schniewind, vi-
ceadmiral Oskar Kummetz) i na
podmornieke snage (podmorni-
ce su za rjegavanje upravnih, op-
skrbnih, stegovnih i tehniekih pi-
tanja bile ustrojene u flotile) pod
Zapovjedngtvom odmorni-
ca (kontraadmiral Karl Donitz).
Ostale srednje i lake povrginske
snage (razarati, torpiljarke, tor-
pedni eamci, minolovci, minO-
polagaei, lovci podmornica, tran-
sportni brodovi, ophodnibrodovi,
pomoeni brodovi...), ustrojeni su
u flotile i podredeni podruenim
zapovjednigtvima ratne mornari-
ce ill su navedene flotile podrede-
ne „divizijama za osiguranje eija
je zadata bila provedba osigura-
nj a pomorskog podruej a.
U sklopu ratne mornarice dj elova-le su i postrojbe obalnog topnig-
tva koje su bile rasporedene u sta-
tieldm fortifikacijskim objektima
stalnog ili privremenog karakte-
ra. Postrojbe obalnog topnigtva
ustrojavane su u topnieke divizi-
june koji bi se podeinjavali lokal-
nom teritorijalnom pomorskpm
zapovjednigtvu. Osim obalskog
topniStva ustrojeno je i pet zdru-
gova protuzraenog topnigtva ratne
mornarice. Krajem rata od morna-
ra su ustrojene „mornarieke-pje-
gaeke divizije za borbena djelova-nja na kopnu (ukupno pet divizija
i eetiri zdruga).
Operac i je
njematkem ornar ice uDrugomsvjetskom ratuDrugi svjetski rat zapaeo je bor-
benim djelovanjem postrojbi rat-
ne mornarice, odnosno poee-
tak napada na Poljsku oznaeile
su salve sa starih bojnih brodo-
va (Schleswig-Holstein i Scheesi-
en) na poljska obalna utvrdenja
kod Hele i Westerplattea. Nje-
matki oklopni bojni krsta'gi jog sukrajem kolovoza 1939. isplovili u
„podrueja eekanja s glavnim ci-
ljem onemogueavanja koncen-
25
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 124/128
2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT
i •
1 1 . 1
••1$.
• ••
I•If
• •• „, ,
Veliki admiral Karl Donitz, Vrhovni zapovjednik Njemaeke
ratne mornarice od 30. sijeenja 1943. do 1. svibnja 1945., a
potom imenovan za H itlerova nasljednika
tracije protivnieke flote te uniSta-
vanje trgovaekih brodova.
Medutim, najveei podvig izvele
su podmornieke snage, odnosno
jedna podmornica - U 47 pod za-
povjedniStvom kapetana Giintera
Prina. Naime, 14. listopada 1939.
podmornica U 47 uspjela se ne-
opaZeno provuei u glavnu bazubritanske Domovinske flote Sca-
pa Flow i potopit i bojni brod RoyalOak. Nedaleko uka La Plate odi-
grala se 13. prosinca 1939. po-
morska bitka izmedu njemaekog
bojnog lasta§a (oklopnog broda)
Admiral graf Spee (kapetan boj-
nog broda Hans Langsdorff) i tri
britanske krstarice. Tijekom bitke
Admiral graf Spee je o§tetio krsta-
rice Exter i Ajax, ali je i sam pretr-pio tegka o'Steeenja te se povukao
u luku Montevideo. Nijemci su za
boravak u Montevideu dobili 72sata, a zatim je 17. prosinca isplo-
vio ispred luke Montevideo i u 20
sati i 54 minute kapetan Langsdor-
ffje dao signal za potapanje broda.
Tijekom svoga krstarenja Admiral
Graf Spee je potopio devet brodo-
va sa ukupno 50.000 tona.
Zapovjednik njemaelce ratne
mornarice veliki admiral Erich
Raeder stajao je na stanoviStu da
Njemaeka mora zauzeti Norveg-
ku kako bi ondje mogla usposta-
viti podmornieke baze te bi se
time zaobi§lo britansku pomor-sku blokadu u Sjevernom moru.
