Zimski raspust u Općoj biblioteci i seminar za prosvjetne radnike

Redakcijski kolegijEdin AvdukićArmin BerbićAmina ČivaBesim DinarAdnan OmerhodžićZarije Seizović

SaradniciSabir ČivaAlmasa DizdarevićAjla KurspahićEmir Pajić

Grafički urednikBesim Dinar

FotografijaĐenan Cigura Jasmin Omerhodžić

Kontakt061/448-500

ŠtamparijaPROSPEKT d.o.o.Breza

broj 1 2

januar 2014

brezanski žurnal Sadržaj

3

U ORGANIZACIJI OPĆINE BREZAUpriličen doček Nove godine

Stotine građana općine Breza ispratile su Staru i dočekale Novu godinu na Trgu rudara, gdje je drugi put, na inicijativu načelnika Halila Tuzlića, organiziran doček na otvorenom. Građane svih generacija…

sadržaj

SASTANAK UDRUŽENJA ANTIFAŠISTA ZDKNastaviti prenositi istinu

Predstavnici Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Zeničko-dobojskog kantona, Mile Kovačević i Adil Omerović, sa članovima Općinskih organizacija SABNOR-a Visokog i Breze, posjetili su načelnika općine Breza ...

4

5

ZIMSKI RASPUST U OPĆOJ BIBLIOTECI Kvalitetno provoditi slobodno vrijeme

U Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“ održana je tradi-cionalna akcija „Zimski raspust u Biblioteci“. Program škole šaha vodio je nastavnik Tigran Kojić...

INDIRA LUKAČEVIĆ, DIREKTORICA OPĆE BIBLIOTEKEAvantura se nastavlja

Osoba koja najveći užitak nalazi u spoznaji da radi nešto što ljudima donosi radost, ugodu i osmijeh na licu, direk-torica ove ustanove Indira Lukačević, svojim najvažnijim zadatkom smatra stalno obogaćivanje biblioteke...

9

10

PROFESORICA FAJZA GAVRANOVIĆSvi ovom gradu dugujemo nešto

Doseg Fajze Gavranović odličan je putokaz svim nadolazećim generacijama mladih ljudi da i oni to ostvare u svojim profesijama. Nedvojbeno je da se radi jednoj izn-imno karizmatičnoj ličnosti koja će nam…

ANATOMIJA BEZUMLJAKoncept „zaštite vitalnog nacionalnog interesa”O ovome, dakako, narod koji je već dvije decenije taoc ove zaštite, ne zna ništa, no čini se da bi trebao znati da mu za-ista treba zaštita...od onih koji ga, na ovdje opisani način, štite...

16

19

Promocija dokumentarnog filmaUspješno okončan projekt toplifikacije Doma zdravljaMemorijalni turnir “Meho Rahmanović Mex”Humanitarna organizacija „Human Appeal International“Akcija OŠ “Safvet-beg Bašagić”Udruženje žena „Behar“Učenici Gimnazije „Muhsin Rizvić“ organizovali podjelu paketićaU četiri oka: Faruk Velić / Azra KadrićPrikaz knjige “Neofašizam u etno-fraku“ autora dr. Esada Bajtala

467812131418

20

4 januar 2014

Općina Breza brezanski žurnalJAVNI DOČEK NOVE GODINE U ORGANIZACIJI OPĆINE BREZA

U ORGANIZACIJI CRVENOG KRIŽA

Stotine građana općine Breza ispratile su Staru i dočekale Novu godinu na Trgu rudara, gdje je drugi put, na in-

icijativu načelnika Halila Tuzlića, organiziran doček na otvorenom. Građane svih generacija, bogatim repertoarom narodne i zabavne muzike, za-

U prostorijama Opće biblioteke “Mu-hamed Kantardžić”, pod pokroviteljst-vom načelnika Halila Tuzlića, održana

je promocija dokumentarnog filma “Kad je

čovjek čovjeku Čovjek”. Autori ostvarenja su Halid Rifatbegović i Hazim ef. Durmić, dok se za organizaciju pobrinuo Crveni križ općine Breza.

Nakon projekcije filma, prisutnim građanima su se obratili Tuzlić, predstavnici Crvenog križa i ef. Durmić.

Sabir Čiva

Upriličen i vatromet

Promocija dokumentarnog filma

bavljali su članovi benda „Neki novi klinci“, kao i vokalni solista Mustafa Rizvanović.U prvim minutama Nove godine, pomoćnica načelnika Meliha Beširević poželjela je u ime

načelnika građanima mnogo zdravlja i sreće. Početak Nove godine obilježen je i velikim vatrometom.

Tuzlić:Ponuditi

Brezanima sadržaje

Beširević:Poželjela građanimamnogo zdravlja

Stotine građana dočekale Novu godinu

Načelnik prisustvovao prikazivanju filma

brezanski žurnal

januar 2014

Općina Breza

5

TUZLIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE UDRUŽENJA ANTIFAŠISTA ZDK

Nastaviti prenositi istinuIstaknut značaj direktnog kontakta organizacija antifašista s općinskim rukovodstvima

Predstavnici Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Zeničko-dobojskog kantona, Mile Kovačević i

Adil Omerović, sa članovima Općinskih or-ganizacija SABNOR-a Visokog i Breze, pos-jetili su načelnika općine Breza Halila Tuzlića. U više nego prijateljskoj atmosferi posebno je istaknut značaj direktnog kontakta saveza i organizacija antifašista s općinskim ruko-vodstvima i nevladinim institucijama. „Trajno ostaju žive ideje za koje smo bili spremni život položiti“, rekao je predstavnik visočkog SABNOR-a Hanifija Trubljanin, naglašavajući da će dok bude svijeta, biti i borbe za pravdu, za veći komad hljeba, za slobodu.

Suprotstavljanje širenju mržnje Učesnici sastanka obavezali su se da će nastaviti prenositi istinu, kako se zlo ne bi nikada ponovilo. „I danas, iskazujući poštovanje žrtvama patnje strašnih prošlih vremena, obavezni smo čuvati i prenositi punu istinu, ma koliko ona bila uznemirujuća“, rekao je Tuzlić. Zajednička saradnja, kon-statirano je također, svojevrsna je potvrda jačanja svijesti o potrebi odlučnijeg javnog angažmana u cilju suprotstavljanja pojavama širenja nacionalne, vjerske i političke mržnje u krugu svog djelovanja. „Sjećamo se i svih znanih i neznanih boraca u svim ratovima koji su se borili za slobodu, koji su patili i koji su pobijeni. Odajem svima njima počast u ime SABNOR-a, zasnovanog na antifašističkim vrijednostima i tradicijama, koji zna gdje je njegova budućnost“, dodao je Sabahudin Dizdarević, predsjednik brezanskog SAB-NOR-a.

Uvažavanje različitosti Osuđujući svaku pomisao bilo koga koji svoju ideju življenja na ovim pros-torima vezuje za fašizam ili tome slične oblike i sadržaje djelovanja, općinski načelnik Halil

Tuzlić pohvalio je temelje saradnje udruženja antifašista Zeničko-dobojskog kantona, koja na ravnopravnim osnovama svakodnevno grade put zajedničkom antifašističkom opredjeljenju naše zemlje i doprinosu pozi-tivnim stremljenjima društva, uz međusobno

uvažavanje različitosti. „Općina Breza će u realizaciji programa organizacija koje čuvaju sve tekovine NOB-a, i predstavljaju najviši iz-raz visokih etičkih i moralnih vrijednosti, dati bezrezervnu podršku“, zaključio je Tuzlić.

Zajednički snimak učesnika sastanka

Intenzivirati saradnju saveza i općinskih rukovodstava

Pohvaljena saradnja udruženja antifašista ZDK

6 januar 2014

Općina Breza brezanski žurnalKOMISIJA FMPU-A IZVRŠILA PREGLED RADOVA

Uspješno okončan projekt toplifikacije Doma zdravljaNačelnik Halil Tuzlić pozdravio aktivnosti usmjerene na podizanju javne svijesti o energetskoj efikasnosti

Komisija Federalnog ministarstva prostornog uređenja u sastavu Danijel Čapelj, nadzorni inžinjer u ime FMPU-a, Seđida Đonlagić, Sakib Halilović i Mirsad Ramić izvršila je pregled radova na utopljavanju objekta JU Dom zdravlja “Breza”, koji su izvršeni na osnovu Ugovora između Federalnog mini-starstva prostornog uređenja, općine Breza i izvođača radova, firme DEBOS d.o.o. Sa-rajevo. Tehničkom pregledu, u ime izvođača, prisustvovao je Nezir Šljivo, direktor firme DEBOS d.o.o.

Bez nedostataka Konstatovano je da su radovi završeni bez nedostataka, a urađenim je bio zadovoljan i menadžment Doma zdravlja, na

čelu sa direktorom Nisadom Šabanovićem. Kao tehničko lice ispred općine Breza pregledu je prisustvovala Rašida Mušanović, građevinski inžinjer. Ukupna vrijednost topli-fikacije Doma zdravlja, sa učešćem općine Breza u iznosu od 43.000 KM, iznosila je 93.000 KM. Prema riječima općinskog načelnika Halila Tuzlića, realiziranje pro-jekata ovakvog tipa, najbolje pokazuje kako energetska efikasnost štedi novac, te je toplo pozdravio sve aktivnosti usmjerene na podi-zanje javne svijesti o energetskoj efikasnosti.

Smanjenje računa Alen Smajić, saradnik na iz-radi projektnih prijedloga prema domaćim i stranim institucijama, navodi da će buduće aktivnosti općine Breza biti usmjerene ka postizanju energetske efikasnosti u svim sektorima: zgradarstvo (toplifikacija javnih objekata) električna energija (javna rasvjeta) šumarstvo (poljoprivreda) i otpad. Ciljevi koje lokalna zajednica, primjenom projekata ener-getske efikasnosti, želi da postigne su sman-jenje računa za utrošenu energiju u sektoru, djelatnosti ili objektu, poboljšanje kvaliteta usluga u pojedinim sektorima i poboljšanje kvaliteta vazduha na teritoriji zajednice.

