ZAKON
O UPRAVNOM POSTUPKU (BOSNE I HERCEGOVINE)
-preieni tekst-
- NESLUBENO PREIENI TEKST ZAKONA OBUHVATA:
ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 29/02 od 12.10.2002. godine);
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 12/04 od 14.04.2004. godine);
ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 88/07 od 20.11.2007. godine);
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 93/09 od 01.12.2009. godine);
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 41/13 od 28.05.2013. godine);
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 53/16 od 22.07.2016. godine);
Obrada: Vanjskotrgovinska komora BiH - Sektor za transport i komunikacije
Sarajevo: 08.08.2016.godine
Na osnovu lana IV. 4.a) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici
Predstavnikog doma, odranoj 20. juna 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 25. juna
2002. godine, usvojila je
ZAKON
O UPRAVNOM POSTUPKU
PRVI DIO - OPE ODREDBE
I - OSNOVNA NAELA
1. Vaenje Zakona
lan 1.
(1) Ovim zakonom utvruju se pravila upravnog postupka po kojima postupaju organi uprave Bosne i
Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima,
obavezama ili pravnim interesima fizikih lica, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima
koje su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.
(2) Po ovom Zakonu duna su postupati i pravna lica koja imaju javna ovlatenja u okviru svog
djelokruga, a koja primjenjuju pravila upravnog postupka.
2. Poseban postupak
lan 2.
Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom,
urediti drugaije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim
pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna naelima ovog zakona.
3. Supsidijarna primjena zakona
lan 3.
U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog
zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim
zakonom.
4. Naelo zakonitosti
lan 4.
(1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja, kada postupaju u upravnim stvarima, duni
su te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javna
ovlatenja i koje one donose na osnovu javnih ovlatenja.
(2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, zakonom ili
na zakonu zasnovanom propisu, ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u
granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato.
(3) Pravila postupka, utvrena odredbama ovog zakona, vae i za sluajeve u kojima je institucija,
koja ima javna ovlatenja, ovlatena da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni.
5. Zatita prava i sloboda graana i zatita javnog interesa
lan 5.
(1) Kad organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja vode postupak i rjeavaju, duni su
strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava u skladu s Ustavom Bosne i
Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i sloboda i Aneksom 6 Opeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, vodei pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude
na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom.
(2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje,
sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to.
(3) Ako se na osnovu zakona strankama nalau kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one
mjere predviene propisima, koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona.
6. Naelo pristupa informacijama i zatita podataka
lan 6.
(1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja duni su strankama omoguiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici organa uprave i pruiti im druga
obavjetenja, savjete i strunu pomo.
(2) U postupku se moraju zatititi lini i tajni podaci u skladu s propisma o zatiti linih podataka, odnosno tajnosti podataka.
7. Naelo javnosti
lan 7.
Postupak pred organima uprave i institucijama koje vre javna ovlatenja je javan. Slubena osoba,
koja vodi postupak, moe iskljuiti javnost, samo u sluajevima kada je to zakonom izriito
predvieno.
8. Naelo efikasnosti
lan 8.
Organ koji vodi postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima, duan je osigurati uspjeno i
kvalitetno ostvarivanje i zatitu prava i pravnih interesa fizikih lica, pravnih lica i drugih stranaka.
9. Naelo materijalne istine
lan 9.
U postupku moraju se potpuno i pravilno utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje
zakonitog i pravilnog rjeenja.
10. Naelo sasluanja stranke
lan 10.
(1) Prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i
okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja.
(2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad je to
zakonom odreeno.
11. Ekonominost postupka
lan 11.
Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje
uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog
stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
12. Pomo neukoj stranci
lan 12.
Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke, i drugih osoba koje uestvuju u
postupku, ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.
13. Ocjena dokaza
lan 13.
Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje ovlatena slubena osoba po svom uvjerenju, na
osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno, i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu
rezultata cjelokupnog postupka.
14. Samostalnost u rjeavanju
lan 14.
(1) Organ vodi postupak i donosi rjeenje samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom i drugim
propisima.
(2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i
okolnosti, i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, na konkretni sluaj.
lan 14a.
(1) Stranke su dune u postupku da govore istinu i da ne zloupotrebljavaju prava koja su im priznata
ovim ili drugim zakonom, odnosno propisom.
(2) Organ mora sprijeiti svaku zloupotrebu prava koja stranka ima u postupku.
15. Pravo albe
lan 15.
(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu, stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se
propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana
zatita prava i zakonitosti.
(2) Pod uslovima iz ovog zakona, stranka ima pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom
roku donio rjeenje o njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku po slubenoj dunosti,
a u interesu stranke.
(3) Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu, alba nije doputena.
16. Konanost rjeenja
lan 16.
Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku
(konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci
odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili
drugim zakonom predvieni.
17. Pravomonost rjeenja
lan 17.
Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a
kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se
ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.
18. Upotreba jezika i pisma
lan 18.
(1) Upravni postupak vodi se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.
(2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika.
(3) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da
prati tok postupka na svom jeziku, kao i da joj pozive i druga pismena dostavlja na njenom jeziku i
pismu. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u
postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i
njegova izjava, u vezi s datom poukom, unijet e se u zapisnik.
(4) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na
kome se vodi postupak, imaju pravo tok postupka pratiti preko tumaa (prevodioca) i da u tom
postupku upotrebljavaju svoj jezik.
(5) U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica.
lan 19.
(lan 19. brisan Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravnom postupku (Slubeni
glasnik BiH, broj 93/07 od 01.12.2009. godine);
lan 19a.