U dijelu o vojsci dan je detaljan
opis priprema plana „Vjetha We-
sser u kojemu je podeSka ratne
mornarice bila od vitalnog zna-
eenja. Za navedeni pothvat ratna
mornarica angaiirala je sve svo-
je snage. Tako su bojni krstaSi Sc-harnhorst i Gneisenau isplovili na
more kao „mamac koji bi trebao
odvai dio britanske flote na otvo-
reno more. Deset razamea iskrca-lo je 2.000 vojnika u Narviku, dok
su teSka krstarica Admiral Hipper
i eetiri razaraea iskrcali 1.700 voj-
nika u Trondheimu. Za djelovanje
prema Bergenu uporabljene su
lake krstarice Koln i Konigsberg,
a tegka krstarica Bliicher i oklopnibojni lastaS Liitzow (ranije Deuts-chland) prema Oslu. Tegka krsta-
rica Blucher izgubljena je uslijed
djelovanja norvegkog obalnog to-
pniStva i eksplozije streljiva kao i
laka krstarica Konigsberg koja je
teSko o§teeena kod Bergena. De-setog travnja 1940. torpedirana
je laka krstarica Karlsruhe koja je
zbog teSlcih o‘gteeenja morala bitipotpljena, a na isti naein je teS-
ko oSteeen i oklopni bojni lcrstaS
Liitzow. Prepadom britanskih ra-
zaraea na Narvik 13. travnja 1940.
unISteno je 10 njemaeldh razara-
ea i jedna podmornica. Medutim,
8. lipnja 1940. bojni krstaS Schar-
nhorst opazio je britanski nosae
zrakoplova Glorious u pratnji dva
razara6a te potopio sva tri broda.
lako je Njemaelca uspjela zauzetiNorve§ku, njemaeka ratna mor-
narica platila je skupu cijenu toga
pothvata (izgubila je jednu teSlcu i
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 125/128
Podmornica U 47 tipa WIC
Ponos njemaeke flote bojni brod „Bismarck
Kapitalni brodovi Njemacke ratne mornarice u plovidbi Sjevernim morem
dvije lake krstarice, deset razara-
ea i eetiri podmornice, a jos
kapitalna broda te§ko su ate-
eena).
Kako je izbijanjem rata otpala
provedba „Plana Z , zapovijede-
na je pregradnja trgova6kih bro-
dova u pomane krstarice s ci-ljem vodenja „trgova6kog rata ,
odnosno tra2enja i potapanja tr-
govaddh brodova. Za navedenu
svrhu osposobljene su pomane
krstarice: Orion, Komet, Atlantis,
Widder, Thor, Pingvin, Kormoran,
Stier, Togo i Michel.
OKM je pok renuo operaciju „Vje2-
ba na Rajni („Rheinetibung ) 18.
svibnja 1941. kojoj je bio cilj upu-6ivanje bojnog broda Bismarck i
te§ke krstarice Prinz Eugen u sje-
verni Atlantik u lov na savezn i6ko
brodovlje. Navedena akcija po-
krenula je gotovo 6itavu britan-
sku Domovinsku flotu. Bojni brod
Bismarck uspio je 24. svibnja po-
topiti britanski bojni lcrsta§ Hood.
Britanska flota nastavila je potra-
gu za njema6kim brodovima koji
su locirani 26. svibnja, a sama bit-ka zapaela je 27. svibnja. Bojni
brod Bismarck bio je o§te6en te
mu je bila smanjena brzina (ne§to
ranije Liitjens je poslao neo§te6e-
nu te§ku lcrstaricu Prinz Eugen
prema Brestu) te se sam sukobio s
tri bojna broda, jednim nosgem
zrakoplova, tri krstarice i pet raza-
rata i nakon relativno kratke bor-
be potopljen.
Nijemci su 12. v elja6e 1942. izveli
operaciju „Munja-Kerber („Mu-
nja za Luftwaffe, a „Kerber za
deni prodor bio je „te§ka uvreda
za britansku ratnu mornaricu.
Ovim prodorom izyr§ena je pri-
prema za izvodenje koncentraci-
je kapitalnih brodova njemgkemornarice u Norve§koj (navede-
nim brodovima ubrzo 6e se pri-
dru2iti i bojni brod Tirpitz).
Njemaelce podmornice su 14.
studenog 1942. uspjele potopi-
ti britanski nosg zrakoplova Ark
Royal (brod s kojega su polijetali
zrakoplovi u napad na Bismarck).
Posljednja velika operacija ka-
pitalnih brodova njemaelce rat-
ne mornarice bila je operacija
„Regenbogen u listopadu 1942.
(teAka krstarica Admiral Hipper,
oklopni bo jni krsta§ Liftzow i 'gestrazara6a). Cilj navedene opera-
cije bio je napad na konvoje na
ruti za Murmansk koja je zavr§ila
kao potpuni promagaj. Kao jedan
ratnu mornaricu), odnosno pro-
dor kroz La Manche bojnih lcrsta-
§a Scharnhorsta i Gneisenaua te
tegke krstarice Prinz Eugen. Nave-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 27
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 126/128
l 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
IME BRODA/VRSTA
TE2INAu b r t .
50.300
DUZ.INAU m.
251
SIRINAU m .