Menadžment Doma zdravlja zadovoljan urađenim

Radovi izvršeni bez nedostatakaTuzlić: Podići svijest

brezanski žurnal

januar 2014

Općina Breza

7

U MJESNOJ ZAJEDNICI PRHINJE

MEMORIJALNI TURNIR “MEHO RAHMANOVIĆ MEX”

Neprijatna vijest došla je iz Odjela komunalno-ekološke policije sredinom prošlog mjeseca. Eko-policajac Belmin

Bajrić izvijestio je kako je sa svojim kolegama 17. januara, po prijavi stanovnika MZ Prhinje, izašao na lokaciju zatekavši neprijatan prizor u vidu više odloženih vreća napunjenih ko-stima životinjskog porijekla. “Nakon izlaska na teren, odmah smo obavijestili Policijsku stanicu Breza, policajci su došli, slikali i na-pravili zapisnik. U saradnji s mjesnom zajed-

Sead Rašidović pobjednik je 14. memo-rijalnog turnira “Meho Rahmanović Mex”, održanog 25. januara u Brezi.

On je nakon 9 kola, u konkurenciji 64 igrača, sakupio 8 poena. Remizirao je jedino sa Konjičaninom i Mrnđićem, kojima je pripalo drugo, odnosno treće mjesto. Igrači su, u motelu “Bosnia”, imali po 15 minuta za razmišljanje tokom partije. Odigrano je 279 partija, od čega je

41 okončana remijem. Bijeli su slavili 113, a crni 125 puta. Sudili su Mirza Miralem i Mehmed Kadrić, dok je direktor turnira Tahir Gavranović. Organizator je ŠK “Preporod”, a pokrovitelj Halil Tuzlić, načelnik Općine Breza. “Bio je ovo sjajno organiziran turnir. Šahisti iz Konjica tradicionalno učestvuju. Ovog puta Muamer Mrnđić osvojio je odlično 3. mjesto. Čestitke pokrovitelju turnira - općini

Breza i organizatorima na čelu sa Tahirom Gavranovićem”, rekao je Sulejman Mulić. Tabela: Sead Rašidović 8, Muris Konjićanin 7½, Muamer Mrnđić 7, Goran Trkulja, Safet Terzić i Samir Spaho 6½, Srđan Zlobec, Enver Muratović, Salko Bjelopoljak, Saša Kokoruš, Aldin Tatarević i Nevenko Grozdanić 6, Mirza Mehmedović, Amir Hadžović, Dino Marković, Halim Hutinović i Enes Sejdić 5½...

Uklonjene deponovane životinjske kosti

Sead Rašidović pobjednik u Brezi

nicom i Službom civilne zaštite općine Breza, Amir Velić, Almir Frljak, Dževad Avdukić i ja pristupili smo uklanjanju kostiju”, kaže Bajrić.Općinski načelnik Halil Tuzlić ističe da zabrinjava način na koji su kosti jednostavno dovezene i ostavljene na livadi. “Općina Breza pridaje veliki značaj lokalnoj ekološkoj policiji kao resursu koji će

pomoći u očuvanju životne sredine”, ocijenio je Tuzlić. - Pošto nismo zatekli počinioce, nismo mogli ništa da uradimo. Komunalna policija efikasna je samo u trenutku kada uh-vati prestupnika, ali smo sve preduzeli da to proslijedimo nadležnim službama - izjavljuje komunalni policajac Bajrić.

Tuzlić:Očuvanje sredine

Na lokalitetu MZ Prhinje odložene kosti

Zajedničkim naporima deponija sanirana

Bajrić:Preduzeli sve

mjere

Odigrano 279 partijaMeliha Beširević i Tahir Gavranović

na otvaranju

8 januar 2014

Općina Breza brezanski žurnalHUMANITARNA ORGANIZACIJA „HUMAN APPEAL INTERNATIONAL“

Humanitarna organizacija Human Ap-peal International (HAI) u saradnji sa Centrom za socijalni rad, upriličila je

podjelu paketa kurbanskog mesa za socijal-no ugrožena lica na području općine Breza. U sklopu ovog humanitarnog programa paketi su podijeljeni za 180 domaćinstava. „Svake godine organizujemo podjelu kurbanskog mesa, dijelimo korisnicima kuhinja i centara za socijalni rad. Naša organizacija je volont-erska, humanitarna organizacija osnovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 1984. go-dine, a djeluje u sektoru pomoći i razvoja.

Otvoreni za saradnju Ima konsultativni status u Vijeću za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija“, rekao je dr. Yousuf Issa, predstavnik HAI BiH. Organizacija je svoj rad u Bosni i Hercegovini počela u maju 1992. godine. Sadašnje aktivnosti usmjerene su na obra-zovne, zdravstvene, socijalne projekte, kao i na program zbrinjavanja jetima sa pratećim aktivnostima. „Među našim aktivnostima je i redovna mjesečna novčana pomoć - donacija za 4.000 jetima. Posebno se mogu izdvojiti projekti pomoći socijalno ugroženim porodicama, pomoć učenicima osnovnih škola i projekt kućne radinosti. Značajno je spomenuti podršku izgradnji i obnovi džamija i opremanju učionica u džamijama. Ove go-dine vjerovatno ćemo opremiti ambulantu u Goraždu, a prethodnih godina pomogli smo

opremanju centara za dijalizu, doniravši osam aparata. HAI je organizacija otvorena za saradnju i realizaciju mnogih korisnih pro-jekata“, istakao je Issa.

Kontinuirana pomoć Nezir Dinarević, direktor JU Centar za socijalni rad, zahvalio je na ovoj vrijednoj pomoći i na svemu onome što HAI, You-suf Issa i njegove kolege čine za socijalno

Podjela paketa socijalno ugroženim licimaMeđu našim aktivnostima je i novčana pomoć - donacija za 4.000 jetima – rekao je dr. Issa

ugrožene kategorije stanovništva BiH. „Dok sam bio direktor u srednjoj školi, zahvaljujući ovoj organizaciji, najmanje tri godine imali smo ramazanske iftare za sve učenike, kojih je tada bilo više od osam stotina. Uz pomoć Yousufa Issae realizirali smo i projekt đačke kuhinje u Mješovitoj srednjoj školi „Mehme-dalija Mak Dizdar“, rekao je Dinarević, koji je ovom prilikom dr. Issai uručio zahvalnicu za kontinuiranu višegodišnju pomoć stanovnici-ma općine Breza.

Paketi za 180 domaćinstava

Issa: Projekti pomoći

Dinarević (desno) uručio zahvalnicu

brezanski žurnal

januar 2014

Društvo

9

U Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“ održana je tradicionalna akcija „Zimski raspust u Biblioteci“. Program škole

šaha, namijenjen djeci, vodio je nastavnik Ti-gran Kojić, Fide majstor. Posljednjih nekoliko godina teško je zamisliti raspuste bez ove akcije, kao i Brezu bez „kraljevske igre“, koja je u sportskom smislu mali zaštitni znak ovog grada. Na finalnoj manifestaciji ovogodišnje škole šaha Kojić se zahvalio direktorici Bibli-oteke Indiri Lukačević na saradnji, dobroj volji i ljubavi koju pokazuje prema djeci i svemu onome što se radi s mladima.

Neopisiva vrijednost „Tu sam da vam pomognem, ne samo kada je u pitanju šah, nego bilo šta drugo u životu. Nemojte slučajno da neko ima problem čijem rješavanju mogu pomoći, a da se ne obrati“, poručio je, između osta-log, učesnicima škole šaha Kojić. Pozivajući se na izjavu svjetskog šahovskog šampiona Emanuela Laskera, koji je rekao da „Učenje šaha mora biti i učenje nezavisnog mišljenja i prosuđivanja“, Kojić je naveo da se ta neo-pisiva vrijednost šaha treba iskoristiti. „Sta-vovi i vrijednosti na koje djelujemo šahom i izgrađujemo ih su: učenje, rad, disciplina, mudrost, kreativnost, red, ljepota, istina, samopoštovanje, pravda, samokritičnost, sloboda, zdravlje, prijateljstvo, dostojanstvo, upornost i solidarnost – rekao je za naš list Tigran. Lukačević je uputila izraze zahval-nosti Kojiću na svim dosadašnjim trenucima provedenim s članovima Biblioteke, i kao mali znak zahvalnosti za urađeno, dodijelila poklon. „Hvala vam što ste svoje vrijeme raspusta proveli u ugodnom druženju u ovoj ustanovi. Mi ćemo vam i dalje biti na

raspolaganju. Sve ovo bi neostvarivo bilo bez nastavnika Tigrana Kojića, koji se svaki put na volonterskoj osnovi odazove na sve naše pozive. Djeci želim mnogo dobrih ocjena u drugom polugodištu i lijepih trenu-taka sa učiteljima i nastavnicima – dodala je Lukačević.Mladim šahistima svoje bogato znanje i iskustvo na završnoj manifestaciji preno-sio je i istaknuti šahovski klupski sudac Vili Barić. Osim škole šaha, u sklopu zimskog raspusta Biblioteka je osigurala prostorne pretpostavke za održavanje radionica veza. Obraćajući se učenicama osnovnih i srednjih škola, koje su sudjelovale u radionicama, kao i osobi koja je rukovodila svim aktivnostima, Muameri Dervišević, Lukačević je naglasila

kako se radi o novom projektu.

Proširiti aktivnosti „Nadam se da ćemo sa aktivnosti-ma nastaviti i da ćemo biti u još većem broju. Moja očekivanja su premašena. Posebnost radionice ogleda se u tome što smo, na neki način, uspjeli od zaborava otrgnuti ono što često nesvjesno guramo u zapećak, a to su naše tradicionalne vještine, vještine naših nana i ono s čime smo odrastali. Nadam se da ćemo u ljetnom periodu proširiti aktivnosti – konstatirala je Lukačević. Direktorica Opće biblioteke je, za veliki doprinos kvalitetnom provođenju slobodnog vremena učenika, kojima je pomagala da razviju talente i krea-tivnost, uručila poklon Muameri Dervišević.