20. Upravna stvar
(1) Upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravni organ u upravnom postupku odluuje o pravu,
obavezi ili pravnom interesu stranke neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte
kojima se ureuje odgovarajua upravna oblast.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, upravna stvar je ona stvar koja je nekim zakonom
izriito odreena kao takva.
II - NADLENOST
1. Stvarna i mjesna nadlenost
lan 20.
(1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje
odreena upravna oblast odnosno po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa.
(2) Mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu organa, odnosno prema sjeditu organizacione
jedinice u sastavu organa.
lan 21.
(1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno je nadlean organ uprave Bosne i
Hercegovine, ako zakonom nije odreena nadlenost organa uprave u entitetu kod prenesene
nadlenosti.
(2) Ako propisom, kojim se ureuje odreena upravna oblast, nije odreeno koji je organ uprave
Bosne i Hercegovine stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari iz nadlenosti
institucija BiH, a to se ne moe utvrditi po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave
Bosne i Hercegovine, koji odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine.
lan 22.
(1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je
rijeiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom.
(2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo, na osnovu izriitog
zakonskog ovlatenja, prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ.
(3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i
stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drugaije odreeno.
lan 23.
(1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju nadlenost.
(2) Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, postupit e na nain propisan
u lanu 58. st. 3. i 4. ovog zakona.
(3) Ako je nenadleni organ izvrio koju radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena
cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti.
2. Stranke s diplomatskim imunitetom
lan 24.
(1) U pogledu nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva
diplomatski imunitet u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila
meunarodnog prava.
(2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za
vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(3) Slubene radnje, koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta, obavljaju se posredovanjem
organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(4) Slubene radnje, koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju, vre se posredovanjem organa
uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
3. Sukob nadlenosti
lan 25.
(1) Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine, izmeu
organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, i izmeu institucija
BiH koje imaju javna ovlatenja, rjeava Sud Bosne i Hercegovine.
(2) Sukob nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine i organa
uprave entiteta Bosne i Hercegovine rjeava Sud Bosne i Hercegovine.
lan 26.
Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica organa uprave Bosne i
Hercegovine, koje se nalaze van sjedita organa uprave Bosne i Hercegovine, a osnovane su sa
zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave Bosne i Hercegovine,
rjeava organ uprave Bosne i Hercegovine u ijem su sastavu te organizacione jedinice.
lan 27.
(1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari,
prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj
nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.
(2) Organ, koji rjeava sukob nadlenosti, istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari
donio nenadleni organ, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao
nenadlean i dostavit e spisak predmeta nadlenom organu.
(3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni
voditi upravni spor.
lan 28.
(1) Ako organ u sukobu smatra da je rjeenjem, kojim je odlueno o sukobu nadlenosti, povrijeeno
kakvo pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rijeio nadleni sud, alba
nije doputena.
(2) Ako organ, nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana, utvrdi da rjeenje o sukobu nije
zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali izmeu organa koji se alio i
organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti proglaen za nadlenog, vodei rauna o pravima koja
po odgovarajuim propisima pripadaju organu koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se
prvostepenim rjeenjem o odnosima koji se njime rjeavaju.
(3) alba iz stava 1. ovog lana i rjeenje doneseno po toj albi nemaju uticaja na upravni postupak u
konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ koji je odreen kao nadlean rjeenjem
donesenim o sukobu nadlenosti.
4. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje
lan 29.
(1) U upravnoj stvari, za ije je rjeavanje nadlean organ uprave, rjeenje u upravnom postupku
donosi rukovodilac tog organa, ako propisom o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima
nije drugaije odreeno.
(2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rjeava u
upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu slubenu osobu za voenje
postupka, odnosno preduzimanje radnje u postupku prije donoenja rjeenja.
(3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan je donijeti
posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih ovlatenja, za rjeavanje u
upravnim stvarima (da vodi upravni postupak, ili da rjeava upravne stvari ili jedno i drugo).
(4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koje prethodi rjeavanju.
lan 30.
Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadleno Vijee ministara Bosne i Hercegovine, postupak vodi i
priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odredi Vijee ministara Bosne
i Hercegovine, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.
lan 31.
Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean Dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine,
postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija, ili drugo tijelo koje svojim
aktom odrede ti organi, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.
lan 32.
U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javna ovlatenja, rjeenje donosi
rukovodilac institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugaije odreeno. Rukovodilac moe
ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da preduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja, ili da
rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o emu se donosi posebno rjeenje koje
sadri line podatke slubenih osoba i obim ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima.
5. Pravna pomo
lan 33.
(1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku, organ uprave, odnosno institucija koja ima javna
ovlatenja, moe zamolnim putem zatraiti od organa uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine, na ijem podruju se radnja treba preduzeti, pruanje pravne pomoi u granicama svog
djelokruga i nadlenosti.
(2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili
izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamolnim putem zatraiti od drugog odgovarajueg organa,
ovlatenog za preduzimanje takve radnje, da izvri pojedinu radnju u postupku.
lan 34.
(1) Organi, kao i institucije koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, duni su
jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ova pomo trai se posebnom
zamolnicom.
(2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po molbi u
granicama svoje nadlenosti, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe.
(3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova, samo u okviru
posebnih propisa. Izuzetno, organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja za rjeavanje u
upravnim stvarima, moe traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za voenje upravnog
postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak.