36
SNAGA STRO JEVA/BRZINA
POSADA
2.065
NAORUZANJE
Bismarckbojni brod
138.000 ks
29 tvorova
Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,16 x 37
mm 112 x 20 mm, 6 izvidnitkih hidrozrakoplova
Tirpitzbojni brod
52.600 251 36138.000 ks
29 cvorova2.068
Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,
16 x 37 mm i 12 (poslije 56) x 20 mm, 6 izvidnitkih
hidrozrakoplova, od 1942. 6 x torpedne cijevi 533 mm
Gneisenaubojni krstat
32.000 234.9 30160.000 ks
31 Nor1.669
Topovi: 9 x 280 mm,12 x150 mm,14 x105,16 x 37 mm,
38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942.6
torpednih cijevi 533 mm
Scharnhorstbojni k rstat
38.900 234.9 30160.000 ks
31 Ivor1.840
Topovi: 9 x 280 mm,12 x 150 mm,14 x105,16 x 37 mm,
38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942. 6
torpednih cijevi 533 mm
Admiral Graf Speeoklopni brod
16.320 187.9 21.6554.000 ks
28.5 tvorova1.619
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37
mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm
Admiral Scheeroklopni brod
16.700 187.9 21.6554.000 ks
28 tvorova1.150
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37
mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm
DeutschlandposlijeLOtzow
oklopni brod
14.290 186 20.6948.390 ks
28 tvorova1.100
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x
37 mm,10 x 20 mm, 8 x torpedne cijevi 533 mm, 2
izvidatka hidrozrakoplova
Admiral Hipperte'tka krstarica
18.600 205.9 21.344.000 ks
32.5 tvora1.600
Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x
37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Bluchertegka krstarica
18.750 212.5 21.3 1.600s
32.5 tvora
44.000Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x
37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
izviclatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Prinz Eugentegka krstarica
18.750 212.5 21.344.000 ks
32.5 tvora1.548
Topovi: 8 x 203 mm,12 x105 mm,12 x 88 mm,12 x
37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Konigsberglaka krstarica
8.350 174 15.268.200 ks
32.5 tvora514
Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm
12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
1120 dubinskih mina
Karlsruhelaka krstarica
8.350 174 15.268.200 ks
32.5 tvora514
Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm
12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplovai 120 dubinskih mina
Mtnlaka krstarica
7.700 174 15.368.200 ks
32.5 tvora514
Topovi: 9 x 150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm
12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izviclatka hidrozrakoplova
1120 dubinskih mina
Leipzig8.427
laka krstarica 31.9177.1 16.3
65.585 ks
tvora534
Topovi: 9 x150 mm, 6 x 88 mm, 8 x 37 mm,14 x 20 mm,
12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
1120 dubinskih mina
NOrnberglaka krstarica
8.427 181.30 16.465.585 ks
32.3 tvora534
Topovi: 9 x150 mm, 8 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm,
12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
i 120 dubinskih mina
Emdenlaka k rstarica
7.102 155.10 14.3046.500 ks
18 tvorova483
Topovi: 8 x 150 mm, 2 x 88 mm, 4 x 37 mm, 11 x 20 mm,
4 x 50 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm i 120 dubinskih
mina
od posrednih rezultata navedene
operacije bila je i smjena velikog
admirala Ericha Readera s mje-
sta vrhovnog zapovjednika ratne
mornarice i imenovanje general
admirala (poslije unaprijedenog
u velikog admirala) Karla Donitza
za njezinog zapovjednika.
Najbolji primjer uporabe pod-
mornieke taktike „eopora daju
akcije od 11, do 20. olujka 1943.
u kojemu napadaju tri „eopora
(Stiirmer - 18 podmornica, Dran-ger - 10 podmornica i Raubgraf
- 10 podmornica) sa 38 podmor-
nica koje uspijevaju potopiti 32
broda (186.000 ton a). Druga she-na akcija dogod ila se od 28. tray-
nja do 6. svibnja 1943. jugoistoe-no od Grenlanda kada konvoj
napada tri „eopora sa 45 pod-
mornica (Star - 16 podmornica,
Sp echt -18 podmo rnica i Am sel -11 podmornica) te je od 43 broda
u konvo ju potopljeno njih 13.Bojni Icrstag Scharnhorst isplo-
vio je 19. prosinca 1943. prema
sjevernom Atlantiku u potrazi zakon vojima i to je dovelo 26. pro-sinca do sukoba s jakim britan-
skim pomorskim sastavom u ko-
jem je Scharnhorst potopljen.
Posljednji veliki kapitalni brod
njemaeke mornarice, bojni brod
Tirpitz, potopljen je bombardira-njem 12. studenoga 1944. godine.
Podmornica U 47 koja je prodrla u glavnu bazu britanske Domovinske fiote (Scapa Flow) 14. listopada 1939. te potom potopila bojni brod Royal Oak
128 OSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 127/128
Njemaeke lake povr§inske snage tijekom djelovanja na Sjevernom moru
POSEBNO IZDANJE / STUD ENI 2013. 129
8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht
http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 128/128