ZIMSKI RASPUST U OPĆOJ BIBLIOTECI

Škola šaha i Radionica veza premašile očekivanjaU znak zahvalnosti za učinjeno, Tigranu Kojiću i Muameri Dervišević uručeni pokloni

Učesnici škole šaha

Čuvanje tradicionalne vještine

Intervju brezanski žurnal

10 januar 2014

Čitati treba zbog radosti otkrivanja lijepe riječi

INDIRA LUKAČEVIĆ, DIREKTORICA OPĆE BIBLIOTEKEOpća biblioteka “Muhamed Kantardžić” najznačajnije je kulturno žarište na području općine Breza, s brojnim promocijama, izložbama i raznovrsnim programima nami-jenjenim svim dobnim skupinama građana. Osoba koja najveći užitak nalazi u spoznaji da radi nešto što ljudima donosi radost, ugodu i osmijeh na licu, direktorica ove ustanove Indira Lukačević, svojim najvažnijim zadat-kom smatra stalno obogaćivanje biblioteke i još potpuniju saradnju sa učenicima, kao i sa svim ostalim korisnicima usluga Gradske biblioteke. Lukačević, sa svojim kolegama, posebnu brigu posvećuje djeci i mladima, za koje se organiziraju raznovrsne primjerene aktivnosti koje potiču učenje, čitanje i krea-tivnost. Nema sumnje da je građane svojom predanošću, susretljivošću i radom, kao i pre-poznatljivom saradnjom sa svim ustanovama u cilju širenja kulture i pozitivnog duha Breze i van granica ove općine, Indira Lukačević traj-no zadužila i ostavila neizbrisivi trag u raznim kulturnim djelatnostima. Sa jednom od na-jproduktivnijih djelatnica iz oblasti kulture razgovarali smo krajem prošlog mjeseca.

Reformirana i prilagođena no-vom dobu, Opća biblioteka „Muhamed Kantardžić“ hrli ka svojim čitaocima željnim novih saznanja. Koliko godina traje avantura Gradske biblioteke? Priča o našoj Biblioteci počinje daleke 1954. godine kada su upisani prvi čitaoci i zavedene prve knjige u inventar biblioteke. Zvanični dokument o pokretanju rada biblioteke u našoj opštini ne posjedu-jemo (znatan dio dokumentacije je deva-stiran tokom agresije). Jedini zvanični doku-ment koji smo zatekli u biblioteci je Rješenje Narodnog odbora Breza o produženju rada Gradske biblioteke kao samostalne ustanove od 31. 10. 1960. godine. Uz manje statusne promjene biblioteka je uspješno prošla svoj razvojni put do moderne kulturno-obrazovne institucije i danas predstavlja prostor u kome se građani Breze okupljaju u raznim ak-tivnostima vezanim za kulturno-informacionu djelatnost, stvarajući ugodnu sredinu za rad, igru i druženje svih dobnih grupa i u stalnom nastojanju da svoj rad obogati što raznovrsni-jim sadržajima. Avantura se nastavlja!

Koje su to aktivnosti koje ova kulturno-obrazovna ustanova sprovodi u cilju zadovoljenja potreba čitalačke popu-lacije na području općine Breza? Za biblioteku je važno da ona nije samo spremište knjiga, nego aktivni sudi-onik i stvaralac života u zajednici u kojoj djeluje. Pored kvaliteta i stručnog provođenja bibliotečkih službi i usluga, važna je i organi-zacija aktivnosti koje pridonose kulturnom životu zajednice. U Općoj biblioteci „Mu-

hamed Kantardžić“ redovno se realizuju književne večeri, promocije, izložbe, tribine, muzičke večeri, predavanja, konkursi za učenike brezanskih škola, časovi lektire, lut-karske predstave, prodajne izložbe knjiga i na taj način Biblioteka je postala nezaobilaz-no mjesto ili kako mi to u Biblioteci volimo reći: postala je dnevni boravak grada. Naši gosti su bili istaknuti književnici, univerzitetski profesori, slikari, režiseri, muzičari. Posebnu pažnju poklanjamo našim, brezanskim, stvaraocima i na taj način promovišemo zavičajnu kulturu ali potičemo i podržavamo naše sugrađane da izraze svoju kreativnost. Od kraja 2009. godine Biblioteka je puno-pravna članica COBISS sistema koji se zas-niva na online komunikaciji između lokalnih računarskih sistema i centralnog bibliotečko-informacionog servisa u Nacionalnoj biblio-teci BiH. Dječija igraonica je projekt koji se u našoj biblioteci realizuje već četrnaestu godinu za redom i na koji smo posebno ponosni. Cilj igraonice je da djeca kroz igru,

Lukačević: Avantura se nastavlja

Foto: Jasmin Omerhodžić

kao temeljnu dječiju aktivnost, unaprijede svoj cjelovit razvoj i da kroz vlastite aktivnosti razvijaju svoju fizičku i psihičku osobnost i da iskustva stečena u igri budu priprema za školu i život. Takođe, djeca kroz igru jačaju proces socijalizacije koji je od izuzetnog značaja u vrijeme kada se djeca sve manje zajedno igraju i druže. Punu opravdanost rada i postojanja igraonica dobiva kroz pozi-tivna mišljenja roditelja, prosvjetnih radnika kao i lokalne zajednice.

Pored svoje osnovne djelatnos-ti, Gradska biblioteka nositeljica je raznih kulturnih manifestacija, organizatorica književnih susreta i brojnih društvenih skupova. Možete li izdvojiti neki posebno drag događaj? U oblasti svog djelovanja Biblioteka realizuje raznovrsne aktivnosti i sadržaje i na taj način nastoji upotpuniti i obogatiti kulturni život opštine ostavljajući svjedočanstvo o kul-turnom doprinosu i postignutim rezultatima. Dani Božidara Bože Bunjevca su zasigurno

brezanski žurnal

januar 2014

Intervju

11

događaj koji bih posebno izdvojila kao mani-festaciju koju je, ne samo brezanska, nego i cijela bh. javnost sa oduševljenjem dočekala i pozdravila. Bila je to prilika da se bar na ovaj način zahvalimo čovjeku koji je ostavio dubok pečat u kulturnom životu Breze. Pored ljepote grada i kulturno-historijske baštine, Breza je bila kolijevka u kojoj su stasavali ljudi koji su se svojim znanjem i idejama, ra-dom ili nekim drugim umijećima svrstali u red onih koje Breza ne može i ne smije zaborav-iti. Činjenica je da, kako vrijeme prolazi, ljudi po kojima je Breza prepoznatljiva sve više padaju u zaborav (Alija Sirotanović, Božo Bunjevac, Ibrahim Dedić i mnogi, mnogi drugi). Evo, već u augustu ove godine pada 100-godišnjica rođenja Alije Sirotanovića i to je lijepa prilika da se pokrene tradicionalna manifestacija kulture i umjetnosti koja bi otrg-la od zaborava ljude koji su svojim životom i djelom ostavili neizbrisiv trag utkan u historiju Breze.

U kojoj mjeri kroz svoju djelat-nost Biblioteka proizvodi određene ishode, posljedice i rezultate značajne za razvoj zajednice koju uslužuje? Dugoročni cilj ili svrha bibli-oteke jeste da proizvodi određene ishode, posljedice, svrhe, rezultate od značaja za život i rad korisnika i za razvoj zajed-nice koju uslužuje. Uposlenicima Opće biblioteke“Muhamed Kantardžić“ želja je da korisnicima i posjetiocima u Biblioteci bude prijatno, da se osjećaju ugodno, da Bibli-oteka bude mjesto susreta na predavan-jima, tribinama, kreativnim radionicama, gdje će im biti omogućeno da drugima pokažu put do znanja i zadovoljstva u životu. Kao lokalna kapija znanja koja pruža osnovne uslove za učenje tokom cijelog života, Bibli-oteka omogućava da sve vrste znanja i in-formacija budu na raspolaganju korisniku. Naša Biblioteka nastoji da stalno unapređuje svoju ulogu posrednika između knjige i in-formacije i korisnika kroz poboljšanje uslova za rad, omogućavanje pristupa elektronskim izvorima u Biblioteci u cilju permanentnog obrazovanja kroz promovisanje kulture čitanja od najmlađeg uzrasta (Igraonica ), uz njegovanje zavičajnosti i njenih najvećih umjetničkih vrijednosti. Usmjerenost na ko-risnike i zadovoljenje njihovih potreba kroz stalno proširivanje i bogaćenje usluga ostaje suština bibliotečkog posla. Zadovoljan koris-nik je jedina mjera uspješnosti za jednu javnu biblioteku i njenu promociju.

O kojem broju naslova možemo govoriti, ko je najmlađi, a ko najstariji reg-istrirani čitalac? Naša biblioteka raspolaže fon-dom od 18.000 bibliotečkih jedinica koji

koriste naši čitaoci svih uzrasta, od djece predškolskog uzrasta, učenika srednjih i os-novnih škola, studenti, zaposleni, domaćice, nezaposleni, penzioneri. Pored knjige, najveće blago biblioteke su njeni čitaoci. Sa ponosom ističemo da najmlađi korisnik ima 2,5 godine, ali posebno se dičimo našim na-jstarijim članovima, među kojima je gospođa Elizabeta Ela Maričević koja je povjerenje našoj biblioteci poklonila od njenog početka. I još uvijek čita istim žarom.

Čuvaj se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu, navodi se u jednoj ru-munskoj poslovici. Kako one koji potcjen-juju utjecaj čitanja knjiga na obogaćivanje čovjekovog života ubijediti da upravo njih košta što ne čitaju, te da su za idealan život potrebni dobri prijatelji i dobre kn-jige? Idealnog života nema, pogotovo ne u vremenu u kome mi živimo, a sve je, neka-ko, manje i dobrih prijatelja. Znači, u ovom slučaju, ostaju nam knjige kao naši najbolji prijatelji. Postoje dvije vrste osoba: one koje vole čitati i one koje to ne vole. Ona treća vrs-ta osoba koja s vremena na vrijeme pročita knjigu je zanemarljiva i na nju ne treba trošiti vrijeme. Čitati treba zbog umjetničkog užitka, zbog potrebe za znanjem, zbog radosti ot-krivanja lijepe riječi i emocija koje će ta riječ probuditi u nama. U knjige se moraš zaljubiti i dopustiti im da rastu s tobom. Uostalom, ljubav prema knjizi se njeguje brižljivo – od porodice, škole, pa do okruženja koje bi trebalo da se odnosi prema knjizi kao istin-skoj duhovnoj vrijednosti.

Civilizacija je oduvijek živjela od pisane riječi, sve što nije zapisano izgubljeno je, kakva je budućnost pisane riječi? Biblioteke se, više nego ikad, suočavaju sa izazovom novih tehnologija koje nude lako dostupne i raznovrsne sadržaje a ne iziskuju nikakav napor korisnika koji ne mora ni da izađe iz kuće da bi došao do njih. Ipak, nijedan od novih medija još nije uspio da u potpunosti zamijeni štampanu knjigu. Čitaoci koji odu na neko vrijeme iz bibli-oteke ponovo se vrate jer ništa im ne može donijeti atmosferu biblioteke, miris knjige i osjećaj opuštenosti dok čitaju. Kad jednom zakoračite u svijet knjige iz njega nećete moći izaći. Niti ćete htjeti.