Sud moe odrediti rok u kojem mu se spisi moraju vratiti.
(4) Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako
ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta,
objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i
Hercegovine.
(5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u domaem
zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna domaem zakonu. Radnja
koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemni organ,
ako takav postupak nije protivan domaem zakonu.
(6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta s inozemnim
organima, domai organi kontaktiraju s inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za
vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
6. Izuzee
lan 35.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od
rada u predmetu:
1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok,
vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;
2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke, srodnik po krvi u pravoj liniji, a u
pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena
zakljuno, pa i onda kad je brana odnosno vanbrana zajednica prestala;
3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja,
usvojenika ili hranitelja;
4) ako je u prvostepenom postupku uestvovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja;
5) ako je slubeno lice sa strankom ili licem ovlatenim za zastupanje stranke u bliskom linom
odnosu:
6) ako je slubeno lice sa strankom u privrednom ili drugom poslovnom odnosu;
7) ako slubeno lice prema stranci postupa diskriminirajue.
lan 36.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u
postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 35. ovog zakona, duna je prekinuti
svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu (lan 38).
Ako slubena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e
o tome isti organ ne prekidajui rad.
lan 37.
(1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, a i
kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristranost. U svom zahtjevu stranka mora
navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuzee.
(2) Slubena osoba, za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenih u lanu 35.
ovog zakona, ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u
postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje.
lan 38.
(1) O izuzeu slubene osobe u organu uprave, odnosno instituciji koja ima javna ovlatenja, odluuje
rukovodilac koji rukovodi tim organom, odnosno institucijom.
(2) O izuzeu slubene osobe organa, koji se nalazi u sastavu organa uprave, odluuje rukovodilac
organa koji se nalazi u sastavu organa uprave.
(3) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vijee ministara.
(4) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javna ovlatenja odluuje rukovodilac te institucije,
a o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili drugim opim aktom
institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije
drugaije odreeno.
(5) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee slubenih
osoba iz l. 30. i 31. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuje Vijee ministara, odnosno nadleni
dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.
(6) O izuzeu se odluuje zakljukom u roku osam dana od dana podnoenja zahtjeva za izuzee,
odnosno od dana dostavljanja obavjetenja organu nadlenom za rjeavanje izuzea.
lan 39.
(1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine
radnje u postupku, u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno.
(2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba.
lan 40.
(1) Odredbe lana 38. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee
zapisniara.
(2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak.
III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE
1. Stranka
lan 41.
Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja, radi
zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo uestvovati u postupku.
lan 42.
(1) Stranka u upravnom postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.
(2) Stranke u postupku mogu biti organi uprave i drugi organi, naselja, grupe lica i drugi koji nemaju
svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom
postupku.
(3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili
pravni interes dravnog slubenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna
ovlatenja.
(4) Stranka moe biti i Ombudsmen BiH kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da ima
osnova za pokretanje upravnog postupka, radi ostvarivanja prava i sloboda graana zagarantiranih
Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i
instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
lan 43.
(1) Preduzee (drutvo), ustanova i druga pravna osoba i udruenje graana registrirano u skladu sa
zakonom, koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih
lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na takva prava i
interese, kao i stupiti u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.
(2) Pravna osoba, iz stava 1. ovog lana, moe zastupati svog radnika u upravnom postupku na njegov
zahtjev, ako je to predvieno opim aktom te pravne osobe.
lan 44.
(1) Ako su pravobranilac BiH i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku
zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke.
(2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja nego to ih
imaju stranke, ako zakonom nije drugaije odreeno.
2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik
lan 45.
(1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku
(procesna sposobnost).
(2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku preduzima njen zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odreuje se na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu
zakona.
(3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika.
Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se njegovim opim aktom, ako nije
odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona.
(4) Organi uprave obavljaju radnje u postupku preko zakonom ovlatenih predstavnika, organizacija
koje nemaju svojstvo pravnog lica - preko lica koje se odreuje prema opem aktu organizacije, a
naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica - preko lica koje oni ovlaste, ako
posebnim propisom nije drugaije odreeno.
(5) Kad organ, koji vodi postupak, ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne
pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva.
lan 46.
(1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao
stranka moe biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno
ovlateni predstavnik.
(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke odnosno prestanak pravnog lica, postupak se moe
obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako se, prema
prirodi stvari, postupak ne moe nastaviti, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je
doputena posebna alba.
(3) Zakljuak iz stava (2) ovog lana dostavlja se nasljednicima, odnosno pravnim sljedbenicima.
Kada nasljednici, odnosno pravni sljedbenici nisu poznati organu, zakljuak e se javno objaviti u
Slubenom glasniku BiH.
3. Privremeni zastupnik
lan 47.
(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima preduzeti
protiv osobe ije je mjesto prebivalita, odnosno boravka nepoznato, a koja nema punomonika, organ
koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a
postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a
ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je mjesto boravka nepoznato, objavit e svoj
zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajen nain.
(2) Ako preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika,
predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, postavit
e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda slubenih osoba iz pravne osobe, i o tome
e, bez odgaanja, obavijestiti tu pravnu osobu.
(3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se
ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika
nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah
obavijestiti.
(4) Postavljena osoba duna je primiti se zastupanja, koje moe odbiti samo iz razloga koji su
predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito
postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik stranke, odnosno sama stranka ili
njen punomonik.
(5) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u Bosni i
Hercegovini, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika
ili punomonika za primanje pismena, i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave
punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni
zastupnik.
4. Zajedniki predstavnik
lan 48.
(1) Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu
istupati zajedniki. One su u tom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki
predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.
(2) Organ koji vodi postupak, moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u
postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih
predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Ako stranke po
takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak. U tom sluaju
zajedniki predstavnik, odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog.
Protiv takvog zakljuka, stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka.
(3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava
pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga
pravna sredstva.
5. Punomonik
lan 49.
(1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u
postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.
(2) Radnje u postupku, koje punomonik preduzima u granicama punomoi, imaju isto pravno
djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka.
(3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave mogu se od stranke i
neposredno traiti.
(4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu, moe, neposredno poslije date
izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama, koje
se tiu injenica, postoji nesaglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi
postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 11. ovog zakona.
lan 50.
(1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi
nadripisarstvom.
(2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj osobi uskratiti
daljnje zastupanje o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah obavijestiti stranku i tuioca Bosne i
Hercegovine.
(3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odgaa
izvrenje zakljuka.
lan 51.
(1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno, u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji
vodi postupak.
(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie, stavit e na pismenu punomo umjesto
potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dva
svjedoka koji e se potpisati na punomo.
(3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti
da, u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo
(lan porodice i dr), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno, u odreenom roku, podnese
odgovarajuu punomo za tu radnju.
lan 52.
(1) Ako je punomo data u formi privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti
da se podnese ovjerena punomo.
(2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi uklanjaju se
shodno odredbi lana 60. ovog zakona, pri emu slubena osoba, koja vodi postupak, moe dopustiti
punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u postupku.
lan 53.
(1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati za cijeli
postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.
(2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog
zakonskog zastupnika, ali pravni nasljedenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe
opozvati raniju punomo.
(3) Na pitanja u vezi s punomoi koja nisu ureena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe
zakona kojima je ureen parnini postupak.
lan 54.
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na stranke, vae shodno i za njihove zakonske zastupnike,
punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike.
lan 55.
(1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja, u vezi s
predmetom postupka, dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni
pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku.
(2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se
bavi nadripisarstvom.
IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA
1. Podnesci
lan 56.
(1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu
podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saopenja kojima se pojedinci ili pravne
osobe obraaju organima.
(2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno ili u formi elektronske
isprave izraene u skladu s posebnim zakonom, ili se usmeno saopavaju na zapisnik kod organa, a
mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna saopenja
mogu se davati i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogue.
(3) Podnesci se mogu predati i elektronskim putem. Organi i stranke, odnosno lica ovlatena za
zastupanje stranaka meusobno e komunicirati u elektronskoj formi ako stranke, odnosno lica
ovlatena za zastupanje stranke na to pristanu izjavom.
(4) Elektronskim putem dostavljen podnesak smatra se podnesenim u trenutku kad je evidentiran na
ureaju za primanje takvih poruka, nakon ega e se bez odgaanja elektronskim putem obavijestiti
podnosilac podneska o potvrdi prijema podneska.
(5) Ako organ koji je primio podnesak iz tehnikih razloga ne moe proitati podnesak u elektronskoj
formi, o tome e se bez odgaanja elektronskim putem ili na drugi prikladan nain obavijestiti
podnosilac, koji je duan ponovo poslati podnesak u ispravnoj elektronskoj formi koja je u upotrebi u
tom organu ili ga dostaviti na drugi nain. Ako to podnosilac ne uini u ostavljenom roku, smatrat e
se da podnesak nije ni podnesen.
lan 57.
(1) Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana
u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili inae nisu neodgodivi, moe
se odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih
podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.
(2) Podnesci se predaju elektronskim putem svakog radnog dana u toku 24 sata. Smatra se da je
podnesak predat elektronskim putem blagovremen ako je do isteka roka primljen u sistem za prijem
podnesaka.
lan 58.
(1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog saopenja, duan je primiti
podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno saopenje.
(2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje
podnosioca dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa.
(3) Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, odnosno saopenja na zapisnik, slubena
osoba ovog organa upozorit e na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako
podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak, odnosno saopenje na zapisnik primi,
slubena osoba duna je primiti takav podnesak, odnosno usmeno saopenje. Ako organ nae da nije
nadlean za rad po takvom podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog
nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.
(4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ
nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e
obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe utvrditi koji je organ nadlean za rad
po podnesku, donijet e bez odgaanja zakljuak, kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti, i
odmah ga dostaviti stranci.
(5) Protiv zakljuka donesenog iz st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba.
(6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti
Sudu Bosne i Hercegovine, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube.
lan 59.
(1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.
Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje, predmet na koji se odnosi
zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima, i ime i prezime i mjesto
boravka (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.
(2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca
potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili advokat koji je po ovlatenju
stranke sastavio podnesak. Osoba, koja je potpisala podnesak za podnosioca, duna je na podnesku
potpisati svoje ime i staviti svoju adresu.
(3) Podnesci podneseni u elektronskoj formi s elektronskim potpisom smatrat e se vlastorunim
potpisom u skladu s posebnim propisima.
(4) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga pismena osoba,
koja e potpisati i svoje ime i adresu.
lan 60.
(1) Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili je
podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav
podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu
rok u kome je duan to uiniti. Ovo se moe saopiti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonom, a i
usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e
sastaviti slubenu zabiljeku u spisu.
(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka
uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe po
podnesku postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak
protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u
pozivu za ispravku podneska.