Kakvi su to sadržaji koje možemo očekivati u predstojećim mjesecima? Prije nekoliko dana je završen naš projekt „Zimski raspust u biblioteci“ koji je studentima i učenicima pružio mogućnost da svoje slobodno vrijeme iskoriste da se zabave, prošire svoja znanja i nauče nešto novo. Početkom mjeseca februara imaćemo vrlo zanimljivo predavanje o žrtvama manip-ulacije, a takođe prigodno će biti obilježen, kao i prethodnih godina, 1. mart – Dan nezavisnosti BiH. U aprilu obilježavamo Međunarodni dan dječije knjige kao i Svjetski dan knjige... A da vam ne bismo otkrili sve ono što u narednom periodu pripremamo pozivamo čitaoce „Brezanskog žurnala“ da nas posjete i postanu članovi velike porodice naše Biblioteke.

Lukačević s Nurom Bazdulj-Hubijar i prijateljima Opće biblioteke

12 januar 2014

Društvo brezanski žurnalDVODNEVNI SEMINAR ZA PROSVJETNE RADNIKE

„UNIQA OSIGURANJE“ DARIVALA POKLON-PAKETE

AKCIJA OŠ “SAFVET-BEG BAŠAGIĆ”

Tokom zimskog raspusta u prostori-jama OŠ „Safvet-beg Bašagić“ održan je dvodnevni edukativni seminar za

odgajatelje, nastavnike razredne nastave i nastavnike maternjeg jezika, zasnovan na pilot modelu projekta „Implementacija definisanih ishoda učenja u jezičko- komu-nikacijskom području“. Prva faza provedena je tokom 2013. godine, gdje je 50 odga-jatelja s područja ZDK učestvovalo u četiri petodnevne radionice, kako bi ove godine, u svojstvu mentora, sa svojim kolegama po-dijelili iskustva. Obučeni treneri s područja općine Breza, prosvjetne radnice Snježana Pandža i Mersiha Velić, 13. i 14. januara posvetile su vrijeme i energiju prenošenju znanja svojim kolegama u svim predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, kako bi se unaprijedio kvalitet nastave, što će za ishod imati bolje znanje i uspjeh učenika. „U trogodišnjoj realizaciji, u periodu 2013-2015. godine, predviđeno je da obučeni odgajatelji, nastavnici razredne i predmetne nastave ostvare konkretnu promjenu u nastavnom procesu u smislu poboljšanja

Doniranjem poklon paketa – seta opreme za praktičnu nastavu u okviru pred-meta Tehnička kultura učenicima Os-

novne škole “Enver Čolaković”, kompanija „Uniqa osiguranje“ još jednom se pokazala kao društveno odgovorna firma i prijatelj mnogim udruženjima, nevladinim organizaci-jama i osnovnim školama. “Svaki prosvjetni radnik ima u cilju zainteresovati učenike za svoj predmet i nastavu učiniti sadržajnijom. Časovi Tehničke kulture nude mogućnost i timskog rada, tako da je svaki doprinos boljoj kvaliteti nastave od izuzetne važnosti”, rekao je Benjamin Čosić, direktor škole. “Željeli smo doprinijeti tome da časovi Tehničke kulture budu zanimljiviji, a ujedno potaknuti želju i radoznalost osnovaca za ovaj pred-met”, izjavio je Branislav Đurić, predstavnik „Uniqa osiguranja“ za Brezu. Učenicima 30 osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, u sk-lopu predstavljanja paketa ‘’Majstorski potez’’ - osiguranje stana i kuće, ova kompanija dari-vala je poklon pakete za opremanje učionica Tehničke kulture. Ukupna vrijednost donacija je 10.000 KM.

Učenici Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“ i ove godine obradovali su štićenike jednog od domova za djecu

bez roditeljskog staranja. Prošle godine pos-jetili su Bjelave, a ove godine Zenicu. U ovom simboličnom gestu učestvovali su učenici i roditelji, nastavnici i ostalo osoblje. Koor-dinatori projekta bile su nastavnica likovne kulture, Beisa Biberović, i pedagogica škole, Mersiha Šehić uz svesrdnu pomoć roditelja i učenika. „Hvala svima koji su pomogli da realizujemo projekt „Paketići za svu djecu”. Učenici su pripremili 118 poklon-paketa, upa-kovali i uručili djeci bez roditeljskog staranja u Domu za djecu Zenica. Hvala u ime divne i drage djece Doma“, navela je Šehić.

A. Dizdarević

Unaprijediti kvalitet nastave

Donacija za OŠ „Enver Čolaković“

Uručeno 118 poklon-paketa

kvaliteta i uspješnosti u savladavanju grad-iva“, pojasnila je Pandža. Seminaru u Brezi pristvovalo je 32 prosvjetnih radnika, sazna-jemo od Mersihe Velić, profesorice razredne nastave. Projekt „Implementacija definisanih

ishoda učenja u jezičko- komunikacijskom području“ u partnerstvu realiziraju Ministar-stvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, Pedagoški zavod i organizacija „Save the Children“.

Seminaru prisustvovalo 32 prosvjetnih radnika

Čosić (u sredini): Doprinos poboljšanju nastave

Kolektiv OŠ koji je realizirao projekt

brezanski žurnal

januar 2014

Društvo

13

Drugo mjesto u IlijašuŠKOLA FUDBALA „OSMAN OMANOVIĆ OSMICA“

Sačuvati stare običaje od zaboravaUDRUŽENJE ŽENA „BEHAR“

U organizaciji Udruženja žena “Behar” organizovano je „Bosansko sijelo“ koje je održano u motelu “Bosnia”.

Cilj druženja bila je promocija aktivnosti udruženja, a ovo okupljanje je, između os-talog, upriličeno sa ciljem da se stari običaj ovog kraja, umijeće pravljenje slatkiša ćetenije, sačuva od zaborava i prenese na nove generacije. U veselom dekoru pred velikim brojem žena iz Breze, tokom večeri, također, igralo se i pjevalo. “Ovo smo organ-izovale da se upamte običaji koji se slabo praktikuju, i da ne izađu iz zaborava”, priča Senija Tuzlić, predsjednica UŽ “Behar”. Tradicija pravljenja ćetenije pre-

Na turniru održanom u Ilijašu, mladi nogometaši ŠF „Osmica“ (generacija 2001/2002) osvojili su drugo mjesto.

U regularnom vremenu dječaci u 4 utakmice nisu primili niti jedan gol. Finale su izgubili nakon izvođenja jedanaesteraca. U prethod-noj godini osvojili su nekoliko važnih turnira te je za njih bila izuzetno uspješna. „Radi se o jednoj radnoj i talentovanoj generaciji, pa ne treba da brinemo za budućnost brezanskog fudbala. U našoj školi stvorena je pozitivna klima u radu sa svim generacijama, u svakoj imamo nadarene djece, ostvarujemo dobre rezultate i svi želimo raditi“, pun je riječi hvale na svoje vrijedne igrače Fahrudin Hodžić, trener u „Osmici“, koja je, tokom svog pos-tojanja, odgojila stotine brezanskih mališana, od kojih su mnogi danas veoma uspješni u svijetu fudbala. ŠF „Osmica“: Uspješan nastup

Članice UŽ „Behar“

poznatljiva je u Brezi, kao i u brojnim bosan- skohercegovačkim gradovima. “Pravljenje ćetenije traži pravo majstorstvo da bi se od stvrdnutog šećera došlo do slatkiša tankih niti. Da bi se na-pravila dobra ćetenija potrebno je oko 2 sata rada, a neophodno je da sudjeluje više osoba. Spravljanje ćetenije, u principu, uvijek okuplja veći broj osoba radi zabave i druženja, što je možda i najveći pozitivni efekt njegovanja ovog drevnog narodnog običaja”, pojašnjava Senija.

Tuzlić (lijevo): Pravljenje ćetenije traži majstorstvo

14 januar 2014

Društvo brezanski žurnal

Svi mališani proteklih dvanaest mjeseci bili dobriDJED MRAZ I DOBRE VILE U IGRAONICI, UZ PJESMU I IGRU U NOVU GODINU

Zaista je lijep osjećaj vidjeti osmijeh na dječijim licima

UČENICI GIMNAZIJE „MUHSIN RIZVIĆ“ ORGANIZOVALI PODJELU PAKETIĆA

Povodom novogodišnjih praznika, učenici III-b razreda Gimnazije „Muh-sin Rizvić“ iz Breze sa profesoricom

Lejlom Karavdić su organizovali humanitarnu akciju „Jedan osmijeh više!“ čiji je cilj od pri-

Dječija igraonica u sastavu Opće bib-lioteke „Muhamed Kantardžić“ i ove godine organizirala je doček Djeda

Mraza i dodjelu paketića. Uz interaktivnu novogodišnju predstavu, pjesmu i igru, bro-jni mališani sjajno su se zabavili. Djed Mraz, jedna od najvećih dječijih radosti, nije došao s patuljcima i velikim sankama koje vuku ir-vasi, naprotiv, pojavio se pješke, ali ove go-dine u društvu dražesnih pomoćnica dobrih vila, koje su sa svojim magičnim osmijesima i štapićima došle ispuniti sve dječije želje i snove. Tokom cijele prošle godine, vile su pažljivo pratile najmlađe i uredno bilježile ko je bio dobar a ko loš. Nakon što je ustanov-

kupljenih novčanih sredstava, igračaka, na-praviti paketiće za socijalno ugroženu djecu sa područja Općine Breza. Podjela za djecu iz četrdeset porodica održana je u prostori-jama škole. Prema riječima sudionika, djeca

Mališani s oduševljenjem dočekali Djeda Mraza

Djed Mraz dao poseban pečat događaju

su bila vidno iznenađena i obradovana, te su osmijesi na njihovim licima govorili više od riječi. Sa mališanima se uz podjelu paketića družio i Djed Mraz koji je svojim prisustvom dao poseban pečat ovom događaju. „Zah-valjujemo se svima koji su pomogli ovoj hu-manitarnoj akciji. Zaista je lijep osjećaj vidjeti osmijeh na dječijim licima. Naša ekipa je vrlo zadovoljna“, kazala je Amra Hubić, učesnica ove akcije. Amina Čiva

ljeno da su svi mališani proteklih dvanaest mjeseci bili dobri, uslijedile su nagrade za njihovo slušanje roditelja i odgajateljica. Obavijeni prazničnom čarolijom Djed mraz, vile, mališani i njihovi roditelji vođeni djetetom u sebi, podigli su zastavu radosti i uplovili u svijet mašte, dok su veseli glasovi živopisnim bojama oslikavali prostorije Gradske bibli-oteke. „Ništa se ne može porediti sa osmijes-

ima koje smo izmamili na licima djece. Želim još jednom da se zahvalim roditeljima koji su i ovog puta dali svoj nesebičan doprinos or-ganizaciji ovog događaja, puno hvala Djedu Mrazu i vilama, što nas u svojoj prazničnoj turneji i ove godine nisu zaobišli, kao i svima onima koji podržavaju i cijene naš rad“, re-kla nam je direktorica Opće biblioteke Indira Lukačević.