(3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili elektronskom potom ili je primljeno telefonsko
saopenje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili
fax podnesku ili elektronskom potom , odnosno da ne potie od osobe koja je pri telefonskom
saopenju kazala svoje ime, nadleni organ povest e postupak za utvrivanje ovih injenica, pa ako se
nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2. ovog lana.
lan 60a.
Kada organ primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koje nije u slubenoj upotrebi, slubeno lice
e bez odlaganja traiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjeren rok, a ako
to stranka ne uini u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.
lan 61.
Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet
e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a s ostalim zahtjevima postupit e u smislu
lana 58. stava 4. ovog zakona.
2. Pozivanje
lan 62.
(1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja
ima prebivalite ili boravite na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi
dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i
na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti.
(2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja ima prebivalite ili boravite van
podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne
prouzrokuje vee trokove ili vei gubitak vremena za pozvanog.
(3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain.
lan 63.
(1) U pismenom pozivu naznait e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se
poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue, i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom
svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba
da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna doi lino ili moe poslati
punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti na posljedicu da je u sluaju sprijeenosti da
se odazove pozivu duna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na
posljedicu da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da
je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.
(2) U pozivu na usmenu raspravu, stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe
se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.
(3) Kad to doputa priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto linog dolaska
preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.
lan 64.
(1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba, ije je prisustvo potrebno, pozove da doe u
vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.
(2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo
izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera
koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje.
lan 65.
(1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu.
(2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna
je, odmah po prijemu poziva, o tome obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog
sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga.
(3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 76.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda,
moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50
KM. Ove mjere primijenit e se samo ako je to bilo naznaeno u pozivu. Ako su zbog neopravdanog
izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja
je izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova, donosi slubena osoba
koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod
zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom
ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba.
3. Zapisnik
lan 66.
(1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama
stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.
(2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na rjeenje stvari,
o upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima,
kao i okolnostima, koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, nee se, po
pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje
slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim
usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava,
ve se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na propisan nain.
lan 67.
(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja,
dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih
stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje.
(2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se
te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se
navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a prema potrebi, ove
se isprave prilau zapisniku.
(3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje su znaajne za
donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik
se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu.
(4) Ako se sasluanje obavlja preko tumaa ili prevodioca, oznait e se na kom je jeziku sasluani
govorio i ko je bio tuma ili prevodilac.
(5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti,
unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se potpisati.
(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti
da je bilo prekida.
(7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, te akte
e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati da su ti
akti sastavni dio zapisnika.
(8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili
drugih sredstava evidencije.
(9) Zapisnik se moe diktirati u elektronski nosa zvuka. U roku od tri dana mora se napraviti zapisnik
u pisanoj formi i dostaviti strankama, kao i licima na koja se odnosi kako bi najkasnije u roku od tri
dana od dana dostavljanja mogli dati primjedbe na zapisnik. Ako u odreenom roku stranke ne daju
primjedbe na zapisnik, smatra se da nemaju primjedbi.
lan 68.
(1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do
zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja
rukovodi radnjom postupka.
(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom
zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.
lan 69.
(1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje uestvuju u
radnji postupka. Ove osobe imaju pravo i same pregledati zapisnik i staviti svoje primjedbe, a
slubena osoba obavezna je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da
nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedbi. Te
primjedbe potpisat e osoba koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika tako to e se
prvo potpisati osobe koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e
ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.
(2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati
ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava.
(3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene.
(4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju
svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana
na kraju lista.
(5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
(6) Ako osoba koja treba da potpie zapisnik nije pismena, ili ne moe da pie, potpisat e ga jedna
pismena osoba koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom
postupka, niti zapisniar.
(7) Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u
zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen.
lan 70.
(1) Zapisnik, sastavljen u skladu s odredbama lana 69. ovog zakona, jeste javna isprava. Zapisnik je
dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je
sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.
(2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
lan 71.
(1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban
zapisnik. Kad je u postupku po albi jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju
i glasanju, ve se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu koja se ovjerava potpisom
slubene osobe, koja predsjedava kolegijalnim organom.
(2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o sastavu kolegijalnog organa,
oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako
ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisniar.
(3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se voditi
poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj stvari unijeti u
zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa.
4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka
lan 72.
(1) Stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom troku prepisati potrebne spise ili
fotokopiraju potrebne spise, a organ je obavezan to omoguuti. Spisi se razgledaju i prepisuju ili
fotokopiraju pod nadzorom odreene slubene osobe.
(2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepie ili fotokopira pojedine spise ima i svaka druga
osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes za to.
(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje ili fotokopiranje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe
traiti od osobe iz stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog
pravnog interesa.
(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: ili fotokopirati zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni
referati i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti
svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu stranke ili treih osoba.
(5) Ako se spis predmeta vodi u elektronskoj formi, organ je duan osigurati tehnike uslove za
njegovo razgledanje. Organ moe osigurati dostupnost elektronskim dokumentima na intrenetu, ako su
osigurani uslovi za zatitu privatnosti stranke.
(6) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i
zainteresirani organi, imaju pravo obavjetavati se o toku postupka.
(7) Protiv odbijanja zahtjeva doputena je posebna alba i kad zakljuak nije izdat pismeno. alba se
moe izjaviti odmah.
(8) alba se moe izjaviti odmah po saopenju, a najkasnije u roku od 24 sata od saopenja. O albi se
mora odluivati u roku od 48 sati od sata izjavljene albe.
5. Obnavljanje (rekonstrukcija) spisa
lan 72a.
(1) Ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, otete ili unite, prema potrebi e se pokrenuti
postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija).
(2) Postupak za obnovu spisa provodi organ nadlean za rjeavanje u toj upravnoj stvari.
(3) Postupak za obnovu spisa pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti.
(4) Rjeenje o obnovi spisa donosi rukovodilac organa ili lice koje on za to ovlasti.
(5) Pri obnovi spisa obnovit e se samo oni dijelovi spisa koji su vani, s obzirom na razloge zbog
kojih je odobren postupak za obnovu. Spisi se obnavljaju na osnovu prijepisa nestalih, oteenih ili
unitenih podnesaka kojima raspolau stranke ili organ, podataka iz glavnih i pomonih knjiga
evidencije, u skladu s pravilima o dokazivanju.
(6) Postupak za obnovu spisa nee se provesti, ako je protekao propisani rok do kojeg se uvaju spisi
odreene upravne stvari.
(7) Trokovi koji nastanu obnovom spisa nadoknauju se iz budeta organa uprave koji vodi postupak.
V - DOSTAVLJANJE PISMENA
1. Nain dostavljanja pismena
lan 73.
(1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu,
tako to se pismeno predaje osobi ili preko lica koje je registrirano za obavljanje dostavljanja fizikom
ili elektronskom potom kojoj je namijenjeno.
(2) Dostavljanje se vri preko pote faksom odnosno elektronskom potom ili ga vri organ preko
svoje slubene osobe. Osoba kojoj ima pismeno da se dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena
samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava
posebnim propisom predviena.
(3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona, o
dostavljanju pismena.
lan 74.
(1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju.
(2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz posebno vanih razloga odrediti da se
dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika a i nou ako je to
neodgodivo.
(3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana.
lan 75.
(1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se
dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.
(2) Dostavljanje se moe izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako osoba kojoj se
dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj
osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne.
lan 75a.
(1) Dostavljanje elektronskim putem obavlja se upotrebom informacionog sistema dravnog organa,
odnosno pravnog ili fizikog lica koje obavlja dostavljanje pismena elektronskim putem kao svoju
djelatnost, ako za to od nadlenog organa dobije dozvolu, u skladu s posebnim propisom.
(2) Preko informacionog sistema iz stava (1) ovog lana licu kojem je pismeno namijenjeno alje se
elektronsko saopenje u kojem se navodi da se u informacionom sistemu nalazi pismeno i odreuje
rok od 15 dana u kojem se to pismeno mora podii.
(3) Lice kojem je pismeno namijenjeno moe iz informacionog sistema iz stava (1) ovog lana
preuzeti pismeno s kvalificiranom potvrdom kojom dokazuje svoj elektronski potpis i tim potpisom
potpisuje elektronsku dostavnicu.
(4) Smatra se da je dostavljanje iz stava (2) ovog lana obavljeno na dan kada lice kojem je pismeno
namijenjeno iz informacionog sistema preuzme pismeno. Ako lice u roku od 15 dana od dana
ostavljanja elektronskog saopenja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavljanje izvreno istekom
15. dana od dana ostavljanja saopenja. Istekom 15. dana informacioni sistem brie pismeno, a licu
kojem je namijenjeno dostavlja elektronsko saopenje u kojem se navodi da je pismeno izbrisano iz
informacionog sistema i da se moe podii kod organa koji je to pismeno izdao.
(5) Informacioni sistem za dostavljanje i obavjetavanje elektronskom dostavnicom obavjetava organ
koji je izdao pismeno o obavljenom dostavljanju.
2. Obavezno lino dostavljanje pismena
lan 76.
(1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takvo dostavljanje
odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po
zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je
izvreno lino dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.
(2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom
mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se
obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu, kod neke od osoba navedenih u lanu 77.
ovog zakona, ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na
radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se
dostavljanje ima izvriti, dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 79. ovog zakona, i tada se
smatra da je dostavljanje izvreno.
(3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje
pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci.
3. Posredno dostavljanje pismena
lan 77.
(1) Kad se osoba, kojoj se dostavljanje ima izvriti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri
predajom pismena nekom od odraslih lanova njenog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu,
pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane.
(2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu
ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da
primi pismeno. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena osobi zaposlenoj u
advokatskom uredu.
(3) Dostavljanje u skladu sa stavovima 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom
postupku uestvuje sa suprotnim interesom.
lan 78.
(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba navedena u lanu
77. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz
naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi.
(2) Ako je prebivalite ili mjesto boravka lica kojem se dostavljanje ima izvriti nepoznato ili ako
dostavlja utvrdi da lice kojem se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava
pokuava obaviti ili ako je utvreno da lice kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog
posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno mjesto
dostavlja ne moe utvrditi, organ koji je izdao pismeno javno e pozvati stranku da preuzme pismeno
putem objavljivanja poziva na svojoj oglasnoj ploi i slubenoj internetskoj stranici institucije, a kada
je rije o pismenu koje se dostavlja u skladu s lanom 76. ovog zakona, poziv e se objaviti na
oglasnoj ploi i slubenoj internetskoj stranici institucije.
(3) Dostavljanje se smatra izvrenim po isteku osam dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj
ploi i slubenoj internetskoj stranici institucije.
lan 79.
(1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 77. ovog zakona, a nije utvreno
da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu
opine na ijem se podruju nalazi mjesto prebivalita, odnosno boravka osobe kojoj se dostavljanje
vri, ili poti u njegovom mjestu prebivalita, odnosno boravka, ako se dostavljanje vri preko pote.