Dobre vile ispunjavale dječije želje

Učenici III-b odjeljenja obradovali najmlađe

Foto: Emina Buljetović

brezanski žurnal

januar 2014

Društvo

15

PRVI „SPORTZDK VOLLEYBALL OPEN“

NA IGMANSKOM MARŠU ANTIFAŠISTI IZ BREZE

ODRŽANA AKCIJA DARIVANJA KRVI

Jedan od projekata koji je naišao na pozitivne reakcije sportista i sportske javnosti u Zeničko-dobojskom kantonu

je Prvi „Sportzdk Volleyball Open“. Riječ je o turniru za odbojkašice koji je prošlog mjeseca održan u sali zeničke Prve gim-nazije. Učešće su uzele ekipe sarajevskog Igmana, Breze, Žepča, Maglaja, Kaknja i zeničke Željezare. ŽOK Igman, koji pred-vode treneri Senad Hodžić i Adnan Muzur, u finalu je sa 2:0 (25:13, 25:16) pobijedio ŽOK „Breza 1934“. Statuu, diplomu i cvijeće za igračice drugoplasirane ekipe ŽOK „Breza 1934“, uručio je član Organizacionog odbora Senaid Begić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK. Po ocjenama svih učesnika i brojnih gostiju, ovo natjecanje bilo je izvan-redno organizovano i izuzetno posjećeno od strane ljubitelja sporta, a posebno odbojke. Za Odbojkaški klub „Breza 1934“ na ovom turniru nastupile su: Amra Hubić, Aldijana Hasanović, Adna Begić, Selma Redžo, Lejla Frljak, Esma Avdukić, Nadina Čosić, Nejra Bešlija, Lejla Mušanović, Dijana Herić i Zuhra Hadžalić. Trener ekipe bio je Jakub Ganić.

Dana 25. januara, SABNOR Breza, na čelu sa predsjednikom Sabahudinom Dizdarevićem, aktivno je učestvovao

u obilježavanju 72. godišnjice legendar-nog Igmanskog marša, jednog od ključnih događaja iz Narodnooslobodilačke borbe ‘42. Snijeg koji je počeo padati noć ranije, tog dana je prerastao u mećavu, čime su dodatno dočarani uvjeti originalnog Ig-manskog marša. Da je duh Igmanskog marša i dalje živ, pored velikog broja bh. antifašističkih udruženja, pokazali su i gosti svih generacija iz Slovenije, Hrvatske i Sr-bije. U ovogodišnjem simboličnom maršu od Brezovače do Velikog polja snažnu volju pokazali su i predstavnici iz Breze: Almasa Dizdarević, Alma Mahmutović, Mirzeta Rizvo i Ismet Rizvo. Autentičnosti atmosfere je do-prinijelo i tradicionalno služenje vojničkog graha i toplog čaja. SABNOR Breza je pri povratku odao počast i polaganjem cvijeća na spomen obilježje u Rajlovcu, na mjestu gdje je nekada stajao drveni most preko kojeg su, u noći sa 27. na 28. januar, prešli učesnici Igmanskog marša. A. Kurspahić

Crveni križ Breza i kantonalna bolnica Zenica sproveli su u Radničkom domu akciju dobrovoljnog darivanja krvi,

kojoj je pristupilo 76 građana, a prikupljene su 62 doze. Sekretar Crvenog križa općine Breza Kemal Nefić i ovom je prilikom izrazio zahvalnost svima koji su se odazvali akciji, Domu zdravlja Breza na ustupljenim kreveti-ma, te općinskom načelniku Halilu Tuzliću kao pokrovitelju akcije. „Nečiji život možete spasiti za samo jedan sat vašeg vremena, humanost je vrlina čovjeka“, poručio je Nefić.

Odlične igre ŽOK „Breza 1934“

Obilježena 72. godišnjica jedne od pri-jelomnih operacija partizanske vojske

Prikupljene 62 doze

Sastav ŽOK „Breza 1934“: Drugo mjesto

Foto: Mirza Subašić

Antifašisti iz Breze: Odali počast

Akciji pristupilo 76 građana

16 januar 2014

Intervju brezanski žurnal

Svi ovom gradu dugujemo neštoPROFESORICA FAJZA GAVRANOVIĆRazgovarala: Amina Čiva

Foto: Amina Čiva

Fajza Gavranović, prof. njemačkog jezika i književnosti, izgleda kao rođena s tal-entom za podučavanje drugih. Ima tu

divnu privilegiju da sa zadovoljstvom obav-lja svoje radne zadatke, a najviše uživa u komunikaciji s učenicima kao i u radu tokom nastave. Napominje da joj je dobra organiziranost od velike važnosti i mišljenja je kako je rad u skladu s postavljenim prior-itetima jedini način za ostvarivanje ciljeva. Gavranović kaže da je Breza grad u kojem žive talenti iz svih društvenih oblasti, sa nevjerovatnom kreativnom energijom, sredi-na u kojoj se svakodnevno pojavljuju dobre ideje, i kako naglašava, veoma joj je drago da mladi imaju početni impuls za dalji rad na razvijanju svojih umijeća. Naša sagovornica, osoba široke intuicije i invencije, koja je svim bićem predana onome što jeste i što pred-stavlja, zaposlena je u “Gimnaziji Muhsin” Rizvić, a svojim učenicima dođe kao neka vrsta gurua kojeg rado slušaju i besprijekorno uvažavaju. Veoma je značajan njen doprinos promoviranju i jačanju kulture dijaloga kao katalizatora kreativnosti, i izgradnji mostova razumijevanja među srednjoškolcima na različitim nivoima. Realizirajući različite vrste edukacije u cilju osposobljavanja mladih ljudi da se aktivno uključe u procese dijaloga na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou, Gavranović posebnu pažnju posvećuje radu sa debatantima, na koje je mnogo ponosna, a koji se, pod njenim mentorstvom, uspješno natječu na raznim turnirima s drugim de-batnim klubovima iz srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Doseg Fajze Gavranović odličan je putokaz svim nadolazećim gen-eracijama mladih ljudi da i oni to ostvare u svojim profesijama. Nedvojbeno je da se radi jednoj iznimno karizmatičnoj ličnosti koja će nam u skorijoj budućnosti zasigurno ponu-diti još mnogo toga dobroga, ne ostavljajući nas ravnodušne kako svojim svesrdnim angažmanom na polju promocije aktivnosti u korist mladih, tako i svakodnevnom bor-bom za potpunu kreativnu slobodu svojih srednjoškolaca.

Ko je Fajza Gavranović i šta se krije iza tog imena? Prof. njemačkog jezika i književnosti sa završenih šest stepeni njemačkog jezika na Goethe-Institutu u Njemačkoj i četverogodišnjem studiju, Odsjek za njemački jezik i književnost na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Beskrajne papirologije, dežurstva, pisanja godišnjih, mjesečnih i operativnih planova, razredništva, plan-iranje i sve ostalo. Zanimanje profesora veoma je zahtjevno. Kako uspijevate sve stići i uspješno odgovoriti brojnim obavezama? Najbitnija je dobra organiziranost. Kada organizuješ dobro dan, možeš stići sve, pa čak da ti i ostane vremena. Naravno, bitno

znate, da kada završite fakultet, aplicirate za posao, osim diplome dodatne bodove imate i za poznavanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru.

Možete li izdvojiti najdraži „biser“ s časa? Bisera ima zaista puno na časovima stranih jezika. Meni najsimpatičniji biser je kada učenici na samom početku uče kratka pitanja i odgovore; pa kada na pitanje: Koliko imaš godina?, dobijem odgovor: Ko-liko ti imaš 15 godina.

Jesu li Vas učenici ikad pokušali namamiti nečim kako bi od-godili kontrolni, ispitivanje i sl.? Naravno, i ne vjerujem da to nisu pokušali kod svakog predmetnog profesora. Ne volim kada se neko drži samo strogih ok-vira; tako da ukoliko znam da učenici imaju

Gavranović:Na vrijeme prepoznati vrijednost pravih stvari

istomišljenike i prijatelje. Znamo da se pričom teško može dočarati kako debata izgleda i koliko je zabavna i dinamična, ali pokušajte? Kako, zapravo, debatni način razmišljanja ljudima daje dodatne men-talne alate za uspjeh? Debata uči mlade ljude kulturi ponašanja u dijalogu, koja je usko povezana sa pluralizmom, multikulturalizmom i dopri-nosi napretku društva. Kultura dijaloga treba da zaživi u svim segmentima društva. Debati-ranje je vještina kojom mladi uče slušati jedni druge, prihvatati suprotna stajališta, kritike; braniti svoje mišljenje, tražiti informacije. U debatama se tumači, obrazlaže i prosuđuje na osnovu istinitih činjenica, dokaza, tj. ar-gumenata. Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose se citati, dokumenti, statistički po-daci, općeprihvaćene činjenice, spoznaje. Mladi se uče diskutiranju, proširuju znanje, pokušavaju riješiti neke od problema. Veoma

je da voliš to što radiš. Dakle, i kao poruka svima : Postaviti prioritete i raditi u skladu s njima, jer je to jedini način da ostvariš ciljeve.

Povrh svega, saznali smo da na Vašim časovima učenike očekuje preda-nost i puno pozitivne energije. I naravno, da ne odustajete dok od njih ne napravite male poliglote. Šta najviše cijenite kod učenika? Lijepo je to čuti. Volim kada učenici postavljaju pitanja, kada su aktivni; tada znam da su psihički tu. To najviše cijenim. A svi vi

previše obaveza, tj. kontrolnih i pismenih ra-dova, i ukoliko se mogu uklopiti u svoj plan i napraviti pomak, zašto da ne.