Na vrata stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e staviti pismeno saopenje u kojem
je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti
dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je
naznaeno stavio na vrata, i staviti svoj potpis.
(2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje stavljeno na vrata s tim da oteenje ili unitenje
ovog saopenja, izvreno nakon stavljanja na vrata, nema uticaja na valjanost dostavljanja.
(3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana obavijestit e se organ koji je
naredio dostavljanje.
4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena
a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku
lan 80.
(1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan
u l. 73. do 79. ovog zakona.
(2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu,
dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima
vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih.
b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena
lan 81.
(1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu za prijem pismena kojoj e se vriti dostavljanje.
(2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.
(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno
odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom
predmetu, a u odreenom roku postavi punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po
ovom nalogu, organ moe postupiti shodno lanu 47. ovog zakona.
(4) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno
stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.
lan 82.
(1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju
zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajednikog
punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u sjeditu organa. Dok ne
prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomonika ona
stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na
takav nain ne moe odrediti punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za
punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke
prijaviti, a i sama slubena osoba moe odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od
stranaka svaki od njih zastupati.
(2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o
pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu,
on treba da uva.
(3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se
dostavljanje vri.
c) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim
osobama
lan 83.
(1) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim
osobama vri se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena, tih
organa, odnosno pravnih osoba, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano.
(2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 42. stav 2.),
dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (lan 45. stav
4.).
(3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaju
pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi koja se zatekne
u njihovim prostorijama.
d) Dostavljanje pismena ostalim osobama
lan 84.
(1) Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim
organizacijama i osobama u Bosni i Hercegovini koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje
pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako
meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno.
(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine, koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje se moe obavljati
neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih
predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu.
(3) Vojnim licima, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom
i zranom saobraaju, dostavljanje pismena moe se vriti i preko njihove komande, odnosno organa
ili pravne osobe u kojima su zaposleni.
(4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena vri se preko uprave ustanove u kojoj se
nalaze.
e) Dostavljanje pismena javnim saopenjem
lan 85.
Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje
pismena izvrit e se javnim saopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da
je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja saopenja na oglasnoj tabli,
ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe
objaviti saopenje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi
uobiajeni nain.
f) Odbijanje prijema pismena
lan 86.
(1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog
razloga, odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, preduzeu (drutvu), ustanovi
ili drugoj pravnoj osobi ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem
pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (lan 42. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili
radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno staviti na vrata stana ili prostorije gdje je
zaposlena.
(2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, dostavlja e
zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i
time se smatra da je dostavljanje izvreno.
g) Promjena stana
lan 87.
(1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni
su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak.
(2) Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva
daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu
organa koji vodi postupak.
(3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu
tablu organa koji vodi postupak.
(4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje
prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da
punomonik nije ni postavljen.
5. Dostavnica
lan 88.
(1) Dokaz o izvrenom dostavljanju pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).
(2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime
stranke, odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.
(3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac e na
dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema.
(4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo
ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
(5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati
slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
(6) Ako je dostavljanje izvreno kojoj od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, dostavlja e na
dostavnici naznaiti osobu kojoj je pismeno predato (lan porodice, susjed, i dr).
(7) Ako je dostavljanje izvreno u skladu s lanom 79. ovog zakona, na dostavnici treba naznaiti
datum izvrenog saopenja, kao i datum predaje pismena opinskom, odnosno gradskom organu, ili
poti.
(8) Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog resornog ministarstva, odlukom propisuje
formu i nain elektronskog dostavljanja.
6. Greke u dostavljanju pismena
lan 89.
(1) Ako pri dostavljanju pismena bude napravljena greka koja se odnosi na datum dostavljanja, ili
osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi, duan je provesti postupak radi
utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku
utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.
(2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima
to se utvruje u postupku, u skladu s odredbama stava 1. ovog lana.
VI - ROKOVI
lan 90.
(1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.
(2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti
sluaja, slubena osoba koja vodi postupak.
(3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je
predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese
prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se
sainjava slubena zabiljeka u spisu.
lan 91.
(1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.
(2) Kad je rok odreen na dane, dan u koji je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada
dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi
naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana,
mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili saopenje
izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u
posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca.
(3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom.
lan 92.
(1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih
praznika.
(2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad
organ kod koga se radnja postupka ima preduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog
dana.
lan 93.
(1) Podnesak je podnesen u roku, ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti
predat.
(2) Kad je podnesak upuen potom, preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom
predaje organu kome je upuen.
(3) Ako je podnesak poslan elektronskim putem, smatra se da je blagovremen ako ga je informacioni
sistem za dostavljanje i obavjetavanje primio prije isteka roka.
(4) Za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra
se danom predaje organu kome je upuen.
(5) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna
podnijeti, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan uzeti u
razmatranje podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja.
VII - POVRAT U PREANJE STANJE
lan 94.
(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka, pa je usljed
tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u
preanje stanje.
(2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u
preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom grekom podnesak pravovremeno poslala
obinom potom ili neposredno predala nenadlenom organu.
(3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom grekom prekoraila
rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako
bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo.
lan 95.
(1) Stranka je duna u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila
sprijeena u roku izvriti proputenu radnju i te okolnosti uiniti bar vjerovatnim (lan 156.).
(2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije
ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave.
(3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak,
prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.
lan 96.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je
prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje,
onda od dana kad je to saznala.