Pod Vašim mentorstvom, članovi Debatnog kluba Gimnazije “Muhsin Rizvić” svake godine natječu se na raznim turnirima s drugim debatnim klubovima iz srednjih škola u Bosni i Hercego-vini. Pripremajući se za ova takmičenja srednjoškolci uče kritički razmišljati, uče o toleranciji, mirnom rješavanju su-koba, argumentaciji i dijalogu, pronalaze

brezanski žurnal

januar 2014

Intervju

17

interesantno, prije svega korisno i za njihovu budućnost, za društvo u kojem živimo. Nara-vno, stečeno znanje će im koristiti i u porod-ici, jer će mladi bez poteškoća znati prenijeti tu kulturu ponašanja u dijalogu svojoj djeci, znati ih saslušati. Bitno je da takav vid dijalo-ga zaživi u svim segmentima društva. Ja sam ponosna na naše debatante.

Kakva je Breza kao kreativna sredina? Ja sa ponosom mogu reći da je Breza, iako manji gradić, puna mladih krea-tivaca. Znamo da je bilo vremena kada mladi kreativci nisu dobivali potrebni poticaj u mla-dosti, te su ostali dugo ili zauvijek skriveni. Naravno, ima toga i danas, ali manje. U ovom vremenu od velikog značaja su radionice i projekti koji podstiču ono što jednog čovjeka oplemenjuje. Umjetnost, bilo koje vrste, treba da ima potrebni poticaj a ne da ostaje skrive-na. Umjetnička radinica „Desnek“ Breza od samog osnivanja radi kontinuirano na popu-larizaciji kreativnosti i do sada je organizirala veliki broj izložbi. Kao što znamo u Gradskoj biblioteci se organizuju izložbe, književne večeri, čitanje literarnih radova naših učenika i sl. Mladi i na časovima dodatne nastave i na sekcijama pokazuju svoju kreativnu ak-tivnost. Bitno je i veoma mi je drago da mladi imaju početni impuls za dalji rad na razvijanju umijeća pisanja, crtanja, izradi raznih pred-meta i sl.

Poplave, snijeg, onaj ekstremni, požari i zemljotresi u Bosni i Hercegovini znače mir. Samo nas nesreće zbližavaju. Ljudi su ovdje kao klima. Plahi, i nepred-vidljivi. Mogu stvoriti i čuda i čudovišta. Šta mislite? Lijepo si to rekla. Mislim da još vlada nekakav strah poslijeratni; ljudi su se nekako povukli, nema iskrenog smijeha ili je veoma rijedak, lijepa druženja su postala prava rijetkost. Pošto znamo da promjene polaze od pojedinca, svako bi trebao krenuti

od sebe; jer, kao što reče Meša, za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti. Kao da smo uspavani pa nas probude samo nevolje. Govorim općenito za narod. Kao da se bojimo promjena, a kao što kažeš, čuda možemo napraviti. Stojimo na pola puta i vri-jeme je da se krene dalje. Ja vjerujem da će mladi probuditi prave vrijednosti, tj. ostvari-vati zbližavanja u dobru, a nevolja i nesreća samo tada može biti manje.

Svima nam vrijeme kasnije pokaže da su najbolji dani u životu bili oni koji su se tada činili dobrima, ali sas-vim ponovljivima. A nikada se više nisu ponovili, barem ne na taj način. Vrijeme kasnije pokaže da su i neki ljudi ispali veliki i važni, iako im tada nismo prida-vali puno važnosti. Sve u svemu, mozak nekada krivo slaže stvari, ali zato vrijeme bez greške pravilno posloži sve ladice. Puno stvari u životu možemo prevariti, ali vrijeme, čini se, nikako? Najbolji dani u životu su upravo najjednostavniji dani. Sreća je sastavljena od sitnih, neupadljivih i jednostavnih stvari, pa samim tim su i najbolji dani baš oni najjed-nostavniji. Ljudi se često bore za bogatstvo, za mnoge stvari koje su iznad granice zlatne sredine; i mnogi nažalost kasno uvide, a ima i onih koji uopšte ne uvide, da to odnosi mir i zadovoljstvo, da odnosi najvrjednije bogat-stvo. Pa i ljudi koji su jednostavni, dobri, neu-padljivi, bivaju nekako zbog te svoje skrom-nosti veoma često izbjegavani, ponižavani pa i zaboravljeni, dok čovjek vremenom ne shvati da su baš oni bili jedino važni u našim životima. Čovjek može stalno raditi na sebi i izgrađivati se kako bi na vrijeme znao pre-poznati ono najbolje, a ne pustiti vremenu da nam to nepovratno odnese; da to kasno uvidimo. Rijetki su oni koji umiju na vrijeme prepoznati vrijednost pravih stvari, prihvatiti ih i zadržati, a zauzvrat imati unutrašnji mir. To je najveće bogatstvo.

U godini ima 365 dana. Pet dana i noći mogu biti veoma teški, od početka do kraja. Šezdeset dana mogu biti čisti prosjek. Ali 300 dana mora biti opako do-bro. Ljudi se bore za novac, za moć, za gluposti. Poenta je da se borimo za 300 dobrih dana, što god ih dobrim činilo. Ako nam je neko rekao suprotno, i ako se ne uklapamo u tu suprotnu šemu, onda vjerojatno radimo dobru stvar. Da li se slažete s navedenim stajalištem i kako se borite za dobre dane? Na nekim univerzitetima se čak održavaju kolegiji o sreći, pa se biti sretan čini kao posao. Ali to nije tako, i ne treba da bude baš tako teško. To pokazuju i mnoga istraživanja; pokazuju kako male jednostavne stvari mogu učiniti naš život sretnim. Treba biti zahvalan, držati se umjerenosti u svemu; tj. zlatne sredine. I sami smo mnogo puta vidjeli najljepši osmijeh na licima djece pa i odraslih, koji imaju veoma skroman život. Bo-gatstvo duše – to je sreća, pa samo tako i možemo imati tih 300 dobrih dana u godini. Pridržavam se umjerenosti koju nazivam zlat-nom sredinom; i bila mi je vodilja kroz život. Sretna sam zbog toga, i naravno, samim tim osiguravam sebi te dobre dane.

Jedan pisac svojevremeno je tvrdio kako je otkrio lijek protiv starosti. Rekao je da ne smijemo propustiti niti jednu jedinu priliku, trebamo podignuti svaki kamen na cesti, pronaći u sebi neki talent, i onda ga iscijediti do krajnjih gran-ica. Poslije nam ničega nije žao, ostarimo, ne želimo se vratiti nazad. Vrtimo u glavi stare slike i samo se smješkamo. Kako je naveo, ovaj lijek nije potrebno čuvati na suhom i hladnom mjestu, naprotiv, treba ga uvijek nositi u džepu, konzumirati u svakoj prilici i dobronamjerno nuditi na-okolo, ako uočimo da je u našoj okolini neko obolio. Znate li, po mogućnosti, još neki lijek i da li biste ga podijelili s čitaocima? Lijepa riječ i osmijeh. Pozitivna en-ergija, eto to je ono što mislim da svako od nas treba imati stalno u džepu, i to neiscrpno bogatstvo stalno dijeliti.

Za čovjeka je luksuz kad može što više vremena provesti sa ljudima koje voli, a to bi najrađe radio cijeli život. S kime najviše volite provoditi vrijeme? Na prvom mjestu sa sinom, pa sa familijom, dragim prijateljima ...

Na kraju razgovora, naše sugo-vornike najčešće pitamo za jednu mudru odjavnu liniju i toplu poruku čitaocima? Veoma mi je drag citat Thomasa Manna : „Vrijeme je božiji dar čovjeku da ga koristi u svrhe čovječanstva i napretka.“ Krenimo od Breze, svi mi ovom gradu dugu-jemo nešto. Još jedna poruka: budite pozitivni i postupajte danju samo tako, kako biste uvečer i vi i vaši najbliži imali miran san.

Gavranović sa III-d odjeljenjem Gimnazije „Muhsin Rizvić“

18 januar 2014

U četiri oka brezanski žurnalFARUK VELIĆ, FUDBALER “MLADOSTI”

AZRA KADRIĆ, BREZANKA KOJA STUDIRA U SAKARYI

Breza je odavno, čak u državnim ok-virima, postala simbol sredine sa velikim sportskim srcem, u kojoj

stasavaju mnogi talenti. Jedan od onih koji je krenuo tim putem je sedamnaestogodišnji Faruk Velić. U prvom ovogodišnjem izdanju “Brezanskog žurnala” započeli smo razgovor s ovim istaknutim mladićem, učenikom Gim-nazije Muhsin Rizvić”, koji je od malih nogu direktno vezan za sport kao aktivan fudbaler. Svaki segment njegove dosadašnje biografi-je predstavlja storiju za sebe, ali kroz sve njih protiče neraskidiva ljubav i veza sa sportom. “Fudbal za mene nije samo sport, to je nešto što me ispunjava. Trenirajući naučiš mnogo stvari, a njihova važnost najviše se ogleda u sve većoj ljubavi i želji za napredovanjem. Fudbal jača povjerenje u suigrače, saradnju, poboljšava fizičku spremu, kondiciju, uči te bržem razmišljanju, ali najvažnije od svega jeste da podstiče tvoju svijest kako bi bio još uporniji”, istakao je ovaj brezanski fud-baler. Velić, koji je istinski borac na terenu i van njega, navodi da je nepravilno svesti fudbal samo na trening bez aktivnog učešća čovjekovih osjećaja koji bude motivaciju. “U našim se snovima krije ključ mogućnosti koje su pred nama kojeg ne ometaju ni vrijeme ni prostor, ni zakoni ni običaji, samo je bitno istrajati do kraja. Jedino uporonošću, radom i trudom dolazi se do uspjeha“, kazao je Faruk. Svoju karijeru započeo je sa svojih pet