(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje.
(3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog
proputanja ovog roka.
lan 97.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu
radnju.
(2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju.
(3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.
(4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate, nadleni organ moe odluiti o
prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke.
lan 98.
(1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je
povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedoputen (lan 96. stav 3.).
(2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna
alba, samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ.
(3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je donio organ
nadlean za rjeavanje u drugom stepenu o glavnoj stvari.
(4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje stanje
doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ.
lan 99.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje
o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o
povratu ne postane konaan.
(2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije
proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem.
VIII - ODRAVANJE REDA
lan 100.
(1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu.
(2) S tim ciljem, slubena osoba ovlatena je da opominje osobe koje ometaju rad organa i da odreuje
mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka.
(3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.
lan 101.
(1) Osoba koja, i pored opomene, ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee
da odloi oruje, odnosno orue moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti
udaljena tek poto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne
posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti ili noenja oruja ili
opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.
(2) Ako, na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili
ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom
postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne
uini, slubena osoba moe odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila postaviti svog
punomonika, a moe mu i sama postaviti punomonika, ako je to potrebno. Ovakav punomonik
moe zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena.
(3) O udaljenju iz stava 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka kojim se udaljava
stranka koja nema punomonika ili punomonik iji vlastodavac nije prisutan moe se izjaviti posebna
alba.
lan 102.
(1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini nepristojnost, moe se, osim udaljenja, kazniti
novanom kaznom do 50 KM.
(2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu, prekrajnu ili disciplinsku odgovornost.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi
obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak.
lan 103.
(1) Novane kazne, zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 1. ovog zakona, izrie slubena osoba
koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 3. - organ koji vodi
postupak.
(2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni
zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.
IX - TROKOVI POSTUPKA
1. Trokovi organa i stranaka
lan 104.
(1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba,
izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po
nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je postupak vodio.
(2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih
radnji u postupku, duna je snositi te trokove.
(3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove
postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.
lan 105.
(1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su
trokovi dolaenja, gubljenja vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje.
(2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala
postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane
trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju koja od
stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna nadoknaditi protivnoj stranci trokove
srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka, koja je obijeu prouzrokovala protivnoj
stranci trokove u postupku, duna je toj stranci te trokove nadoknaditi.
(3) Trokovi za pravno zastupanje nadoknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo
nuno i opravdano.
(4) Zahtjev za nadoknadu trokova, prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen prije
donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe
o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na nadoknadu trokova. Slubena osoba
koja vodi postupak duna je na ovo blagovremeno upozoriti stranku.
(5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije
drugaije odreeno.
(6) Trokovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj
dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim
ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak.
lan 106.
Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrilac. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti,
snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno.
lan 107.
Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati
izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi
postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova.
Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili
obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.
lan 108.
(1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove
postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.
(2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj ko snosi trokove biti duan nadoknaditi trokove
drugoj stranci (lan 105. st. 2. i 3.).
(3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove,
odnosno u odgovarajuoj razmjeri.
(4) Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban
zakljuak.
lan 109.
(1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevodioci) i slubene osobe imaju pravo na nadoknadu trokova
putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama
pripada i nadoknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog
odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi, odnosno instituciji u kojima su zaposlene.
Osim nadoknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu.
(2) Zahtjev za nadoknadu, odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri
sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U protivnom, gube to
pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo upozoriti svjedoka, vjetaka ili tumaa
(prevodioca).
(3) Iznos nadoknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreujui ko je duan
da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja
osnov za izvrenje.
lan 110.
(1) Nadoknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno
posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i isplate tih nadoknada i nagrada, kao i
oslobaenje od plaanja trokova, reguliraju se propisom Vijea ministara.
(2) U pogledu nadoknade slubenim osobama, vae propisi o nadoknadama za slubene osobe koje
utvrde organi iz stava 1. ovog lana.
2. Oslobaanje od plaanja trokova
lan 111.
(1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelimino, ako
nae da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno svoje i izdravanje porodice. Organ donosi
zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju.
(2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksi, izdataka organa koji vodi
postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj,
oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove.
(3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uslovom reciprociteta. U sluaju
sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i
Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 34. stav 4. ovog zakona.
lan 112.
Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od snoenja trokova,
ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova.
lan 113.
Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i protiv
zakljuka iz lana 112. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.
DRUGI DIO - PRVOSTEPENI POSTUPAK
X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA
1. Pokretanje postupka
lan 114.
Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke.
lan 115.
(1) Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu
zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite
javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.
(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne
predstavke graana i pravnih osoba i upozorenje organa.
lan 116.
(1) Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka.
(2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da po vaeim propisima nema
uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao
preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.
(3) Ako organ utvrdi da je stranka podnijela zahtjev koji se zasniva na istom pravnom i istom ili
slinom injeninom osnovu povodom kojeg je postupak po zahtjevu iste stranke u toku pred tim
organom ili po ijem zahtjevu je ranije rijeeno, upravni organ e zakljukom odbaciti zahtjev.
(4) Protiv zakljuka iz stava (3) ovog lana doputena je posebna alba.
lan 117.
U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka
potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav
zahtjev.
2. Spajanje stvari u jedan postupak
lan 118.
(1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom
pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se
pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka.
(2) Pod istim uslovima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih
zahtjeva.
(3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak,
protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.
lan 119.
Nadleni organ moe javnim saopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje
organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije
o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama.
lan 120.