Sport je životna inspiracija

Lijep je osjećaj biti okružen ljudima iz različitih kultura

godina u Školi fudbala Osman Omanović - Osmica u Brezi, gdje je napravio prve korake, naučio osnovne stvari i zavolio ovaj sport, ali i naporno radio šest godina što se, naravno, isplatilo prelaskom u FK „Željezničar“, zatim u FK „Sarajevo“, s čijom je momčadi pu-tovao mnogo, stekao nezaboravna iskustva i naučio mnoge stvari koje pametno prim-jenjuje u ekipi FK „Mladost“ iz Župče gdje trenutno ostvaruje zapažene rezultate. Velić posebno ističe značaj uloge trenera, koji su bili istinski životni učitelji i pedagozi, prvenst-veno ukazujući na izvorne vrijednosti sporta sa ciljem formiranja kompetentne ličnosti sportiste. Tako prihvaćene životne vrijednosti i principi, kako je rekao Velić, postali su mu okvir u kojem se razvija kao sportista. „Pose-ban značaj za sve ove godine imaju moji treneri, koje iznimno cijenim i poštujem, bez kojih ne bih bio ovo što jesam. Naravno, moji roditelji i prijatelji su važna karika u tom lan-cu crpljenja inspiracije, ali je najvažnije ono što se dešava u mojoj unutrašnjosti. Svaki trenutak na terenu znači posebnu emociju, uspomenu, iskustvo. Taj doživljaj svijeta u takvim trenucima ni za šta ne bih mijenjao“, dodao je Velić. Brezu vidi kao sredinu punu potencijala mladih ljudi iako se vrlo malo ulaže u omladinske pogone, kako Mladosti,

tako i Rudara i smatra da bi uz malo veće ula-ganje i ozbiljniji rad Breza mogla imati barem jednog stabilnog prvoligaša. Amina Čiva

Velić: Roditelji i prijatelji važna karika

Kadrić:U okruženju ljudi iz svih dijelova svijeta

Delegacija općine Breza, proteklog mjeseca boravila je u radnoj posjeti u turskom gradu Sakarya, općina Serdi-

van. Povodom toga, kontaktirali smo mladu Brezanku Azru Kadrić koja studira turski jezik i književnost na Fen-Edebiyat fakultetu na Sakarya Univerzitetu u istoimenom gradu. Ova 20-godišnjakinja završila je Gimnaziju “Muhsin Rizvić” u Brezi i trenutno je prva go-dina fakulteta. Pošto nije imala informaciju o posjeti općinske delegacije, u razgovoru za “Brezanski žurnal” istakla je veliko zadovoljst-vo zbog susreta s ljudima iz grada u kojem je odrasla. “Posjeta je bila veliko iznenađenje za mene jer nisam znala da dolaze. Drago mi je što je i Breza odlučila napraviti most s Turskom jer je to prava prilika za odličnu saradnju i bolju budućnost. Jako sam sretna zbog toga”, riječi su ove mlade Brezanke. Grad u kojem trenutno živi u mnogo čemu je podsjeća na grad u kojem je završila srednju školu. Hrana, običaji, nošnja samo su neke od sličnosti između Bosne i Hercegovine i Turske. Zanimalo nas je koliko joj je bilo teško naviknuti se na život daleko od kuće. “Pošto sam se prvi put na takav način i na tako dug period odvojila od kuće bilo je teško, ali po dolasku u Tursku poznavala sam jezik

tako da mi je to dosta stvari olakšalo. Kući dolazim jednom godišnje i to na ljetni ras-pust. Kada dođem trudim se provesti što više vremena s mojom porodicom”, ističe Kadrić koja je još od osnovne škole u stal-nom dodiru s turskim jezikom. Zadovoljna je i sretna što ima priliku studirati nešto što istinski voli. U njenom okruženju su ljudi iz svih dijelova svijeta. “Moje kolege dolaze iz Afrike, Azije, Evrope, Amerike. Već u prvim našim zajedničkim danima sklopili smo pri-jateljstva koja i danas traju. Lijep je osjećaj biti na jednom mjestu s toliko ljudi koji dolaze iz potpuno različitih kultura. Takvo iskustvo se ne zaboravlja”, priča s oduševljenjem ova vedra i nasmijana djevojka. Sakaryu odlikuje gostoprimstvo i srdačnost ljudi i upravo zbog toga ona se tu osjeća kao kod kuće. Osim studiranja, u Bosna-Sandžak organizaciji predaje bosanski jezik ljudima koji su davnih godina iz Bosne i Hercegovine izbjegli u Tur-sku. Izuzetno ambiciozna namjerava nakon dodiplomskog studija nastaviti s masterom, možda i doktoratom. Krasi je iskrenost i mar-ljivost, a najveću podršku ima u porodici i prijateljima. Mladim ljudima u Brezi poručila je da rade ono što vole i da ne odustaju od svojih snova. A. Berbić

brezanski žurnal

januar 2014

Anatomija bezumlja

19

Koncept „zaštite vitalnog nacionalnog interesa” kao mehanizam ugrožavanja nacionalnog interesa

Bosne i Hercegovine

Opći okvirni s p o r a z u m za mir u

Bosni i Hercego-vini, (poznatiji kao Daytonski mirovni

Na osnovu ovog ustavnog me-hanizma, omogućeno je šačici nacional-nih dušebrižnika da, pod krinkom navodne zaštite vitalnih interesa nacije kojoj pripadaju, blokiraju postupak donošenja bilo kojeg za-kona sa čijim se sadržajem (ili njegovim dije-lom) ne slažu iz, uglavnom, čistog materijal-nog interesa. Pozivanjem na ovu zaštitu, oni legitimiziraju nacionalna vijeća (klubove) da spriječe donošenje zakona čije bi donošenje, prema njihovom mišljenju, predstavljalo dis-kriminaciju na osnovu nacionalne pripad-nosti, diskriminaciju jedne, njihove nacije. Kada bi se zaista radilo o tome, onda bi ovaj mehanizam imao smisao svog postojanja. Međutim, stanje stvari nije takvo. Nacionalni interes u zapadnim zemljama jeste državni interes, pa kad se govori o zaštiti nacije, misli se na interes svih građana jedne države, na samu tu državu (npr. nacionalni interes BiH bio bi da ona postane članica EU). Zahvaljujući lošim i nekvalificiranim prevodima ustavnih teksto-va sa engleskog jezika (ali i zbog činjenice da većina političara u BiH na svim nivoima vlasti ne zna niti jedan strani jezik), ovaj nakaradni, anahroni, neprirodni i autentični bosanskohercegovački proizvod - „zaštita vitalnog nacionalnog interesa“ dobiva pravo građanstva u svakodnevnom političkom životu u BiH. Kao takav, on postaje oruđe u rukama političkih oligarhija koji se, posred-stvom njega, tobože brinu o vlastitoj etno-nacionalnoj grupaciji, čime je, de iure i de facto, stvorenaje mogućnost da, navodno štiteći interese vlastitog „konstitutivnog naro-da“, onemogućavaju političko odlučivanje. Opstruirajući donošenje zakona i drugih važnih političkih odluka koje BiH udaljavaju od euroatlanskih integracija ova zaštita postaje institucionalna barijera kojom se di-rektno nanosi šteta državi čije stanovništvo, paradoskalno, čine nacije koje se, navodno štite. Ovaj začarani krug ne donosi ništa dobro državi i njenom stanovništvu, čak ni konstitutivnim narodima, ali sasvim sigurno donosi onima koji, navodno štiteći ugrožene nacije, stvaraju političku i institucionalnu klimu da se donesu novi, drugačiji zakoni i političke odluke koje će pogodovati upravo i samo njima. O ovome, dakako, narod koji je već dvije decenije taoc ove zaštite, ne zna ništa, no čini se da bi trebao znati da mu za-ista treba zaštita...od onih koji ga, na ovdje opisani način, štite.

“konstitutivnih naroda”, a na štetu prava po-jedinca (građanina).

Preambula Ustava BiH utvrđuje da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi u BiH “konstitu-tivni narodi”, dok su “ostali” i/li “građani” samo uzgredno pomenuti. Evidentno je već iz tek-sta preambule Ustava da su individualna pra-va data etničkim grupama, a ne građanima. Princip “konstitutivnih naroda” (p)ojačan je i razrađen u mnogim odredbama Ustava, gdje se čak ni formalno ne spominju “ostali” ili “građani.” Sastav svih zajedničkih institucija (Parlamentarna skupština, Predsjedništvo, Vijeće ministara, domaći suci Ustavnog suda BiH, itd.) utemeljen je na formuli “jed-na država, dva entiteta – tri naroda”, koji je koncept, čini se, unikatan u teoriji i praksi ustavnog prava i političkih sistema u svi-jetu. Ovakav model političkog organiziranja i djelovanja inkompatibilan je (i bremenit kon-fliktom) osobito u društvima sastavljenim od dva ili više etno-nacionalnih (religijskih) za-jednica, a upravo takvo je bh društvo uzeto kao totalitet. Iako Ustav BiH sadrži klauzulu o zabrani diskriminacije, jasno je da su pripad-nici bilo koje od tri etničke skupine zaštićeni (i favorizirani) samo na bazi njihove pripadnosti nacionalnom kolektivitetu što određuje prosti čin rođenja. Ovaj koncept ne pruža nikakvu zaštitu „nekonstitutivnim”, što želi ispraviti presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Herce-govine. Pravo pozivanja na zaštitu „vital-nog nacionalnog interesa“, kao ustavni me-hanizam, uvedeno je u institucionalne struk-ture države BiH (i njenih entiteta). Šta je, u stvari, taj “vitalni nacionalni interes”, na čiju se zaštitu svako malo poziva klub poslanika nekog od konstitutivnih naroda? Ovaj pojam nije precizno definiran: to može biti skupina standarda kao što su, npr. imati pravo biti na odgovarajući način predstavljen u zakonod-avnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, imati jednaka prava u procesima donošenja (političkih) od-luka, zatim pitanja koja se odnose na obra-zovanje, kulturni i vjerski identitet, tradiciju, jezik, nacionalne simbole i zastavu, kulturno naslijeđe, i sl. Radi se, dakle, o standardima koje tek treba preciznije definirati, budući da postoji veliki broj pitanja koja bi se mogla smatrati sadržajem ovih standarda.

Piše: prof. dr. sc. Zarije Seizović

sporazum) inkorporirao je prava i slobode navedene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim Protokolima, kao i 15 drugih međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, direk-tno u Ustav Bosne i Hercegovine, koji ovim pravima i slobodama daje “prioritet nad svim drugim zakonima”. Na ovaj način su evrop-ski standardi o ljudskim pravima, uključujući i zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu, postali obavezujući za pravosuđe i organe (javne) uprave u cijeloj državi. Član 14. Evropske konvencije gar-antira da će uživanje prava i sloboda sadržanih u njoj biti osigurano bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo opred-jeljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pri-padnost nacionalnoj manjini, imovini, rođenju ili nekom drugom statusu (svojstvu). Kon-vencija štiti pravo osobe kao individue a ne društvenih-konfesionalnih-etno-nacionalnih skupina kao kolektiviteta. Praktički, to znači da samo osoba čije pravo radnjom države biva povrijeđeno može podnijeti žalbu sudu u Strasbourgu (to ne može učiniti, npr. klub del-egata nekog konstitutivnog naroda). Tipična je diskriminacija situacija kada se pojedinac žali da je, nalazeći se u istoj poziciji kao i određen broj drugih pojedinaca, bio tretiran lošije, odn. da su drugi bili tretirani bolje (privilegirano). Različit tretman ne mora u isto vrijeme biti i diskriminatoran tretman. Može se desiti da postoje osnovi koji opravdavaju različit tretman u konkretnom slučaju, u kom se slučaju radi o tzv. dozvoljenoj diskrimi-naciji (npr. stimuliranje zapošljavanja žena u OSBiH iako izgleda diskriminacija upravo je način da se spriječi rodna diskriminacija – favoriziranje muškaraca). Odredba o zabrani diskriminacije, dio je člana II 4, Ustava BiH u kojem su navedeni pomenuti osnovi za dis-kriminaciju. Međutim i nažalost cjelokupna politička struktura u BiH zasnovana je na suprotnom principu – principu ekskluzivne etničke reprezentacije kolektiviteta, resp. triju

Prikaz knjige “Neofašizam u etno-fraku“ autora dr. Esada Bajtala

u vlastiti politološko-sociološko-psihološki diskurs i vokabular uvodi i pojam pseudologi-je (iskrivljivanje opisa realnih činjenica koje uključuje i opisivanje povijesnih događaja de-formisanih vlastitim željama“), koji fenomen i termin je, čini se, jedan od ključnih za gen-eriranje agresivnog srbijanskog nacionalizam kraja 90-ih godina prošloga vijeka. Osebujnom lucidnošću vještog evidentičara i analitičara konkretne povijesno-političke situacije, autor, ispravno u(s)tvrđuje (uz pomoć albanske poslovice) da „brod s više kapetana je često u opasnosti“. Sasvim jasna aluzija. Neofašizam danas u BiH, au-tor smješta u ozračje „primitivne etno-spasiteljske demagogije“ te „pljačkaškog neo-fašizma“, a „laičke poteškoće nje-gova regionalnog prepoznavanja“ smatra posljedicama njegova vještog skrivanja iza „slatkorječive frazeologije i mnogih drugih oblika kamuflaže, uključujući i tobožnji etno-klero-patriotizam“. Iako se, prima facie, može činiti da autorova britka, znalačka, meritorna i utemeljena kritika etno-klero-nacionalnih ideologija nalazi svoju predmet samo u djelo-vanju etno-klero-oligarhija manjeg bh en-titeta, autor, na više mjesta u knjizi, kritikuje istu praksu i među pripadnicima druga dva bh naciona koji većinski žive u drugom bh en-titetu. Primjera radi, navešćemo jedan takav detalj: identifirajući religijski tip ličnosti kao dominantan na bh političkoj pozornici, autor zaključuje da „u nametanju takvog utiska (ne)sumnjivo prednjače bošnjačke političke elite i političari“. „Fašizam je iracionalan“ veli au-tor, „i kao takav nikad se ne poziva na argu-mente, nego na rasu, etniju, emocije, tradici-ju, običaje...“. Na jednom mjestu u knjizi Ba-jtal piše da „[u]licama Osla hodaju ljudi, a ne nacije ili rase“. Ne mora se biti osobito istančane percepcije za biti sposoban ust-vrditi da je, u BiH, situacija potpuno drugačija i suprotna opisanoj: Bosnom nezasluženim luksuzom omamljene beharaju i cvjetaju samoproklamirane etno-nacionalne mesije i pseudo-političke oligarhije, dok istom tom Bosnom, polugladni, postiđeni, obesprav-ljeni, zavedeni, zapostavljeni i zaboravljeni besciljno tumaraju obični ljudi. „Samo slobodni ljudi su ljudi“, piše na jednom mjestu Bajtal, pokazujući i dokazujući da afirmacija bosanskog nije u kontrastu sa afirmacijom etno-nacional-nog, implicitno tvrdeći da se etno-politike i državnost BiH kontekstualiziraju kao obrnuto proporcionalni entiteti i veličine – što je jači mono-etno-sentiment to je slabija Bosna i obrnuto. Konačno, valja zaključiti da au-torovo sofisticirano i znalačko politološko-sociološko-psihološko-filozofijsko putovanje suvremenom povijesnom zbiljom u i oko Bosne, njegova sveprožimajuća i opravda-no gnjevna i nezahvalna pozicija svjesnog izopćenika, ovoj knjizi i njemu priskrbljuju atribut važnog i pozvanog kritičara fašizma kao ultimativnog fenomena socijalne pa-tologije. Kako je, po Umbertu Ecu, „nepo-vjerenje prema svijetu intelekta simptom fašizma“, to je dr. Bajtal, po prirodi stvari, pozvani kritičar fašizma i nepatvoreni intelek-tualac. prof. dr. sc. Zarije Seizović

„šokantno licemjerna i iskustveno besmis-lena rečenica“ jedina je refleksija „prizem-nog pansrbizma geopolitičke grando-manije, fašistički mračnog i agresivno-osvajačkog mentaliteta“ onoga koji ju izgovara. Posljed-ica ovakve personalne identifikacije i aut-entifikacije bivšeg srbijanskog predsjednika rezultirala je, u konačnici, nizom osvajačkih ratova i izvršenjem genocida. U knjizi Post-moderna i genocid u Bosni, autori Slaven i Bartol Letica poricanje smatraju posljednjom fazom genocida, a „stupnjeve poricateljskog koda“ inspiratora i izvršilaca ovog zločina Ba-jtal opisuje kao: (a) ništa nije bilo; (b) ako je i bilo, bila je to samo nužna samoodbrana; (c) a ukoliko je bilo i nešto više od samoodbrane, to je djelo nekontrolisanih grupica i pojedinih ekstremista. Međutim, ispravno identificira autor, Milošević nije kriv samo za smrt ne-Srba – kriv je i za smrt Srba (majka mladića poginulog u NAtO bombardovanju Srbije, odgovarajući na pitanja jednog novinara, kaže: „On je pobio našu djecu!“ – misleći pri-tom na Miloševića). Pišući o knjizi Dobrice Ćosića „Bosanski rat“, Bajtal notira Ćosićevu kon-stataciju s onu stranu racionalnog i normal-nog, konstataciju od koje se ledi krv u žilama: „Narodu se služi svagda, bez uslovljavanja, samo mu se tako služi!“ (Umberto Eco u svom članku „Fašizam – zlo u 10 tačaka“ navodi da „selektivni populizam, kvalitativni populi-zam, jeste bitna značajka fašizma). Praktična posljedica citirane Ćosićeve (ali ne samo i isključivo Ćosićeve) kolektivističke fan-tazmagorije svoje najgroznije ovanjštinjenje doživjela je u ratu u BiH, u genocidu koji je u BiH počinjen, a kasnije sistematski porican, jer je, veli Ćosić „laž vid srpskog patriotizma!“ „Počinjeno zlo je bilo toliko golemo“, konstat-ira Bajtal, „da – još samo laž – pristaje da ga brani“. Ćosićev nacionalizam nije mogla raz-vodniti niti njegova konstatacija da su (Srbi) protivnici svakog „nacionalnog ekskluziviteta, etničkih homogenosti i ‘etnički čiste’ države“. Ćosić, zapisao je Bajtal, laže kako pro futuro tako i post festum. Dr. Esad Bajtal posredno, širokim znanstvenim uvidom (i) preko drugih autora,

Savjest je, kaže filozofija, osjećaj moralne odgovornosti – ona je ujedno tužitelj, istražitelj, svjedok, branitelj i sudija. Ona

implicira nužnost djelovanja radi poštovanja moralne norme. Građanski hrabar je samo onaj ko sam pred sobom, pred ogledalom vlastite savjesti, nema hrabrosti da bude ku-kavica. Ovo je zapisano na stranici 211-212 knjige dr. Esada Bajtala. Govoriti o Esadu Bajtalu u Brezi gotovo da je nepotrebno – sve se, već odavno zna. No, nepravedno, nedorečeno, neprecizno i nedovršeno bilo bi predstavl-janje djela bez par riječi izrečenih o njenom autoru. Dozvolite mi, u tom smislu, samo četiri rečenice. U najtežim vremenima za zemlju i grad u kojem živimo, Esad Bajtal je stao na branik Bosne, njene integralnosti ali i drugačijosti, što je znakovit, važan i svakog respekta vrijedan doprinost njegovoj „unutar-njoj biografiji“. To su, u ratnim vremenima, uradili rijetki, u ovom gradu možda samo par njih. Dobre i “velike” knjige ne mogu pisati loši i “mali” ljudi. Ova knjiga je dobra i velika a takav je, prije svega ljudski ali i znanstveni kapacitet i habitus njezina autora.

*** Esad Bajtal se u knjizi bavi Bos-nom u Europi ali i sobom (i njemu sličnima) u Bosni. Iako često (ili gotovo isključivo) kri-tika na personalnoj razini može izgledati kao angažirani partikularitet u analizi i prezenti-ranju, pažljivom čitatelju ne može izmaći uni-verzalnost analize ali i poruka autora - uni-verzalnost u tipičnom i preciznom značenju tog pojma ali i u „regionalno-konkretiziranom“ značenju i značaju: autor, naime, kritike ne štedi nikog i nigdje, „u zemlji slobodnih krimi-nalaca i etno-patriota“ u kojoj laž predstavlja, čini se, jedini poželjan model ponašanja su-vremenog bh homo oeconomicusa. Ukazujući na ”dvodecenijsku epidemiju etno-očaranosti” u kojoj se, pod krinkom zaštite vitalnog nacionalnog inte-resa ubija demokratija i podrivaju elemen-tarne vrijednosti ljudskog zajedništva, autor raskrinkava, kontekstualizira i rekontekstual-izira tobožnju borbu za ravnopravnost nacija kao prostu i jasnu etno-klero izmanipuliranu bh stvarnost. „Sve o Bosni i Hercegovini je čista laž“, tvrdi Slobodan Milošević - ta njegova

Knjiga „Neofašizam u etno-fraku“ predstavljena u Općoj biblioteci u decembru 2013.